Upload
vantuong
View
246
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
ŠUMARSKI FAKULTET SVEUĈILIŠTA U ZAGREBU
ŠUMARSKI ODSJEK
SVEUĈILIŠNI DIPLOMSKI STUDIJ
TEHNIKE, TEHNOLOGIJE I MENADŽMENT U ŠUMARSTVU
ANDRIJA BATINIĆ
MORFOLOŠKA RAŠĈLAMBA SKIDERA
DIPLOMSKI RAD
ZAGREB, RUJAN, 2013.
ŠUMARSKI FAKULTET SVEUĈILIŠTA U ZAGREBU
ŠUMARSKI ODSJEK
MORFOLOŠKA RASĈLAMBA SKIDERA
DIPLOMSKI RAD
Diplomski studij: Tehnike, tehnologije i menadžment u šumarstvu
Predmet: Mehanizacija pridobivanja drva
Ispitno povjerenstvo: 1. izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar
2. prof. dr. sc. Dubravko Horvat
3. Marko Zorić, mag. ing. silv.
Student: Andrija Batinić
JMBAG: 0068202596
Broj indeksa: 214/2011
Datum odobrenja teme: 27. 05 2013
Datum predaje rada: 20. 09. 2013
Datum obrane rada: 27. 09. 2013
Zagreb, rujan, 2013.
I
Dokumentacijska kartica
Naslov MORFOLOŠKA RASČLAMBA SKIDERA
Title Morphological analysis of skidder
Autor Andrija Batinić
Adresa autora Ante Brune Bušića 3, 80320 Kupres, BiH
Rad izraĎen Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Vrsta objave Diplomski rad
Mentor izv. prof. dr. sc. Marijan Šušnjar
Izradu rada pomogao
Marko Zorić mag. ing. silv., Zdravko Pandur mag. ing. silv., prof. dr. sc. Dubrav-ko Horvat
Godina objave 2013.
Obujam I –VI + 27 str., 1 tablica, 14 slika + 47 navoda literature
Ključne riječi privlačenje drva, skider, morfološka analiza
Izvorni jezik hrvatski
Sažetak
Cilj istraživanja je izvršiti morfološku analizu različitih tipova skidera te na osnovu
rezultata ukazati na posebnosti njihovih dimenzijskih i tehničko tehnoloških značajki te
ekološku pogodnost skidera za izvoĎenje radova. Analizom su utvrĎene ovisnosti
izmeĎu pojedinih morfoloških značajki i položaj unutar cijele obitelji (skupine) skidera.
Na osnovu provedenih istraživanja mogu se istaknuti slijedeći rezultati:
•Većina vrijednosti indeksa oblika nalaze se u području gdje visina prevladava nad
širinom vozila. Ova značajka je uvjetovana potrebom za velikom pokretljivosti pri radu u
šumskim sastojinama.
• Ovisnost širine I visine do vrha kabine o masi skidera ima čvrstu vezu, što nam ukazuje
da svi skidera pripadaju zasebnoj grupi, odnosno obitelji vozila.
Morfološkom analizom značajki istraživanih modela skidera ustanovljeno je trenutačno
stanje, svojstva i zakonitosti, ali i mogući tijek razvoja skidera kao strojeva za pridobiva-
nje drva.
II
Kazalo sadržaja
Kljuĉna dokumentacijska kartica ........................................................................... I
Kazalo sadržaja ........................................................................................................ II
Popis slika ................................................................................................................ III
Popis tablica ............................................................................................................ IV
Predgovor ................................................................................................................. V
1. UVOD ..................................................................................................................... 1
1.1 SKIDER ........................................................................................................... 3
2. CILJ ISTRAŽIVANJA ............................................................................................. 7
3. MATERIJALI I METODE ISTRAŽIVANJA ............................................................ 8
3.1 MORFOLOŠKA ANALIZA ............................................................................ 12
4. REZULTATI ISTRAŢIVANJA .............................................................................. 14
4.1 INDEKS OBLIKA ........................................................................................... 14
4.2 OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O MASI SKIDERA …...... 15
4.3 OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O VUĈNOJ SILI VITLA .. 17
4.4 OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O DULJINI UŽETA …..… 19
5.ZAKLJUĈAK ......................................................................................................... 21
LITERATURA ........................................................................................................... 22
III
Popis slika
Slika 1. Kretanje broja skidera u državnom šumarstvu Republike Hrvatske u razdoblju
1969 –2006.
Slika 2. Skider
Slika 3. Sustav transmisije skidera
Slika 4. Osnovne dimenzije skidera
Slika 5. Ovisnost indeksa oblika B/L o indeksu oblika HC/L
Slika 6. Ovisnost duljine skidera o masi
Slika 7. Ovisnost širine o masi skidera
Slika 8. Ovisnost visine do krova kabine o masi skidera
Slika 9. Ovisnost snage pogonskog motora o masi skidera
Slika 10. Ovisnost vučne sile vitla o masi skidera
Slika 11. Ovisnost vučne sile vitla o snazi pogonskog motora skidera
Slika 12. Ovisnost duljine vučenog užeta o masi skidera
Slika 13. Ovisnost duljine vučenog užeta o snazi motora skidera
Slika 14. Ovisnost duljine vučenog užeta o vučnoj sili vitla
IV
Popis tablica
Tablica 1. Popis skidera i njihove značajke
V
Predgovor
Ovaj rad je izrađen na Zavodu za šumarske tehnike i tehnologije Šumarskog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Zahvaljujem mentoru izv. prof. dr. sc. Marijanu Šušnjaru, te prof. dr. sc. Dub-
ravku Horvatu, Marku Zoriću mag. ing. silv., Zdravku Panduru mag. ing. silv.,
na ukazanom povjerenju, trudu, stručnoj pomoći i savjetima tijekom izrade
ovog diplomskog rada.
Neizmjerna hvala mojim roditeljima i obitelji na podršci, razumijevanju i strplje-
nju tijekom studija.
Andrija Batinić
1
1.UVOD
Šuma je čovjeku početnom ljudske civilizacije služila za zadovoljavanje nekih od
osnovnih životnih potreba - prvenstveno drvo za ogrijev i graĎevni materijal. Razvoj
društvene zajednice doveo je do povećanja potreba za drvom što je utjecalo na
svijest o potrebi održavanja šumskih ekosustava i kontroliranom gospodarenju
šumama. Na osnovu navedenih potreba društva, razvija se šumarstvo i šumarska
znanost s ciljem očuvanja potrajnosti šuma i ekološke stabilnosti šuma, te razvoja
tehnika i tehnologija izvoĎenja šumskih radova.
Razvojem šumarstva, razvijaju se i tehnike i tehnologije pridobivanja drva, pa tako
druga faza pridobivanja drva – privlačenje. Pod privlačenjem smatramo micanje
cijelih stabala ili dijelova stabla od mjesta sječe i izrade do pomoćnog stovarišta.
Privlačenje se može izvršiti na razne načine i različitim sredstvima. U prošlosti se
privlačenje obavljalo uporabom ljudske ili životinjske snage te korištenjem vodotoka i
sile gravitacije na nagnutim terenima. Razvoj tehnike, koji je naročito napredovao u
20. stoljeću, omogućio je razvoj mehaničkih sredstava za privlačenje drva.
Osim opremanja šumskog zglobnog traktora s vitlom (eng. cable skidder) razvijaju se
i različite konstrukcije prihvata (utovara) drva: s hvatalom okrenutim prema dolje
(eng. grapple skidder) i s hvatalom okrenutim prema gore i dizalicom za utovar drva u
hvatalo (eng. clam-bunk skidder).
Mehanizirana sredstva za privlačenje drva možemo podijeliti s obzirom na njihovu
primjenu prema metodama izradbe drva (sortimentna, poludeblovna, deblovna,
stablovna metoda), prema vrsti sječe (prorede, oplodne i preborne sječe) te uvjetima
terena.
Trenutak uvoĎenja prvih specijaliziranih strojeva u hrvatskom šumarstvu od 1970-tih
godina može se uzeti kao početak stvaranja i formiranja današnjih postupaka
uzgajanja i iskorištavanja šuma.
Na slici 1 je prikazan broj skidera u hrvatskom šumarstvu, iz koje se može zaključiti
da je razdoblje intenzivne mehanizacije skidera započeo početnom 1970-tih godina,
a trajala je do druge polovice 1980-tih godina kada je održavanje postignutog broja
skidera započeo, s blagim porastom u posljednjih par godina. Pojava skidera i
2
tehnologije u hrvatskom šumarstvu ne zaostaje značajno za trendovima u Europi i
svijetu. (Beuk i dr. 2007)
Slika 1. Kretanje broja skidera u državnom šumarstvu Republike Hrvatske u razdoblju 1969 –
2006.(Izvor: Darko Beuk i dr. 2007)
Danas u svijetu imamo mnogobrojne proizvoĎače skidera, ali ovu obitelj vozila
možemo definirati odreĎenim tehničkim i konstrukcijskim značajkama te načinom
rada koji su istovjetni za većinu tipova. Svi se ti ureĎaji reklamiraju svojim mnogob-
rojnim više ili manje značajnim osobinama; ističu se pojedini detalji kao značajne
prednosti; naglašava se mogući način rada ili pak elementi koji pridonose sigurnosti
odnosno komforu rukovatelja.
Sredstva rada u šumarskoj proizvodnji od posebnog su značenja. Njihova uporaba u
složenom ekosustavu kakva je šuma vrlo je zahtjevna te je značajan i njihov utjecaj
na rukovatelja. Poznate su mnoge metode njihova proučavanja, od povijesnog
razvoja čimbenika njihove gradnje, do onih metoda koje odreĎuju graničnu upotreblji-
vost. Kao jedna metoda ocjene tehničke pogodnosti je i morfološka analiza masenih,
geometrijskih i drugih parametara šumskih strojeva. Najviše se ovakvih istraživanja
odnosi na strojeve u pridobivanju drva, ponajprije zbog njihove brojnosti, gospodar-
skih razloga te ekološkoga i ergonomskog djelovanja.
3
1.1 SKIDER
Skideri su vozila za kretanje po šumskom bespuću , čija je osnovna namjena privla-
čenje stabala od panja do pomoćnog stovarišta. Početkom 60-ih godina prošlog
stoljeća prvi se puta koriste skideri u šumarstvu Kanade i Norveške (Sever 1980).
Na razinu proizvodnosti skidera utječu slijedeći čimbenici: tehničko-tehnološke
značajke vozila, udaljenost privlačenja drva, vrsta drveta i dimenzije izraĎene
oblovine, sječna gustoća, nagib terena, površinske prepreke, uvjeti nosivosti podlo-
ge, dubina snijega, otvorenost sječina sekundarnom mrežom šumskih prometnica,
potreba za razvrstavanjem sortimenata na pomoćnom stovarištu te vještina rukovate-
lja.
Slika 2. Skider
Od velikog broja parametara koji na neki način opisuju kretnost mogu se izdvojiti tri
najvažnija:
dimenzijske značajke,
sposobnost savladavanja prepreka,
vučne značajke.
Dimenzijske značajke kretnosti skidera odreĎuju se tijekom same konstrukcije vozila.
Osnovne dimenzije koje utječu na prohodnost opisuju se preko gabaritnih mjera,
4
polumjera okretanja, mase i položaja točke težišta, uzdužnog i bočnog kuta stabilnos-
ti; visine prohodnosti, kuta zakretanja zgloba i kuta oscilacije prednje osovine.
Na sposobnost savladavanja prepreka utječe raspodjela opterećenja, način upravlja-
nja, veličina guma i dr.
Vučne značajke skidera opisuju se kao najvažnija tehničko-tehnološka značajka.
Ovisno o stanju podloge (otpornosti šumskog tla na sabijanje i smicanje) ostvarit će
se prijenos sile na podlogu. Šumska tla slabe nosivosti uzrokovat će veće klizanje
kotača, odnosno manji prijenos sile na podlogu, što predstavlja gubitak energije.
Ujedno će se ostvariti manja vučna sila čime će se umanjiti učinkovitost radnog
sredstva.
Osnovi podaci o vozilu su: masa vozila, dimenzije vozila, način upravljanja, vrsta
sustava prijenosa snage, broj i dimenzije kotača, pritisak u gumama i težina tovara.
Skider je zglobno vozilo s četiri kotača jednakih dimenzija, formule pogona 4x4.
Osnovna masa skidera je ukupna masa potpuno opremljenog skidera s punim
spremnikom goriva i vozačem prosječne mase od 75 kg. Konstrukcijskim rješenjima,
na prednjoj osovini skidera se raspodjeluje oko 2/3 ukupne mase. Takva raspodjela
mase skidera je potrebna zbog načina rada i osiguranja dobre uzdužne stabilnosti
skidera. Pri privlačenju drva, odignuti kraj tovara se oslanja na zadnji dio skidera te
se dinamička opterećenja prednje i zadnje osovine izjednačavaju ili su ovisno o
položaju drva u tovaru, veličini tovara i nagibu terena, opterećenja na zadnoj osovini
veća. Granični tovar koji će skider moći privlačiti je stoga odreĎen dopuštenim
opterećenjem zadnje osovine, kutem uzdužne stabilnosti i ostvarivanjem vučne sile
preko kotača (Horvat 1990).
Podvozje se skidera sastoji od dva odvojena okvira. Prednji dio skidera ima ugraĎen
prednji most s kotačima, motor, mjenjač, razvodnik pogona i kabinu, sve učvršćeno
na prednji dio okvira podvozja. Na stražnjem su okviru podvozja takoĎer preko
poluosovina postavljeni kotači, ali i potrebna šumska nadogradnja - šumsko vitlo,
zaštitna daska, horizontalni i vertikalni valjci vitla. Prednji i stražnji okvir spojeni su
zglobno s mogućnošću gibanja zgloba, pomoću hidrauličnih cilindara u vodoravnoj
ravnini ili u dvije ravnine kao kod prorednog skidera Ecotrac 55 V. Zglobom se
ostvaruje lakše upravljanje skiderom u terenskim uvjetima te manji krug okretanja
čime se poboljšava kretnost vozila.
5
Slika 3. Sustav transmisije skidera
Pogonski dio čini motor s unutrašnjim izgaranjem, najčešće četverotaktni diesel
motor. Sustavom transmisije se prenosi snaga od motora na sve kotača. Formula
pogona skidera je 4x4. Sustav transmisije se sastoji od spojke, mjenjača, razdjelnika
pogona, diferencijala na svakoj osovini te planetarnog ili završnog reduktora na
svakom kotaču (slika 3). Ovisno o masi skidera ugraĎuje se hidrodinamička spojka.
Hidrodinamička spojka se najčešće koristi pri konstrukciji skidera velikih masa i
snage motora namijenjenih za stablovnu metodu izradbe tj. kod skidera opremljenih s
hvatalom prema dolje (grapple skidder) ili hvatalom prema gore i dizalicom (clam-
bunk skidder). Cilj sustava prijenosa snage je povećanje zakretnog momenta koji se
ostvaruje na kotaču. Novija tehnička rješenja donose potpunu hidrostatsku ili
djelomičnu hidrostatsko-mehaničku transmisiju - skider Woody (Košir i Lipoglavšek
1999).
Skideri su najpovoljniji za privlačenje pri malim i srednjim udaljenostima privlačenja.
Kod većih udaljenosti privlačenja (preko 300 m), skiderima se smanjuje učinak i
povećavaju troškovi rada. Najveća udaljenost privlačenja, na osnovu ekonomskih
pokazatelja i tehničkih ograničenja vozila, trebala bi iznositi približno oko 200 do 300
m.
Skideri opremljeni s vitlom su jeftiniji za održavanje od ostalih tipova šumskih zglob-
nih traktora, ali im je učinkovitost manja zbog velikog utroška vremena na prikuplja-
nje, vezanje, odvezivanje i uhrpavanje tovara. Potrebno je češće silaženje i penjanje
radnika s vozila čime se smanjuje sigurnost rada, tj. povećava mogućnost ozljeda
radnika pri padu. Vrlo je česta organizacija rada s dva radnika na jednom skideru,
6
gdje je jedan vozač koji upravlja vozilom i šumskim vitlom, a drugi je radnik kopčaš
koji izvlači uže vitla te vezuje drvne sortimente u tovar. Pri skupnom radu, ulogu
kopčaša preuzima radnik sjekač s motornom pilom koji priprema dovoljnu količinu
drva za svaki tovar te pomaže traktoristi pri vezanju tovara (Zečić 2003).
Rad sa skiderom zahtijeva prostrana stovarišta budući da se vozilom ne mogu slagati
visoki veći složajevi drva istog razreda kakvoće, kao što je mogućnost forvardera.
Skider, prednjom odrivnom daskom, može gurati drvne sortimente u veće složajeve
ali pri tome postoji mogućnost oštećivanja drvnih sortimenata. Ujedno, ovakva
prostrana stovarišta s malim obujmom drvnih sortimenata po površini zahtijevaju
česta premještanja i veliki utrošak vremena za utovar drva u kamione i kamionske
skupove.
7
2. CILJ ISTRAŽIVANJA
Glavni cilj istraživanja je odreĎivanje položaja različitih vrsta skidera unutar obitelji
skidera na temelju morfološke analize. Svrha ovakvih analiza je ustanoviti stanovite
objektivne kriterije, koji bi omogućili usporeĎivanje sličnih tipova strojeva i ureĎaja,
ustanovljivanjem sličnosti ili pak njihovih bitnih razlika, moguće je ocijeniti njihovu
tehničku pogodnost.
Svrha ovoga diplomskog rada izvršiti morfološku analizu različitih tipova skidera te na
osnovu rezultata ukazati na posebnosti njihovih dimenzijskih i tehničko-tehnoloških
značajki te ekološku pogodnost skidera za izvoĎenje radova.
8
3. MATERIJALI I METODE ISTRAŽIVANJA
Istraživanje je provedeno na osnovu prikupljenih podataka o skiderima. Podaci su
preuzeti sa internetskih stranica i kataloga, proizvoĎača i uvoznika skidera.
Odabrano je osam osnovnih morfoloških značajka za 107 tipova skidera (tablica 1.).
Cijela zamisao morfološke analize zasniva se na korelacijskoj ovisnosti izmeĎu
pojedinih parova tehničkih značajki skidera. Pri tome su odabrane slijedeće značajke
(slika 4) :
masa – m (kg)
snaga pogonskog motora – PM (kW)
duljina – L (m)
širina – B (m)
visina krova kabine – HC (m)
indeksi oblika - H/L i B/L
vučna sila vitla - Vs (kN)
duljina vučenog užeta - Du (m)
Slika 4. Osnovne dimenzije skidera
9
Tablica 1. Popis skidera i njihove značajke
Naziv Snaga, (kW)
Duljina, (mm)
Širina, (mm)
Visina do krova kabine, (mm)
Masa, (kg)
Snaga vitla, (kN)
Duljina uža, (m)
CATERPILLAR 508 70 5357 2690 2870 7770 94 52
CATERPILLAR 515 113 5800 2724 3030 12700 305.9 122
CATERPILLAR 518 97 5720 2640 2910 10250 117.3 76
CATERPILLAR 525 130 6000 3130 3050 15200 88.1 45
CATERPILLAR 525B 134 6487 3385 3233 16239 175 45
CATERPILLAR 525C 146 7626 3398 3184 17710 175 46.9
CATERPILLAR 528 130 6930 2920 2920 14039 169.9 53
CATERPILLAR 535B 149 6945 3385 3233 16919 194 45
CATERPILLAR 535C 162 7626 3398 3184 18043 175 46.9
CATERPILLAR 545 168 7948 3432 3366 18217 201 45
CATERPILLAR 545C 173 8028 3398 3184 19138 175 45
JOHN DEERE 540E 90 6080 2790 3010 9933 152.6 77.4
JOHN DEERE 540G 90 6330 3000 3011 9974 154.7 77.4
JOHN DEERE 548E 90 6330 3000 3010 10342 171 77.4
JOHN DEERE 548G 90 6330 3000 3010 9861 154.7 77.4
JOHN DEERE 648H 128 7230 3100 3023 14626 193 54.6
JOHN DEERE 740E 129 7320 3110 3110 12973 208 80.2
JOHN DEERE 740G 129 7821 3230 3128 12973 208.4 113.7
JOHN DEERE 748E 129 7770 3240 3130 15150 208 80.2
JOHN DEERE 748G 129 7821 3230 3130 14283 208.4 113.7
JOHN DEERE 848H 149 8027 3560 3127 17826 193 54.6
RANGER F667 132 6248 2817 3162 9970 148.6 96
TIGERCAT 604C 142 6605 2640 3050 11795 177.9 65
TIGERCAT 610C 142 6605 2920 3150 15420
TIGERCAT 620C 164 7090 3225 3150 16100
TIGERCAT 630C 186 7140 3225 3150 17010
TIMBERJACK 207D 95 5510 2460 2410 6960 67 100
TIMBERJACK 208D 95 5700 2520 2770 7020 88 100
TIMBERJACK 208D 63 5690 2464 2819 7033 60 100
TIMBERJACK 209D 73 5690 2464 2819 7033 74 100
TIMBERJACK 217D 82 5560 2460 2430 7040 80 100
TIMBERJACK 225D 99 5700 2520 2770 7070 88 100
TIMBERJACK 225D 73 5700 2520 2770 7150 88 100
TIMBERJACK 230 A 87 5690 2464 2819 7184 86
TIMBERJACK 230D 82 5690 2464 2819 7184 97 100
TIMBERJACK 240 A 85 5690 2460 2490 7390 119
TIMBERJACK 240D 95 6000 2500 3010 8100 113 100
TIMBERJACK 330 76 5900 2100 2800 8200 88 100
TIMBERJACK 350 A 91 5944 2489 3124 8363 125
TIMBERJACK 360 95 5680 2470 2945 8600 112 100
TIMBERJACK 380 A 88 5720 2475 2820 8800 148
TIMBERJACK 380B 95 5969 2753 3099 9079 130 64.9
10
TIMBERJACK 404 115 6477 3048 3226 9424 117 100
TIMBERJACK 450 A 79 6720 2200 3000 9500 142
TIMBERJACK 450B 113 6477 3048 3226 9573 155 95
TIMBERJACK 520 83 5520 2650 3000 9900 185
TIMBERJACK 480B 118 6775 3239 3124 13300 161 76.5
TIMBERJACK 550 135 6270 3050 3120 12200 201
ECOTRAC 55V 40 4550 1600 2490 3600 35 40
ECOTRAC 120V 86 7130 2220 2950 7200 100 70
LKT 81 TURBO 72 5700 2230 2780 7145 80 60
LKT 82 93 5700 2230 2780 9230 80 60
LKT 80 85 5300 2230 2580 6400 85 80
LKT 120A 114 5520 2650 3000 9900 114 60
KOCKUM KL 820 65 5350 2460 2630 4800 65 50
KOCKUM KL 821 71 5180 2250 2610 5150 71 87
KOCKUM KS 860 130 6000 2500 3010 8100 130 70
TREE FARMER CPD 86 5460 2286 2710 6050 86 70
MARTIMEX LKT 75 81 5300 2455 2585 6000 81 50
MF FLEXOR S 67 5950 2450 2840 6760 67 80
MF 220 SKIDER 80 4970 2290 2666 6000 80 72
VALMET 880 S 110 5500 2415 2675 6700 110
VALMET TERRA 865 B 82 4950 2160 2380 4450 82 40
LOKOMO LOKERI S 130 5680 2470 2945 8600 130 90
MITSUBISHI M FT2-F 60 4360 1890 2510 4350 60
IWAFUJI F50 73 5335 2290 2450 5900 73 40
HOLDER A 55F 36 3120 1520 2080 3000 36 40
ATHEY SKIDER M S-95B 95 5700 2520 2770 6930 95 40
ATHEY SKIDER M S-97B 97 5700 2520 2770 6870 97 40
ATHEY SKIDER M S-100B 100 5700 2520 2770 7150 100 40
ATHEY SKIDER M S-130B 130 5700 2520 2770 7020 130 60
ATHEY SKIDER M S-135B 135 5700 2520 2770 7070 135 100
TAF 650 65 5230 2390 2780 5700 65 100
HOLDER A 60 F 50 3456 1542 2115 3600 50
TREE FARMER C5D 100 5460 2286 2710 6050 100 70.7
BELT GV 50 59 5250 2220 2650 7350 59 50
IWAFUJI 10 15 3635 1490 1980 1600 15 50
IWAFUJI T 20 27 4390 1895 2320 2600 27 100
IWAFUJI T 30 35 4390 1900 2420 3285 35 100
IWAFUJI T 50 73 5335 2280 2450 5900 73 100
S 101 110 5860 2410 2700 6860 110 70
RD 81S 81 5000 2230 2725 6600 81 70
GAFNER MINI S 4000MS 45 4674 2337 2790 4645 45 38
MF 1200 108 6720 2200 3000 9500 108 80
FLEXOR S 67 5750 2450 2840 6760 67 50
KOCKUMS KS 822 117 5500 2410 2650 6300 117 110
KOCKUMS KL 860 130 6000 2500 3010 8100 130 87
11
DFU 300 41 4500 1690 2450 4000 41 50
HSM 704 72 4850 1870 2640 5500 72
HSM 805 87 5100 2100 2700 6100 87
FB J80A 59 6040 2317 2617 7250 60 80
HSM 805HD 129 5800 2400 3200 9800 95 100
HSM 805S 104 6400 2400 2900 9000 104 80
HSM 904 175 7100 2400 3200 10300 125 80
HSM 904 6WD 175 8300 2600 3200 16300 143 80
HSM 904Z 175 7100 2400 3200 12300 240 80
NFB NF 140 104 5590 2500 3100 11500
NFB NF 160 134 5730 2500 3150 12500
NFB 210-4 R 175 6200 2750 3250 14500
NOE NF 160-6R 134 8300 2500 3700 14700
NOE NF 210-6R 174 6200 2750 32500 17000
VILPO WOODY 110/140 74 5700 2100 2860 7200
FRANKLIN Q 70 132 6970 2920 3185 12727 151 106
FRANKLIN Q 90 170 7170 3022 3330 12273 161 100
FRANKLIN Q 80 138 6970 3022 3318 12727 151 100
FRANKLIN 185 S2 138 6640 2900 3124 9091 178 100
MORGAN SX-704 SB 180 7696 3000 3050 17463
PRENTICE 490 126 7988 2827 3383 1448
Podaci su tablično razvrstani i obraĎeni u računalnom programu Microsoft Excel,
pomoću kojega su odreĎene postojeće ovisnosti i dobivene regresijske jednadžbe
(polinomni ili linearni modeli), koje predstavljaju rezultate istraživanja. Čvrstoću
odabranih regresijskih modela program prikazuje pomoću parametra R2– kvadrat
indeksa korelacije, pomoću njega odreĎena je čvrstoća povezanosti izmeĎu zadanih
parametara. Dakle, može se reći da je regresijska analiza metoda kojom se grupa
podataka izjednačuje linearnom ili nekom od nelinearnih funkcija izjednačenja. Ako
se radi o linearnoj regresijskoj analizi, čvrstoća veze pokazuje koeficijent korelacije;
ako je funkcija izjednačenja nelinearna, onda čvrstoću te veze pokazuje indeks
korelacije. Računala omogućuju da se odreĎivanje koeficijenata regresijskog modela
ne vrši Gaussovim jednadžbama, već direktnom minimalizacijom sume kvadrata
odstupanja.
12
3.1. MORFOLOŠKA ANALIZA
Morfološkom analizom utvrĎuje se trenutačno stanje, svojstva i zakonitosti, ali i
povijesni te mogući tijek razvoja strojeva u šumarstvu. Na temelju izabranih geomet-
rijskih, masenih i drugih veličina izražavaju se ovisnosti i donosi sud o valjanosti
izbora stroja. Rezultati provedenih analiza služe:
šumarskim stručnjacima pri odabiru novih strojeva,
najpovoljnijoj uporabi strojeva u raznim radnim uvjetima
odreĎivanju parametara pri konstrukciji novih strojeva unutar poznatih obi-
telji
Sever (1980) morfološkom analizom usporeĎuje šumske zglobne traktore s vitlom s
adaptiranim poljoprivrednim traktorima, nedvojbeno utvrdivši kako se, iako razvijeni iz
poljoprivrednih traktora, skideri mogu svrstati u poseban skup/obitelj vozila koja ima
svojstvene morfološke značajke. Ovu analizu proširuje (1986) i na ostala šumarska
vozila pa tako i na forvardere, utvrdivši kako i obitelj forvardera takoĎer ima svojstve-
ne morfološke značajke. Sever i Horvat (1985) pri izradi studije skidera, a za stvara-
nje projektnog zadatka za srednji skider, upotrebljavaju rezultate morfološke analize.
Takvu analizu za proračun onih dimenzija skidera (ako nisu poznate) koje trebaju za
proračun dinamičke preraspodjele opterećenja upotrebljava i Horvat (1989).
Bekker (1956.) provodi jednu od prvih morfoloških analiza vozila za kretanje izvan
putova, iznoseći mišljenje kako će objekt koji se kreće u nekom mediju poprimiti oblik
koji pruža najmanji otpor kretanju. S tog se stajališta, morfološka analiza može učiniti
ne samo za iskaz dostignute razine dimenzijskog razvoja vozila ili za traženje
položaja nekoga vozila u skupu sličnih, već i za procjenu budućeg razvoja. On navodi
kako odnos geometrijskih pokazatelja vozila, a posebice tzv. faktora noseće ploštine
vozila, odreĎuje kretnost vozila na mekim tlima.
Sever i Knežević (1991) traže, izmeĎu ostalog, razliku u morfološkim značajkama
forvardera raznih formula pogona (4x6, 6x6 i 8x8). U ovoj analizi, kao i u ostalima
gdje se slikovno iskazuju značajke obitelji vozila, najčešće se kao osnovni pokazatelj
upotrebljava tzv. indeks oblika.
13
Istražujući i usporeĎujući značajke srednjih skidera i APT-a, Horvat i Sever (1995,
1996), Horvat (1996C i 1996D), Sever i Horvat (1997) te Horvat i dr. (2002) upotreb-
ljavaju morfološku analizu.
Sever i Horvat (1992A) prikazuju bazu podataka geometrijskih i drugih značajki
skidera i forvardera. Isti autori (1992B) analiziraju temeljne morfološke značajke
raznih šumskih vozila. Iznose mišljenje kako se ovakvim podacima mogu služiti
konstruktori pri konstrukciji vozila i šumarski stručnjaci pri njihovu izboru. Njihovu
bazu podataka forvardera proširuje Poršinsky (1996.), tražeći položaj jednog tipa
forvardera u cijeloj obitelji.
Horvat i Kristić (1999) iznose prvu morfološku analizu prorednih traktorskih skupova
(traktor s poluprikolicom i hidrauličkom dizalicom) kao polazište u traženju optimalno-
ga rješenja za nizinske šume.
Na Šumarskom fakultetu u Zagrebu morfološka je analiza upotrebljavana i za
istraživanje drugih šumskih strojeva, pa je tako Košćak i dr. (1995) rabe za šumske
sitnilice, Šušnjar (1998) za šumske iverače, isti autor 2007. koristi morfološku analizu
za šumske hidraulične dizalice, te 2008. za raščlambu farmerskih vitala.
Horvat (2001) morfološkom analizom utvrĎuje razlike izmeĎu adaptiranih poljoprivre-
dnih traktora s ugraĎenim različitim izvedbama šumskih vitala.
Horvat i Šušnjar (2001A i 2001B) prikazuju razvoj morfoloških značajki poljoprivred-
nih traktora, zaključujući da dostignuta raznovrsnost njihove konstrukcije omogućava
izbor pogodne inačice traktora za prilagodbu za šumske radove. Isti autori (2003)
rabe morfološku raščlambu u dijelu analize pogodnosti opremanja uzgojnog traktora
tzv. farmi izvedbama vitla.
Iz ovoga se kratkoga pregleda nekih dosadašnjih radova lako se da zapaziti kako je
morfološka analiza značajna metoda u analizi pogodnosti šumskih vozila i drugih
strojeva općenito.
14
4. REZULTAT ISTRAŽIVANJA
Morfološkom analizom su utvrĎene ovisnosti izmeĎu pojedinih morfoloških značajki i
položaj unutar cijele obitelji (skupine) skidera. Odabrano je devet osnovnih morfološ-
kih značajki za skidere, od toga sedam osnovnih značajki (duljina L, širina B, visina
do krova kabine HC, masa m, snaga motora PM, vučna sila vitla Vs,dužina uža Du) te
dvije izračunate značajke (indeksi oblika HC/L i B/L).
4.1. INDEKS OBLIKA
Bekker (1956., 1960., 1969.) iznosi mišljenje da vozila trebaju poprimiti oblik čijem
kretanju okoliš pruža najmanji otpor, tj. vozila trebaju imati što veću probojnost. Ako
se vozilo prikaže u obliku prizme, tada omjeri H/L (visina/duljina) i B/L (širina/duljina)
iskazuju važne obujmne značajke i nazivaju se indeksima oblika. U ovom istraživanju
korištena je visina do krova kabine skidera (HC). Za vozila koja pripadaju istoj obitelji,
indeksi oblika najvažnije su značajke kojima se ona opisuju i služe kao početna
obavijest o proučavanom vozilu i njegovom svrstavanju u već poznatu obitelj vozila.
Slika 5. Ovisnost indeksa oblika B/L o indeksu oblika HC/L
Na slici 5 prikazana je meĎusobna ovisnost spomenutih indeksa oblika te izjednače-
nje linearnim korelacijskim modelom. Zbog postojanja uski traktorskih putova, koji su
obično širine 2,5 m, došlo je do potrebe razvijanja užih skidera koji mogu koristiti te
putove. To se vidi na grafikonu, većina skidera se nalazi ispod granice Hc=B, što
znači da prevladava dužina u odnosu na širinu vozila.
y = -0,823x2 + 1,121x + 0,079R² = 0,135
0,2
0,3
0,4
0,5
0,6
0,7
0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7
Ind
eks
ob
lika
B/L
Indeks oblika Hc/L
Skideri
Poly. (Skideri)
15
4.2.OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O MASI SKIDERA
Masa vozila se smatra bitnom morfološkom značajkom zbog činjenice da pri nepos-
tojanju mase vozila ne postoje ni druge značajke. Iako se veća masa smatra u pravilu
nepovoljnom, kod skidera ona ima ulogu održavanja stabilnosti stroja prilikom
privitlavanja i vuče stabala. No s druge strane veća se masa vozila smatra nepovolj-
nom zbog većeg otpora kotrljanja te većeg pritiska kotača na tlo uslijed čega dolazi
do oštećivanja šumskoga tla.
Usporedba duljine skidera s masom prikazana je na slici 6, pri čemu su pri utvrĎiva-
nju ovisnosti odabrane eksponencijalne regresijske jednadžbe izjednačenja.
Slika 6. Ovisnost duljine skidera o masi
Rast duljine skidera s povećanjem mase je nepovoljan sa stanovišta njegove kret-
nosti u šumskim sastojinama. Veća duljina podrazumijeva veći krug okretanja skidera
te time njegovu manju pokretljivost. Trend povećanja duljine skidera s masom je
moguć zbog načina konstrukcije ove obitelji vozila gdje se sa središnje postavljenim
zglobom može ostvariti manji krug okretanja i s relativno velikim meĎuosovinskim
razmakom ili ukupnom duljinom skidera
y = 0,194x + 4212,R² = 0,628
2000
3000
4000
5000
6000
7000
8000
9000
0 5000 10000 15000 20000
Du
ljin
a, m
m
Masa, kg
Skideri
Linear (Skideri)
16
Slika 7. Ovisnost širine o masi skidera
Ovisnosti širine o masi prikazane su na slici 7. Ovaj grafikon pokazuje da kod skidera
širina vozila neznatno mijenja u odnosu na masu. Razlog tome počiva s jedne strane
u činjenici da je kod vozila za kretanje po bespuću potrebna manja širina, a sve zbog
uvjeta rada u šumi, radi utjecaja širine na oštećivanje dubećih stabala i smanjenje
gaženja tla.
Slika 8. Ovisnost visine do krova kabine o masi skidera
Ovisnost visine o masi iskazana je na slici 8. Ovdje se radi o visini kabine od tla.
Može se uočiti da je porast visine neznatan u odnosu na masu skidera. To se
objašnjava zakonskim propisima, koje ti strojevi moraju zadovoljiti tijekom njihovog
transporta po javnim prometnicama. Nadalje skideri, zbog vrste posla koji obavljaju,
ne smiju imati preveliku visinu kako bi im se osigurala stabilnost prilikom rada u
y = -2E-06x2 + 0,121x + 1604,R² = 0,683
1000
1500
2000
2500
3000
3500
4000
0 5000 10000 15000 20000
Širi
na,
mm
Masa, kg
Skideri
Poly. (Skideri)
y = -4E-06x2 + 0,131x + 2035,R² = 0,634
1500
2000
2500
3000
3500
4000
0 5000 10000 15000 20000
Vis
ina,
mm
Masa, kg
Skideri
Poly. (Skideri)
17
bespuću, jer porastom visine točka težišta se pomiče sve više čime je narušena
bočna stabilnost samog stroja.
Slika 9. Ovisnost snage pogonskog motora o masi skidera
Analiza ovisnosti snage pogonskog motora o masi značajna je sa stanovišta razdva-
janja skidera kao obitelji vozila. Odnos snage motora i mase vozila može se tumačiti
kao odnos koliku snagu motora može nositi jedinica mase vozila. Potrebitost veće
mase skidera ogleda u povećanju adhezijskog opterećenja čime će se omogućiti
trakcija kotača s tlom i pri nepovoljnim terenskim uvjetima. Veća masa ima ulogu
održavanja stabilnosti stroja prilikom rada sa vitlom.
Na slici 9 vidi se grafički prikaz ovisnosti snage pogonskog motora obzirom na masu
vozila. Uočljivo je da je povećanjem mase skidera potrebna i veća snaga motora,
kako bi se osigurala kretnost skidera po bespuću te njegova stabilnost prilikom rada.
4.3. OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O VUĈNOJ SILI VITLA
Osnovni dijelovi vitla su bubanj, vodilice užeta (horizontalni i vertikalni valjci ili
koloture) i kućište vitla. Broj okretaja ulaznog vratila je prevelik za pokretanje bubnja
te se zbog toga u vitlu vrši redukcija broja okretaja pužnim prijenosom. Bubanj se
sastoji od oboda, valjka i osovine valjka. S obzirom na broj bubnjeva, razlikuju se
jednobubanjska i višebubanjska vitla. Jednobubanjska vitla se koriste pri deblovnoj i
stablovnoj metodi izradbe drva gdje je u tovaru mali broj komada drva. Dvobubanjska
vitla omogućavaju vezanje tovara od većeg broja komada drva što je vrlo učinkovito
kod sortimentne metode izradbe drva ili pri radu u prorednim sječinama, kada se
privlače drvni sortimenti ili dijelovi stabla manjih dimenzija.
y = -1E-07x2 + 0,009x + 23,68R² = 0,687
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
0 5000 10000 15000 20000
Snag
a, k
W
Masa, kg
Skideri
Poly. (Skideri)
18
Slika 10. Ovisnost vučne sile vitla o masi skidera
Slika 11. Ovisnost vučne sile vitla o snazi pogonskog motora skidera
Na slici 10 i na slici 11 opisani su odnosi vučne sile vitla u odnosu na masu skidera i
pogonsku snagu motora. Dolazimo do zaključka da povećanjem mase skidera dolazi
do potrebe povećanja snage pogonskog motora skidera, a samim time i do poveća-
nja vučne sile vitla. Na slici 10 je vidljivo da vitla nekih od istraživanih skidera imaju
veću vučnu silu nego masu, takva pojava je moguća kod skidera koji imaju stražnju
sidrenu dasku, čijom upotrebom im se povećava stabilnost i omogućuje ostvarivanje
veće vučne sile što je u suglasju s zaključcima koje donose Gužvinec i dr (2012).
4.4.OVISNOST NEKIH MORFOLOŠKIH ZNAĈAJKI O DULJINI UŽETA
y = 0,014x0,987
R² = 0,7840
50
100
150
200
250
300
350
0 5000 10000 15000 20000
Vu
čna
sila
vit
la, k
N
Masa, kg
Skideri
Power (Skideri)
y = 0,868x1,058
R² = 0,7740
50
100
150
200
250
300
350
0 50 100 150 200
Vu
čna
sila
vit
la, k
N
Snaga, kW
Skideri
Power (Skideri)
19
Slika 12. Ovisnost duljine vučenog užeta o masi skidera
Slika 13. Ovisnost duljine vučenog užeta o snazi motora skidera
y = -6E-07x2 + 0,012x + 21,76R² = 0,1720
20
40
60
80
100
120
140
0 5000 10000 15000 20000
Du
ljin
a vu
čno
g u
žeta
, m
Masa, kg
Skideri
Poly. (Skideri)
y = -0,001x2 + 0,517x + 47,32R² = 0,0480
20
40
60
80
100
120
140
0 50 100 150 200
Du
ljin
a vu
čno
g u
žeta
, m
Snaga, kW
Skideri
Poly. (Skideri)
20
Slika 14. Ovisnost duljine vučenog užeta o vučnoj sili vitla
y = 0,007x2 - 0,411x + 77,02R² = 0,0900
20
40
60
80
100
120
140
0 20 40 60 80 100
Du
ljin
a vu
čno
g u
žeta
, m
Vučna sila vitla, kN
Skideri
Poly. (Skideri)
21
5. ZAKLJUĈAK
Prijenos drvnog materijala od mjesta izrade (panja) do pomoćnih šumskih skladišta
čini prvu fazu šumskog transporta. O izvršenju plana prve faze transporta ovisi i
cjelokupno izvršenje plana eksploatacije šuma. Radi toga se danas u svijetu poklanja
naročita pažnja mehanizaciji ove faze transporta. U tehnički razvijenim zemljama kao
jedan od najvažnijih mehanizama ove faze transporta smatraju se skideri.
Morfološkom analizom značajki istraživanih modela skidera ustanovljeno je da ih
zbog njihove specifične konstrukcije treba promatrati kao zasebnu skupinu vozila.
Većina vrijednosti indeksa oblika nalaze se u području gdje visina prevladava nad
širinom vozila. Općenito kod skidera karakteristično je da se indeksi oblika nalaze u
području prevladavanja visine nad širinom. Ova značajka je uvjetovana potrebom za
velikom pokretljivosti pri radu u šumskim sastojinama. Manje širine vozila omoguća-
vaju lakši pristup do stabala namijenjenih za sječu i manje gaženje šumskog tla i
oštećivanje dubećih stabala.
Morfološkom analizom utvrĎuje se trenutačno stanje, svojstva i zakonitosti, ali i
mogući tijek razvoja skidera kao strojeva za transport drva. Rezultati provedenih
istraživanja mogu poslužiti kao pomoć šumarskim stručnjacima pri odabiru novih
strojeva.
UtvrĎeno je da povećanjem mase skidera raste vučna sila vitla i snaga pogonskog
motora skidera. Duljina vučnog užeta ne ovisi o masi skidera, snazi pogonskog
motora ni o vučnoj sili vitla skidera, što znači da se na skiderima manje mase može
koristiti uže veće duljine, uslijed čega je moguće povećanje udaljenosti privitlavanja tj.
gradnja vlaka manje duljine. Ali s druge strane povećanjem duljine vučnog užeta
značajno se utječe na sigurnost i opterećenost radnika kopčaša.
22
LITERATURA
1. Bekker, M., G., 1956.:Theory of Land Locomotion, Univ. of Michigan Press,
1-499
2. Bekker, M., G., 1960: Off-the-road locomotion, The University of Michigan
Press, 1–215
3. Bekker, M., G.,1969:Introduction to Terrain-Vehicle Systems, Univ. of Mic-
higan Press,.
4. Drushka, K., Konttinen, H., 1997: Tracks in the Forests – The Evoluation of
Logging Machinery. Timberjack Group Oy, Helsinki, Finland, 1 – 254.
5. Gužvinec, H., Zorić, M., Šušnjar, M., Horvat, D., Pandur, Z., 2012: Utjecaj
načina sidrenja na vrijednosti horizontalne sastavnice vučne sile i faktor
prianjanja prilikom privitlavanja drva skiderom i adaptiranim poljoprivrednim
traktorom. Nova mehanizacija šumarstva 33: 23–33.
6. Han, H.-S., Kellogg, L.D., 2000B: A Comparison of Sampling Methods and
a Proposed Quick Survey for Measuring Residual Stand Damage from
Commercial Thinning. JournalofForestEngineering 11(1): 63-71.
7. Hitrec V., Horvat, D., 1987: Jedna metoda odreĎenja regresijskog modela
na primjeru krivulje klizanja kotača. Mehanizacija šumarstva 12(11-12): 177
– 181.
8. Horvat, D., Kristić, A., 1999: Research of some morphological features of
thinning tractor assemblies with semi-trailer [Istraživanje nekih morfoloških
značajki prorjednih traktorskih skupova s poluprikolicom], Zbornik sažetaka
na IUFRO savjetovanju "Emerging Harvesting Issues in Technology Tran-
sition at the End of Century", Opatija, 99 – 100.
9. Horvat, D., 2000: Neke značajke šumarskih strojeva nove generacije (So-
me characteristics of new generation of forestry machines). Znanstveni
skup “Vrhunske tehnologije u uporabi šuma”, Zagreb, 11. travnja 2000.,
HAZU, Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo, 65 – 84.
10. Horvat, D., 2001: Morfološke značajke adaptiranih poljoprivrednih traktora
s ugradnjom različitih vitala (Morphological characteristics of adapted far-
ming tractors equiped with different winches), Znanstvena knjiga "Znanost
u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama”, str. 525 – 533.
23
11. Horvat, D., Šušnjar, M., 2001: Morphological analysis of farming tractors
used in forest works, 35. Internationales wissen schaftliches symposium -
FORMEC 2001, Mendel UniversityofAgricultureandForestry Brno, p. 27 –
38.
12. Horvat, D., Šušnjar M., 2003: Comparison between some technical charac-
teristics of STEYR farming tractor equiped with 3 variants of tajfun farmi
winches and with fixed TIGAR winch, Proceedings of Joint FAO/ECE/ILO &
IUFRO Workshop on operation improvements in farm forests, Logarska do-
lina (Slovenija), pp. 83-95.
13. Horvat, D., Poršinsky, T., Krpan, A., Pentek, T., Šušnjar, M., 2004: Ocjena
pogodnosti forvardera morfološkom raščlambom, Strojarstvo 46(4-6), 149-
160.
14. Hoss, C., 2001: Harvester simulators as effective tools in education. Pro-
ceedings of International conference “Thinnings: A valuable forest mana-
gement tool”, September 9-14, 2001, IUFRO Unit 3.09.00 & FERIC & Natu-
ral Resources Canada & Canadian Forest Service, CD.
15. Kellog, L.D., Bettinger, P., Studier, D., 1993: Terminology of Ground-Based
Mechanized Logging in the Pacific Northwest. Forest Research Laboratory,
Oregon State University, Corvalis. Research Contribution 1, 1 – 12.
16. Koščak, B., Horvat D., Sever, S., 1995: Morfološka rasčlamba tehničkih
značajki rotositnilica (Morphological Analysis of Malching Flail Mower Tec-
hnical Characteristics), Mehanizacija šumarstva, Vol. 20, No. 3, str. 137-
144.
17. Košir, B., 2002: Tehnološke možnosti strojne sečnje. Zbornik obposveto-
vanju “Strojna sečnja v Sloveniji”, Gospodarska zbornica Slovenije – Zdru-
ženje za gozdarstvo, Ljubljana, oktober 2002, 7 – 20.
18. Krpan, A.P.B., 2000: Mogućnosti primjene vrhunskih tehnologija pri iskoriš-
tavanju šuma u Hrvatskoj (Possibilities of implementation of high technolo-
logies in forest harvesting in Croatia). Znanstveni skup “Vrhunske tehnolo-
gije u uporabi šuma”, Zagreb, 11. travnja 2000., HAZU, Znanstveno vijeće
za poljoprivredu i šumarstvo, 45 – 63.
19. Krpan, A.P.B., Poršinsky, T., 2001: Harvester Timberjack 1070 u Hrvatskoj.
(Harvester Timberjack 1070 in Croatia). ). Šumarski list 125(11-12): 619 –
624.
24
20. Krpan, A.P.B., Poršinsky, T., 2002: Proizvodnost harvestera Timberjack
1070 pri proredi kulture običnoga bora (Productivity of Timberjack 1070
Harvester in Scotch Pine Thinning). Šumarski list 126(11-12).
21. Mellgren, P. G., 1980: Terrain Classification for Canadian Forestry, Cana-
dian Pulp and Paper Association, 1–13.
22. Owende, P.M.O., J. Lyons, R. Haarlaa, A. Peltola, R.Spinelli, J. Molano,
S.M. Ward, 2002: Operations protocol for Eco-efficient Wood Harvesting on
Sensitive Sites. Project ECOWOOD, Funded under the EU 5 Framework
Project ( Qualityof Life and Management of Living Resources). Contract
No. QLK5-1999-00991 (1999-2002), 1-74.
23. Poršinsky, T., 1996: Forwarder application to wood transportation in Croa-
tia. Proceedings "Progresses in Forest Operations", Ljubljana, Slovenija,
133 – 141.
24. Poršinsky, T., 1997: OdreĎivanje položaja Kockumsa 850 i Timberjacka
1210 u obitelji forvardera morfološkom raščlambom. Mehanizacija šumar-
stva 22(3), 129–139.
25. Poršinsky, T., 2005: Djelotvornost i ekološka pogodnost forvardera Timber-
jack 1710 pri izvoženju oblovine iz nizinskih šuma Hrvatske. Doktorska di-
sertacija. Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 1-170.
26. Pranjić, A., 1990: Šumarska biometrika. Sveučilišna naklada Liber, Zagreb,
1 – 204.
27. Sever, S., 1980: Istraživanje nekih eksploatacijskih parametara traktora
kod privlačenja drva. Disertacija, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1
– 301.
28. Sever, S., Horvat, D., 1981: Utjecaj nekih karakteristika tla na prohodnost
vozila te prijedlog za njihovo proučavanje kod izrade klasifikacije šumskih
terena. Mehanizacija šumarstva 6(9-10): 287 – 299.
29. Sever, S., Horvat, D., 1985: "Šumski zglobni traktor snage oko 60 kW",
Studija, Zagreb, ZIŠ, str. 1-187
30. Sever, S., Horvat, D., 1985: Ispitivanje šumskih vitala montiranih na traktor
(Issledovanie lesnih barabanov smontirovanih na traktor), Zbornik radova
savjetovanja "Metrološke osnove ispitivanja strojeva u eksploataciji šuma",
Zagreb-Opatija, str. 1-11.
25
31. Sever, S., Horvat, D., 1990: Sabijanje tla pri izvoženju i vuči drva teškim
traktorima (Soil compaction at wood hauling and wood skidding with heavy-
duty tractors). Glasnik za šumske pokuse, Vol. 26, Šumarski fakultet Zag-
reb, 519 – 546.
32. Sever, S., Horvat, D., 1990: Vozila za privlačenje drva na teškim terenima
(Vehicles for wood skidding on heavy terrains). Mehanizacija šumarstva
15(3-4): 75 – 80.
33. Sever, S., Knežević, I., 1991: Formindex as a possible criterion for classifi-
cation off-road vehicles. 5th European Conference ISTVS, Budapest, Vo-
lume II, 468 – 476.
34. Sever, S., Horvat, D., 1992: Skidders and forwarders dana base as source
and help in determining morphological relationships. Proceedings of IUF-
RO workshop „Computor supported planning of roads and harvesting“,
Feldafing, Germany,196-200
35. Sever,S.,Horvat,D., 1992: Logging wheeld tractor data bank for assistance
in machine family evaluation. Proceedings of IUFRO IUFRO workshop
„Computor supported planning of roads and harvesting“, Feldafing,
Germany, 281-288
36. Sever, S., Horvat, D.,1997: Chosingand Application of Forest Soft Machi-
nes, 7th European ISTVS Coference, 7-10. October, 1997., Ferrara, Italy,
539-556.
37. Šušnjar, M., 1998: Istraživanje ovisnosti nekih tehničkih značajki iverača
morfološkom raščlambom. Mehanizacija šumarstva. 23 (3-4), 139-150.
38. Šušnjar, M., 2005: Istraživanje meĎusobne ovisnosti značajki tla traktorske
vlake i vučne značajke skidera Doktorska disertacija. Šumarski fakultet,
Sveučilište u Zagrebu, 1-146.
39. Šušnjar, M., Horvat, D., Grahovac, I., 2007: Morfološka raščlamba šumskih
hidrauličnih dizalica. Nova mehanizacija šumarstva 28: 15 – 26.
40. Šušnjar, M., Borić, D., 2008: Morfološka raščlamba farmerskih vitala. Nova
mehanizacija šumarstva 29: 29 – 35.
41. http://www.ritchiespecs.com/searchresults?type=Forestry%20Equipment&c
ategory=Skidder
42. http://specs.lectura.de/en#!/category/983643/manufacturer/984034/type/10
04123
26
43. http://www.speccheck.com/lite/Select.aspx?MODID=89RxLTEb2qw.jQjQj.&
X=7IolTElYsmrIMMFy79gJzuhCM1RxZYtB8itmncXFZbJZaZCJDn8.zZxZz.
MwS1snSamq79&Q=2
44. http://xiaer.en.alibaba.com/product/334257060-
215997610/LOGGING_SKIDDER.html
45. http://hittner.hr/sumski-
traktori/hrvatska/sumski_zglobni_traktor_ecotrac_55_v/
46. http://hittner.hr/sumski-
traktori/hrvatska/sumski_zglobni_traktor_ecotrac_120_v/
47. http://www.directindustry.com/cat/construction-mining-equipment/forestry-
harvesters-skidders-forwarders-AR-785-_2.html