Upload
tipharetht
View
417
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
7/29/2019 N. Facialis
1/38
KINEZITERAPIJA NAKON LEZIJE
NERVUS FACIALISA
Diplomski rad
Nikolov Nikola
7/29/2019 N. Facialis
2/38
REHABILITACIJA PAREZE N. FACIALIS
Sedmi modani ivac N. Facialis na svom putu prolazi kroz canalis n. facialis u petroznoj kosti i izlazikroz stilomastoidni otvor u retromandibularnu regiju. Odatle odlazi gore i napred , te se u podrujuparotidne lezde lepezasto grana u plexus parotideus (pes anserinus majus) koji inervie miminemiie lica. Najvanije grane koje izlaze iz tog spleta jesu :Rami temporales- za inervaciju miia temporalne regije, prednje strane une koljke, m. frontalis,m. corrugator i gornji dio m. orbicularis oculli..
Rami zygomaticus- grana se po regiji zygomatici i inervira donji dio m. orbicularis oculli i m.
zygomaticus.Rami buccales- inerviu m. buccinator, m. orbicularis oris i m. levator ( quadratus) labii superiorisRamus marginalis mandibulae- ide prema napred ispod koe koja pokriva bazu mandibulae i uznjezin rub deli se u ogranke koji inerviu m. risorius, m. trialgularis, m. depresor labii inferiores iliquadratus labii mandibularis.
Ramus colli- u dalnjem toku ide ispod platizme koju inervie i anastomozira s Ramus cranialisom n.cutanei colli.
Dakle motornim vlaknima je inervisana mimina muskulatura, parasimpstikim vlaknima inervisanesu lezde nosne i nepane sluzokoe, sluzna lezda i lezde dna usne upljine, a senzibilna vlaknainerviu prednji deo jezika.
7/29/2019 N. Facialis
3/38
Najei uzroci i simptomi
Lezija n. facialisa moe nastati:traumatskim delovanjemupalnim procesom srednjeg uhakod tumora
operativnog zahvata podruja glave ili samo uha
Pareze mogu biti:
centralne koje nastaju zbog oteenja supranuklearnih puteva, te je tretman u sklopurehabilitacije po centralnom tipu najee Bobat konceptom. Karakteristika takvih lezija je netojednostavniji oblik, te nastaju samo u podruju oka i usta dok se elo moe nabirati zbogbikortikalne inervacije.
Periferne lezijepareze ili paralize nastaju kod oteenja n. facijalisa od ponsa periferno.Zahvaaju podruje ela, oka i usta , te uzrokuju znaajnu asimetriju lica s nestajanjemnazolabijalne brazde i eonih nabora. Asimetrija je jo izraenija kod pokuaja pokreta miminemuskulature govora ili zvidanja.
7/29/2019 N. Facialis
4/38
Bellova paraliza je najea dijagnoza u rehabilitaciji periferne paralize.
Manifestuje se :
nepokretnou jedne strane licausni ugao je sputenusta povuena u stranune moe skupiti usta ni zvidati
ne zatvara oko, koje neprestano suziona jabuica se pomie kranijalno, pa se vidi beonjaaelo ne moe nabiratikornealni refleks je ugaenbolesnik ima tekoa pri vakanju hraneporemeaj u sekreciji suza i slineoteano die na nos
Simptomi nastaju naglo, esto preko noi.Pacijent trai pomo ordinirajueg lekara koji ga upuuje otorinolaringologu ili eka spontanosamo izleenje koje uz konzervativnu terapiju zadovoljava 80-tak posto obolelih.
7/29/2019 N. Facialis
5/38
Osnovna dijagnostika obrada i prognoza
Konzervativno leenje primenjuje se nakon sprovedene dijagnostike obrade:
anamnezeklinike slikeEMNG obrade iglenim elektrodamaelektrodijagnostikih pretraga galvanske i faradske podraljivosti (klasina elektrodijagnostika iI/T kriva)
manuelnog miinog testa.
Prognoza izleenja je od nekoliko dana, a kod eventualnih nagnjeenja, distenzija ili dugotrajnog pritiskatraje od nekoliko nedelja do nekoliko meseci.
7/29/2019 N. Facialis
6/38
LEENJE
Opte mere
Bolesnika savetujemo:
da se kloni hladnoe i vetrada nosi tamne zatitne naoare radi spreavanja iritacije okada tokom dana nekoliko puta toplom vodom tuira lice ili pokuava bukati toplu vodu u usnoj upljini, nataj nain relaksira napetost i facilitira prokrvljenost i funkcionalnost mimine muskulatureda to vie koristi miminu muskulaturu; primer vakanje (no moramo paziti da se ne hipertrofie zdravastrana lica)
Vrste terapija
Medikamentozna terapija Fizikalna terapija
7/29/2019 N. Facialis
7/38
Medikamentozna terapijaprovodi se najee:
velikim dozama kortikosteroida analgetika spazmolitika antidepresiva infuzijama histamina
Gotovo vie od polovine pacijenata tretirano je ranije injekcijskim blokadama.
7/29/2019 N. Facialis
8/38
Fizikalna terapija
Fizikalna terapija sprovodi se termoterapijom, elektroterapijom i kineziterapijom
Termoterapija je priprema
putem osvjetljavanja
soluks lampama , da se
dobije bolja prokrvljenost
i smanji zategnutostpodruja. Moderniji obliksvetlosne terapije je
osvjetljavanje
polarizirajuim svetlomBioptron lampama.
Najea elektroterapijska procedurakod nas je galvanizacija preko
Bergonijeve polumaske. Pacijent
lei na leima, inaktivna elektroda
je interskapularno, a bolesnastrana lica je prekrivena trokrakom
maskom i dobro privrena.Intenzitet galvanske struje je do
granice podnoljivosti i vrlo jeneugodan.
7/29/2019 N. Facialis
9/38
Elektrostimulacijaje najei terapeutski postupak itrebalo bi se sprovoditi nakon odreivanja hronaksije(vrijeme potrebno da doe do kontrakcije pri jakosti strujedvostruke reobaze) i reobaze (najmanja jaina galvanskestruje koja je dovoljna da izazove minimalnu miinu
kontrakciju). Kontrakcija za zdrave miie iznosi 0,05-1milisekunde.
Elektrostimulacija se moe primeniti bipolarno tako da seanoda postavlja na izlazite ivca, a katoda na aficiranimii podruja jedne grane ivca.
Drugi oblik je unipolarna stimulacija kod koje je
inaktivna elektroda smjetena interskapularno, apodraajna elektroda na motornu toku tretiranog miia.
Elektrostimulacija se zapoinje to prije. Smatra se da senjome odrava cirkulacija i metabolizam paretinihmiia (smanjuje se eventualni zastojni edem) te spreavaatrofija miia. Upotrebljava se galvanska struja
pravouglih impulsa i Faradska struja (niskog napona oko60 Volti, niske frekvencije oko 20 u 1 sekundi). Impulsi
moraju imati tano odreene parametre (oblik, amplitudu,trajanje impulsa, trajanje pauze i frekvenciju). Svaka
grana n.facialisa se obrauje 3do najvie 6 min, aredosled je gornja, srednja i donja grana.
7/29/2019 N. Facialis
10/38
Biofeedback treningje najkvalitetnija elektro-kinezitreapijska tehnika rehabilitacije paretinemuskulature..
To je audio- vizualno kontrolisan samostalni trening mimine muskulature ili trening
bioloko povratnom vezom. Moemo ga provoditi nakon pojave reinervacije ( na EMG u
bar jedan voljni potencijal). Tretman provodimo na dvokanalnom EMG aparatu. Pacijentu
postavimo povrinske elektrode na odabrani mii udaljene oko 1 cm. Elektrode uvrstimo
papirnatom ljepljivom trakom najkrae duine. Na ekranu pratimo mirovanje- ravna crta ili
izoelektrina tiina. Oblik i vrijednost potencijala pacijent prati zvunom kontrolom koja
mu govori da relaksacija nije potpuna ili da je miina kontrakcija primerena.
Idealno se tretiraju ve postojee sinkinezije jer je pacijent svjestan svih svojih kompenzacija
ili tikova. Sam tretman zahteva potpunu usredsredjenost pacijenta, a terapeut ga prati
kreirajui pokret i registrirajui vrednosti koje su stimulacija za sve vee ciljeve. Pacijent
pokrete kontrolie gledajui se u ogledalu, te na taj nain ui samostalno provoenje vebi
kod kue. Loa edukacija terapeuta i slaba motivacija pacijenta su jedina ogranienja kod te
terapije.
7/29/2019 N. Facialis
11/38
BIOFEEDBACK
7/29/2019 N. Facialis
12/38
Od elektroterapijskih procedura pacijent moe kod kue koristiti magnetoterapijupulzirajuim elektromagnetskim poljem. Kod pareza uobiajena je frekvencija 160Hz kroz 10-15 min, zatim 40 Hz kroz 10-15 min. kao jedna terapeutska procedura.
Paketi tih frekvencija stimuliraju aficiranu ivanu ili miinu eliju na preuzimanjezdrave frekvencije od 60-80 Hz. Ukoliko je prisutna neuralgija kod koje jefrekvencija znatno poveana tretira se samo sa 40 Hz. Pacijenti dnevno mogunekoliko puta tretirati obolelo podruje uz napomenu da je razmak izmeu terapijanajmanje 2 h.
7/29/2019 N. Facialis
13/38
Kineziterapijase sprovodi na nekoliko nainaPacijent svakodnevno nekoliko puta na dan
veba pred ogledalom. Odavno se praktikuju
aktivno potpomognute vebeparetine stranelica, sa ciljem da se sprei atrofija muskulature ipotakne miini oporavak. Aktivne vebeprovode se tehnikom vebi submaksimalnogotpora (40-50 % miina snage) na zdravojstrani to uvetuje krosing-fenomen iusmeravanje impulsa na paretinu stranu lica.
KINEZITERAPIJA
7/29/2019 N. Facialis
14/38
PNF metoda
Dobro edukovani fizioterapeuti svakodnevno se mogu koristiti PNF tehnikom.
Proprio neuromuskularna facilitacijaje terapeutska tehnika koja se najee koristi kod
pacijenata koji uz plegije n.facijalisa imaju i smetnje gutanja i disanja, ali su izvrsni rezultati i kod
pacijenata sa perifernim parezama. Prednost je da se vebe mogu provoditi u bilo koje vrijeme i
da se mogu kreirati i prekidati prema pacijentovim mogunostima, a nisu nam potrebna niti
naroita pomagala. Kako miii lica mogu imati puno funkcija ukljuujui facijalne izraaje,
pokrete vilice, titei oi, a svrsishodno pomau u govoru, tako provodimo sveobuhvatne
tretmane prema nekim principima. Koristei stre reflex - nateg i otpor poboljavamo miinu
aktivnost i pojaavamo snagu. Pravilan grip i pritisak e voditi i olakavati pokrete. Dodatnu
facilitaciju postiemo koristei led (tzv. brzi led).. Tajming potiska jae strane e spreiti puni
pokret na toj strani i stimulisati aktivnosti slabijih miia. Jaki pokreti u drugim delovimatela e pojaati i facijalne miie, a to se pojavljuje u svakodnevnom ivotu. Primer:
otvaranje staklene flae.
Ogledalo bi moglo pomoi pacijentu pri kontroli pokreta.
7/29/2019 N. Facialis
15/38
PNF primer 1.
M. Epicranius ( Frontalis )
Naredba - Podignite obrve ,gore, gledajte pogledom
iznenaenja, naberite kou ela.
Mii povlai galeuaponeuroticu prema dole, tj.
stvaraju se transverzalni nabori.
Inervacija rami temporales
Otpor terapeuta na elu je
kaudalno i medijalno. Taj pokretradi se sa otvaranjem oiju.
On se pojaava ekstenzijomvrata.
7/29/2019 N. Facialis
16/38
PNF primer 2.
M. Corrugator
Naredba - Namrtite ispustite obrve dole.
Mii povlai obrve u smerudole i medijalno.
Inervacija rami temporales.
Otpor je upravo iznad obrva
dijagonalno i kranijalno, ulateralnom smjeru.
Pokret pacijent radi uzzatvaranje oiju.
7/29/2019 N. Facialis
17/38
PNF primer 3.
M. Orbicularis Oculi Naredba - Zatvorite oi Funkcija gornjeg dela miia stiska
gornji dio onog kapka, i stvaraju sekoni nabori koji imaju smer odlateralnih strana prema centruorbite.
Inervacija gornji dio ramitemporales.
Inervacija donji deo - ramizygomatici.
Koristite odvojene vebe za gornji idonji kapak.
Dajemo blagi dijagonalni otpor nakapke i izbegavamo pritisak naonu jabuicu. Pacijent pokretfacilitira fleksijom vrata.
7/29/2019 N. Facialis
18/38
PNF primer 4.
M. Procerus
Naredba- Naboraj svoj nos. Primenjuje se otpor tik uz
nosnicu dijagonalno dole i
upolje.
Taj mii radi sa m.corugatorom i miiima kojizatvaraju oi.
7/29/2019 N. Facialis
19/38
PNF primer 5.
M. Risorius i M. ZygomaticusMajor
NaredbaNasmei se(zatvorenih usta)
Podizanje lateralnih uglova usana
gore - Zygomaticus
Inervacija rami zygomatici.
Povlaenje usana lateralno-Risorius
Inervacija - ramus marginalis
mandibulae. Otpor primijenite na uglove usta
medijalno i lagano kaudalno.
7/29/2019 N. Facialis
20/38
PNF primer 6.
M. Orbicularis Oris Naredba- napuite usne za
fukanje ili poljubac.Izgovarajte glasove ph
zajedno ili glas f.Koncentrino zatvaranjeusana.
Inervacija - rami buccales Otpor se daje lateralno i
gore na gornjoj usni ilateralno i dole na donjojusni pritiskom od sreditausana.
7/29/2019 N. Facialis
21/38
PNF primer 7.
M. Buccinator Naredba Usisajte obraze i
povucite jezik unutra.
-kompresija usana s
povlaenjem od lateralno(gaenje svijee i puhanjebalona).
Inervacija rami biccales. Primenjuje se otpor na
unutarnju povrinu obrazasa tapiima Taj otpor moebiti dijagonalan prema gore ilidole ili prema van.
7/29/2019 N. Facialis
22/38
PNF primer 8.
M. Platysma Naredba - Povucite
bradu dole.
Otpor se daje ispod
brade kako bi spreiliotvaranje usta.
Otpor moe bitidijagonalan ili direktnona donjoj strani kao naslici.
Otpor na fleksiju vratapomae aktivnost.
7/29/2019 N. Facialis
23/38
PNF primer 9.Pokreti jezika
Upotrijebite vrak jezika ili tapi za stimulaciju i otpor pokreta jezika. Pacijentazamolimo da navlai vrh jezika da bude to manje iritiran povrinski.Zaledi se kockicama vrh jezika da bi pojaali stimulaciju. To se postie usisavanjemkocke leda vrhom jezika da se stimulira jezik i funkcija usne upljine.Vebe jezika:
tapiem potiskujte vrh jezika tako da ga pacijent gura van. tapiem potiskujte vrh jezika tako da ga pacijent gura na lijevu ili desnu stranu. tapiem potiskujte vrh jezika odozgo uz zadatak pacijentu da si dodirne vrh nosa. tapiem potiskujte vrh jezika odozdo uz zadatak pacijentu da si dodirne bradu. tapiem potiskujte jezik odozgo uz zadatak pacijentu da si zarola jezik po duini,
pazite taj pokret je genetski determinisan i ne mogu ga izvesti svi ljudi.Drugi pokreti jezika koje bi trebalo vebati ukljuuju:
Savijanje, rolanje jezika prema korijenu, koristi se kod jedenja da hranu gura u usta ipriprema se ga gutanje. Pokret jezika lateralno u ustima, kada akamo jezikom zube. Dodirivanje jezikom nepca iza gornjih prednjih zuba, za izgovaranje glasa L
7/29/2019 N. Facialis
24/38
Slike pokreta jezika
1. Potisak vrha jezika napred
2. Potisak vrha jezika gore
3. Potisak vrha jezika dole
4. Potisak vrha jezika u stranu
5. Rolanje jezika oko kaike
7/29/2019 N. Facialis
25/38
LIMFNA DRENAA
Uvek preporuujemo pacijentu runu limfnu drenau koja seizvodi u peroralnom i periorbitalnom podruju. Njome eliminiemopost operativni ili statiki edem, izazivamo relaksaciju ipoputanje eventualnog spazma paretine muskulature. Poeljno
je da se izvodi celo lice, a idemo od dole i medijalno prazneiprvo velike bazene, pa kranijalno pratei smer miinih vlakana ilimfne kanale.
7/29/2019 N. Facialis
26/38
CILJ RADA
Utvrditi pojavu lezije nervus facialisa u odnosu naukupan broj pacijenata u posmatranom periodu(morbiditet).
Utvrditi pojavu leze n. facialisa prema polu i starosnojdobi.
Utvrditi leziju n. facialisa prema etiologiji. Postaviti optimalnu fizikalnu terapiju.
Odrediti optimalno vreme rehabilitace premadijagnostikom nalazu.
7/29/2019 N. Facialis
27/38
METOD RADA
U istraivanje je ujkljueno 53 pacijenta uDomu zdravlja Raka u periodu od1.1.2006-1.12.2006 godine koji su imali
paralizu ili parezu n. facialisa perifernogtipa. Istraivanje sprovedeno na klinikommaterijalu slube za Fizikalnu medicinu i
rehabilitaciju i slube za Neurologiju.Ukupan morbiditet u posmatranom periodu
je 10.879 pacijenata.
7/29/2019 N. Facialis
28/38
Socioepidemioloko-kliniki obrazac
Inicijali
starosna dob
pol
Zanimanje
mesto stanovanja selo grad
Ranije bolesti
Familijarna anamneza
anamnezaopisa nastankaparalize
Bellova paralizatraumatska paraliza
ostali uzroci
Uradjen ED nalaz
Uradjen EMG
7/29/2019 N. Facialis
29/38
Socioepidemioloko-kliniki obrazac
Primao kortikoterapiju
Zapoeta fiz. terapija
do 7 dana od poetkaoboljenja
do 15 dana od poetkaoboljenja
posle 15 dana od poetkaoboljenja
Vrsta fiz. terapije
Elektrostimulacije termoterapija kineziterapija
Trajanje fiz. terapije
Ishod fiz. terapije
bez promene delimian oporavak izleen
7/29/2019 N. Facialis
30/38
Rezultati
0
5
10
15
20
25
do 20
god ina
21-30 31-40 41-50 prek o 50
god ina
muki zenski
Zastupljenost paralize n. facialisa prema polu i starosnoj dobi
Prema polu imali smo 26 mukih (49%), aenskih 27 (51%). Najvei broj premastarosnoj dobi smo imali u grupi 40 - 50 godina
22 (40%).
7/29/2019 N. Facialis
31/38
Pojava paralize n. facilisa zanimanju
0
5
10
15
20
25
30
uenik-
student
penzioner radnik voza ostalo
enski
muski
Prema zanimanju najvei broj je u grupi radnik 25 ( 47,2%)
7/29/2019 N. Facialis
32/38
Podela prema mestu stanovanja
10
8
16
19
0
2
4
6
8
1012
14
16
18
20
muki enski
selo
grad
U gradskoj sredini imali smo 35 pacijenata
odnosno 66%, dok je u seoskoj bilo 34%.
7/29/2019 N. Facialis
33/38
Etiologija
Etiologija nastanka paralize
51
2 00
10
20
30
40
50
60
Bell-ova paraliza trauma ostalo
Etiologija paralize n. facialisa ukazuje da smo kod svih pacijenata imali
u anamnezi podatak o lokalnom raslhadjenju- promaja i sl. Najeese kod vozaa akcident dogodio posle vonje kolima sa otvorenimprozorom na vozaevoj strani.
7/29/2019 N. Facialis
34/38
Ranije bolesti
0
5
10
15
20
25
Myoc
ardio
pathi
a
Hipe
rtenzija
Diab
etesm
ellitu
s
virusna
oboljenja
zenski
muki
Od ranijih bolesti najuestalija su virusna oboljenja 21 pacijent odnosno39,6%. Svi pacijenti negiraju da je neko u familiji imao paralizu n. facialisa,
odnosno nema famijarne optereenosti.
7/29/2019 N. Facialis
35/38
Poetak fizikalne terapije
0
5
10
15
20
25
enski
muki
enski 10 12 5
muki 8 8 10
do 7 dana do 15 dana preko 15 dana
7/29/2019 N. Facialis
36/38
Vrsta primenjene terapije
Vrsta primenjene terapije
53 53
33
0
10
20
30
40
50
60
kineziterapija elektroterapija termoterapija
7/29/2019 N. Facialis
37/38
Ishod terapije
Ishod terapije
2
34
17
05
10
15
20
25
30
35
40
bez poboljanja delimian oporavak izleen
7/29/2019 N. Facialis
38/38
ZAKLJUAK
Zastupljenost paralize n. facialisa u ukupnom morbiditetuiznosi 0,48%, odnos na 210 bolesnika imali smo jedansluaj pareze n. facialisa.
Prema polu imali smo 26 mukih (49%), a enskih 27(51%). Najvei broj prema starosnoj dobi smo imali ugrupi 40 - 50 godina 22 (40%).
U 96% sluajeva uzrok paralize n. facijalisa je Bell-ovaparaliza, a kod 4% uzrok je trauma
Prema vrsti fizikalne terapije uglavnom su korieneelektrostimulacije i kineziterapija i to kod svih pacijenata.
Termoterapija- parafin maska ili infracrveni zraci kod 33pacijenata odnosno kod 62% sluajeva.
Optimalno vreme primene terapijskih procedura je trinedelje