Nacrt CVTMIS pravnog, institucionalnog I organizacijskog okvira

Klijent: Republika Hrvatska Sredinja agencija za financiranje I ugovaranje programa I projekata Europske unij CFCA Ugovor Europe Aid/123223/D/SER/HR

Predmet: Funkcionalna i tehnika studija o sustavu nadzroa I upravljanja pomorskim prometom (CVTMIS)

Naziv dokumenta: Nacrt CVTMIS pravnog, institucionalnog I organizacijskog okvira

Dokument br.: 67612-SPE-T430.2

Distribucijska lista: PIU/SPO, Thetis, DAppolonia, Rina Industry, dokument 67612

Broj Datum Izdano za Str. Uradio Odobreno Autoriziran

o

0 05/06/08 Prezentacija 125 RB Voa tima

PS

1 14/07/08 Odobrenje 146 RB Voa tima

PS

2 21/07/08 Konano odobrenje 142 RB Voa tima

PS

3

Thetis S.p.A. Castello 2737/f, 30122 Venezia, Italia Tel. +39 041 240 6111 Fax +39 041 521 0292 www.thetis.it

1 ................................................................................................................................. 6 Uvod

1.1 .................................................................................................... 7 Popis skraenica

2 ............................................................................................... 10 Meunarodni pravni okvir

2.1 ......................................................................................................... 10 Opa pitanja

2.2 .................................................................................................... 11 Solas regulative

2.3 .................................................................................................. 11 Marpol regulative

2.4 ..................................................................................................... 14 IMO Rezolucije

2.5 .................................................................................................... 15 IALA Preporuke

2.6 .................................................................................. 16 COLREG 1972 Konvencija

2.7 ......................................................................................................... 16 EU Direktive

2.8 ................................................................................... 18 Ostale tehnike preporuke

2.9 .......................................................... 18 Memorandum o suglasnosti o ADRIREP-u

2.10 ....... 19 Memorandum o suglasnosti o uspostavi VTS sustava u Jadranskom moru

2.11 ..................................... 20 Memorandum o suglasnosti o TSS u Jadranskom moru

3 .............................................................................. 20 Hrvatski pravni I organizacijski okvir

3.1 ......................... 21 Lokalna, regionalna pravila znaajna za implementaciju VTS-a

3.2 ............................ 21 Nacionalni zakoni I propisi znaajni za implementaciju VTS-a

3.2.1 .................................................................................... 21 Pomorski zakonik

3.2.2 ............................................................................................ 22 Ostali propisi

3.3 ............................................................................... 24 Postojei organizacijski okvir

3.3.1 ........................................................................................................ 24 Uvod

3.3.2 ............................................................... 26 Detaljna postojea organizacija

3.4 ............................................................................ 29 Ostala hrvatska nadlena tijela

3.4.1 ........................................................................ 29 Hrvatski registar brodova

3.4.2 .................................................... 30 Agencija za javni obalni linijski promet

3.4.3 .................................................................... 31 Hrvatski hidrografski institut

3.4.4 ................................................................. 31 Pomorski meteoroloki centar

3.4.5 ..................................................................................................... 32 Plovput

3.4.6 ............................................................... 33 Ministarstvo unutarnjih poslova

3.4.7 ................................................................................. 34 Ministarstvo obrane

3.4.8 ........................................................................ 35 Ministarstvo poljoprivrede

3.5 ............................................... 35 Interakcija izmeu VTS-a I drugih nadlenih tijela

67612-SPE-T430.2 pag. 2

3.6 ................. 37 Postojee geografsko podruje odgovornosti lukih kapetanija HMO

3.7 .................................... 38 Ostala meunarodne I inozemna tijela nadlena za VTS

3.7.1 ...................................................................................................... 38 EMSA

3.8 ............................................ 39 Saetak VTS usluga u dravama Jadranskog mora

3.8.1 .................................................................... 39 Talijanska VTS organizacija

3.8.2 .................................................................... 41 Slovenska VTS organizacija

3.8.3 .................................................... 42 VTS organizacija Helenske Republike

3.8.4 ..................................................................... 44 Albanska VTS organizacija

3.9 ................................................................................................................... 45

Analiza prikupljenih pravnih dokumenata: meunarodni, eurosksi i nacionalni propisi

3.9.1 ................................................................................................... 48 Zakljuci

3.10 ................................. 48 Analize rezultata postojeeg EU projekta vezanog za VTS

3.10.1 ........................................................................................................ 48 Uvod

3.10.2 ............................................................................................. 49 MOS Centar

3.10.3 .......................................................... 50 Osnovne zadae lukog kapetana

3.10.4 ....................................................................................... 52 Glavni zakljuci;

3.10.5 ...................................... 52 Saetak hrvatske organizacije prema MarNis-u

3.11 ................. 55 Prikupljanje pomorskih prometnih podataka tijekom proteklih godina

3.11.1 ........................................................................................................ 55 Uvod

3.11.2 ..................................................................................................... 55 Tonaa

3.11.3 ............................................................. 56 Ulazei/izlazei promet u/iz luka

3.11.4 ......................................................... 61 Razmatranje ulaska/izlaska plovila

3.11.5 ................................ 64 Prometna mapa Jadranskog mora i hrvatske obale

3.11.6 ........................................................................... 64 Trend teretnog prometa

3.11.7 ......................................................................... 65 Hidro meteoroloki uvjeti

3.12 .............................................................................................................. 72

Prikupljanje podataka, informacija I statistika o nesreama (podaci dobiveni od MRCC-a)

3.13 ..................... 76 Izvori upravljanja prometom (specifini PMIS) za relevantne luke.

3.13.1 ........................................................................................................ 76 Uvod

3.13.2 .............................................. 76 VTMIS / PMIS sustav u Rijeci (PA Rijeka)

3.13.3 ........................................................... 77 VTMIS / PMIS sustav u luci Ploe

3.13.4 .......................................................................... 77 PCS sustav u luci Ploe

3.13.5 ............................................................................ 77 PCS sustav u luci Split

3.13.6 ....................................................... 77 ERP sustavi u svim glavnim lukama

67612-SPE-T430.2 pag. 3

4 .................................................................................. 78 Mogui scenariji budueg razvoja

4.1 ..................................................................................................................... 78 Uvod

4.2 .......................................................................... 78 Operativna teritorijalna struktura

4.2.1 ........................................................................................................ 78 Uvod

4.2.2 ..................................................................... 79 Analiza prometnih statistika

4.2.3 ......................................................... 80 Geografsko podruje odgovornosti

4.2.4 ............................................................................... 84 Zakljuci I preporuke

4.3 .................................. 85 Aktivnosti i odgovornosti znaajne za razliite VTS razine

4.4 ................................................................................................... 87 Uvod u scenarije

4.5 ......... 87 Scenarj br. 1 VTS sustav povjeren lukoj upravi prednosti I nedostaci

4.6 ................ 90 Scenarij br. 2 - VTS sustav povjeren agenciji prednosti I nedostaci

4.7 . 92 Scenarij br. 3 - VTS sustav povjeren lukom kapetanu prednosti I nedostaci

4.8 .............. 94 Scenarij br. 4 - VTS sustav povjeren MRCC-u prednosti I nedostaci

4.9 ........... 98

Scenarij br. 5 - MRCC na nacionalnoj I regionalnoj razini te na lokalnoj razini suradnja izmeu luke kapetanije I luke uprave prednosti I nedostaci

4.9.1 ................................ 103 Upravljanje porukama i VHF/FM komunikacijama

4.10 ......................................... 105 Identifikacija najboljeg rjeenja za hrvatski CVTMIS

4.11 ..................................................... 105 Definicija I zadaci poboljanog VTS sustava

5 ....................................................... 107 Preporuke institucionalnih rjeenja VTMIS usluge

6 ............................................................................................... 110 Preporuke o postupcima

6.1 ............................................................................... 110 Sheme odijeljenog prometa

6.2 .................................................................................... 114 Dolazak i odlazak plovila

6.3 ....................................................................................................... 118 ISPS poruke

7 ...................................................................................................... 120 Konane preporuke

8 ....................................................................................................... 122 Organizacijski okvir

8.1 ................................................................................................................... 122 Uvod

8.2 .............. 122 Preliminarna analiza radnog optereenja VTMIS operatora workload

8.2.1 .......................................................................... 123 VTS operatvni subjekti

8.2.2 ............................................................................. 125 Devni uinci I promet

8.2.3 .......................................................................... 125 Potrebni ljudski resursi

8.3 ...................................................... 129 Karakteristike I regrutiranje ljudskih resursa

8.3.1 ................................................................... 130 Zapoljavanje radne snage

8.3.2 .................................................................................................... 131 Obuka

67612-SPE-T430.2 pag. 4

8.3.3 ......................................................................................... 135 Odgovornosti

8.3.4 ............................................................................................ 136 Certifikacija

8.3.5 ................................ 136 Odravanje dozvola I profesionalno usavravanje

9 .................................................................................................. 137

Administrativna I proceduralna rjeenja ukljuujui primjenu VTMIS alata za uspostavu VTS usluga

9.1 ............................................................................................................. 137 Prirunici

9.1.1 ....................................................................... 137 Nacionalni VTS prirunik

9.1.2 ............................................................................ 140 Lokalni VTS prirunici

67612-SPE-T430.2 pag. 5

1 Uvod

Postojei document specificira nacrt CVTMIS pravnog i organizacijskog okvira te definira pravni, administrativni, proceduralni i organizacijski okvir potreban za uporabu i prikupljanje podataka koji trebaju biti dostupni u VTMIS sustavu. Ova okvir dio je pripreme za planiranje, koje se tie realizacije VTS (Vessel Traffic Service) sustava, kao I uspostave modernog hrvatskog sustava nadzora I upravljanja pomorskim prometom - Vessel Traffic Management and Information Service (CVTMIS).

Postojei document ukljuuje slijedee:

o Identifikaciju I prikupljanje relevantnih lokalnih, regionalnih pravila koja se tiu implementacije VTS sustava

o Identifikaciju I prikupljanje relevantnih nacionalnih zakona I propisa koja se tiu implementacije VTS sustava

o Identifikaciju I prikupljanje relevantnih meunarodnih propisa, pravila I preporuka vezanih za implementaciju VTS sustava, ratificiranih od strane Hrvatskog sabora

o Identifikacijui prikupljanje relevantnih meunarodnih propisa I pravila vezanih za VTS, a koja nisu jo prihvaena

o Identifikaciju hrvatskih tijela I ostalih meunarodnih I inozemnih tijela nadlenih za VTS o Analiza prikupljenih pravnih dokumenata o Analiza rezultata postojeih EU projekata vezanih za VTS o Postojei organizacijski okvir

o Detaljna oranizacija o Detaljna identifikacija organizacijskog I funkcionalnog sustava u svakoj luci,

ukljuujui opseg posla I pozicij svakog pojedinca ukljuenog u sustav

o Prikupljanje pomorskih prometnih podataka tijekom posljednjih godina o Interakcija izmeu pomorskog prometa o Volumen I mjeovitost prometa, kao to su:

Ukupni promet unutar/izvan hrvatskih voda

Broj brodova koji ulaze/izlaze iz glavnih luka

Budui trend

o Hidro-meteoroloki, oceanografski uvjeti o Sheme odijeljenog prometa u unutarnjim vodama o dentifikacija zatienih osjetljiviih pomorskih podruja

o Prikupljanje podataka, informacija I statistika o nesreama o Cjelokupni podaci o Podruja s visokom frekvencijom nesrea I incidenata

67612-SPE-T430.2 pag. 6

o Dostupnost I ogranienja svih postojeih izvora operativnih organizacijskih luka I upravljanja prometom (specifini PMIS) za znaajne luke

o Procjena moguih rjeenja s obzirom na postojeu situaciju I prikupljene podatke o Identifikacija najboljeg rjeenja za hrvatski CVTMIS o Preliminarne analize dnevng uinka VTMIS operatora, o Potrebni ljudski resursi, o Sustav upravljanja ljudskim resursima, o Preporuke institucionalnih rjeenja VTMIS usluge, o Administrativna I proceduralna rjeenja ukljuujui primjenu VTMIS alata za uspostavu

VTS usluge.

1.1 Popis skraenica

AC Naizmjenini postojei

AIS Automatski identifikacijski sustav

ALT Visina zemlje iznad razina mora

a.s.l. Nadmorska visina

BITE Ugraena test oprema

B/W Crno I bijelo

CC Kontrolni centar

CCD Fotoosjetljivi sloj video kamere

CCTV Closed Circuit televizija

CIMIS Hrvatski integrirani pomorski informacijski sustav

COG Kurs iznad zemlje

COTS Commercial-Off-The-Shelf

CPA Najblia toka prilaza

CRS Hrvatski registar brodova

CSR Kontinuirani sinoptiki snimak

CVTMIS Hrvatski sustav nadzora I upravljanja pomorskim prometom

DB Baza podataka

DBMIS Sustav upavljanja bazom podataka I informacijama

DOA Smjer dolaska

67612-SPE-T430.2 pag. 7

DSC Digitalni selektivni poziv

DMZ Demilitarizirana zona

ECDIS Prikaz elektronike karte I informacija

EDI Razmjena eletronikih podataka

EMC Electromagnetska kompatibilnost

EMI Electromagnetska interferencija

ENC Electronike navigacijske karte

ERM Electromagnetska kompatibilnost I pitanja radijskog spectra

ERP Enterprise resource planning (ERP) sustavi

ETA Procijenjeno vrijeme dolaska

ETD Prcijenjeno vrijeme odlaska

EU Europa

FAT Test tvornike prihvatljivosti

GMDSS Sustav globalne pomorske nezgode I sigurnosti

GPRS General Packet Radio Service

GPS Globalni pozicioni sustav

HM Luki kapetan

IALA Meunarodno udruenje svjetioniara

ID Identifikacijska ifra

IMO Meunarodna pomorska organizacija

IHO Meunarodna hidrogafska organizacija

IP Internet protokol

ISPS Meunarodni sigurnosni kod za brodove I luka postrojenja

ITU Meunarodna telekomunkacijska zajednica

IEC Meunarodne elektrotehnika komisija

HPa Hecto Pascal ili millibar

Hr Sat

Hz Hertz

Knt vorovi

KVA Kilo Volt Amper

LAN Mrea lokalnog podruja

LCC Lokalni kontrolni centar ili VTSL

LCD Prikaz tekuh kristala

67612-SPE-T430.2 pag. 8

LOT Utovareno na vrh

LRIT Sustavi izvjeivanja visokog dosega

LRU Linijska zamjenjiva linija

MHz Mega Hertz

MM Millimetar

MMSI Identitet pomorske mobilne usluge

MIL HDBK Vojna knjiica I standardi vezani za pouzdanost sustava

MARPOL Meunarodna konvencija za spreavanje oneienja s brodova

MRCC Pomorski centar za traganje I spaavanje

MoU Memorandum o razumijevanju

MSC Odbor za pomorsku sigurnost

MRSC Pomorski podcentar za spaavanje

MSTI Ministarstvo mora, turizma I infrastructure

MTBF Meuvrijeme izmeu padova

MTTR Meuvrijeme za popravak

NAV Plovidba

NCC Nacionalni kontrolni centar ili VTSC

NM Nautika milja

NTSC Odbor nacionalnog televizijskog sustava

OBS Struktura operacijskog sloma

OG Narodne novine

PA Luka uprava

PAL Phase-Alternating Line

PAT Provizorni test prihvatljivosti

PC Osobno raunalo

PCS Sustav luke zajednice

Pd Vjerojatnost smjera

Pfa Vjerojatnost lane uzbune

PLT Vjerojatnost guitka traga

PTF Vjerojatnost stvaranja traga

PTZ Pan - Tilt Zoom

RCC Regionalni kontrolni centar ili VTSA

RCS Radar Cross Section

67612-SPE-T430.2 pag. 9

RDF Radio Direction Finder

ROT Brzina okretanja

RTX Receiver transmitter

SAR Traganje I spaavanje

SAT Test prihvatljivosti lokacije

SAcT Testovi prihvatljivosti sustava

SART Transponderi traganja I spaavanja

SENC ENC sustav

SOG Brzina iznad zemlje

SOLAS Sigurnost ivota na moru

UCG Jedinstvo oblane strae

UHF Ultra visoka frekvencija

UPS Stalni izvor napajanja

VCS Sustav glasovne komunikacije

VHF Vrlo visoka frekvencija

VoIP Glas preko IP

VTMIS Vessel Traffic Management Information System

VTS Vessel Traffic Service

X-Band 8.0 12.0 GHz

XML Rastezljivi oznani jezik

WBS Work Breakdown Structure

WGS Svjetski geodetski sustav

2 Meunarodni pravni okvir

2.1 Opa pitanja

Tijekom proteklih deset godina, sustavi nadzora trgovakog prometa u zemljama najvieg tehnolokog razvoja, u znaajnoj se mjeri ojaao s obzirom na process razmjene podataka, osobito u odnosu na zemlje lanice Europske unije I Mediteranskog podruja. Ova poboljanja ubrzala su razvoj pomorske sigurnosti, tutorstvo pomorskog divljeg naslijea I prevenciju od pomorskog oneienja uzrokovanog hidrokarbonima. Vano je istaknuti kritina pitanja koja su ve odreena na meunarodnoj razini, putem Konvencije COLREG 1972. Eletronika oprema nadalje je ubrzano razvijala sustav koji je morao biti podran valjanim I meunarodno priznatim zakonima. Globalni rezultat je poprilino

67612-SPE-T430.2 pag. 10

kompleksan, ali uvijek predstavlja zajednika pitanja koja e se pokuati objasniti u narednim poglavljima.

2.2 Solas regulative

Osnovne regulative osigurane SOLAS Konvencijom istaknute su u ovom poglavlju:

Poglavlje 5, pravilo 5/19.2.5: definira vremenske uvjete za instaaciju Automatskog identifikacijskog sustava na plovilima, te ih u isto vrijeme obvezuje da odravaju opremu operativnom, osim u sluajevima kada postojea meunarodna rjeenja I propisi osiguravaju zatitu informacija o plovidbi, primjerice u sluaju tjesnaca Malacca I zaljevu Aden.

Pravili 10,11,12: objanjava koncepte ships routing, ship reporting system, Vessel Traffic Services

Poglavlje XI, pravilo 11-1/3: definira IMO identifikacijski broj, koji mora biti vidljiv I stalno oznaen na trupu ili na nadgrau broda. U odnosu na putnike brodove, identifikacijski broja mora biti prikazan horizontalno I mora biti vivljid odozgo. Nadalje, mora se ponoviti unutar broda..

Pravilo XI-1/5: uspostavlja procedure za CSR (Stalni sinoptiki prikaz - Continuous Synopsis Record). Ima za cilj osigurati dokumente o povijesti broda, sadravajui najznaajnije podatke. Mora biti auriran sa oznaavanjem osnovnih izmjena.

Poglavlje XI-2 ISPS Code: ukljuuje dio A (obvezni) I dio B (preporueni). Europska unija je odredila I dio B obvezujuim, tijekom priznavanja ISPS code-a. .

2.3 Marpol regulative

S obzirom da se VTS sustav koristi za prevenciju pomorskog oneienja, smatramo potrebnim citirati uvod Konvencije koristei poseban site.

MARPOL konvencija je glavna meunarodna Konvencija koja pokriva prevenciju od pomorskog oneienja od brodova, uzrokovanog operativnim razlozima ili nezgodama. To je kombinacija dva meunarodna ugovora usvojena 1973. I 1978. godine, izmijenjena amandmanima tijekom godina.

Meunarodna konvencija o spreavanju oneienja s brodova (MARPOL) usvojena je 02. studenog 1973. godine pri IMO, te pokriva oneienja uljem, kemikalijama, tetnim tvarima u pakiranoj formi, otpadnim vodama I otpadom. Protokol iz 1978. godine vezan za 1973 Meunarodnu konvenciju za spreavanje onienja s brodova (1978 MARPOL Protocol) usvojen je na Konferenciji za tankersku sigurnost I revenciju oneienja, odranu u veljai 1978. godine, koja konferencija je odrana kao odgovor na bujicu nezgoa tankera tijekom 1976. I 977. godine. (Mjere vezane za dizajn tankera I operacije takoer su inkorporirane u Protokol iz 1978. godine vezan za Konvenciju o sigurnosti ivota na moru iz 1974. godine).

S obzirom da MARPOL Konvencija iz 1973. godine jo nije stupila na snagu, MARPOL Protokol iz 1978. godine absorbirao je navedenu Konvenciju. Kombinirani instrument odnosi se na Meunarodnu konvenciju o spreavanju pomorskog oneienja s brodova, iz 1973. odine, izmijenjenu Protokolom iz 1978. godine (MARPOL 73/78), te je stupio na snagu 02. listopada 1983. godine (Aeksi I i II).

67612-SPE-T430.2 pag. 11

Konvencija ukljuuje propise usmjerene na minimiziranje oneienja s brodova kako onog uzrokovanog nezgodama, tako I onog uzrokovanog rutinskim operacijama brodova te trenutno ukljuuje ukupno est aneksa:

Aneks I Pravila za prevenciju oneienja uljem

Aneks II Pravila za kontrolu oneienja od tetnih tekuih substance u rasutom stanju

Aneks III Prevencij oneienja uzrokovanog tetnim tvarima koje se prevoze morem u pakiranoj formi

Aneks IV Prevencija oneienja otpadnim vodama s brodova

Aneks V Prevencija oneienja otpadom s brodova

Aneks VI Prevencija zranog oneienja s brodova (stupila na snagu 19. svibnja 2005. godine)

Drave lanice u obvezi su orihvatiti aneksa I i II, dok je prihvaanje ostalih aneksa na dobrovoljnoj bazi.

Aneks I: Prevencija oneienja uljem Stupio na snagu: 02. listopada 1983. godine (Revidirani aneks I stupio je na snagu 01. sijenja 2007. godine)

Konvencija iz 1973. godine zadrava kriterij isputanja ulja propisan amandmanima na Konvenciju zagaenja uljima iz 1953. godine, koji amandmani su usvojeni 1969. godine, bez znaajnijih izmjena, naime, Konvencija propisuje da su operativna isputanja ulja iz tankera dozvoljena samo ukoliko su ispunjeni slijedei uvjeti:

-

Ukupna koliina ulja koje tanker moe isputiti u bilo kojem balastnom putovanju dok je na putu, ne smije prei 1/15,000 ukupnog teretnog kapaciteta plovila;

- Brzina isputanja ulja ne smije prei 60 litara po milji preenoj od strane broda, i

- Nema isputanja ulja bilo koje vrste iz teretnog prostora tankera unutar 50 milja od najblieg

kopna

Potrebno je voditi knjigu ulja, u kojoj se biljei kretanje uljnog tereta I njegovih ostataka od trenutka utovara to trenutka isputanja na bazi od tanka do tanka. U nastavku, u konvenciji iz 1973. godine, maksimalna koliina ulja za koje je dozvoljna da se ispusti tijekom balastnog putovanja novih uljnih tankera, smanjena je sa prvotnog 1/15,000 teretnog kapaciteta na 1/30,000 koliine tereta koji se prevozi. Ovi kriteriji jednako se primjenjuju kako na postojana (crna) tako I na nepostojana (bijela) ulja. Od OILPOL amendmana iz 1969. godine, Knvencija iz 1973. godine prepoznaje "load on top" (LOT)

67612-SPE-T430.2 pag. 12

http://www.imo.org/Conventions/contents.asp?doc_id=678&topic_id=258#revisedoneandtwo#revisedoneandtwo

sustav koji se razvio u uljnoj industriji tijekom 60-ih godina prolog stoljea. Na balastnom putovanju tanker uzima balastne vode (odlazei ballast) u prljave teretne tankove. Drugi tankovi peru se kako bi uzeli isti ballast. Voda od ispiranja tankova se pumpa u posebni tank za prljavu vodu. Nakon nekoliko dana, dolazni ballast se smiruje I ulje isplivava na povrinu. ista voda ispod potom se pretae dok se nova dolazna balastna voda istodobno prima. Gornji sloj odlaznog balasta prenosi se u tankove za prljavu vodu. Nakon daljeg smirivanja I pretakanja, slijedei teret se utovara na vrh preostalog ulja u tanku za prljavu vodu, te od tuda dolazi izrazi load on top. Novi I znaajan dio Konvencije iz 1973. godine je concept posebnih podruja koja se smatraju toliko ranjivnima I podlonima oneienju, tako da su isputanja ulja u time podrujima u potpunosti zabranjena, sa vrlo malim I dobro definiranim iznimkama. Konvencija iz 1973. godine identificirala je Mediteransko more, Crno more, I Baltiko more, Crveno more I zaljevsko podruje kao posebna podruja. Brodovi koji prevoze ulja duni su biti u mogunosti izvravati operaciju zadravanja uljnog otpada na brodu putem load on top sustava ili za isputanje postrojenjima za prijem na obali. Ovo ukljuuje I ugraivanje posebne opreme, ukljuujui I nadzor I kontrolu sustava isputanja ulja, opremu za odvajanje ulja I vode kao I sustav filtriranja, tankove za prljavu vodu, tankove za mulj, te rjeenja za cijevi I pumpanje. Novi uljni tankeri (t.j. oni za koje je ugoor o graenju sklopljen nakon 31. prosinca 1975. godine) od 70,000 tona I vie mrtve teine, mraju biti ugraeni sa izoliranim balastnim tankovima koji moraju biti dovoljno veliki da osiguraju adekvatne operacije gazom bez potrebe za noenjem balastnih voda u teretnim uljnim tankovima. Drugo, novi uljni tankeri moraju udovoljavati odreenim podjelama I uvjetima stabilnosti oteenja tako da, u bilo kojim uvjetima utovara, mogu preivjeti nakon oteenja uvjetovanog sudarom ili nasukavanjem broda.

Aneks II: Kontrola oneienja od tetnih tekuih tvari Stupio na snagu: 06. travnja 1987. godine (Revidirani aneks II stupio je na snagu 01. sijenja 2007. godine) Aneks II odreuje kriterije isputanja I mjerenja za kontrolu od oneienja putem tetnih tekuih tvari u rasutom stanju.

Nekih 250 substanci bile su procijenjene I ukljuene u popis priloen Konvenciji. Isputanje njihovih ostataka dozvoljeno je samo za postrojenja za prijem sve dok odreene koncentracije I uvjeti (koji variraju sa vrstom substance) nisu ispunjeni.

U svakom sluaju, nikakvo isputanje ostataka koji sadre tetne tvari nije dozvoljeno unutar 12 milja od najblieg kopna. Jo vea ogranienja primjenjuju se za podruja Baltikog I Crnog mora.

Aneks III: Prevencija oneienja od tetnih tvari u pakiranoj formi Stupio na snagu: 01. srpnja 1992. godine Prvi od opcionalnih aneksa Konvncije. Drave koje ratificiraju Konvenciju moraju prihvatiti anekse I i II

67612-SPE-T430.2 pag. 13

http://www.imo.org/Conventions/contents.asp?doc_id=678&topic_id=258#revisedoneandtwo#revisedoneandtwo

ali mogu izabrati da ne private ostala tri iz tog razloga je tim ostalim aneksima trebalo dulje vrijeme za stupanje na snagu.

Aneks III sadrava op uvjete za detaljne standarde o pakiranju, oznaavanju, dokumentiranju, pohranjivanju, koliinskim ogranienjima, iznimkama I obavijestima za spreavanje oneienja od tetnih tvari.

Meunarodni pomorski kodeks - The International Maritime Dangerous Goods (IMDG) Code sve od 1991. godine ukljuuje I pomorske oneiivae. Aneks IV: Prevencija oneienja otpadnim vodama s brodova Stupio na snagu: 27. rujna 2003. godine Drugi po redu od opcionalnih aneksa, Aneks IV sadrava uvjete za kontrolu oneienja mora otpadnim vodama- Revidirani aneks usvojen je 2004. godine.

Aneks V: Prevencije oneienja od otpada s brodova Stupio na snagu: 31. prosinca 1988. godine Ovaj Aneks regulira razliite tipove otpada I specificira udaljenosti od kopna te nain na koji se s njima mora rukovati. Zahtjevi su mnogo stroi kod niza posebnih podruja, ali moda je najvaniji dio ovog aneksa potpuna zabrana nametnuta kod isputanja I bacanja u more svih oblika plastike.

Aneks VI: Prevencija zranog oneienja s brodova

Usvojen: Rujan 1997. godine Stupio na snagu: 19. svibnja 2005. godine Pravila u ovom aneksu postavljaju ogranienja za emisije sumpor oksida i nitrogen oksida s brodova, te ograniavaju namjerne emisije ozonskih kratkotrajnih tvari.

2.4 IMO Rezolucije

Glavne IMO rezolucije su slijedee:

IMO Rezolucija A-572(14) Opi kriteriji za pomorske kurseve

IMO, Meunarodna ifra za sigurnost brodova I luka postrojenja, (ISPS Code), prosinac 2002.

IMO, Izvedbeni tandardi za univerzalni brodski Automatski Identifikacijski Sustav (AIS) Aneks 3, Rezolucija MSC.74(69), svianj 1998.

IMO, Zahtjevi za prikaz I uporabu AIS informacija na brodskim plovidbenim prikazima - NAV 50/4.

67612-SPE-T430.2 pag. 14

http://www.imo.org/Newsroom/mainframe.asp?topic_id=583&doc_id=2524

IMO, Odredba u radijskoj slubi za globalni sustav pomorske nezgode I sigurnosti (MDSS) Annex 3 Rezolucija A.801(19), studeni 1995.

IMO, Glavni plan za obalno bazirana postrojenja za globalni sustav pomorske nezgode I sigurnosti (GMDSS Master Plan) I relevantni korektivi, Circular 8, veljaa 1999.

IMO Rezolucija A.851(20) Opi principi za sustave izvjeivanja s brodova, ukljuujui smjernice za izvjetavanje incidenata koji ukljuuju opasne tvari, tetne substance i/ili pomorska oneienja

IMO, Rezolucija A.857(20), Smjernice za Vessel Traffic Services, studeni 2007.

2.5 IALA Preporuke

Osnovne preporuke su slijedee:

IALA, Preporuka V-128, Operativni I zhtjevi vezani za tehniku izvedbu za VTS opremu, Ed. 3.0, lipanj 2007.

IALA, Preporuka V-119, O uspostavi Vessel Traffic Services, prosinac 2000.

IALA, Vessel Traffic Services prirunik, 2002.

IALA, Smjernice o Univerzalnom Automatskom Identifikacijskom Sustavu (volumeni 1 i 2).

IALA, Preporuka A-123, o odredbi obalno baziranog Automatskog Identifikacijskog Sustava (AIS), lipanj 2007.

IALA, Preporuka A-124, O AIS obalnim stanicama I mrenim aspektima vezanim za AIS uslugu, izdanje 1.2., prosinac 2005.

IALA, Tehnika klarifikacija o ITU-R M. 1371.1.

IALA, Nacrt preporuke V-127 2 Operativni postupci za Vessel Traffic Service, lipanj 2004.

Preporuka o uspostavi Vessel Traffic Services (IALA preporuka V-119, rujan 2000.) predstavlja osnovu pravnog pregleda. Ovaj document sugerira metode vezane za razvoj suvremenog globalnog VTS projekta, detektirajui primarno slijedea pitanja:

Poetnu fazu

Fazu izvedb I nacrta

Fazu procjene rizika

Faza trokova/profita

Faza implementacije

Prednje navedena pitanja su razraena uzimajui u obzir niz elemenata koji e se detaljnije razraditi u konanom dokumentu. Uglavnom, ta pitanja odnose se na:

Vezu izmeu meunarodne legislative I hrvatskih propisa na snazi

Volumen prometa

67612-SPE-T430.2 pag. 15

Informacije o vremenu

Postojee hrvatske lktronike I komunikacijske sustave

Hrvatske pomorske organizacije

Hrvatsku SAR organizaciju

HAZMAT Sustav

Traene ljudske resurse

Obuku

Usluge pruanja pomoi u plovidbi putem VTS-a

Sve naprijed opisani elementi precizno su obraeni u ovom dokumentu te su komponirani iz slijedeih razloga.

2.6 COLREG 1972 Konvencija

Meunarodna Konvencija iz 1972. godine, izdana s ciljem prevencije kontrole na moru, uvodi pravilo br. 10 koje se odnosi na sheme odijeljenog prometa, vjerojatno po prvi puta na razini meunarodne legislative. Zahtijeva da svi brodovi iz drava koje su ratificirale Konvenciju slijede ovo pravilo. Ukratko, oslobaa sva plovila ne dua od 20 m od mijeanja s prometom brodova s mehanikim propelerom koji slijede prometni put.

Neke druge iznimke, kao pod slovima K i L, tiu s brodova s potekoama pri manevriranju, povrh svega situacije kao to su polaganje, popravljanje ili nacrti podmorskog kabela sa ureajem za odjeljivanje prometa. Bez sumnje, brod mora imati sve traene none I dnevne signale koji identificiraju brod sa tekoama pri manevriranju.

COLREG 1972 je temeljni propis barem kada se radi o sigurnosti na moru. Ratificiran je od zemalja diljem svijeta te je zbog toga univerzalno priznata Konvencija.

2.7 EU Direktive

Najznaajnija EU direktiva je 2002/59/CE direktiva izdana od strane Europskog parlamenta, koja objanjava baze posla koji se tie uspostave nadzora prometa I sustava brodskih informacija EU. Ukida prijanju direktivu 93/75/CEE.

U ovom tehnikom dokumentu zakonodavac ima tendenciju sugerirati neke mogue budue prijedloge kako bi homogenizirao razliite postojee europske situacije. Neki od ovih povijesnih puteva, jesu organizacije koje operiraju u kanalu ili u lukama London I Hamburg. Neke su novijeg datuma, ali istodobno su I tehnoloki vie uznapredovale, kao to je talijanski nacionalni sustav. Ove razliite situacije trebaju precizne smjernice kako bi se sustavi homogenizirali, a podaci izmjenjivali.

Prvi dio od toke 1 do oke 22, definira sve kljune pozicije. Toka br. 16 prouava u detalje vrlo delikatno pitanje luke zaklonita, koje jo treba biti ureeno u nekim zemljama EU. Ovo pitanje vrlo je teko pitanje za rijeiti, osobito za drave s velikim turistikim pomorskim razvojem. Teko je, naime,

67612-SPE-T430.2 pag. 16

odrediti jednu ili vie luka zaklonita, izbjegavajui nepopravljive tete za okoli ili negativne medijske posljedice za bilo koji dio obale s posljedicom pomorske nezgode.

itajui sadraj oito je da, kako je I propisano IMO rezolucijom, VTS sustav mora biti integriran sa SAR sustavom, kao to e u nastavnku biti detaljnije pojanjeno:

o l. 1 pojanjava da se Direktiva prvenstveno odnosi na nadzor pomorskog prometa te sve relevantne informacije, takoer s ciljem da se omogui adekvatna reakcija nadlenih tijela u sluajevima moguih opasnih situacija te u cilju poboljanja razine prevencije I detekcije pomorskog oneienja s brodova.

o l. 2 osigurava obvezatnost AIS signala za brodove od 300 bruto tona ili vie, s nekim iznimkama

o l. 3, od A do R, sadrava sve definicije, takoer odreujui osnovna pravila na snazi vezana za sustav kontrole prometa.

o NASLOV I (od l. 4 do l. 11) regulira sustav pomorskog izvjeivanja I objanjava sva vezana pitanja, uvodei takoer AIS sustave unutar EU, te snimanje svih podataka o putovanju, osiguravajui temeljne zakonodavne meunarodne principe.

o NASLOV II regulira obavijest o opasnim ili tetnim tvarima na brodu (HAZMAT), smatrajui iste stalnom opasnou za okoli.

o NASLOV II identificira monitoring brodova s rizikom I znaajne intervencije u sluajevima nesrea na moru. Ovi brodovi su toni opisani u paragrafima a), b) i c). Odreuju da rizik dolazi takoer od plovila koji kre pravila koja se odnose na unutarnji dio granice shema plovnih puteva te krenja propisa VTS ustava pod nadlenou drava lanica. Ovo ponovno viid, kao to e kasnije biti pojanjeno, nekim korektivnim mjerama hrvatskog Pomorskog zakonika, povrh svega u odnosu na novane kazne I kaznene odredbe (vidi l. 993. I dalje).

o l. 17 obvezuje kapetana broad da snimi I obavijesti o svakoj nezgodi koja se dogodi u obalnim unutarnjim vodama ili na otvorenom moru Mediterana takoer vezano za l. 19.

o l. 18 odnosi se na Mjere koje se imaju poduzeti u sluaju ekstremno drugaijih vremenskih uvjeta, te uvodi ideju pruanja pomoi brodovima putem uinkovitog VTS sustava.

o l. 19 Mjere znaajne za nezgode na moru, blisko je povezan s l. 2, regulirajui ve spomenuta mjesta zaklonita.

o l. 21 uveava ideju podjele informacija izmeu zemalja lanica EU za bolje rjeenje pomorskih hitnih sluajeva te moguih zagaenja.

o NASLOV IV Dodatne mjere od l. 22 do l. 32. regulira tehnike elemente kao to je suradnja izmeu drava lanica I komisije zaduene za VTS radni napredak kao I povjerljivu prirodu informacija u kontrole nad ispunjenjem zahtjeva ove direktive, ukljuujui sankcije u sluaju neprimjene sustava.

Sve naprijed reeno sadrano je u ovoj Direktivi, koja predstavlja osnovno pravo EU koje mora biti potivano I praeno u svakom snmislu. U svakom sluaju, svaka drava moe izdati posebne nacionalne propise s jedinom obvezom koja se odnosi na razmjenu podataka I telematski dijalog sustava, kako bi se stvorila europska baza podataka za poboljanje pomorske sigurnosti.

67612-SPE-T430.2 pag. 17

2.8 Ostale tehnike preporuke

Element primarne vanosti u VTS operacijama temelji se na telekomunikacijskom sustavu, omoguujui stalne kontakte s brodom I lukim tehnikim postrojenjima, koji se nairoko koriste u hitnim sluajevima I SAR operacijama.

Osnovni propisi su slijedei:

ITU-R, VHF i UHF prenosive krivulje za rang frekvencije od 30 MHz do 1000 MHz. Usluge emitiranja, Preporuka P.370, 1998.

ITU-R, Tehnike karakteristike za univerzalni brodski AIS koristei samoorganizirani vremenski viestruki ulaz, Preporuka M.1371-1,2000.

ITU, Preporuka o tehnikim karakteristikama za univerzalni brodski Automatski Identifikacijski Sustav (AIS) koristei vremenski viestruki pristup u pomorskoj mobilnoj vezi, (ITU-R M.1371.1).

ITU Radio Regulativa, Privitak S18, Tablica prenoseih frekvencija u VHF pomorskoj mobilnoj vezi.

Republika Hrvatska ratificirala je sve temeljne propise o ovoj materiji, te je na najbolji mogui nain ula u meunarodni pomorski komunikacijski sustav VHF/FM, HF USB i SSB, kao I u digitalne kanale kao to je kanal 70 VHF.

Najznaajniji hrvatski propisi koji se tiu radio komunikacija su slijedei:

Zakon o telekomunikacijama (Narodne novine br. 122/2003, izmijenjen I dopunjen pravilnicima I uredbama objavljenim u Narodnim novinama br. 158/2003, 177/2003, 60/2004, 70/2005);

Pravilnik o uvjetima stavljanja na trite, stavljanja u pogon i uporabu radijske opreme i telekomunikacijske terminalne opreme (Narodne novine br. 5/2005);

Pravilnik o oznaavanju tehnike opreme telekomunikacija, radio komunikacija, te elektrine i druge opreme koja ima potvrdu o elektromagnetskoj kompatibilnosti (Narodne novine br. 30/1995);

Pravilnik o ogranienjima jakosti elektromagnetskih polja za radijsku opremu i telekomunikacijsku terminalnu opremu (Narodne novine br. 183/2004);

Pravilnik o dodjeli radijskih frekvencija (Narodne novine br. 129/2005).

to se tie postojeeg telekomunikacijskog sustava nema prigovora, a AIS frekvencije takoer se strogo potivaju.

2.9 Memorandum o suglasnosti o ADRIREP-u

Memorandum o suglasnosti zakljuen imeu Vlade Republike Hrvatske, Vlade Talijanske Republike I Vlade Republike Slovenije o obveznom brodskom sustavu javljanja u Jadranskom moru (Jadranski promet) potpisan je 19. svibnja 2000. godine.

Memorandum propisuje da svi tankeri koji prevoze sirovine (sirovo ulje) od 150 ili vie bruto tonae, kao I svu drugi brodovi od 300 ili vie bruto tonae koji prevoze tetne ili opasne tvari, obvezni su obavijestiti o svojem dolasku u Jadransko more obalnim tijelima, nakon to preu 4025' N, te nakon

67612-SPE-T430.2 pag. 18

toga da obavijeste o svojoj poziciji na nekoliko udaljenih lokacija (t.j. tranziti iz jednog na drugo mjesto Jadranskog mora).

Konano, ovi brodovi imaju obvezu obavijestiti o svojem odlasku iz Jadranskog mora. Taj sustav uspostavljen je s ciljem doprinosa sigurnosti plovidbe, ali takoer I zatite morskog okolia, kroz promjenu podataka koji se tiu kretanja brodova koji prevoze sirovine/sirova ulja kao I drugog opasnog tereta Jadranskim morem.

2.10 Memorandum o suglasnosti o uspostavi VTS sustava u Jadranskom moru

Memorandum o suglasnosti izmeu Vlade Republike Hrvatske I Vlade Talijanske Republike o uspostavi Common Vessel Traffic Service sustava u Jadranskom moru u Republici Hrvatsjkoj, stupio je na snagu u Republici Hrvatsjih odlukom Hrvatskog Sabora o proglaenju Zakona o potvrivanju naprijed navedenog Memoranduma, koji je objavljen u Narodnim novinama Republike Hrvatske (dodatak Meunarodni ugovori) br. 4/2001. Potpisan je 19. svibnja 2000. godine u Italiji Ancona.

Saetak Memoranduma je slijedei:

Memorandum je zakljuen izmeu triju drava, uzimajui u obzir injenicu da bi uspostava zajednikog sustava nadzora nad pomorskom plovidbom u Jadranskom moru, zajedno s drugim sporazumima o suradnji u pomorskom podruju, poboljala sigurnost plovidbe, tako smanjujui rizik od pomorskih nezgoda te doprinosei izbjegavanju opasnosti po ljudske ivote.

Stranke ovog Memoranduma ovezale su se poduzeti sve potrebne mjere za izradu potrebnih analiza, studija I projekata sa ciljem postizanja sustava nadzora nad pomorskom plovdbom u Jadranskom moru na bilateralnom nivou.

Sukladno odredbi l. 2. ovog Memoranduma, stranke su se dogovorile da e uspostaviti zajedniku radnu grupu sastavljenu od strunjaka imenovanih od strane nadlenih tijela drava ugovornica, sa ciljem ispunjenja svih zadataka definiranih u l. 1.

Talijanski operativni organi osigurati e drugoj dravi ugovornici svo potrebno znanje I podrku koja je potrebna za ostvarenje sustava; takoer, ako to bude potrebno, organizirati e adekvatnu obuku osoblja, kao I podrku provedbi sustava u prvom stadiju rada.

l. 4. Memoranduma propisuje da su hrvatske I taljanske vlasti dune razvijati zajednike operativne postupke, koji e se provoditi od svake drave ugovornce temeljem njezine nadlenosti.

Memorandum ima svoj sastavni dio koji propisuje minimalne zahtjeve za razvoj sustava:

- Razvoj tehnologije koja nije osjetljiva na pogreke;

- Dupliciranje internih komponenti kao to su procesori,memorije, I/O podsustavi, elektrini izvori energije, sustavi hlaenja, diskovi;

- Cjelodnevni rad tijekom 365 dana godinje;

- Intergriranje i zatita podataka;

- Podrka izvoru napajanja;

- Operativni sustav UNIX koji podrava standarde XPG/4, POSIX 1003.1 b, FIPS 151-2 i SVID 4;

- SW proizvodi: C okoli, NFS, X/Windows, TCP/IP, Veritas Volume Manager, OSF/Motif, Veritas File System.

67612-SPE-T430.2 pag. 19

Provedba predmetnog Zakona je unutar nadlenosti MSTI-a u suradnji s Ministarstvom obrane I Ministarstvom unutarnjih poslova.

2.11 Memorandum o suglasnosti o TSS u Jadranskom moru

Memorandum o suglasnosti zakljuen izmeu Vlade Republike hrvatske, Vlade Talijanske Republike I Vlade Republike Slovenije o uspostavi zajednikog sustava upravljanja putevima te sheme odijeljene plovidbe u sjevernom dijelu sjevernog Jadrana, stupio je na snagu u Republici Hrvatskoj temeljem uredbe Vlade o proglaenju Zakona o potvrivanju naprijed navedenog Memoranduma, koji je objavljen u Narodnim novinama Republike Hrvatske (dodatak Meunarodni ugovori) br. 5/2001. Memorandum je potpisan 19. svibnja 2000. godine u Anconi, Italija.

Saetak Memoranduma je slijedei:

Predmetni Memorandum zakljuen je uzimajui u obzir interes stranaka da promoviraju njihove prijateljske odnose na temelju jednakosti I zajednike koristi, kao I svoju namjeru da zakljue ugovore u podruju plovidbe, sa ciljem poboljanja sigurnosti na moru.

l. 1.Memoranduma:

Sustav upravljanja putevima I shema odijeljenog prometa u sjevernom dijelu sjevernog Jadrana uspostavljeni su na nain kako su definirani u dodatku koji ini sastavni dio ovog Memoranduma.

Ugovorne strane takoer su suglasne da proire sustav pomorskog upravljanja putevima I sheme odijeljenog prometa u drugim dijelovima Jadranskog mora, u najkraem moguem periodu.

l. 2. Stranke e poduzeti ugovorene I zajednike mjere unutar IMO, sa ciljem praktine provedbe sustava definiranog u l. 1. ovog Memoranduma.

l. 3. Ovaj Memorandum o razumijevanju stupiti e na snagu danom primitka posljednje notifikacije putem diplomatskih kanala, kojom e stranke meusobno obavijestiti jedna drugu da su ispunile zahtjeve propisane njihovim zakonodavstvom, kako bi ovaj Memorandum o suglasnosti stupio na snagu.

Memorandum ima jedan dodatak (Dodatak I) koji ukljuuje koordinate toaka kljunih podruja u priloenoj karti.

Provedba Memoranduma u nadlenosti je MSTI-a.

3 Hrvatski pravni I organizacijski okvir

Postojee hrvatsko zakonodavstvo ukljuuje dvije razine pravila koja su znaajna za implementaciju sustava. To su lokalni I regionalni propisi (osobito pravilnici I uredbe) koji preteno reguliraju zahtjeve I uvjete odravanja reda u lukama I lukim postrojenjima s jedne strane, te zakoni, pravilnici I uredbe izdani na nacionalnoj razini, s druge strane.

Sljedom naprijed iznesenih razloga kao I potrebe za izmjenom nacionalnih, lokalnih I regionalnih propisa I pravila s obzirom na implementaciju VTS sustava, isti e biti ukratko prikazani, zajedno sa njihovim kratkim sadrajem, u narednim paragrafima.

67612-SPE-T430.2 pag. 20

3.1 Lokalna, regionalna pravila znaajna za implementaciju VTS-a

Glavni lokalni I regionalni propisi te opseg njihove regulacije, jesu slijedei:

Pravilnik o redu u luci i uvjetima koritenja luke na lukom podruju luke Rijeka (regulira red u lukama te uvjete koritenja luke u lukom podruju luke Rijeka);

Pravilnik o redu u luci i uvjetima koristenja dijela luke bazena Omisalj, na podrucju pod upravljanjem lucke uprave Rijeka (sadrava odredbe I odreuje pravila ponaanja korisnika I posjetitelja uljnog terminala luke Omialj);

Pravilnik o odrzavanju reda i uvjeti rada u luckom podrucju luke Ploce (regulira odravanje reda I uvjete, osobito svrhu odreenih dijelova luka, stalni I operativni vez, obveze luke uprave I odreenih korisnika lukog podruja, postupke I mjere u izvanrednim situacijama itd.);

Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, kojim se utvrdjuju razred i kolicina opasnih tvari, mjesta u luci Ploce za rukovanje navedenim tvarima i mjere koje lucka uprava Ploce i njezini ovlastenici moraju poduzeti radi rukovanja opasnim tvarima;

Naredba o plovidbi kanalom Vlaska do terminala za tekuce terete (odreuje privremeni reim plovidbe kanalom Vlaka to terminala za tekue terete);

Pravilnik o odrzavanju reda u luci i uvjetima koristenja luke u luckom podruju Split (oreuje uvjete I nain koritenja luke I lukih podruja);

Pravilnik o odrzavanju reda u luci Dubrovnik (Gruz) regulira red u lukama, svrhu odreenih dijelova luke, postupak notifikacije, naini dolaska, vezivanja, odlaska itd.);

Pravilnik o uvjetima za obavljanje djelatnosti u slobodnoj zoni luke Split (odreuje uvjete I zahtjeve na temelju kojih je dozvoljeno obavljanje odreenih aktivnosti u podruju);

Pravilnik o mjerama koje se moraju poduzeti od lucke uprave Split i njezinih koncesionara za rukovanje opasnim tvarima u luckom podrucju luke Split (propisuje uvejte koji moraju biti ispunjeni za rukovanje opasnim tvarima);

Pravilnik o redu u lukama Sibensko - kninske zupanije (propisuje uvjete I naine odravanja reda u lukama, osim za luku ibenik, te ukljuuje slijedee luke: Rogoznica, Primosten, Vodice, Zlarin, Prvic, Sepurine, Prvic - luka, Kaprije, Muna na Zirju, Skradin, Tribunj, Brodarica, Krapanj, Tisno, Pirovac, Murter - Hramina).

3.2 Nacionalni zakoni I propisi znaajni za implementaciju VTS-a

Glavni nacionalni zakoni I propisi, kao I njihovo podruje regulacije, jesu slijedei:

3.2.1 Pomorski zakonik

Pomorski zakonik obavljen je u Narodnim novinama br. 181/2004, te je izmijenjen Zakonom obajvljenim u Narodnim novinama br. 76/2007.

67612-SPE-T430.2 pag. 21

3.2.2 Ostali propisi

U slijedeem tekstu prikazati emo listu ostalih relevantnih nacionalnih zakona, pravilnika I uredbi, osim Pomorskog zakonika. Lista najznaajniijih propisa ovdje e ponovno ukljuiti saeti opis njihove regulacije.

Zakon o lukim kapetanijama (NN 124/1997)

Reguira aktivnosti, organizaciju I odgovornosti lukih kapetanija

Zakon o Plovputu, Split (NN 73/1997)

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/2003, 141/2006)

Zakon uspostavlja pravni status pomorskog dobra, njegove granice, upravljanje I zatitu pomorskog dobra, uporabu, kategorizaciju morskih luka, lukih podruja, osnivanje lukih uprava, luke aktivnosti I obavljanje tih aktivnosti, gradnja I odravanje luke nadgradnje I podgradnje, kao I esencijalna pitanja vezana za red u lukama.

Zakon o postupnom iskljuenju iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate (NN 48/2004)

Zakon propisuje sustav postupnog iskljuenja iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate, te ukljuuje tankere s dvostrukom oplatom u plovidbu, te propisuje druge jednako vrijedne zahtjeve za izgradnju, sukladno odredbama Meunarodne Konvenije o spreavanju oneienja s brodova 1973/78 (MARPOL 73/78) kao I zabranu tankerima bez dvostruke oplate da prevoze tvrde frakcije ulja u lukama ili iz luka Republike Hrvatske

Zakon o sigurnosnoj zatiti trgovakih brodova i luka otvorenih za meunarodni promet (NN 48/2004, 51/2004)

Naredba o kategorijama plovidbe pomorskih brodova (NN 46/2006)

Naredba o plovidbi u prolazu u ibensku luku, u Pamanskom tjesnacu, u prolazu Mali drelac i Vela Vrata, itd. (NN 9/2007)

Pravilnik o rukovanju opasnim tvarima, uvjetima i nainu obavljanja prijevoza u pomorskom prometu, ukrcavanja i iskrcavanja opasnih tvari, rasutog i ostalog tereta u lukama te nainu sprjeavanja irenja isteklih ulja u lukama te nainu sprjeavanja irenja isteklih ulja u

67612-SPE-T430.2 pag. 22

lukama (NN 51/2005)

Pravilnik propisuje rukovanje opasnim tvarima u lukama, uvjete I nain obavljanja prijevoza, utovara I istovara opasnih tvari, rasutog I ostalog tereta u lukama, kao I naine prevencije irenja isteklih ulja.

Pravilnik o oznakama i nainu oznaavanja na plovnim putovima u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske (NN 50/2007)

Pravilnik propisuje oznaavanje na plovnim putovima na plovnim dijelovima unutarnjih morskih voda I teritorijalnog mora Republike Hrvatske

Pravilnik o izbjegavanju sudara na moru (NN 17/1996)

Pravilnik o uvjetima kojima mora udovoljavati strani plovni objekt da bi boravio u raspremi u unutarnjim morskim vodama Republike Hrvatske (NN 10/2008)

Pravilnik o uvjetima i nainu obavljanja pokusne plovidbe (NN 10/2008)

Pravilnik o sustavu nadzora i praenja ribarskih brodova (NN 62/2006, 135/2006, 133/2007)

Pravilnik je izdan od strane Ministarstva poljoprivrede, umarstva I vodnog gospodarstva, sukladno Zakonu o morskom ribarstvu

Pravilnik o najmanjem broju lanova posade za sigurnu plovidbu koji moraju imati pomorski brodovi, plutajui objekti i nepomini odobalni objekti (NN 63/2007)

Pravilnik o slubenoj odori slubenika i namjetenika uprave za sigurnost plovidbe i zatitu mora (NN 110/2006)

Pravilnik o razvrstavanju i otvaranju plovnih putova na unutarnjim vodama (NN 9/2006)

Pravilnik o tehnikom odravanju unutarnjih plovnih puteva i objekata sigurnosti povidbe (NN 108/2005)

Uredba o razvrstaju luka otvorenih za javni promet i luka posebne namjene (NN 110/2004, 82/2007)

Odluka o tehnikim pravilima Hrvatskog registra brodova - Pravila za statutarnu certifikaciju brodica i jahti (2008)

67612-SPE-T430.2 pag. 23

(NN 130/2007)

Odluka o tehnikim pravilima Hrvatskog registra brodova - Pravila za statutarnu certifikaciju pomorske opreme (2008) (NN 130/2007)

3.3 Postojei organizacijski okvir

3.3.1 Uvod

Pomorska uprava u Hrvatskoj je identificirana unutar Ministarstva mora, rometa I infrastructure (MSTI), osobito unutar Uprave za sigurnost plovidbe, zatitu mora I unutarnjih voda (vidi novu Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva od 17. travnja 2008. godine, Narodne novine br. 41/2008). Osnovni zadaci vezani su za sigurnost na moru, prevenciju zagaenja I posljedino, ouvanje bioloke raznolikosti.

Predpristupna strategije Republike Hrvatske u podruju pomorskog prometa iz lipnja 2005. godin, definira slijedee odgovornosti.

Unutar Ministarstva mora, prometa I infrastructure su:

o Uprava pomorskog prometa o Uprava za sigurnost plovidbe I ouvanja morskog okolia.

67612-SPE-T430.2 pag. 24

67612-SPE-T430.2 pag. 25

3.3.2 Detaljna postojea organizacija

Sadrava detaljnu identifikaciju organizacijskog I funkcionalnog sustava u svakoj luci I u teritorijalnim vodama,ukljuujui I opseg rada kao I rad I poziciju svakog pojedinca ukljuenog u sustav.

3.3.2.1 Luki kapetan

Tijelo Opis glavnih odgovornosti

Luki kapetan

NN 194/97 I NN 51/05

- Obavlja nadzor nad plovidbom u unutarnjim morskim vodama I teritorijalnom moru Republike hrvatske;

- Provodi traganje I spaavanje ljudskih ivota na moru I imovine na moru;

- Obavlja inspekcijske aktivnosti sigurnosti plovidbe;

- Obavlja inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom;

- Aktivnosti registracije I brisanja brodova iz registra;

- Voenje registra brodova;

- Voenje postupaka odreivanja sposobnosti za plovidbu;

- Mjerenja tonae plovila;

- Registracija I brisanje plovila I voenje registra plovila;

- Izdavanje pomorskih knjiica;

- Odreivanje strune sposobnosti pomoraca za dobivanje kvalifikacija u pomorskim stvarima, izdavanje I voenje registara izdanih dozvola za obavljanje usluga na brodovima I drugim upravama, strune I tehnike dunosti vezane za sigurnost plovidbe na moru.

3.3.2.2 MRCC

67612-SPE-T430.2 pag. 26


MRCC (Centar za pomorsko traganje I spaavanje)

- Djelatnosti traganja I spaavanja na moru, koordinacija oparacija traganja I spaavanja;

- Obavljanje nadzora pomorskog prometa;

- Nadzor nad sigurnou plovidbe;

- Pozivanje spasilakih jedinica drugih zemalja za pomo;

- Doputanje ulaska spasilakih jedinica drugih zemalja u teritorijalno more I unutarnje morske vode Republike Hrvatske sa svrhom spaavanja, nakon dobivanja suglasnosti za takovo postupanje od nadlene osobe pri Ministarstvu unutarnjih poslova;

- Davanje odobrenja spasilakim jedinicama da pruaju pomo jedinicama drugih zemalja;

- Izvjeivanje drugih ministarstava I dravnih tijela, te dobivanje pomoi spasilakih jedinica I drugih slubi pod nadlenou tih ministarstava I tijela;

- Voenje sustava izvjeivanja s brodova;

- Slanje izvjetaja I upozorenja brodovima u plovidbi, registracija meunarodno prihvaenih principa I preporuka, itd.

3.3.2.3 Luka uprava


Port Authority Izgradnja, odravanje, zatita I poboljanje pomorskog dobra koj predstavlja luko podruje;

Izgradnja I odravanje luke podstrukture, financirane iz prorauna osnivaa luke uprave;

Struni nadzor nad izgradnjom, odravanjem, upravljanjem I zatitom lukog podruja (luka podgradnja I nadgradnja);

Osiguranje pruanja usluga od opeg interesa ili za koje gospodarski subjekti nemaju ekonomskog interesa;

Harmonizacija I nadzor rada korisnika koncesije koji obavljaju gospodarske djelatnosti na lukom podurju;

Izdavanje odluka o uspostavi I upravljanju slobodne zone unutar lukog podruja sukladno zakonima I pravilnicima koji reguliraju slobodne zone;

67612-SPE-T430.2 pag. 27

3.3.2.4 Obalna straa


Obalna straa - Aktivnosti vezane za zatitu suvereniteta, suverenih prava ijurisdikcije Republike hrvatske u zatienoj ekoloko ribolovnoj zoni, epikontinentalnom pojasu, te na otvorenom moru;

- U teritorijalnom moru i unutarnjim morskim vodama Republike hrvatske, obalna straa osigurava potporu drugim nadlenimtijelima dravne uprave u provedbi zakona i drugih propisa unutarnjihove nadlenosti sukladno relevantnim odredbama Zakona oobalnoj strai;

- Pojam pruanja potpore, u smislu znaenja navedenog Zakona, predstavlja provoenje aktivnosti obalne strae koje su definiraneZakonom o obalnoj strai putem zajednikog rada nadlenih tijeladravne uprave sukladno odredbama Zakona o obalnoj strai, namoru, u skladu s meunarodnim pravom i zakonima Republike Hrvatske;

- Suzbijanje i prevencija terorizma, organiziranog meunarodnogkriminala i oruja za masovno unitenje;

- Suzbijanje piratstva i drugih oblika koritenja podruja otvorenog mora u nemiroljubive svrhe;

- PODRKA aktivnostima vezanim za sigurnost plovidbe;

- PODRKA aktivnostima traganja I spaavanja;

- PODRKA zatiti morskog okolia, prirode i kulturolokognaslijea;

- Nadzor morskog ribarstva;

- Sukladno meunarodnom pravu i hrvatskim propisima, obalna straa doprinosi sigurnosti plovidbe pruajui potporu tijelima nadlenim za nadzor provedbe propisa koji se tiu sigurnostiplovidbe;

- Obalna straa surauje s ministarstvom nadlenim za pomorskestvari, nadzore plovidbu brodova u Jadranskom moru;

- Obalna straa ovlatena je izvjeivati I podravati istrage o pomorskim nezgodama na otvorenom moru, u kojima je sudjelovaobrod koji vije hrvatsku zastavu, ukoliko je nezgoda prouzroila smrt ili ozbiljnu ozljedu stranog dravljanina ili znatnu tetu brodovima iliureajima u vlasnitvu druge drave, ili morskom okoliu.

67612-SPE-T430.2 pag. 28

3.4 Ostala hrvatska nadlena tijela

Postoji I nekoliko drugih tijela koji obavljaju zadatke u podruju pomorske isgurnosti, zatite mora od zagaenja, pomorske infsastrukture I morskih luka. To su slijedea tijela:

Hrvatski registar brodova (CRS), javna ustanova, priznata organizacija za statutarnu certifikaciju brodova.

Agencija za javni oblani linijeski promet, regulatorno tijelo koje provodi aktivnosti vezane za tendere, dodjlu koncesija, dodjelu pomoi I provedbu kontrole u obalnom linijeskom pomorskom prometu.

Hrvatski hidrografski institut, znenstveno itraivaka institucija odgovorna za hidrografski I geografski nadzor Jadrana, pomorsku geodeziju, nacrt I izdavanje karata I drugih publikacija, kao I provedbu ostalih oceanografskih I geolokih istraivanja.

Plovput Split, dravna tvrtka koja provodi aktivnosti odravanja oko 1 000 svjetionika I drugih pomagala za plovidbu kao I pomorskih radio slubi.

Pomorski meteoroloki centar unutar Nacionalne meteoroloke I hidroloke slube, kao osnovna institutcija za meteorologiju I hidrologiju hrvatskog teritorija.

Ministarstvo unutarnjih poslova, zadueno za sigurnost nacije, unutarnjih I teritorijalnih voda, te posljedino ISPS code propisa.

Ministarstvo obrane, zadueno za provedbu pomorskih propisa u teritorijalnom moru (Obalna straa) I izvan (mornarica).

Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva, I ruralnog razvoja zadueno za kontrolu ribolova.

3.4.1 Hrvatski registar brodova

Pravni izvori:

Zakon o hrvatskom registru brodova (NN 81/1996).

Zadaa:

Socijalna briga vezana za zatitu ivota I imovine na moru u unutarnjim plovnim putovima I zatita morskog okolia I unutarnjih plovnih putova, osobito:

Odreuje sposobnost za plovidbu I obavlja badarenje bodova I odreenih tipova plovila,

Odreuje sposobnost za uporabu I obavlja badarenje plovnih objekata,

Odreuje sigurnost kontejnera,

67612-SPE-T430.2 pag. 29

Odreuje podobnost brodarskih organizacija glede sigurnosnih operacija I zatite okolia tijekom uporabe brodova,

Sudjeluje u istraivanju uzroka nesrea brodova,

Sudjeluje u ispunjenju obveza prema meunarodnim organizacijama, glede naprijed navedenih operacija.

Nadalje, moee obavljati I slijedee operacije:

Dunosti definirane u prednjem tekstu u ime inozemnih nadlenih tijela od kojih je ovlateno,

Klasifikacija brodova I ostalih plovnih I pomorskih objekata,

Struno-tehnike operacije u svezi projektiranja, izgradnje, transformacije, popravka I uporabe brodova, ostalih pomorskih I plutajuih objekata, kontejnera I objekata na kopnu,

Dunosti vezane za osiguranje kvalitete.

Odgovornost:

Hrvatski registar brodova odgovoran je Vladi Republike Hrvatske, a nadzor nad primjenom Zakona o hrvatskom registru brodova provodi Ministarstvo nadleno za pomorska pitanja.

3.4.2 Agencija za javni obalni linijski promet

Pravni izvori:

Odluka Vlade Repulike Hrvatske o uspostavi Agencije za javni obalni linijski promet,

Zakon o prijevozu u linijskom I povremenom obalnom pomorskom prometu (NN 33/2006).

Zadaa:

Sve dunosti vezane za dodjelu koncesija za nacionalne linije: objava javnih natjeaja, donoenje i izrada odluka o dodjeli i povlaenju koncesija, zakljuenje ugovora o koncesijama, ponitenje javnih natjeaja, prijenos koncesije na drugog brodara, davanje odobrenja za zamjenski brod u sluaju vie sile, produljenje koncesije, davanje odobrenje na cjenik usluga, davanje odobrenja plovidbenog reda,

Daje prethodno odobrenje na odluku kojom se odreuju upanijske, meuupanijske i lokalne prometne linije,

Odreuje sezonski i izvan sezonski plovidbeni period,

Unificira plovidbene redove,

Nadzire provdbu odredaba ovog Zakona, odluke I ugovore o koncesiji, u svezi sa potporom I plaanjem koncesija za nacionalne linije,

Tijela upravljanja:

67612-SPE-T430.2 pag. 30

Operacije agencije provodi odbor direktora sastavljen od predsjednika I est lanova, imenovanih od strane hrvatske Vlade na prijedlog Ministra nadlenog za pomorska pitanja.

Agencija je odgovorna hrvatskoj Vladi. Republika Hrvatska je odgovorna za obveze agencije, bez ogranienja.

3.4.3 Hrvatski hidrografski institut

Pravni izvori:

Zakon o hidrografskoj djelatnosti (NN 68/1998),

Zakon o izmjenama Zakona o hidrografskoj djelatnosti (NN 163/2003),

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati pravne osobe ovlatene za obavljanje hidrografskih djelatnosti (NN 162/1998).

Zadaa:

Obavlja znanstvene, istraivake, razvojne I strune poslove vezane za sigurnost plovidbe u Jadranskom moru,

Obavlja hidrografska I geodetska mjerenja Jadranskog mora,

Obavlja pomorsku geodeziju, projektiranje

Izrauje pomorske karte I plovidbene publikacije,

Obavlja oceanska istraivanja,

Obavlja geoloka I podvodna istraivanja,

Obavlja izdavako printerske djelatnosti

Ima ovlatenje razviti uslugu plovidbe Jadranom sukladno preporuci Meunarodne Hidrografske Organizacije (IHO), Meunarodne Pomorske Organizacije (IMO), te Meunarodnog udruenja svjetioniara (IALA), u suradnji s Ministarstvom mora, prometa I infrastrukture, hrvatskom ratnom mornaricom, lukim kapetanijama, institutom za odravanje pomorskih putova, te hidrografskim institutima pomorskih zemalja.

3.4.4 Pomorski meteoroloki centar

Pravni izvori:

Strukturalna jedinica hidro-meteorolokog instutita, osnovana uredbom Vlade Narodne Republike Hrvatske od 27. kolovoza 1947. godine.

Zadaa:

Obavlja zatitu sigurnosti ljudskih ivota i plovidbe na moru,

67612-SPE-T430.2 pag. 31

Stvara meteoroloki sustav izvjeivanja i stalno meteoroloko promatranje.

Odjeli:

Split:

Sinoptiko prognostiki odjel,

Klimatski odjel,

Odjel za ope poslove.

Pomorski meteoroloki odjel u Rijeci,

Pomorske meteoroloke stanice u sustavu Jadranskog mora.

3.4.5 Plovput

Pravni izvori:

Zakon o plovputu, Split (NN 73/1997)

Zadaa:

Obavlja strune i tehnike aktivnosti koje spadaju u opseg poslova kompanije, a osobito:

Odravanje i izgradnja plovnih putova u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Repulike Hrvatske,

Instaliranje objekata za isgurnost plovidbe u meunarodnim morskim vodama i teritorijalnom moru Rpublike hrvatske te osiguranje njihovog pravilnog rada,

Obavljanje aktivnosti radio slubepe na plovnim putovim Republike Hrvatske,

Obavljanje istraivanja I projektivanja za obavljanje naprijed navedenih djelatnosti

Tijela upravljanja:

Odbor direktora (direktor);

Nadzorni odbor;

Skuptina.

Nadzor

Obavlja ministarstvo mora, prometa I infrastrukture;

Osniva I vlasnik

Republika Hrvatska, obnaa svoje osnivake ovlasti putem Vade RH.

67612-SPE-T430.2 pag. 32

Osnivanje - openito:

Sukladno Zakonu o sustavu dravne uprave (Narodne novine br. 190/03, 199/03, 79/07) ministarstva se definiraju kao tijela dravne uprave, zajedno s dravnim upravnim organizacijama I dravnim upravnim uredima. Ministarstva su seredinja tijela hrvatske dravne uprave.

3.4.6 Ministarstvo unutarnjih poslova

Ministarstvo unutarnjih poslova obavlja unutarnje poslove, osobito:

1. zatitu Ustavom definiranog sustava, 2. zatitu ivota I osobne sigurnosti ljudi, zatitu vlasnitva, preveciju I otkrivanje kriminalnih

aktivnosti te njihovo privoenje nadlenim tijelima, odravanje javnog reda I mira, kriminalistike tehnike, sigurnost I zatita te upravljanje prometom na cestama, nadzor I zatita dravne granice, kretanje I boravak stranaca, zatita odreenih pojedinaca, objekata I podruja od posebnog interesa,

3. specijalne policijske snage 4. javno okupljanje, opskrba, dranje oruja I municije, vatrogasni odjeli ministarstva, civilna zatita,

inspekcija za zatitu od poara, obavljanje nadzora I druge aktivnosti vezane za proizvodnju, promet I uporabu eksplozivnih naprava koje se koriste za komercijalne svrhe I prijevoz opasnih tvari, tehnika provjera vozila, provjera putovnica, osobnih karata I vozakih dozvola, registracija vozila, prijava boravita I prebivalita graana, dravljanstvo,

5. ostali unutarnji poslovi definirani I propisani zakonom.

Ministarstvo unutarnjih poslova zajedno s drugim nadlenim tijelima titi javni red I dravnu jedinstvenost odreenu Ustavom, kao I integritet dravnog teritorija, te brani teritorijalnu jedinstvenost Republike Hrvatske.

Ministarstvo obavlja djelatnosti koje spadaju u njegovu nadlenost neovisno I temeljem Ustava, zakona I drugih propisa, sukladno utvrenoj politici hrvatskog Sabroa.

Ministarstvo osigurava informacije graanima o stvarima unutar njegovog podruja nadlenosti koje su od interesa graana I pravnih osoba, te o mjerama za njihovo rjeavanje. Takoer, daje informacije koje se tiu ovih pitanja predstavnicima javnosti I putem drugih sredstava informiranja.

Ministarstvo osigurava strunu pomo fizikim osobama I pravnim osobama te dravi I drugim tijelima I organizacijama, kao I provedbu zatite osoba I imovine, te obavlja nadzor nad njihovim radom.

Pravni izvor ustroja Ministarstva unutarnjih poslova je Zakon o unutarnjim poslovima (Narodne novine br. 29/91, 78/94, 73/91, 19/92, 33/92, 78/94, 161/98).

Sredite je:

Savska cesta 39

10 000 Zagreb

67612-SPE-T430.2 pag. 33

Osnivni opseg rada je da Ministarstvo prati sve aktivnosti I uvjete u podruju unutarnjih poslova te provodi potrebne mjere, direktno provodi zakone I druge propise u podruju unutarnjih poslova te osigurava provedbu tih propisa, ukoliko njihova provedba nije u nadlensti drugih upravnih tijela.

Za svoj rad, Ministarstvo odgovara hrvatskom Saboru I Vladi.

Unutarnji poslovi obavljaju se od strane jedinica koje su specijalno organizirane unutar ministarstva.

1. Jedinica za zatitu ustavnog sustava 2. Policija 3. Kriminalistika policija 4. Specijalna policija. Unutarnja organizacija Ministarstva odreena je od strane Vlade, uredbom.

3.4.7 Ministarstvo obrane

Znaajni zakon koji odreue osnivanje I nadlenosti:

Zakon o obrani (Narodne novine br. 33/02, 76/07)

Sredite:

Trg Kralja Kreimira IV 1

10 000 Zagreb

Nadlenost:

Ministarstvo obrane obavlja djelatnosti vezane za:

1. izradu prijedloga strategije obrane Republike Hrvatske, 2. uspostavu organizacije kapetana brodova, jedinica I organizacija oruanih snaga, 3. definiranje, harmoniziranje, razvoj I provedbu politike obrane, 4. stvaranje sustava obrane I provedbu funkcija sustava planiranja obrane, ukljuujui strateko,

razvojno, operativno I planiranje u civilno-vojnim krizama, 5. stvaranje I pripremua teritorijalne I morske povrine za aktivnosti oruanih snaga, 6. planiranje, upravljanje, nadzor I provedbu obavjetajnih, kontra-obavjetajnih I sigurnosnih pitanja

u obrambenom sustavu, 7. planiranje I nadzor sustava komunikacija I informacija za svrhe obrane, 8. organiziranje I harmonizaciju posla s ostalim ministarstvima I tijelima Vlade te lokalnim I

regionalnim tijelima u podruju provedbe planova I obrambenih aktivnosti, 9. ostale aktivnosti obrane sukladno zakonu.

Ministar obrane odgovoran je vrhovnom zapovjedniku za provedbu reda sukladno odredbama Zakona o obrani.

67612-SPE-T430.2 pag. 34

3.4.8 Ministarstvo poljoprivrede

Znaajni zakon o uspostavi I nadlenosti:

Zakon o poljiprivredi (Narodne novine br. 66/01, 83/02)

Sredite:

Ulica grada Vukovara 78

10 000 Zagreb

Nadlenost:

Ministarstvo poljiprivrede, ribarstva I ruralnog razvoja obavlja slijedee poslove:

1. izrauje Nacionalni program za poljoprivredu i ruralna podruja, na prijedlog hrvatske Vlade, 2. propisuje uvjete za uporabu novanih sredstava I drugih oblika povlastica u poljoprivredi, 3. vodi evidenciju povlastica iz prethodne alineje, 4. predlae mjere prodaje I potronje poljoprivrednih proizvoda, 5. izrauje godinji izvjetaj o stanju u poljoprivredi proteklih godina (zeleni izvjetaj).

Unutarnja organizacija Ministarstva definirana je Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu ministarstva poljoprivrede, ribarsva I ruralnog razvoja (Narodne novine br. 35/08).

3.5 Interakcija izmeu VTS-a I drugih nadlenih tijela

Agencija za javni obalni linijski pomorski promet

Skromna rutinska interakcija.

Moe osigurati raspored za unutarnje pomorske linije

Izrauje raspored za sve vrste prometa izmeu obale I otoka, uglavnom za puniki prijevoz.

RADAR e biti od primarne vanosti ukoliko svi trajekti nemaju AIS

Interakcija se poveava u hitnim sluajevima

Hrvatski registar brodova Skromna rutinska interakcija

67612-SPE-T430.2 pag. 35

Interakcija se aktivira uglavnom u hitnim sluajevima

U hitnim sluajevima, hrvatski registar brodova moe u kratkom roku osigurati podatke koji se tiu ukljuenih hrvatskih plovila

U sluaju stranog broda, hrvatski registar brodova moe voditi rauna o svim pitanjima zahvaljujui svojim vezama

-interakcija se poveava u hitnim sluajevima

Hrvatski hidrografski institut Srednja interakcija

Hidrografski institut osigurava sve kartografske dokumente (I normalne I elektronike), zajedno sa ispravcima I auriranjima

VTS treba aurirane I tone hidrografske informacije I dokumente

Informacije iz plovidbenog podruja od primarne su vanosti za hidrografski institut kako bi se osigurale pravovremene I stalne obavijesti

Dnevni kontakti VTS-a s plovilima mogu osigurati korisnepodatke koji se prenose hidrografskom institutu

Plovput

Svjetioniarsko tijelo

Visoka interakcija

Isto kao gore u hitnim sluajevima

Radio komunikacije I pomorski signali iznimno su znaajni u VTS sustavu. Plovput e biti back up u sluaju prosjeka VTS radio sustava te e omoguiti linije za razmjenu komunikacija vzanih za pomorsku sigurnost, takoer s pozivima ovisnim o CVTMIS-u.

Npr. Brod ili patrolni brod obavijesti da je svjetionik u kvaru, te o tome komunicira s VTS-om. VTS prenese informaciju Plovputu, Plovput rijei I komunicira VTS-u. VTS o tome obavijesti brodove.

Plovput takoer emitira informacije pomorcima

Pomorski meteoroloki centar Visoka interakcija

Vremenska prognoza od temeljne je vanosti za plovidbu

Trenutno, sustav komunikacija za vremensku prognozu sa MRCC-om, ve postoji

8 vanih VTS luka opskrbiti e se sa kompletnom meteorolokom opremom

67612-SPE-T430.2 pag. 36

Informacije iz 8 centara mogu biti poslane nacionalnom meteorolokom centru (telematskim putem) kako bi se dobili to toniji podaci

Potrebno je uspostaviti VTS vremensku opremu koja e morati udovoljiti nacionalnoj, to je vie mogue

Slijedom temeljite analize cjelokupnog zakonodavstva o pomorskoj plovidbi, eljeli bismo istaknuti da ita niz hrvatskih nadlenih tijela trenutno ispunjava sve zadatke zadane vaeim zaknodavstvom, meutim ista ta tijela ne komuniciraju dovoljno jedno s drugim. Kao posljedica toga, neka tijela ak nisu niti svjesna koje akcije poduzimaju druga tijela, ak I ako se bave potpuno istim stvarima.

3.6 Postojee geografsko podruje odgovornosti lukih kapetanija HMO

Postojee geografsko podrujeodgovornosti temelji se na odredbi l. 3. Zakona o lukim kapetanijama, prema kojem su luke kapetanije osnovne po podruju koje je obalno podruje koje ima geografsku nadlenost za morsko podruje tog podruja:

- Luka kapetanija Pula, za Istarsku upaniju, - Luka kapetanija Rijeka, za Primorsko-goransku upaniju, - Luka kapetanija Senj, za Luko senjsku upaniju, - Luka kapetanija Zadar, za Zadrasku upaniju, - Luka kapetanija ibenik, za ibensko kninsku upaniju, - Luka kapetanija Split, za Splitsko dalmatinsku upaniju, - Luka kapetanija Ploe, za dio Dubrovako neretvanske upanije, koja ukljuuje slijedee

gradove I upanije: Metkovi, Opuzen, Ploe, Kula Norinska, Pojezerje, Slivno i Zazablje, - Luka uprava Dubrovnik, za dio Dubrovako neretvanske upanije koja ukljuuje slijedee

gradove I upanije: Dubronik, Korula, Dubrovako Primorje, Janjina, Konavle, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebi, Smokvica, Ston, Vela Luka, upa dubrovacka and Trpanj.

U nastavku su geografska podruja nadlenosti pokrivena svakom lukom upravom.

67612-SPE-T430.2 pag. 37

3.7 Ostala meunarodne I inozemna tijela nadlena za VTS

3.7.1 EMSA

EMSA je europska agencija koja je osnovana Regulativom (EC) br. 1406/2002 od 27. lipnja 2002. godine, kao potpora sigurnosti, te istom pomorskom prijevozu putnika I robe u europskim zemljama, a ije je usvajanje posljedica nesrea uljnih tankera Erika and Prestige. Osnivanje agencije nadalje je potaknuto injenicom da e pomorski promet I dalje biti najvaniji nain prijevoza u trgovini EU u razvoju, te za skoru budunost.

Glavni cilj Agencije je osigurati tehniku I znanstvenu potporu Europskoj Komisiji I dravama lanicama u pravilnom razvoju I implementaciji zakonodavstva EU u podruju pomorske sigurnosti, oneienja s brodova te sigurnosti na brodovima. Kako bi se postigao ovaj cilj, jedan od najvanijih zadataka EMSA-e jeste poboljanje suradnje sa, I izmeu, drava lanica u svim kljunim podrujima. Nadalje, Agencija ima operativne zadatke koji ukljuuju pripremu, detekciju I odgovor na oneienja uljem. Kao tijelo Europske unije, Agencija ima sjedite u srcu mree pomorske sigurnosti EU, te surauje s mnogo faktora u industriji te s javnim tijelima, u uskoj vezi s Europskom komisijom.

Europska agencija za pomorsku sigurnost doprnositi e poveanju svekolikog sustava pomorske sigurnosti u Zajednici. Njezini ciljevi, putem njezinih zadaa, su smanjiti rizik od pomorskih nezgoda, pomorskog oneienja s brodova te gubitak ljudskih ivota na moru.

67612-SPE-T430.2 pag. 38

Generalno govorei, Agencija e osigurati tehniku I znanstvenu potporu Komisiji u podruju pomorske sigurnosti I prevencije oneienja s brodova u stalnom procesu auriranja I razvoja novog zakonodavstva, nadzora njegove implementacije te procjene uinkovitosti poduzetih mjera. Slubenici Agencije usko e suraivati s pomorskim uslugama drava lanica.

Prema Direktivi 2002/59/EC Europskog Parlamenta I Vijea od 27. lipnja 2002. godine o uspostavi sustava nadzora pomorskog prometa, kojom je ukinuta Direktiva Vijea 93/75/EE, uzimajui u obzir da e drave lanice Europske komisije suraivati u razvoju kompjuteriziranog sustava razmjene podataka te njegove potrebne strukture za jaanje mehanizama za kontrolu prometa diljem obala drava lanica, 2001. godine Europska komisija potaknula je razvoj Europske mree tzv. SafeSeaNet od EMSA-e. Glavni cilj SafeSeaNet-a je osigurati Europsku platformu za razmjenu pomorskih podataka izmeu pomorskih uprava drava lanica, putem:

o Uspostave telematske mree izmeu svih pomorskih drava lanica za njihovu suradnju u prevenciji pomorskog oneienja I nezgoda na moru.

o Stvaranja ove mree uzimajui u obzir nove tehnologije kao to je XML I Internet/TESTA mrea, stvarajui ju fleksibilnom da se nosi s buduim tehnolokim razvojima.

Implementacija Direktive 2002/59/EC, kao I druge odredbe iz razliitih instrumenata Europskog zakonodavstva, zahtijevaju prikupljanje I podjelu razliitih vrsta podataka. Ovo se tie nadzora pomorskog prometa, detalja o opasnom teretu, rezultata inspekcije broda (l. 16 (1) (c)); informacija vezanih za brodski otpad I ostatke tereta. SafeSeaNet poboljava razmjenu putem bolje standardizirane I uinkovite implementacije zakonodavsta EU iz podruja pomorske sigurnosti.

SafeSeaNet dizajniran je da bi omoguio, ukoliko je to potrebno, nove usluge s velikom zajednicom korisnika, sa ciljem doprinoenja implementaciji drugih principa Zajednice u svezi zatite morskog okolia, sigurnosti itd.

3.8 Saetak VTS usluga u dravama Jadranskog mora

3.8.1 Talijanska VTS organizacija

Odgovorna organizacija talijanskog VTS-a je pod talijanskom obalnom straom (ICG), tijelom talijanske mornarice koje ima zadatke I funkcije povezane najvie s civilnom uporabom mora te sa funkcionlnom ovisnou s razliitim ministarstvima, ponajvie s Ministarstvom transporta, koje je uspostavljeno 1994. godine, iz Ministarstva trgovake mornarice, s najveim dijelom povezanim s uporabom mora te s time vezanim aktivnostma, komercijalnom plovidbom I plovidbom iz razonode, a to tijelo snosi trokove sustava.

Glavni zadaci su slijedei:

o SAR (traganje I spaavanje na moru) s cjelokupnom organizacijom koordinacije, kontrole, detekcije I komunikacije, tijekom 24 sata dnevno to ova aktivnost trai;

67612-SPE-T430.2 pag. 39

o Sigurnost plovidbe sa sistematskim kontrolama cjelokupnog nacionalnog trgovake, ribolovne, I plovidbe za razonodu, putem aktivnosti dravne luke kontrole, takoer I na inozemnim trgovakim brodovima u nacionalnim lukama;

o Zatita morskog okolia, sa funkcionalnom ovisnou o Ministarstvu okolia, koristei za ovaj cilj izvore (operativne centre, aero nautike brodove, sustav kontrole pomorskog prometa) koji se ve koriste za spaavanje, sigurnost plovidbe, te pomorsku policiju;

o Kontrola pomorskog ribarstva, sa funkcionalnom ovisnou o Ministarstvu poljoprivrede; u ovom smislu, glavni zapovjednik je odgovorno tijelo Nacionalnog ribarskog kontrolnog centra te ICG, koji provode kontolu propisanu nacionalnim I normama Zajednice, za cijelu ribarsku flotu.

Bazira se na tri organizacijska nivoa koja odgovaraju onima iz SAR-a. Nacionalni centar nalazi se u Rimu I odgovara MRCC-u. Ostalih 15 regionalnih centara odgovaraju talijanskim pomorskim regijama osim Sicilije, koja ima dva VTS podruja, kao to je naprijed prikazano.

Paralelna SAR organizacija komponirana je od 14 pomorskih podcentara za spaavanje (Marine Rescue Sub centre). to se tie povezanosti s hrvatskom obalom poev od sjeverne te prema jugu MRSC-I su: Trst, Venecija, Ancona, Pescara, Bari. Posljednja ve komunicira s MRCC-om u Rijeci, ali takoer treba odreena poboljanja. Nekoliko lokalnih centara ve operiraju pod kontrolom regionalnih. Ukratko, talijanska organizacija odliko komunicira I poklapa se s hrvatskom, sa iznimkom koja se tie odgovornosti regionalnih centara.

Zbog nekoliko luka, u Italiji regionalni centri obavljaju samo nadzor lokalnih centara, te ne upravljaju trgovakim prometom. Regionalni centri interveniraju samo u hitnim sluajevima. U odnosu na SAR, lokalni centri odgovaraju UCG-u (jedinici obalne strae).

VTMIS ve je implementiran kao sustav nadzora luke I obale, ukjuujui povezanost sa SafeSeaNet sustavom, kao to je to prikazano u donjoj slici.

67612-SPE-T430.2 pag. 40

3.8.2 Slovenska VTS organizacija

VTS je pod odgovornou slovenske pomorske uprave. Uspostavljen je u sijenju 1995. godine kao pomorska uprava, te funkcionira pod Ministarstvom transporta. Slovenska pomorska uprava odgovorna je za ekonomski razvoj luke infrastructure I sigurnosti na moru, unutarnjim vodama I jezerima.

Uprava provodi iroki spektar zadataka koji ukljuuju sve aspekte pomorske sigurnosti: sigurnost plovidbe, prevenciju oneienja, plovne puteve, luke, nadzor nad brodovima, izdavanje certifikata I dokumenata potrebnih na brodovima, luka dravna kontrola, registracija brodova u registru brodova, registracija brodova za razonodu, pitanje knjiice pomoraca I certifikata o kvalifikacijama u trgovakoj marini, certifikati zapovjednika broda, traganje I spaavanje na moru.

VTS radi 24 sata dnevno I bazira se na jednoj AIS stanici instaliranoj u Kopru koja pokriva cijelu slovensku obalu (oko 44 km).

67612-SPE-T430.2 pag. 41

3.8.3 VTS organizacija Helenske Republike

Helenska VTS organizacija temelji se na helenskoj obalnoj strai koja je pod helenskim republikim ministarstvom trgovake marine I pomorske policije, koju void ministar za trgovake marine I otonu policiju te stariji oficir obalne strae koji obino ima in vice admirala. Trenutni zapovjednik je vice admiral Theodoros Rentzeperis.

Uloge helenske obalne strae u mirnim vremenima su:

o Provedba zakona na moru o Traganje i spaavanje o Spreavanje oneienja na moru o Ribolovna patrola o Prevencija ilegalne imigracije.

Radi obavljanja ovih zadataka, obalna straa ima niz patrolnih brodova razliitih veliina (6m do 60m) te razliitih tipova (kao to su obalni patrolni brodovi, offshore patrolni brodovi, brodovi za apaavanje te brodovi za kontrolu od oneienja). Na kopnu je obalna straa opremljena sa automobilima I motociklima.

Helenska obalna straa vodi Maritime Rescue Coordination Centre (MRCC) u Pirejima te Radio komunikacijsku stanicu za hitne sluajeve SXE u Aspropyrgos.

VTMIS je uspostavljen, kao to prikazuje slijedea slika, sa slijedeim ciljevima:

o Poboljanje pomorskog prometa o Smanjenje pomorskih nesrea o Poboljanje ponuenih usluga traganja I spaavanja o Zatita morskog okolia I zagaenja obale

67612-SPE-T430.2 pag. 42

Glavne aktivnosti helenske obalne strae definirane su postojeim zakonodavstvom I specificirane unutar njegovog institucionalnog okvira operacija. Te aktivnosti su slijedee:

o Provedba zakona na moru, u lukama I obalnim podrujima o Prevencija ilegalne imigracije o Nadzor nad plovidbom, lukama, morskim podrujem I granicama o Zatita ljudskih ivota I imovine na moru

67612-SPE-T430.2 pag. 43

o Traganje I spaavanje ne moru (zajedno sa zranim snagama) o Sigurnost plovidbe (s iznomkom za svjetionike, bove, koje su konstruirane, kupljene,

instalirane te se odravaju od strane helenske pomorske usluge za svjetionike)

o Zatita pomorskog okolia, reakcija na incidente pomorskog oneienja o Pomorske radio komunikacijske usluge za hitne sluajeve o Obuka pomoraca o Provedba radnog zakonodavstva za pomorce o Doprinoenje razvoju trgovake pomorske politike o Luke operacije o Podrka pomorskom turizmu o Trgovaki brodovi I inspekcija brodarskih tvrtki o Predstavljanje grke u meunarodnim organizacijama I Europskoj Komisiji u stvarima vezanim

za ove zadae

o Nadzor institutcija I socijalnog blagostanja te sredstava osiguranja koji potpadaju pod ministarstvo za trgovake marine.

3.8.4 Albanska VTS organizacija

Albanska VTS organizacija nalazi se pod albanskim mornarikim snagama, koje su mornarika grana albanske vojske. Sjedite albanske mornarike brigade nalazi se u Durresu, te vodi 2 baze. Jedna u Durrs (Kepi i Palit baze) I jedna u Vlori, Pashaliman baza. Plovila albanske mornarike brigade veinom se sastoje od patrolnih I potpornih brodica (veina njih donirana je od Italije I SAD-a).

Misija albanskih mornarikih snaga sastoji se od dvije komponente.

Prva je vezana za tradicionalne mornarike mosije a to je uvanje pomorskog prostora Republike Albanije zajedno s drugim oruanim snagama I druga komponenta, koja je usko povezana s misijama obalne strae, a to je provedba zakona na moru.

Obrambena spremnost, obalni nadzor, traganje I spaavanje, provedba zakona, pomorska sigurnost, zatita okolia, su meu tim zadacima.

Nadalje, oni osiguravaju potporu agencijama u kontroli oneienja, procedure pomorske trgovine, zatitu ribolova I pomorskih izvora, zatitu kulturnih spomenika itd.

to se tie dostupnog VTS sustava, radarska stanica instalirana je te trenutno radi na Saseno otoku kako bi ubrzala mogunosti nadzora u Otrantskim vratima. etiri automaska identifikacijska sustava (AIS) dostupna su u meunarodnim lukama Durres, Shengjin, Saranda i Vlora, koje se uglavnom koriste za identifikaciju plovila na moru.

67612-SPE-T430.2 pag. 44

3.9 Analiza prikupljenih pravnih dokumenata: meunarodni, eurosksi i nacionalni propisi

Nakon analize meunarodnih I nacionalnih propisa, glavni zakljuci su slijedei:

- Sve relevantne europske konvencije su ratificirane, kao to je prikazano u prednjoj tablici, koja pojanjava ratifikaciju I pregled/ekvivalentno rjeenje volumen 1 dio B1 kao to je u cijelosti citirano u slijedeoj tablici:

M A R P OL M A R P OL M A R P OL M A R P OL M A R P OL

73/78 A . I/ II 73/78 A . III 73/78 A . IV 73/78 A . V 73/78 A . VI

C o m o res X X X X X X X X X X X

C o ngo X X X X X X

C o o k Is lands X X X X X

C o sta R ic a X

C o te d Ivo ire X X X X X X X X X X

C ro at ia X X X X X X X X X X X X X X X

C uba X X X X X X X X

C yprus X X X X X X X X X X X X X

C zec h R ep. X X X X X X X X X X

P eo p R ep Ko rea

X X X X X X X X X X X X X

D em R ep C o ngo

X X X

D enm ark X X X X X X X X X X X X X X X X X

D jibo ut i X X X X X

D o m inic a X X X X X X X X X X X X X

D o m inic an R ep

X X X X X X X X

Ec uado r X X X X X X X X X

Egypt X X X X X X X X X X X X X

El Salvado r X X X

Equat . Guinea X X X X X X X X X X X X

Eritrea X X X X X X X

Es to nia X X X X X X X X X X X X X X X X

Ethipia X X X X X X

Faro e Is lands

F iji X X X X X X X X

F inland X X X X X X X X X X X X X X X

Franc e X X X X X X X X X X X X X X X X

Gabo n X X X X X X X X X

Gam bia X X X X X X X X X

Geo rgia X X X X X X X X X X X

Germ any X X X X X X X X X X X X X X X

Ghan

Documents

Nacrt CVTMIS pravnog, institucionalnog I organizacijskog okvira