NASLOV - KMD€¦ · a lani je u KMD-u predstavom Ne plaćamo, ne plaćamo! proslavio 50 godina umjetničkog rada. 28 KATE KAPURALICA 29 N. LASIĆ, I. BRAUTOVIĆ, B. BERIBAKA, I

NASLOV

IZDAVAČ

UREDNICA

LEKTORICA

GRAFIČKI DIZAJN I PRIJELOM

FOTOGRAFIJE PREDSTAVE

AUTOR VIDEO KAMPANJE

TISAK

NAKLADA

COPYRIGHT

PRATITE

KATE KAPURALICA

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆAKOVAČKA 1, 20000 DUBROVNIK—HR

ANA LEDERER

LUCIJA LJUBIĆ

MAJI STUDIO

HRVOJE MARGARETIĆ

MIRAN BRAUTOVIĆ / PALM PRODUCTIONS

ALFA 2 D.O.O.

150

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA DUBROVNIK—HR

NI JEDAN DIO OVE KNJIGE NE SMIJE SE UMNAŽATI, FOTOKOPIRATI NITI NA BILO KOJI DRUGI NAČIN REPRODUCIRATI BEZ NAKLADNIKOVOG I AUTOROVOG PISANOG DOPUŠTENJA.

FACEBOOK.COM/KMD.DUBROVNIKINSTAGRAM.COM/KMD–DUBROVNIK YOUTUBE.COM/KMDDUBROVNIK

DUBROVNIK 2020.

KATE KAPURALICA

PREMIJERA — 21. VELJAČE 2020.

VLAHO STULLI REDATELJ — IVICA KUNČEVIĆ

DRAMATURŠKA OBRADA — IVICA KUNČEVIĆ

SCENOGRAF — MILJENKO SEKULIĆ

KOSTIMOGRAFKINJA — DANICA DEDIJER

OBLIKOVATELJ SVJETLA — ZORAN MIHANOVIĆ

SKLADATELJICA — PAOLA DRAŽIĆ ZEKIĆ

OBLIKOVANJE SCENSKOG POKRETA — ZRINKA JAPUNČIĆ

JEZIČNI SAVJETNIK — MARO MARTINOVIĆ

INSPICIJENTICA — IVANA LJEPOTICA

IGRAJU

KATE — IZMIRA BRAUTOVIĆ

KAPURAL — BRANIMIR VIDIĆ

LUKO — BOJAN BERIBAKA

MARE — IVANA GULIN

PAVLE — NIKA LASIĆ

VUKIĆ — HRVOJE SEBASTIJAN

TIKVULIN — EDI JERTEC

KANĐE — MIREJ STANIĆ

GOSPOĐA — NINA HLADILO

CILINDRAŠ, PRVI — NIKOLA SEKULO

CILINDRAŠ, DRUGI — BORIS MATIĆ

ZDUR, CILINDRAŠ, TREĆI — ANDREO BEZIĆ

KOZICA — PAULA JAPUNČIĆ

KATE KAPURALICA

76 KATE KAPURALICA

B. BERIBAKA, B. VIDIĆ, I . BRAUTOVIĆ, N. LASIĆ, I . GULIN

KATE KAPURALICA

98 KATE KAPURALICA

I. GULIN

KATE KAPURALICA

11

VLAHO STULLIBIOGRAFIJA

Hrvatski pjesnik i komediograf Vlaho Stulli rođen je u Dubrovniku 8. listopada 1768., a potječe iz stare pučke obitelji. Bio je činovnik u Zdravstvenom gradskom nadzorništvu u Dubrovniku zalažući se za poboljšanje uvjeta života u gradu. Posljednja tri desetljeća života bio je i zastupnik dubrovačkoga Okružnoga zdravstvenog povjerenstva, pa se niz godina spominje i u spisima pokrajinske vlade u Zadru (za Austrije). Pisao je na hrvatskom, talijanskom i latinskom jeziku. Napisao je 1800. godine komediju u tri čina Kate Sukurica, koja je u 20. stoljeću prema prijedlogu Mihovila Kombola prozvana Kate Kapuralica. Rukopis pod naslovom Komedija Kate Sučurice među vratima od Peskarje u Arhivu HAZU najvjerojatnije je Stullijev autograf. Sadržajem i grafijom gotovo u cijelosti odgovara mu rukopis u trezoru NSK u Zagrebu pod naslovom Komedija Kate Kapuralica. Priređujući izdanje Hrvatske komedije XVII i XVIII stoljeća za Pet stoljeća hrvatske književnosti 1967., Marko Fotez iz arhiva na svjetlo dana izvlači Stullijev tekst uvrštavajući ga u knjigu te režira praizvedbu 11. prosinca 1966. u splitskom Hrvatskom narodnom kazalištu. Komedija prikazuje bijedu i siromaštvo dubrovačkih stanovnika koji žive Među vratima od Peskarije. Stulli je pisao i dnevnik na talijanskom u kojem se očitovao kao frankofil i jakobinac, a povremeno je pisao i prigodne latinske epigrame svojim prijateljima te prijateljima brata Luka. Pripadao je stvaralačkoj radionici klasicističkih pjesnika (braća Stulli, braća Tomo i Antun Krša, otac i sin Androvići te braća Appendini), talijanskog podrijetla, koji uglavnom nisu pisali na hrvatskom jeziku. Dočekao je i pad Dubrovačke Republike, dolazak Francuza i austrijsko zauzeće. Umro je u Dubrovniku 19. prosinca 1843.

Kate Kapuralica prvi je put izvedena na pozornici Kazališta Marina Držića 26. siječnja 1974., u režiji Tomislava Radića.

1312 KATE KAPURALICA

B. VIDIĆ

KATE KAPURALICA


I. GULIN

KATE KAPURALICA

17

O VLAHU STULLIJU

LEKSIKON HRVATSKIH PISACA, 2000.

Komedijom Kate Kapuralica u tri ata (čina) Stulli označuje "tematski pad hrvatske dramatike": prikazuje dno života, bijedu dubrovačkih stanovnika koji žive među vratima od Peskarije. U dramaturškom je i prostornom središtu gradska stražarnica odnosno kuća siromašnog "crevljara", poslenika gradske straže (kaplara) Luke (nadimak Sukurica), njegove žene Kate ("Kapuralica") i njihove djece. (Arhivski spisi svjedoče o postojanju stvarnih osoba koje su pod tim imenima živjele u Dubrovniku u doba kraja Republike i koje Stulli svakodnevno susreće.)

Oskudna radnja svedena na realistički i naturalistički prikaz dvodnevnih zbivanja usmjerena je finalizaciji – brzom činu vjenčanja najstarije kćeri Mare i mornara Tikvulina.

Stulli prikazuje naizgled standardne komedijske likove: muž alkoholičar, žena goropadnica, imbecilan sin, kći poduzi-mljiva udavača, prividno naivni ženik, pisar kao mandator vlasti, gostioničar. Međutim, tamnim slikanjem vlastitoga Grada, opsce-nim prizorima i jezičnom destrukcijom, govornom autentičnošću u kojoj prevladava psovka, vulgarnost, vrijeđanje, grubost, izdvaja se iz kruga komediografa koji su zadnjih desetljeća 18. st. pisali u Dubrovniku na hrvatskom jeziku (Marko Bruerević, Ferdinand Putica), a i iz cijele dotadašnje hrvatske komediografije.

Ipak, poticaji bi se mogli pronaći u Nalješkovićevim farsa- ma i nekim Držićevim komedijama (npr. Tripče de Utolče), u kazalištu Goldonijeva iskustva, u nekim teoretskim spisima, posebno onima Rimljanina De Rossija, tiskanima oko 1790: fantastični dramski zapleti, prerušavanja, sentimentalna prepo-znavanja zamjenjuju se motivsko-tematskim umnožavanjem, multiplikacijom životnih uvjeta i zla. Vidljiv je i utjecaj "crne" jakobinske drame.

18 19 O VLAHU STULLIJUO VLAHU STULLIJU

MARKO FOTEZ, ESKALACIJA KATE KAPURALICE, U: ESEJI I FELJTONI, 1982.

Od tog podatka, objavljenog 1945. (u Kombolovoj Povijesti hrvat-ske književnosti do preporoda, op. ur.), čini se da nitko od naših kazališnih ljudi za puna dva desetljeća nije zagledao u rukopis te komedije. Učinio sam to ja, a pobudilo me na to uređivanje knjige Hrvatske komedije XVII. i XVIII. stoljeća za ediciju Pet stoljeća hrvatske književnosti. Htio sam da u knjizi, uz poznata nam stara djela bude objavljena barem jedna do tada "nepoznata" komedija. Zavukao sam se u arhiv JAZU i iz rukopisa (vjerojatno prijepisa) prepisao Katu Kapuralicu. Veliki naš kazališni pregalac Tomislav Tanhofer, tada intendant HNK-a u Splitu, omogućio mi je da djelo postavim na splitsku pozornicu (11. XII. 1966.) još prije nego je izašlo u knjizi (1967). I tako je Kate Kapuralica nakon 166 godina oživjela i na sceni (nije poznato da je ikad prije prikazana), da danas postane "repertoarni komad" suvremenog jugoslavenskog teatra. /… /

Protagnisti prve splitske podjele mogu posvjedočiti kako je rad na uprizorenju te komedije započeo s povelikom nevjericom, da ne kažem nepovjerenjem. Pomanjkanje radnje, nikakav zaplet, vulgaran i šokantan tekst – kako da iz te smjese nastane gledljiva predstava? Međutim, glumci, sa svojim kreativnim instinktom, ubrzo su "zagrizli". Stvoreno je jedno od priznato ponajboljih ostvarenja Drame onog vremena.

SLOBODAN P. NOVAK – JOSIP LISAC, HRVATSKA DRAMA DO NARODNOG PREPORODA. II DIO, 1984.

Ali ovdje se udiše i dah jedne nove poetike i jednog novog kazališ-nog doba koje je u Dubrovnik došlo zajedno s revolucionarnim i enciklopedističkim vjetrovima s one strane Alpa, uz pomoć apeninskog posredništva! Taj novi teatar rađan nakon Goldonijeva iskustva, ali i u opoziciji s plačljivošću i sentimentaliznom iz nekih tekstova toga venecijanskog meštra, otkriva u dubrovačkom kazalištu svijet bez neke znatnije nacionalne fizionomije, ali još više lišava ovaj scenski rukopis bilo kakvih estetičarskih predrasu-da. To i nije poetika koju bi željela glavna struja frankotalijanskog iluminizma, to nije poetika kojoj bi ideal bio da se na sceni dramati-ziraju suze poštenih familija, a u isti mah to nije ni dramatika koja propagira tezu i dnevnu parolu uzetu s ulice.

Uvjeti ljudskosti, jakobinska mogućnost da čovjek bude "čovjek", stavljeni su ovdje u prvi plan ali bez potrebitih uljepšava-nja i sentimentaliziranja, kao i bez suvišnih, direktnih i transparet-nih iskaza.

20 21 O VLAHU STULLIJUO VLAHU STULLIJU

NIKOLA BATUŠIĆ, VLAHO STULLI-STULIĆ, KATE KAPURALICA, (1974.), U: DRAMA I POZORNICA, 1975.

Posve je prirodna činjenica što su Dubrovčani prvi nakon Splićana Posegnuli za Kapuralicom, i to rekao bih ne samo zbog obveze koju su na neki način prema tom tekstu svoje sredine imali, već prven-stveno poradi jezika, specifičnog dubrovačkog idioma s konca XVIII. st. koji su samo oni mogli dostojno upotrijebiti ishodištem svojih glumačkih kreacija. Jer koliko je Stulićev dramaturški sustav jednostavan, da ne kažemo priprost, toliko mu je lociranje radnje u sredinu bijednih i gotovo odbačenih, s izuzetno sočnom upora-bom njihova opora jezika temeljno sredstvo pomoću kojega gradi scensku atmosferu i značajeve svoga zbivanja. /… /

Dubrovački su glumci obilato koristili prigodu što im je redatelj Radić neštedimice pružao, pa su svoju interpretaciju Stulićeva teksta do najvećih razmjera popunili osobnim pogledom na ovu osebujnu komediju. Tako se crni, mračni i cinički smijeh često miješao s grubom kletvom i gotovo prizemno-naturalističkim detaljem, a sočnost pojedinih izričaja izgovarana je mjestimice i s nekom neskrivenom nasladom, no ne zbog uživanja u slobodnu izigravanju pojedinih čak i lascivnih sekvenca, već upravo s razloga pojedinih osobnih pokušaja što autonomnijega pristupa ovom odbačenom ambijentu negdašnjega Dubrovnika, grada što ga iz starije dramatike upoznajemo uglavnom svjetlom obasjana i smijehom napučena.

B. BERIBAKA


B. VIDIĆ, N. LASIĆ

KATE KAPURALICA


I. GULIN, E. JERTEC

KATE KAPURALICA

27

IVICA KUNČEVIĆREDATELJ DRAMATURŠKA OBRADA

Rođen je 9. travnja 1945. u Bartolovcima kod Varaždina. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je jugoslavenske jezike i književnost 1969. godine. Iste je godine apsolvirao na Odjelu režije Akademije dramske umjetnosti u Zagrebu. Nakon niza predstava uprizorenih u dubrovačkom Kazalištu Marina Držića, u kojem je desetak godina bio u stalnom angažmanu, 1977. godine postao je član zagrebačkog GDK Gavella. Godine 1982. prešao je u Dramu Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Godine 2002. imenovan je ravnateljem Dramskog programa Dubrovačkih ljetnih igara. Na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti izabran je 2008. godine u naslovno zvanje izvanrednog profesora na Odsjeku kazališne režije. Autor je knjiga Ambijentalnost na dubrovačku i Redateljske biljeske, a lani je u KMD-u predstavom Ne plaćamo, ne plaćamo! proslavio 50 godina umjetničkog rada.


N. LASIĆ, I . BRAUTOVIĆ, B. BERIBAKA, I . GULIN

KATE KAPURALICA


I. BRAUTOVIĆ

KATE KAPURALICA

33

MILJENKO SEKULIĆSCENOGRAF

Rođen je 29. siječnja 1959. u Novoj Gradiški. Školu primijenjenih umjetnosti, Odjel za obradu metala, završio je 1978. godine, a na Akademiji likovnih umjetnosti, Odjel kiparstva, diplomirao je 1983. godine u klasi prof. Želimira Janeša. Nakon desetak samostalnih i više grupnih izložbi posvetio se kazalištu, gdje je do danas potpisao šezdesetak scenografija, radeći u većini zagrebačkih kazališta (HNK u Zagrebu, GDK Gavella, ZKM, GK Komedija, Teatar ITD, Glumačka družina Histrion, GK Trešnja, GK Žar ptica...), kao i u osječkom i varaždinskom HNK-u, Kazalištu Virovitica, Kazalištu Marina Držića, na Dubrovačkim ljetnim igrama, u kazalištima u Požegi, Slavonskom Brodu, Sisku... Za svoje je scenografije višestruko nagrađivan, među ostalim na Danima satire 1998. za Čehovljevog Ujaka Vanju, u produkciji ZKM-a u režiji Paola Magellija, Nagradom hrvatskog glumišta 2000. za Shakespeareovog Hamleta, u produkciji Glumačke družine Histrion i režiji Zlatka Viteza, i ponovno 2004. za Svoga tela gospodar Slavka Kolara, u produkciji GK Komedija i režiji Želimira Mesarića, te za Idiota F. M. Dostojevskog u produkciji HNK Osijek i režiji Lea Katunarića, Marulom 2005. za Svoga tela gospodar…


I. GULIN, I . BRAUTOVIĆ, B. BERIBAKA

KATE KAPURALICA


E. JERTEC, I . GULIN

KATE KAPURALICA

39

DANICA DEDIJERKOSTIMOGRAFKINJA

Rođena je 1948. u Beogradu. Diplomirala je engleski i francuski na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i slikarstvo u klasi prof. Šime Perića na Akademiji likovne umjetnosti u Zagrebu. Od 1975. samostalno radi kao kostimografkinja u drami, operi, baletu te na filmu i TV. Ostvarila je više od 450 projekata i za svoj rad primila brojne ugledne nagrade. Posljednjih godina kao kostimografkinja je surađivala u Kazalištu Marina Držića na predstavama: Skup, Macbeth, Kad je Bog stvarao Dubrovnik, Na Sveta tri kralja i Alkestida. Dugogodišnju kazališnu suradnju s redateljem Ivicom Kunčevićem okrunila je lani produkcijom Ne plaćamo, ne plaćamo! uz proslavu 50 godina umjetničkog rada velikog redatelja i dragog kazališnog kolege.


I. BRAUTOVIĆ, H. SEBASTIJAN, B. VIDIĆ

KATE KAPURALICA


I. BRAUTOVIĆ, H. SEBASTIJAN, B. BERIBAKA, B. VIDIĆ

KATE KAPURALICA

45

ZORAN MIHANOVIĆOBLIKOVATELJ SVJETLA

Kao oblikovatelj svjetla surađuje s mnogim hrvatskim i nekoliko stranih redatelja, a nekima je postao i stalni član autorskih ekipa. Surađivao je gotovo u svim hrvatskim kazalištima i kazalištima u Pragu, Ljubljani, Mariboru, Celju, Ptuju, Sarajevu, Mostaru, Zenici i dr. Za oblikovanje svjetla kazališnih predstava dobio je više nagrada i priznanja, među ostalima; Nagradu hrvatskog glumišta, nagradu Judita kao najuspješniji umjetnik dramskog programa Splitskog ljeta, nekoliko nagrada Marul, nagradu Festivala hrvatskih lutkarskih kazališta, nagradu Sezam na Dubrovačkim ljetnim igrama, Nagradu Rudolf Bunk Hrvatskoga narodnog kazališta u Splitu,…


B. VIDIĆ

KATE KAPURALICA


B. VIDIĆ, N. LASIĆ, B. BERIBAKA

KATE KAPURALICA

51

PAOLA DRAŽIĆ ZEKIĆSKLADATELJICA

Rođena je 1958. godine u Dubrovniku. Violu je diplomirala na dubrovačkom odjelu zagrebačke Muzičke akademije i deset je godina svirala u Dubrovačkom simfonijskom orkestru i različitim komornim sastavima. Dugogodišnja je skladateljica za predstave Kazališta Marina Držića. Surađivala je s HNK-om u Varaždinu, Splitu (za koji piše i prvu baletnu glazbu – Krvava svadba), Mostaru, na Dubrovačkim ljetnim igrama i Splitskom ljetu te u SAD (University of La Verne, California). Za glazbu u predstavi Dum Marinovi sni nagrađena je Nagradom hrvatskog glumišta. Pisala je glazbu za dramski program HTV-a. Kao autorica novih skladbi sudjelovala na festivalu dalmatinskih klapa u Omišu. Autorica je dvaju mjuzikala koje je postavila na scenu s djecom (Ivica i Marica i Crvenkapica).


I. BRAUTOVIĆ, I . GULIN, N. LASIĆ, B. BERIBAKA

KATE KAPURALICA


M. STANIĆ, B. VIDIĆ

KATE KAPURALICA

57

ZRINKA JAPUNČIĆOBLIKOVATELJICA SCENSKOG POKRETA

Rođena je u Dubrovniku. U rodnom gradu završila je gimnaziju pedagoškog smjera, a Pedagošku akademiju diplomirala je u Mostaru. Nakon plesnih početaka kod prof. Itke Ivelje, od 1981. do 1994. godine plesala je u Baletnom studiju Art radionice Lazareti u prof. Inge Tudaković, gdje je ostvarila i prve koreografije. U isto vrijeme aktivno je plesala i u plesnom ansamblu na Dubrovačkim ljetnim igrama (Romeo i Julija, Orestija, Maskarate ispod kuplja, Zivot je san). Od 1994. godine zaposlena je na Umjetničkoj školi Luke Sorkočevića kao nastavnica baleta za predškolski uzrast, a bila je i dugogodišnja pročelnica baletnog odjela. Surađivala je na baletnim predstavama i mnogobrojnim drugim projektima od kojih se ističu: Pinocchio, Ivica i Marica, Crvenkapica, Coppelia, Forum mladih Grada Dubrovnika, Festival umjeteonstva, Lidrano, Dubrovački zimski festival DUFF. Ujedno je stalna suradnica Teatra Lero od 2000. do danas te potpisuje koreografije na priznatim projektima Dubrovačkih ljetnih igara i mnogobrojnim predstavama u KMD-u.


M. STANIĆ, I . GULIN, E. JERTEC

KATE KAPURALICA


I. BRAUTOVIĆ

KATE KAPURALICA

62 KATE KAPURALICA

URED RAVNATEL�A

KAZALIŠNI UM�ETNICI

TEHNIČKA SLUŽBA

RAVNATEL� PAOLO TIŠL�ARIĆVODITEL�ICA UREDA RAVNATEL�A TONKA MUSLIĆTA�NIK USTANOVE DRAŽAN �URKOVIĆVODITEL�ICA RAČUNOVODSTVA �ADRANKA ROSIĆGLAVNI RAČUNOVOĐA MIR�ANA CIVADELIĆVODITEL� ODNOSA S �AVNOŠĆU I PRODA�E ŽARKO DRAGO�EVIĆKOMERCI�ALIST ZRINKA DROPULIĆ TOPIĆ

BO�AN BERIBAKA IZMIRA BRAUTOVIĆ ANGELA BULUM ZDESLAV ČOTIĆ PAOLA DRAŽIĆ ZEKIĆ EDI �ERTEC �ASNA �UKIĆ NIKA LASIĆ BORIS MATIĆ ANAMARI�A OBRADOVIĆ FRANE PERIŠIN HRVO�E SEBASTI�AN MIRE� STANIĆ SRĐANA ŠIMUNOVIĆ GLORI�A ŠOLETIĆ BRANIMIR VIDIĆ

VODITEL�ICA TEHNIČKE SLUŽBE EDITA PRIZMIĆ ČULARKOORDINATORICA TEHNIČKE SLUŽBE NIKOLINA JOVANOVIĆINSPICI�ENTICE ANITA BUBALO IVANA L�EPOTICAMA�STOR POZORNICE ASIM ARSLANAGIĆMA�STOR TONA MILAN TOMAŠIĆMA�STOR RASVJETE SILVIO GIRONMA�STORICA KRO�AČKE RADIONICE JELKA GRL�EVIĆMA�STOR STOLAR BALDO DUŽEVIĆŠMINKA I FRIZURA MARI�A JOZIPOVIĆ MANUELA KAVAIN IVANA PLEŠAREKVIZITERKA STELA ĐUROVIĆGARDEROBI�ERKA AIDA MACHIEDOTEHNIČAR TONA I RASVJETE DRAGAN PANTOVIĆTEHNIČARI POZORNICE BORIVOJE L�UBOJEVIĆ FRANO OBRVAN ANTUN ZANINIPORTIRI MARKO BOROVINA - LUŠICA IVO LETOČISTAČICE RABI�A HA�DAROVIĆ DRAGANA PAVLOVIĆ

I. GULIN

Documents

NASLOV - KMD€¦ · a lani je u KMD-u predstavom Ne plaćamo, ne plaćamo! proslavio 50 godina umjetničkog rada. 28 KATE KAPURALICA 29 N. LASIĆ, I. BRAUTOVIĆ, B. BERIBAKA, I