NSK katalog interactive FIN.pdf

E-katalog znaajnih prinova

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

u 2011. godini

http://www.nsk.hr/http://www.nsk.hr/

IMPRESSUM

Nakladnik

Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu

Za nakladnika

Dunja Seiter-verko, prof.

Urednica

Nela Marasovi

Odabir grae i tekstovi u katalogu

dr. sc. Ivan Kosi, mr. sc. Mikica Matrovi,

mr. sc. Mira Milet-Drder, Tatjana Mihali, prof.,

Sonja Avalon, prof., mr. sc. Nataa Dragojevi,

dr. sc. eljka Lovreni, Tomica Vrbanc, prof.

Fotografije

Darko imek, Sonja Hrelja, Sanja Veligaj

Grafiko oblikovanje

Ivana Milii, dipl. dizajner, za Memorabiliu d.o.o.

Lektura

Dobrila Zvonarek, prof.

Suradnice

Dagmar Lasi

Amelija ulj

URL

www.nsk.hr/category/elektronicka-izdanja

Podatak o izdanju

internetsko izdanje u pdf formatu

Datum objavljivanja na mrei

13. lipnja 2012.

ISBN 978-953-500-109-6

http://www.nsk.hr/category/elektronicka-izdanja

E-katalog znaajnih prinova

Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

u 2011. godini

Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu, 2012.

http://www.nsk.hr/

Uvodna rije glavne ravnateljice Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu 5

SADRAJ:

ZbIrKA rUKopISA I STArIH KNjIgA 6

grAfIKA ZbIrKA 11

grafike mape 12

grafike 16

Crtei 21

ZbIrKA ZEMLjopISNIH KArATA I ATLASA 22

Karte 23

Atlasi 29

ZbIrKA MUZIKALIjA I AUDIoMATErIjALA 31

Notna graa iz donacije Eduarda apke 32

Izdanja naklade Albini 32

ostala izdanja 35

Zvuna graa iz donacije Eduarda apke 40

IZb

IZbor IZ NoVIjEgA KNjINog foNDA 51

opi referentni izvori 52

referentni izvori vezani za pojedina znanstvena polja 53

Znanstveno-strune monografije 57

Starija Croatica (1835-1990.) 63

Miscellanea 69

Zbirka inozemne Croatice 70

Zbirka knjinine grae o Domovinskom ratu 81

Iz novije izdavake produkcije 82

Dar akademika dr. Ante Stamaa 89

Dar Ureda predsjednika republike Hrvatske 93

E-katalog znaajnih prinova Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu u 2011. godini

5

UVODNA RIJE GLAVNE RAVNATELJICE NACIONALNE I SVEUILINE KNJINICE U ZAGREBU

potovani ljubitelji knjige, kao i sve ostale grae koju u svom fondu uva Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu, donosim vam par uvodnih rijei prije nego krenete na put kroz sve ono vrijedno to smo za vas u protekloj godini pribavili.potaknuti injenicom da su digitalna izdanja ono to nosi budunost i ono to e ovaj svijet ujediniti u elji da se do informacija dolazi brzo te da one kolaju na nain da budu svakom dostupne, odluili smo tiskano izdanje kataloga znaajnih prinova ove godine prebaciti u epub format. rije je o formatu koji je postao standard za izdavanje e-knjiga, za iji se smisao i poziciju u knjiniarstvu tek treba boriti. Nadamo se da je ovaj e-katalog u toj borbi malen, ali znaajan korak. Znaajne prinove, bez obzira dolaze li u fondove zbirki ili se odnose na cjelokupni fond, stiu li u obliku kupnje ili znaajnih darovnica, obogauju fond Knjinice, pa tako i znanstvenu i kulturnu radoznalost struke svojom raritetnou i unikatnou. U ovom uvodnom tekstu neu ih nabrajati niti u ikoju od njih izdvajati jer su to za vas uinile strune osobe u nastavku e-kataloga, i to svaka u svom podruju. U e-katalogu prinova tako moete vidjeti koja su izdanja tijekom protekle godine pribavile zbirke grae posebne vrste. Kao i uvijek, rije je o izdanjima ija vrijednost je neizmjerna i koja dolaskom u fond Knjinice dolaze u svoje, moemo rei, prirodno stanite, koje im prua

sigurnost u tenji da ne budu zaboravljena i da ostanu u nasljee brojnim generacijama hrvatskih intelektualaca ije znanje se brzinom svjetlosti iri svijetom i predstavlja Hrvatsku u jednoj novoj sferi, sferi drutva znanja za kojim oduvijek eznemo. osim prinova u zbirkama grae posebne vrste, tu su i znaajne prinove iz novijega knjinog fonda, koje, s obzirom na tisue izdanja koja su tijekom 2011. obogatila ovaj fond, nije lako odabrati i odrediti im mjesto u skupini najznaajnijih. Takoer su znaajna pribavljena izdanja u protekloj godini odabrali i voditelji Zbirke inozemne Croatice te Zbirke knjiga o Domovinskom ratu.elim vam da uivate u ovom katalogu, da pomno pogledate svaku fotografiju djela, njegov kataloni zapis kao i poveznice koje vode na referentne izvore, koje e vam omoguiti da o djelu saznate i vie od onoga to ovdje pie, jer svima nam je cilj znati vie, vie i vie, zar ne? glavna ravnateljica Dunja Seiter-verko, prof.

http://www.nsk.hr/

ZbIrKA rUKopISA I STArIH KNjIgA

Dr. sc. Ivan KosiU skrbi za hrvatsku pisanu batinu, Nacionalna i sveui-lina knjinica u Zagrebu je fond Zbirke rukopisa i starih knjiga, najstarije meu svojim etirima zbirkama, i protekle, 2011. godine, obogatila dragocjenom i vrijednom graom.potrebno je napomenuti da su i u 2011. istaknuti pojedinci kao i ugledne ustanove i udruge iz hrvatskoga kultur-nog i politikog ivota darovali Knjinici svoje rukopisne

i knjine ostavtine, a Knjinica je dio grae namaknula i vlastitim sredstvima, i to u suradnji s uglednim domaim antikvarijatima.Tijekom 2011. godine otkupljeni su, odnosno primljeni na dar jedan rukopis, tri rukopisne ostavtine i 56 knjiga. Novonabavljene prinove u 2011. godini.

http://www.nsk.hr/zbirka-rukopisa-i-starih-knjiga/http://www.nsk.hr/zbirka-rukopisa-i-starih-knjiga/

E-katalog znaajnih prinova Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu u 2011. godiniZbirka rukopisa i starih knjiga nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

7

Dinko Zavorovi Annali de Sebenico: Prima parte del Trattato sopra le cose di SibenicoSebenico, li 6. Maggio 1597. VI + 73 l. ; 31 20,6 cm

Dinko Zavorovi (o. 1540. 1608.) potjee iz ugledne obitelji ibenskoga biljenika. ko-lovao se prvo u rodnome gradu, a nakon toga vjerojatno studirao pravo u padovi, kako se dade zakljuiti po njegovu kasnijem obnaanju razliitih vojnih i graanskih dunosti. Kritiki je iznio nekoliko podataka o rastuoj mletakoj prevlasti u gradovima dalmatin-skoga priobalja, pa je zbog svojih protumletakih stavova bio osuen na etverogodi-nje izgnanstvo. Koncem osamdesetih godina 16. st. sklonio se na podruje Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva, gdje mu je zatitu pruio ibenski leksikograf i izumitelj faust Vrani (1551. 1617.), s ijom je sestrom Klarom Zavorovi bio oenjen. U vrijeme izgnan-stva sluio je kao asnik u Vojnoj krajini, a zbog iskazane hrabrosti u okrajima s Tur-cima rimsko-njemaki car i hrvatsko-ugarski kralj rudolf II. (1552. 1612.) nagradio ga je 1587. plemikim naslovom. U ibeniku je 1589. obnaao dunost suca tzv. Corte maggior.Zavorovi se bavio povijeu Dalmacije i rodnoga ibenika, a njegova su djela ostala uglavnom u rukopisu. od njih je tiskana jedino povijest bosne, u Mlecima 1602.: Ruina et presa del regno della Bossina. rije je o prvoj tiskanoj povijesti bosne, zapravo opisu njezina pada pod Turke, a doneseno je i rodoslovlje bosanskih vladara te stablo vladar-ske obitelji Kosaa.Djelo Trattato sopra le cose di Sebenico prvo je Zavorovievo povijesno djelo, podijeljeno u dva dijela te posveeno franji Divniu (o. 1550. 1621.), ibenskomu pjesniku i prevo-ditelju. prvi dio zapoinje tumaenjem etimologije Sico, staroga naziva za ibenik, zatim opisuje dogaaje koji seu u rimsko doba i zavrava godinom 1412., kada je ibenik ve postao sastavnim dijelom Mletake republike. Nije, meutim, poznato je li drugi dio bio uope napisan.U Zbirci rukopisa i starih knjiga pohranjena su jo tri Zavorovieva djela:

1. La storia della Dalmazia divisa in cinque libri (u prijepisu fra Ivana Rajevia iz 18. stoljea, a Zavorovi je djelo sastavio 1603.);

2. De rebus Dalmaticis libri V (djelo je sastavljeno poetkom 17. st. i posveeno Faustu Vraniu);

3. Historia Dalmatina (prijepis iz 17./18. stoljea, a Zavorovi ju je sastavio 1603. te takoer posvetio Faustu Vraniu).

http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=877http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=877


8

Marko MaruliMarci Marvli Spalatensis Evangelistarium. [5] + 150 [i. e. 151] + [5] l. : inicijali ; 8 (21 15 cm)

Hrvatski je knjievnik Marko Maruli (1450. 1524.) pisao i hrvatskim i latinskim jezikom. Spjevom Judita stekao je naslov otac hrvatske knjiev-nosti, a latinskim djelima glas jednog od prvaka humanizma u europskim okvirima, to potvruju mnogobrojna izdanja njegovih djelaEvangelistarium je jedno od triju najvanijih Marulievih djela bogoslovno-udorednog karaktera, sastavljeno za pouku onima koji ele ivjeti krjepo-snim i svetim ivotom, a s djelima De institutione bene vivendi per exempla sanctorum i De humilitate et gloria Christi ini svojevrsnu trilogiju. osnovna polazita toga djela tri su bogoslovne krjeposti vjera, ufanje i ljubav, a po svojoj popularnosti zauzimalo je drugo, i to veoma vano mjesto u etiko-moralnoj problematici onoga vremena, te bilo esto izdavano. Djelo je podijeljeno u sedam knjiga. U prvoj se knjizi govori o vjeri, odnosu prema blinjem, o samozatajnosti i skromnosti, u drugoj i treoj o ufanju, ovjeko-vim slabostima (lijenost, oholost i neumjerenost), a u posljednjim etirima o ljubavi, o kojoj autor slobodno progovara kroz prizmu ljudske spolnosti te filozofski raspravlja o odnosima tjelesne i duhovne ljubavi, kao i o odno-sima to iz njih proizlaze (brak, odgoj i djevianstvo). Djelo je bilo posebno cijenjeno i itano u 16. st., u vrijeme pojave reformacije, a i engleski kralj Henry VIII. Tudor (1491. 1547.) drao ga je na svojem nonom ormariu te itao prije spavanja.U fondu Zbirke rukopisa i starih knjiga pohranjeno je sedam cjelovitih latinskih i talijanskih izdanja, a djelo je na hrvatski preveo branimir glavii te objelodanio godine 1985.

http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=872http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=873http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=874http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=874http://www.europeana.eu/portal/record/92005/7BC6B497EC6E3AF228ED46CD49BB76636A8DF284.htmlhttp://info.hazu.hr/branimir_glavicic_biografija


9

CORPUS JURIS HUNGARICICorpus Juris Hungarici : seu Decretum Generale Inclyti Regni Hungariae : partiumque eidem annexarum : in duos tomos distinctumTyrnaviae : Typis Academicis Societatis Jesu, 1751. Sv. 12 ([16] + 878 + [1] str.; 426 + 229 str.) : ilustr. ; 2 (33,3 22,5 cm)

Novonabavljeno djelo, Forma processus judicii criminalis, seu Praxis cri-minalis, dio je drugoga dijela proglasa i propisa pod skupnim naslovom Corpus juris Hungarici. Sadrava 229 stranica, a ispod teksta na zadnjoj stranici potpisan je josephus comes ab Harrach.U prvome svesku toga cjelovitoga pravnog djela doneseni su proglasi i odluke od kralja Stjepana I. Arpadovia (997. 1038.) do cara Leopolda I. (1640. 1705.), kao i opus tripartitum juris consuetudinarii maarskoga pravnika Istvna Verbczyja (o. 1458. 1541.). U drugome pak svesku done-seni su proglasi od Leopolda I. do vremena carice Marije Terezije (1717. 1780.), kao i Directio Methodica processus iudiciarii iuris consuetudinarii te Centuria certarum contrarietatum et dubietatum Ivana Kitonia Kostajni-koga (o. 1561. 1619.), hrvatskoga pravnika.

http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=19094http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=19094


10

Teodoro Gennari Dies intelligibilis Scoticvs in XII. horas Theologicas divisvs, Sive Dilvcida explicatio Symboli Apostolici in duodecim articulos distributiVenetiis: Apud Ioannem Baptistam Cataneum, M.DCCLXXIV. [1674.] [28] + 563 + [5] str. ; 4(35 24 cm)

Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu posjeduje jedan primjerak toga djela iz godine 1707., Dies intelligibilis Scoticvs in XII. horas Theologi-cas divisvs, Sive Dilvcida explicatio Symboli Apostolici in duodecim articulos distributi (Venetiis: apud Io. gabrielem Hertz), a prema naim saznanjima, u talijanskim knjinicama nalazi se ukupno osam primjeraka izdanja iz 1674.francesco Teodoro gennari (1684.) bio je talijanski franjevac i teolog skoti-stikoga filozofskog usmjerenja, kao i veoma plodan pisac svojega vremena, a godine 1668. bio je imenovan krkim biskupom.

grAfIKA ZbIrKA

Mr. sc. Mikica Matroviraznolik fond grafike zbirke sadri slikovnu grau, vanu kako zbog dokumentarnog sadraja tako i zbog umjetnike vrijednosti, pa je zato pri njezinoj nabavi uvijek potrebno imati na umu odnos prema postojeem fondu i zastupljenost odreenih sadraja ili autora pojedinih djela. budui da se fond grafike zbirke popunjava uglav-nom kupnjom i darivanjem, pri njegovu popunjavanju postoje ogranienja, to ponajprije ovisi o ponudi na tri-tu, ali i o raspoloivim sredstvima za nabavu nove grae. Stoga je svaki dar, kao i ostavtine, od iznimne vanosti za grafiku zbirku. posebno istiemo dar Zdenka enoe i

reproducirane crtee franje Maixnera, kao i ostavtinu od 725 razglednica Miroslava brandta. esto prikaze veduta promatramo kroz povijesni kontekst, ali su one nerijetko vane i zbog svojih umjetnikih obiljeja. Upravo zbog povijesnog konteksta i dokumentarnog znaenja, od izni-mne su vanosti novonabavljene vedute Splita, porea i osijeka, kao i grafiki prikazi ene u narodnoj nonji iz Skradina te grafiki prikaz vojnika u odori koji sjedi. Znaajne prinove su i etiri gafike mape, a dvije od njih izdala je Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu.

http://www.nsk.hr/graficka-zbirka/http://www.culturenet.hr/default.aspx?id=7375http://www.split.hr/Default.aspxhttp://www.porec.hr/prva.aspx?stranica=12http://www.osijek.hr/http://www.skradin.hr/cro/skradin/

E-katalog znaajnih prinova Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu u 2011. godiniGrafika zbirka NacioNalNe i sveuiliNe kNjiNice u zaGrebu

12 grafike mape

Grafika mapa Aleph: Ex Libris Zagreb :Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu,2011.1 graf. mapa ([14] grafika) :razliitih tehnika) ;27 cm. Grafike formata 180 x 180 mm otisnute na papiru Fabriano 300 g i papiru Veline Arch 160 g

grafika mapa Aleph: Ex libris, u izdanju Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu, nastala je kao rezultat manifestacije No muzeja, odrane 29. sijenja 2010. u predvorju Knjinice, a povodom 90. obljetnice njezine gra-fike zbirke i u sklopu izlobe Od Klovia i Rembrandta do Warhola i Picelja. Tada se odrala kreativna radionica Ex libris tijekom koje su prva imena hrvatske grafike pred brojnim auditorijem, razliitim grafikim tehnikama od bakropisa i suhe igle do linoreza, izraivala grafike listie, ex libris. okupili su se, tako, umjetnici koji su sudjelovali na izlobi od Klovia i rembrandta do Warhola i picelja: Zdenka pozai, Maja frankovi, Tomislav buntak, Nevenka Arbanas, Igor Konjuak, Duje Medi, Ksenija palameta, Anita Kuhari, Martina Vrbani, Marko paali, Hrvoje ercar, Sinia reber-ski te idejni zaetnik radionice likovni umjetnik josip Zanki. Tema radionice Ex libris bila je posveena zbirci kratkih pria Aleph j.L.borgesa. Naime, osim to je borges gotovo itavoga svog ivota bio knjiniar u jednoj od knjinica buenos Airesa, brojne njegove kratke prie vezane su kako za povijest i kult knjige, tako i za knjinice. Ideja o knjizi neprekinutih stranica, tajnoj knjizi ili onoj od papira prema-zanoga otrovom, provlai se kao vjeni lajt motiv kroz povijest knjievno-sti. Tri velike svjetske religije nazivamo religijama knjige - bibliju, Talmud i Kuran. Takoer, vie je likovnih umjetnika uspjeno spajalo rije i sliku, od Williama blakea do jeana Cocteaua. Stoga za temu radionice ne udi odabir borgesova Alepha, tj. jednoga od najvanijih djela narativne knjiev-nosti, ije ime danas nosi naziv najraireniji softver koji se koristi za baze podataka u svjetskim knjinicama.

http://www.nsk.hr/predstavljena-grafi%C4%8Dka-mapa-aleph/http://graficka.nsk.hr/


13 grafike mape

Zdenka PozaiGrafika mapa Italija: XX. stoljee Zagreb :Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu,2011. 1 graf. mapa ([29] str. s tekstom, 10 grafika :drvorez, linorez u boji) ;35 cm. Grafike formata 327 x 253 mm otisnute na papiru Veline Arches blanc 200 g

Druga grafika mapa u izdanju Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu je ona hrvatske slikarice i grafiarke Zdenke pozai, Italija: XX. stoljee, koja je nastala inspi-rirana stihovima talijanskih pjesnika giovannija pasco-lija, Sibille Aleramo, Umberta Sabe, giorgia de Chirce, giuseppea Ungarettija, Eugenia Montalea, Salvatorea Quasimoda, Umberta bellintanija, Margherite guidacci i patrizie Valduge, koje su prepjevali frano ale, Suzana glava, Mladen Machiedo i joja ricov. Umjetnica je, kao nebrojeno puta do sada, ostala vjerna pisanoj rijei. ovo joj je sedma po redu grafiko-pjesnika mapa i izvedena je u veoma zahtjevnoj tehnici obojenog drvoreza. Svoje likovne tvorbe gradi uvjerljivom lakoom i finoom grafikog ruko-pisa, isprepliui apstrakciju i figuraciju te stvarajui mor-foloki raznovrsno, a stilski odreeno i cjelovito djelo.

http://www.kerameikon.com/clanovigal.php?what=1&tip=1&id=49&subgroupeid=49&bck=1http://www.nsk.hr/odrzano-predstavljanje-pjesnicko-graficke-mape-zdenke-pozaic/http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=traziJ&srchfield=7&searchdata=700%3A006994%20or%20701%3A006994%20or%20702%3A006994%20or%20600%3A006994&Exact=NotE&SelBase=1&NaslovSF=%C8ale,%20Franohttp://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=12563&podaci=biografijahttp://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=12563&podaci=biografijahttp://mladen-machiedo.com/bio.htmlhttp://www.hciti.hr/arhiva/drama/ricov.html


14 grafike mape

Zdenka PozaiGrafika mapa Chopin Zagreb : vlastita naklada,2010.1 graf. mapa (4 grafike :linorez u boji) ;23 cm. Graf. listovi formata 230 x 246, 251 mm

grafika mapa Chopin dar je Zdenke pozai grafikoj zbirci. rije je o pjesniko-grafikoj mapi inspiriranoj veli-kanima svjetske glazbe. Izila je kao prva u novoj ediciji nazvanoj Kajdanka te je posveena frdricu Chopinu, velikom poljskom skladatelju i pijanistu. Zdenka pozai ostvarila ju je u suradnji s Lukom paljetkom.

http://www.kerameikon.com/clanovigal.php?what=1&tip=1&id=49&subgroupeid=49&bck=1http://www.nsk.hr/odrzano-predstavljanje-pjesnicko-graficke-mape-zdenke-pozaic/http://www.classicalarchives.com/chopin.html#tvf=tracks&tv=abouthttp://info.hazu.hr/luko_paljetak_biografija


15 grafike mape

Mapa Proljetnog salona / [grafike Vladimir Beci et al. ; predgovor Gustav Krklec]Zagreb : vlastita naklada, 1920. (Zagreb : Roankovski i drug)1 graf. mapa ([3] lista s tekstom, [13] graf. listova u tehnici litografije ; 49 cm)

rije je o iznimno vanoj grafikoj mapi, bitnoj za cjeloku-pnu povijest hrvatske likovne umjetnosti, koja nije pred-stavljala samo udruenje umjetnika ve i kulturnu akciju i razliite kulturne aktivnosti izmeu Medulia (1908.) i Zemlje (1929.). Stoga je proljetni salon pouzdana spona u kontinuitetu slikarstva, kiparstva i grafike u Hrvatskoj. Autori zastupljeni u mapi su jozo Kljakovi, Duan Koko-tovi, Tomislav Krizman, Ivan Metrovi, Karlo Miji, Toma rosandi, Zlatko ulenti, Vladimir beci, Vilko gecan, Marino Tartaglia, gjuro Tiljak, Marijan Trepe, Milivoj Uzelac i Vladimir Varlaj. Na grafikama koje su dio ove grafike mape snano su istaknute konstruktivistike i neoklasicistike tendencije sredine dvadesetih godina u Hrvatskoj. Kako je primjerak mape koja se nalazi u gra-fikoj zbirci nepotpun, a rije je o iznimno vanom i rari-tetnom izdanju, smatramo da ga Knjinica treba nabaviti.

http://www.hart.hr/uploads/documents/1148.pdfhttp://www.msu.t-com.hr/zemlja.htmhttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac343.nsf/AllWebDocs/Faktor_kontinuitetahttp://www.likovni-centar.htnet.hr/BIOGRAFIJA.htmhttp://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=225http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=225http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=585http://www.mdc.hr/mestrovic/imestrovic-hr.htmhttp://www.arte.rs/sr/umetnici/toma_rosandic-4182/http://www.arte.rs/sr/umetnici/toma_rosandic-4182/http://www.umjetnicki-paviljon.hr/hr/izlozbe/najave_izlozbi/?exhibitionId=63http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/06lipanj/0601%20Becic.htmlhttp://www.matica.hr/Vijenac/vijenac258.nsf/AllWebDocs/oazpustinjhttp://www.umjetnicki-paviljon.hr/hr/izlozbe/?exhibitionId=61http://www.umjetnicki-paviljon.hr/hr/izlozbe/?exhibitionId=12http://www.umjetnicki-paviljon.hr/hr/izlozbe/?exhibitionId=12http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=523112


16 grafike

Gasper Bouttats ParenzoAntwerpen : Jacques Peeters, [1686.]. 1 grafika : bakrorez ; 188 x 303 mm.

pogled na pore s morske strane. grad je opasan obrambenim zidinama s kulama, a ispred njega je more s otoiima i galijom u prvom planu.gasper bouttats (Antwer-pen, o. 1625. Antwerpen, 1703.), bakropisac, bakro-rezac i crta.

http://www.porec.hr/prva.aspx?stranica=12


17 grafike

Theodore Valerio Boo Raati, Ober-bascha des Serrechaners de Sluin [Paris], 1854. 1 grafika : bakropis ; 510 x 343 mm.

U prvom planu prikaz je vojnika u sjedeem poloaju. Iza njega, s desne strane, prikazana su tri vojnika te pejza u pozadini.Theodore Valerio (Heserange, 1819. Vichy, 1879.), slikar, litograf i bakropisac.


18 grafike

Theodore Valerio Femme mariee du village de Skrad[Paris], 1854. 1 grafika : bakropis ; 506 x 342 mm.

prikaz ene u narodnoj nonji. Iza nje je brdoviti pejza i oblaci u daljini.Theodore Valerio (Heserange, 1819. Vichy, 1879.), slikar, litograf i bakropisac.


19 grafike

Esseck.[S.l. : s.n. ;, 1650-1700.]. 1 grafika : bakropis ; 150 x 176 mm.

Na lijevoj strani prikaza nalazi se osjeka Tvra te grad u plamenu. Na desnoj strani otiska je rijeka Drava sa Sulej-manovim mostom.

http://www.aoot.hr/?o=db&jez=hr&izb=9http://www.croatia.ch/zanimljivosti/081018.phphttp://www.croatia.ch/zanimljivosti/081018.php


20 grafike

Pierre-Adrien Pris Ve de Spalatro et du Lazareth/ : prise du cote delle Botticelle [prema crteu L.F. Cassasa]. [Paris] : Joseph Lavallee, [1802.]. 1 grafika : bakropis, bakrorez ; 287 x 430 mm.

U prvom planu u luci su prikazani brodovi i barke, a u pozadini je grad Split, okruen planinama.pierre-Adrien pris (besanon, 1745. 1819.), arhitekt, bakrorezac, crta, dekorater i scenograf.

http://www.split.hr/Default.aspx


21 Crtei

Ivan Metrovi Raspee [S.l.],[1932.-1938]. 1 crte : ugljen ;1989 x 1149 mm.

raspeti Krist s kratkom perizomom, bez aureole. Djelo raeno ugljenom na papiru natron 200 x 115 cm s moti-vom raspetog Krista najvjerojatnije je nastalo oko 1931. godine. Crte je skica za djelo Ivana Metrovia (Vrpolje, 1883. - South bend, 1962) Veliko raspelo, koje se nalazi iznad glavnog oltara Crkve svetog Marka Evanelista na Markovu trgu u Zagrebu. Crte prikazuje raspetog Krista, u prirodnoj veliini, glave okrenute udesno, sa snanim crtama lica koje odaju pat-nju i izduljenoga gotikog tijela na kojemu su izraene snane ruke. rije je o iznimno vrijednom djelu, ne samo iz razloga to pripada izuzetnom umjetniku nego i zato to se radi o jedinom Metrovievu crteu koji grafika zbirka posje-duje u svom fondu. Takoer je rije i o kulturoloki va-nom crteu, skici za njegovo kiparsko ostvarenje Veliko raspelo. Stoga smatramo da je vano ovo iznimno djelo uvrstiti u fond grafike zbirke.

http://www.mdc.hr/mestrovic/imestrovic-hr.htmhttp://www.zagreb-touristinfo.hr/?l=h&id=47&solo=114

ZbIrKA ZEMLjopISNIH KArATA I ATLASA

Dr. sc. Mira Mileti-DrderZbirka zemljopisnih karata i atlasa tijekom 2011. oboga-tila je svoj fond sa 700 listova karata i 17 svezaka atlasa. Veina je dobavljena dostavom obveznog primjerka, sta-rija graa kupnjom, a dio fonda i darom. od osobito vri-jednih djela istiemo stariju kartografsku grau, a to je 14 zemljopisnih karata i dva atlasa. Kupljene su dvije karte nastale u XVI. stoljeu prema pto-lemejevu predloku. To su Tavola nuova di Schiavonia autora girolama ruscellija, izdana u Veneciji 1561., i Tabula Europae Quinta giovannija Maginija iz 1595. I ove godine kupljene su tri karte Vincenza Marie Coronellija, a to su Isola di Curzola iz 1689. te Il Territorio di Duare i Citt e Canal di Curzola, obje izdane u Veneciji 1708. Dobavljene

su i tri karte autora Danielea farlatija i francesca Zucc-hija, izdane u Veneciji 1751. To su Descriptio geographica antiquorum et recentiorum episcopatuum provinciae ac metropolis Salonitanae postea Spalatensis, Dalmatia Veneta sive Hodierna i Dalmatia sub Imperio Romanorum. Uz spomenute povijesne karte, nabavljene su takoer tri karte Ilirika, autora johanna georga von Schwandnera i johanna paula Kraussa, izdane u beu 1748. rije je o kar-tama Illyricum Antiquum, Regnum Illyricum cum Illyrico Romanis addito i Illyricum monarchiae Romanae. S oso-bitim veseljem istiemo i nabavu karte papinske Drave u tri dijela, pod nazivom Nouvelle carte de lEtat de lEglis :divise en trois seuilles qui peuvent tre jointes ensemble avec la Gographie ancienne respective, iji su autori josip

ruer bokovi i paolo Santini. rije je o venecijanskom izdanju iz 1776. Kupljena su i dva atlasa iz XVIII. stoljea Orbis antiqui tabulae geographicae secundum Cl. Pto-lemaeum: cum indice philologico absolutissimo gerarda Mercatora prema ptolemeju, izdan u Amsterdamu 1730., te pomorski atlas Recueil des principaux plans des ports et rades de la Mer Mediterrane, estraits de ma carte en douze feuilles : dedie a Mons. gr le duc de Choiseul mini-stre de la guerre et de la Marine josepha rouxa, izdan u enevi 1779.

http://www.nsk.hr/zbirka-zemljopisnih-karata-i-atlasa/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/stari_mehanika2.htmhttp://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/stari_mehanika2.htmhttp://www.felbar.com/cro/list.asp?autor_nr=130http://www.historiografija.hr/hz/1972/HZ_25-26_10_LUCIC.pdfhttp://hr-hr.facebook.com/note.php?note_id=10150838608683677http://hr-hr.facebook.com/note.php?note_id=10150838608683677

E-katalog znaajnih prinova Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu u 2011. godiniZbirka Zemljopisnih karata i atlasa nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu

23 Karte

Girolamo Ruscelli, Claudius PtolemausTavola nuova di Schiavonia Venezia : s. n., 1561.Tehnika izrade: bakrorez

Na poleini karte tekst Sclavoniae nova tabula. Karta je iz djela Geographiae Klaudija ptolemeja


24 Karte

Giovanni Antonio Magini, Claudius PtolemaeusTabula Europae Venezia : s. n., o. 1595.Tehnika izrade: bakrorez

Na poleini karte tekst Germaniae magnae quarta Euro-pae tabula.


25 Karte

Vincenzo Maria CoronelliIsola di Curzola Venezia : s. n., 1689.Tehnika izrade: bakrorez

Karta je iz djela Isole citt e fortezze pi prin-cipali dellEuropa, Tomo I .


26 Karte

Vincenzo Maria CoronelliIl Territorio di Duare Venezia : s. n., 1708.Tehnika izrade: bakrorez

Karta je iz djela Mari, golfi, spiagge, porti, citta, fortezze, ed altri luoghi dellIstria, Quar-ner, Dalmazia, iji je autor Vincenzo Maria Coronelli.


27 Karte

Vincenzo Maria CoronelliCitt e Canal di CurzolaVenezia : s. n., 1708.Tehnika izrade: bakrorez

Karta je iz djela Mari, golfi, spiagge, porti, citta, fortezze, ed altri luoghi dellIstria, Quar-ner, Dalmazia, iji je autor Vincenzo Maria Coronelli.


28 Karte

Ruer Josip Bokovi, Paolo Santini Nouvelle carte de lEtat de lEglise :divise en trois seuilles qui peuvent tre jointes ensemble avec la Gographie ancienne respective Venise :par P. Santini,1776. Tehnika izrade: bakrorez u boji

Karta je iz djela Tables des cartes gographiques de la seconde partie du Nouvel Atlas. Sastavljena je od tri dijela: Partie meridionale de lEtat de lEglise, Partie de milieu de lEtat de lEglise i Partie septen-trionale de lEtat de lEglise.


29 Atlasi

Gerardus Mercator, Claudius PtolemaeusOrbis antiqui tabulae geographicae secundum Cl. Ptolemaeum : cum indice philologico absolutissimo... Amstelaedami : R. & J. Wetstenios & Guil. Smith, 1730.1 atlas, [6] str., [28] zemljop. karata, [75] str. indexa : bakrorez ; 29 x 47 cm.

popis karata: Universalis tabula juxta Ptolemaeum, Afri-cae tabula I, Africae tabula II, Africae tabula III, Appendix Africae tabula III, Africae tabula IV, Asiae tabula I, Asiae tabula II, Asiae tabula III, Asiae tabula IV, Asiae tabula V, Asiae tabula VI, Asiae tabula VII, Asiae tabula VIII, Asiae tabula IX, Asiae tabula X, Asiae tabula XI, Asiae tabula XII, Europae tabula I, Europae tabula II, Europae tabula III, Europae tabula IV, Europae tabula V, Europae tabula VI, Europae tabula VII, Europae tabula VIII, Europae tabula IX, Europae tabula X.


30 Atlasi

Joseph RouxRecueil des principaux plans des ports et rades de la Mer Mediterrane, estraits de ma carte en douze feuilles : dedie a Mons. gr le duc de Choiseul ministre de la guerre et de la Marine Genes : chez Yves Gravier Libraire, 1779.1 atlas, 123 zemljop. karte : bakrorez ; 23 x 16 cm. Atlas sadri 123 plana mediteranskih luka.

Popis karata: Cadis, gibraltar, Malaga, Almere, Cartagena, Alicant, fromentiere, palme, Alcudia; poyance, Sofa, bar-celone, rose, Cette, bouc, Marseille, La Ciotat, rade du brusc, Toulon, Eugien, Hieres, Marguerite, Ville franche, genes, Especia, Livourne, ferraro, Citavechia, gaytte, Naples, Melazzo, Messine, palerme, Sicilia, Saragosa, Agusta, gergenty, Corcica; Vecchio, boniface; Sardaigne, Cagliari, Tanger, Moneftier, face, Tripoli, Tarante, galipoli, brundizi, Cattaro, Corfu, Cefalunia, Zante, Navarin, Serigo, Sude, Milo, Salonique, olivier, Smirne, Scio, Limasol, Ernica, Alexandrette, Tripoli, Caiffe, Alexandrie, Mahon,

Capdequie en Catalogne, Vendre, rousillon, brescon, Calvi, palme, Arzeon ou Arzeni, genevs, Malte, brindisi, Tremiti, Ancone, goro, Chiozza, Venise, Trieste, parenso, Cherzo, St. george, Spalato, Mouillage de Corfou, Ste. Maure Cephalonie et Zante, Zante, Navarin, Servi, St. Nicolo, Naples, Especy, poro, Lion, Mandry, Cherfe, Zea, Zira, port paros, Isle paros, Nio, Trois bouches, Chatte, Vollo, Cassandre, Entre du canal de Constantinopole, Canal de Constantinopole, St. Antoine, Sigre, St. Drely, follery, Ipsera, Siagi, Estampalie, Spine Longue, garbugi, barut, Sour, razatin.

ZbIrKA MUZIKALIjA I AUDIoMATErIjALA

Tatjana Mihali, prof.Zbirka muzikalija i audiomaterijala protekle je godine primila veliki broj vrijednih izdanja glazbene grae, kako tiskanih muzikalija tako i izdanja zvune glazbene grae. osim prinove fonda glazbene grae obveznim primjer-kom, najvei dio nove grae stigao je darom. od znaajnih prinova, Zbirka muzikalija i audiomaterijala primila je na dar dvije velike zbirke, dar inenjera Eduarda apke, koji, osim to je u ekonomskoj struci godinama bio priznat kao relevantan strunjak, glazbenoj je zajednici poznat kao marljivi sakuplja vrijedne glazbene grae. Naime Eduard apka je sustavno tijekom vie od sedamdeset godina prikupljao glazbena izdanja tiskane note i zvunu grau. To je rezultiralo dvjema velikim zbirkama, kako u opsegu tako i u njihovoj vrijednosti. obje zbirke u svom sastavu sadre unikatna i nadasve raritetna izdanja ne samo hrvatske glazbene prolosti ve i ire.

Notna graaDarovana zbirka tiskanih nota sastoji se od izdanja sta-rije popularne glazbe izdane u razdoblju od 1920. do 1980. Najvei dio obuhvaaju hrvatske skladbe, dok su jedan dio zbirke inozemna izdanja, posebice eka. Zbirka nota predstavlja vrijedan doprinos jer su mnoga izdanja pristi-glih nota danas rasprodana i gotovo ih je nemogue naba-viti. U darovanoj zbirci tako nalazimo izdanja poznatih hrvatskih nakladnika, ali i stranih izdavaa koji su izda-vali repertoar hrvatskih pjesama, arija iz opera, lagera i filmske glazbe. Neki od poznatijih nakladnika su Albini, Naklada Herkiza, Krug, Melos, F. idak, Naklada St. Kugli, izdanja Sklad, Naklada Akord i drugi.

Zvuna graa Fonoteka apka jedinstvena je zbirka gramofonskih ploa, paljivo prikupljana tijekom sedamdeset godina. Sadri preko est tisua gramofonskih ploa na kojima je pohranjena zvuna glazbena batina od poetaka 20. stoljea. Sadri i elak-gramofonske ploe (promjera 30, 25 i 20 cm), vinilne long play (Lp) ploe (30 i 25 cm) te sin-gle-ploe na kojima su zabiljeena djela klasine glazbe hrvatskog i inozemnog repertoara. osim klasine glazbe, fonoteka sadri unikatne i raritetne elak-ploe na 78 okretaja u minuti, na kojima su, izmeu ostalog, snimljene folklorne pjesme, lageri te salonska glazba s poetaka hrvatske fonografije. Svojim ustrojem i sadrajem fono-teka predstavlja vrijedan i jedinstven dar u prikupljanju i ouvanju zvune glazbene batine.

http://www.nsk.hr/zbirka-muzikalija-i-audiomaterijala/http://www.nsk.hr/donacija-zbirke-nota-eduarda-capke-nsk/

E-katalog znaajnih prinova Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu u 2011. godiniZbirka muZikalija i audiomaterijala NacioNalNe i sveuiliNe kNjiNice u Zagrebu

32 Notna graa iz donacije Eduarda apke

IZDANJA NAKLADE ALBINIIzdanja nota koja slijede predstavljaju presjek glazbenog repertoara koji se objavljivao u prvoj polovici 20. stoljea. Note je objavila Naklada Albini, jedna od najpoznatijih hrvatskih nakladnikih kua, iji poeci seu u prvu polovicu 20. stoljea. Zbirka muzikalija i audiomaterijala posjeduje najpotpuniji fond izdanja istoimene naklade s preko 500 svezaka tiskanih nota.

Vlaho PaljetakMarijana : (O Marijana, slatka mala Marijana) tango / hudba Vlaho Paljetak a S. [Svetozar] ii ; autorizovan esk text Vladimir Skora. Praha : OSA, [19__.]. - 4 str. ; 16 cm.

Vlaho PaljetakMarijana psen a tango / slova a hudba Vlaho Paljetak a S. [Svetozar] ii ; esk text Karel lik. Praha : Zdenek Vlk, cop. 1936. 4 str. ; 16 cm.

Vlaho paljetak roen 1893. u Dubrovniku, autor je poznatih popijevki Popevke sem slagal i Fala na stihove Dragutina Domjania te jednog od najpopularnijih lagera, pjesme Marijana. pjesma Marijana bila je esto objavljivana kao notno izdanje te jo ee na brojnim nosaima zvuka. oba navedena izdanja potvruju popularnost pjesme i izvan granica Hrvatske. objavljene su u ekoj s ekim prijevodom hrvatskog teksta.

Jaromir VejvodaRozamunda : eka polka / glazba Jaromir Vejvoda ; rijei [Ennio] Nisa ; preveo N. [Norbert] Neugebauer ; za kromatsku i glasovirsku harmoniku od 24 basova dalje preradio Josip Stojanovi. Zagreb : Albini, [19__.]. - [3] str. ; 19 cm.



Teko mi je zaboraviti : narodna pjesma. to to uti bagrem beli : / muzika Frater Lorand ; tekst Jovanka Crnjanska ; za klavirsku i kromatsku harmoniku od 24 basova dalje preradio M. [Marcel] Kasovi-Cviji. Zagreb : Albini, [19__.]. [2] str. ; 19 cm.

Andrija KoncNe pitaj : pjesma i tango / glasba A. [Andrija] Konc ; riei N.[Norbert] Neugebauer ; za kromatsku i glasovirsku harmoniku od 24 basova dalje preradio Josip Stojanovi. Zagreb : Albini, [1943.]. [2] str. : note ; 19 cm John Stepan ZemenikNapuljske noi : valcer / glazba J. S. Zemenik ; za kromatsku i klavirsku harmoniku od 24 basova dalje preradio M. [Marcel] Kasovi-Cviji. Zagreb : Albini, [19__.]. [2] str. ; 19 cm.

Giovanni DAnziTakav ivot prua ar = Voglio vivere cosi : foxtrot iz istoimenog slikopisa / glazba G. DAnzi ; rijei T. Manlio ; preveo N.[Norbert] Neugebauer ; za klavirsku i kromatsku harmoniku od 24 basova dalje priredio Josip Stojanovi. Zagreb : Albini, [s.a.]. [2] str. : note ; 19 cm Cesare Andrea BixioMajko : iz istoimenog slikopisa, pjeva B. Gigli : foxtrot i pjesma / glazba C.[Cesare] A.[Andrea] Bixio ; rijei B. Cherubini ; preveo N.[Norbert] Neugebauer ; za klavirsku i kromatsku harmoniku od 24 basova dalje priredio Josip Stojanovi. Zagreb : Albini, [1942.]. [2] str. : note ; 19 cm. Sergio AlaMlinarica (La Molinara) : brzi fox i pjesma / glazba Sergio Ala ; rijei G. B. [Basilio] Mazzoli ; preveo N. [Norbert] Neugebauer ; za kromatsku i klavirsku harmoniku od 24 basova dalje preradio M. [Marcel] Kasovi-Cviji. Zagreb : Albini, [19__.]. [3] str. ; 19 cm. Dino OlivieriVrati se : slow-swins = Tornerai = Jattendrai / glazba Dino Olivieri ; rijei Nino Rastelli ; prijevod N. [Norbert] Neugebauer ; za kromatsku i klavirsku harmoniku od 24 basova dalje preradio M. [Marcel] Kasovi-Cviji. Zagreb : Albini, [19__.]. [2] str. ; 19 cm

Cesare Andrea BixioMoja pjesma povjetarcu : foxtrot iz istoimenog filma = La mia canzone al vento / glazba C. [Cesare] A. [Andrea] Bixio ; rijei B. Cherubini ; preveo N. [Norbert] Neugebauer ; za kromatsku i klavirsku harmoniku od 24 basova dalje preradio M. [Marcel] Kasovi-Cviji. Zagreb : Albini, [19__.]. [3] str. ; 19 cm



Neno GreviKapljice kie : pjesma i polagani fox iz velike Radio revije razonode / rijei i muzika Neno Grevi. Zagreb : Albini, 1946. [2] str. ; 33 cm

http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac263.nsf/AllWebDocs/Petrak



Zvonko piiSuza za zagorske brege / glazba Zvonko pii ; tekst Ana Beeni. Zagreb : Jugoton, cop. 1969. [3] str. : ilustr. ; 29 cm.

jugotonovo izdanje kajkavske popijevke autora Zvonka piia. Svoju je popularnost stekla festivalskom izvedbom u Krapini 1969., nakon ega je doivjela brojne glazbene izvedbe.

http://tresnjevacka-promenada.com/spica/vijesti/80-naj-tresnjevcani-zvonko-spisic.htmlhttp://kajkavske-popevke.hr/



Mario KinelIlica moga grada / muzika i tekst Mario Kinel ; [notografija Juraj Rakar]. Zagreb : Kinel-music, cop. 1980. [3] str. : ilustr ; 29 cm.

Mario Kinel (1921. 1995.), skladatelj, prevoditelj, novinar, glazbeni urednik i radijski voditelj. Autor je broj-nih pjesama zabavne glazbe koje su zaivjele u svakodnevnom ivotu.

http://muzej-rijeka.hr/carobna-igla/predmeti/mario-kinel.htm



Ivo TijardoviMoja pjesma je ljubavna : pjesma Ila iz operete Pierrot Ilo / libreto sastavio i uglazbio Ivo Tijardovi. Split : [vlast. nakl.], 1922. [2] str. : ilustr. ; 35 cm.

Ivo Tijardovi (1895. 1976.) poznati je hrvatski skladatelj koji je svoje najvee uspjehe ostvario na podruju operete. ope-reta Pierrot Ilo dobro ocrtava repertoar tadanjega kazalinog i glazbenog stvaralatva i rast popularnosti skladanja opera i opereta. praizvedena je 31. prosinca 1922. u Splitu pod ravnanjem dirigenta irila Hrazdire.

http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/09rujan/0918%20Tijardovic.htmlhttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=27388



Sreko AlbiniLydia-Walzer : (Das ist zwar schrecklich) aus der Operette Baron Trenck (Der Pandur) von Felix Albini. Wien : Ludwig Doblinger, cop. 1908. 5 str. : ilustr. ; 34 cm.

felix Albini (1869. 1933.), skladatelj i dirigent, glazbu je studirao u grazu od 1893. do 1895. bio je dirigent gradskog kazalita u grazu (1895. 1902.) te ravnatelj Zagrebake opere. Djelovao je i u beu kao slobodan umjetnik-skladatelj, a kasnije u Zagrebu, gdje vodi autorsko-pravno zastupstvo. jedan je od utemeljitelja Drutva prijatelja kazalita. Skla-dao je orkestralna, dramska i vokalna djela izmeu kojih se izdvaja opereta Barun Trenk. Zbirka posjeduje vie izdanja notnih ulomaka iz opere te vie starih elak-gramofonskih ploa na 78 okretaja u minuti na kojima su snimljene arije iz istoimene operete. Note je objavio ugledni austrijski nakladnik Ludwig Doblinger.

http://kgzdzb.arhivpro.hr/index.php?doctype=2&docid=301003974&vrstadok=5



ivko KljueMisa: po motivima pukog i glagoljakoga pjevanja / ivko Kljue ; [notografija Vito Bali ; slikovni prikaz Silva Radi Markoti ; fotografije Josip Miji]. iroki Brijeg : Matica hrvatska, ogranak iroki Brijeg, 2009. 27 listova : ilustr. ; 50 cm.

ivko Kljue (r. podgradina opuzen, 1955.) kontrabasist, pedagog i skladatelj. godine 2011. Zbirka prima na dar glazbeno-likovnu mapu koja je rezultat zajednikog rada skladatelja i akademske slikarice Silve radi Markoti (Makarska, r. 1975.). Njegova skladba Misa: po motivima pukog i glagolja-koga pjevanja, kako istie I. Tomi feri, vrijedan je prilog korpusu duhovnih glazbenih djela oslonjenih na puku tradiciju i arhetipske uzorke koji oivljuju duh glagolja-kih napjeva, koralnog i klapskog pjevanja kao specifinih glazbenih idioma svojstvenih partikularnom prostoru prio-balnog dijela Dalmacije.

http://www.fdk.hr/skladatelji/kljuce.html


40 Zvuna graa iz donacije Eduarda apke

Bedich SmetanaDvopjev Marice i Janka iz opere Prodana nevjesta / [Bedih Smetana]. Dvopjev iz operete Vera Violetta / [Edmund Eysler] ; pjevaju Irma Polak i Oton Lubin, Zagreb. Aussig : Concert Record Gramophone, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka. Izdanje Concert record gramophone, 214008A ; 214009A, objavljeno oko 1910.

http://www.neac2.eu/water/croatian/biographies/smetana.htm



Junak iz Like = Junak iz Like ; Lijepa naa domovina = Lepa naa domovina / J. [Josip] Batisti, tenor uz pratnju orkestra. London : Columbia Gramophone Co. Limited, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

Columbia gramophone Co. Limited, D 31008.elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka. josip batisti (1898. 1971.), hrvatski tenor koji se proslavio pjevajui operete na broadwayu (SAD) te snimajui pjesme za poznate svjetske diskografske tvrtke (His Masters Voice, Columbia, odeon).

http://victor.library.ucsb.edu/index.php/talent/detail/1468/Batisti_Josip_vocalist_tenor_vocal



Misli moje kud bludite ; Lijepa naa domovina / [izvodi] Zvonimir Strmac, operni pjeva. [S. l.] : Parlophon Junior Record, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka. Izdanje parlophon junior record, 19030. Tvrtka koja je nastala 1896. u Njemakoj, a kasnije osniva podrunicu u Lon-donu. objavljeno oko 1910.Zvonimir Strmac (1888. 1915.), pjeva (tenor). Kazalinu karijeru zapoeo je 1908. u Zagrebu kao dramski glumac. Iste godine debitirao je u opereti franza Lehra Vesela udovica. od 1909. do 1915. lan je Hrvatskoga narodnog kazalita u Zagrebu. godine 1915. angairan je kao solist operetnog kazalita u Dresdenu, ali je iste godine naglo preminuo. U svojoj karijeri igrao je vie od stotinu operetnih uloga.

http://istra.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1530http://www.hnk.hr/http://www.hnk.hr/



Koranica iz operete Barun Trenk / S. [Sreko] Albini. Narodni zbor / [Josif] Marinkovi. [S. l.] : Parlophon, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka. opereta Barun Trenk jedno je od najpoznatijih djela Sreka (felixa) Albinija, hrvatskog dirigenta i skladatelja. Dirigent je josif Marinkovi (1851. 1931.), skladatelj i zborovoa iz Novog beeja.

http://www.novibechej.com/index.php/o-gradu/licnosti/392-josif-marinkovic-kompozitor-i-dirigent



Hrvatskoj : Chor / von [Vilko] Novak. Ti si moja : Lied / von Zajc. [S. l.] : Odeon Record, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka, u izdanju njemake tvrtke odeon record, osno-vane u berlinu 1903. godine. odeon record 20210 ; 20216.Izvodi vojna glazba iz doba Austro-Ugarske (Kaiserlich und Kniglich. Varasdiner Infanterie-regiment) pod ravnanjem Antuna Motala.Vilko Novak (1865. 1918.), skladatelj rodom iz Varadina, djelovao je kao glazbeni pedagog i skladatelj. U svome skla-dateljskom opusu najvie se bavio vokalnom glazbom, osobito vokalnim minijaturama i zborskim skladbama.



Veselo srce. Lepe ti je bele Virje / pjeva Too Lesi. [S. l.] : Gramophone Concert Record, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

gramphone Concert record, 10-12630A ; 10-12631A, objavljeno oko 1910.elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka. Too Lesi (1866. 1949.), hrvatski pjeva (bas). Svoju je karijeru zapoeo kao zborski pjeva, dok je kasnije nastupao u Zagrebakoj operi igrajui u dramama, operama, operetama te igrokazima.



Jakov GotovacSimfonischer Kolo op. 12 : 1. Teil : 2. Teil / Jakov Gotovac ; Generalmusikdirektor Joseph Keilberth dirigiert das Deutsche Philharmonische Orchester, Prag. [S. l.] : Telefunken, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 30 cm.

elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka. Snimka Simfonijskog kola jakova gotovca (1895. 1982.), skladbe nastale 1926. za simfonijski orkestar.

http://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=848



Ernesto De CurtisTorna a Surriento ; Canta p me / E. [Ernesto] de Curtis ; Carlo Drago-Hrzic [Hri], baritone, with Orchestra Acc. [S. l.] : Polydor, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

Drago Hri (1896. 1953.) hrvatski je bariton koji je ostvario meunarodnu karijeru. osim domaih nastupa, esto je gostovao i bio cijenjen u berlinskoj i bekoj operi. jedan je od prvih pjevaa koji su snimali gramofonske ploe za ino-zemne diskografske tvrtke.

http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=15363



Seljanica. Sokolska koranica. [S. l.] : Beka, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka. Izvodi Vojnika glazba 70. c. i k. pjeake pukov-nije. objavila beka, 53770 ; 53775.



Ave Maria / od [Charlesa] Gounoda uz pratnju na gusle Huml. Valika san / pjeva Irma Polak Zagreb. [S. l.] : Gramophone Concert Record, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka. gramophone Concert record, 3-1374 7A ; 3-1375 2A, objavljeno oko 1910.Valcav Huml (1880. 1953.), violinist ekoga podrijetla. U ranoj fazi svojega djelovanja nastupao je solistiki i u komornim ansamblima te je jedan od utemeljitelja Zagre-bakog kvarteta. Kasnije se posvetio pedagokom radu te je zapamen kao jedan od najznaajnijih glazbenih violinistikih pedagoga.Ivan Zajc (1832. 1914.), skladatelj, dirigent i glazbeni pedagog, roen u rijeci. kolovao se u Italiji, potom dje-lovao u beu, da bi se kasnije vratio u Zagreb i postao ravnatelj i dirigent prve stalne hrvatske opere i ravnatelj glazbene kole glazbenog zavoda.Skladateljski opus Ivana Zajca vrlo je bogat, a njegova rukopisna ostavtina broji preko tisuu jedinica grae. Zbirka muzikalija i audiomaterijala pohranjuje njegovu opsenu rukopisnu ostavtinu.Irma polak (1875. 1931.), slovenska sopranistica. Nakon kolovanja u Ljubljani i beu dolazi u Zagreb, gdje nastupa u glavnim opernim ulogama te stjee veliku popularnost zagrebake publike. odigrala je preko sto-tinu operetnih te preko pedeset opernih uloga.

http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=91http://www.huoku.hr/htm/zagrebackikvartet.htmhttp://www.huoku.hr/htm/zagrebackikvartet.htmhttp://db.nsk.hr/HeritageDetails.aspx?id=831



S Bogom edo garavo. Dodji zlato ovu no / tenor Zagreb. opere Milan epec. Zagreb : Edison Bell Penkala Record, [s. a.]. 1 gramof. ploa : 78 o/min., mono ; 25 cm.

elak-gramofonska ploa na 78 okretaja u minuti iz fonoteke apka, objavio Edison bell penkala record, Z. 1061. gra-mofonska ploa je izdana te proizvedena u Zagrebu. Izvoa je Milan epec (1891. 1989.), tenor. Uenik glazbene kole Hrvatskoga glazbenog zavoda, privatno je uio pjevanje u Zagrebu i beu. Debitirao je 1916. u Varadinu, dok je u Zagrebu prvi put nastupio 1916., gdje do umirovljenja biva zaposlen kao lan Zagrebake opere. U svojoj dugogodinjoj karijeri ostvario je vie od osamdeset opernih i ope-retnih uloga.

http://tehnicki-muzej.hr/hr/slusaonica/http://www.hgz.hr/

IZbor IZ NoVIjEgA KNjINog foNDA

Sonja Avalon, prof. Znano je da izgradnja knjininih fondova i razvoj poje-

dinih zbirki nisu opravdani sami po sebi, nego su vano

sredstvo za ostvarenje uloge i zadae knjinice. Velike,

opeznanstvene zbirke tiskane knjine grae, osim to

zadovoljavaju potrebe korisnika, i danas, u digitalnom

dobu, pridonose statusu i ugledu knjinice kao institucije.

Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu ponajprije

je obvezna izgraivati nacionalnu zbirku Croatica, tekuu

i retrospektivnu. ona ukljuuje sve to je objavljeno na

hrvatskom povijesnom prostoru, bez obzira na dravne

granice, to je napisano hrvatskim jezikom, to je napisao

hrvatski autor i to se bilo kojim vidom odnosi na Hrvat-

sku i Hrvate (Zbirka inozemne Croatice).

Tako u kategoriju Znaajne prinove ubrajamo i nabavu vri-

jednih i rijetkih izdanja hrvatskih knjievnih djela, tzv. bibli-

ofilskih izdanja (prva izdanja, izdanja s dodanim vrijedno-

stima ex libris vlasnika, bogato ilustrirana izdanja, izdanja

s vlastorunim potpisom autora) te izdanja s ogranienom

nakladom i rijetkom ponudom (Starija Croatica 1835. ).

Zbirka knjinine grae o Domovinskom ratu, smjetena u

okviru itaonica sa slobodnim pristupom grai, osnovana

je u svrhu tematskog prikupljanja i objedinjavanja knjiga te

ostalih tiskovina vezanih uz Domovinski rat. Izgrauje se

kupnjom, zamjenom i darom institucija ili pojedinaca.

Izgradnja zbirke domaih i inozemnih znanstvenih i stru-

nih izvora u okviru Sveuilita u Zagrebu i upravljanje njom

znaajka je sveuiline funkcije Knjinice. Ta je zbirka

podrka procesu izobrazbe, znanstvenoj i istraivakoj dje-

latnosti na Sveuilitu, a potom i iroj znanstvenoj zajednici.

Tako je protekle, 2011. godine noviji knjini fond prinovljen

s desetak tisua odabranih primarnih i sekundarnih izvora

informacija iz svih znanstvenih i strukovnih podruja. Struk-

tura zastupljenosti izvora prema vrstama grae je sljedea:

80% tiskane knjinine grae (monografskih i serijskih

publikacija); 20% jedinica elektronike grae (inaice dok-

torskih i magistarskih radova, visokokolskih udbenika,

referentne grae, biobibliografskih sadraja te slubenih

izvora informacija).

U izgradnji knjinoga fonda sudjeluju svojim prijedlozima

voditelji svih zbirki, informacijski i predmetni strunjaci iz

Sredinje informacijske slube, Zbirke za knjiniarstvo,

iz itaonica za drutveno-humanistike, prirodne i primi-

jenjene znanosti te nastavno i znanstveno osoblje Sveu-

ilita u Zagrebu. profil nabavljenih izvora je usklaen s

potrebama akademske i znanstvene zajednice, osobito s

programima ispitne literature na fakultetima Sveuilita u

Zagrebu i ostalim sveuilitima u Hrvatskoj, te je u skladu

sa strukturom korisnika (87% sveuilitarci).

Naslovi odabrane knjine grae, radi preglednosti prema

vrstama izvora te sadrajnim i formalnim cjelinama, podi-

jeljeni su ovako: opi referentni izvori, referentni izvori

vezani za pojedina znanstvena polja, Znanstveno-strune

monografije, Starija Croatica (izdanja od 1835. ), Miscella-

nea, Zbirka inozemne Croatice te Zbirka knjinine grae

o Domovinskom ratu.

E-katalog znaajnih prinova Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu u 2011. godiniIzbor Iz novIjega knjInog fonda nacIonalne I sveuIlIne knjInIce u zagrebu

52 opi referentni izvori

Encyclopaedia Britannica primjenom raunala i razvojem novih informacijskih teh-nologija u enciklopedistici, koja je glavna u referentnim izvorima, dolazi do velikih promjena. Te se promjene ne odnose iskljuivo na pojavne oblike referentne grae nego i na njihove sadraje. Tradicionalna enciklopedija francu-skih prosvjetitelja seli se s polica na internet. U fondo-vima knjinica na taj nain nastaje izvjesna konstitutivna praznina koja obiljeava nae vrijeme u kojem odreeni sadraji postaju dostupni jedino u virtualnom, elektroni-kom svijetu. Na taj nain i knjinice danas postaju svjedoci radikalne odluke jorgea Cauza, predsjednika nakladnike kue Encyclopaedia britannica, Inc., da nakon 244 godine prestane izlaziti tiskano izdanje Encyclopaedia britannica. Encyclopaedia britannica izlazi od 1768. godine i najsta-rija je stalno objavljivana enciklopedija te jedan od naj-vanijih meunarodno priznatih opeznanstvenih refe-rentnih izvora.Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu kontinui-rano je nabavljala nova (tiskana i elektronika) izdanja ove Enciklopedije. U protekloj godini nije pribavila za svoj fond referentne zbirke posljednje tiskano idanje ovoga kapital-nog djela. Naime nakon 244 godine tiskano je izdanje bri-tannice zakljueno posljednjim, objavljenim 2010. godine. ono se sastoji od 32 opsena sveska, a za njihov je sadr-aj zasluno preko etiri tisue autora. Zastupljena su sva znanstvena i strukovna polja te knjievnost i umjetnost (autori i djela). Tako britannica vie nee biti dostupna u tiskanom obliku, nego iskljuivo kao digitalni sadraj putem mrenih stra-nica www.britannica.com.Na elektronikim prostranstvima interneta natjecat e se s drugim globalnim pretraivaima kao to su google i Wikipaedia, kao slobodno dostupnim, ali manje autorita-tivnim izvorima.

publikaciju, koju je izdalo Sredinje europ-sko sveuilite (CEU) u budimpeti, krasi ugledna meunarodna nagrada za iznimno znanstveno djelo za tekuu godinu, poznata kao Outstanding Academic Title by Choice. Nagradu ve dugi niz godina dodjeljuje pre-stini ameriki asopis Choice. ovaj biografski leksikon donosi 150 ivo-topisa, portrete ena razliitih zanimanja i profesija vanih za feministiki pokret u 22 europske zemlje te povijesni pregled enskih pokreta uope, obuhvaajui posebno regije Sredinje, Istone i jugoistone Europe, kamo i mi pripadamo. Vremensko razdoblje istraivanja obuhvaa 19. i 20. stoljee. pretraujui zastupljenost naih poznatih feministkinja i aktivistkinja, pronali smo pod odrednicom Croatia est odabranih: blaenku Despot (1930. 2001.), Dragojlu jarnevi (1812. 1875.), Mariju juri Zagorku (1873. 1957.), Adelu Milinovi (1878. 1968.), Katu pejnovi (1899. 1966.) i Lidiu Sklevicky (1952. 1990.). biografski je leksikon raspoloiv korisni-cima Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu u itaonici za drutveno-humani-stike znanosti.

A biographical dictionary of womens movements and feminisms :Central, Eastern and South Eastern Europe, 19th and 20th centuries Urednice: Francisca de Haan, Krassimira Daskalova i Anna LoutfiBudapest;New York : CEU Press [i. e.] Central European University Press,2008. XXI, 678 str. :ilustr., zemljop. crtei ;24 cm.

http://www.britannica.com/http://www.britannica.com


53 referentni izvori vezani za pojedina znanstvena polja

Encyclopedia of identity Urednik: Ronald L. Jackson, II Urednik konzultant: Michael A. Hogg. Los Angeles [etc.] : Sage Publications,cop. 2010. 2 sv. ;29 cm

Tematska interdisciplinarna enciklopedija uglednoga meunarodnog izdavaa SAgE objavljena je u njegovu poznatom nakladnikom nizu Reference. Dobitnica je nagrade za iznimni (najbolji) referentni izvor za proteklu, 2011. godinu. rije je o nagradi RUSA 2011 OUTSTANDING REFERENCE SOURCE.Dvotomni sekundarni izvor The Encyclopedia of Identity donosi obuhvatan pregled svih pristupa i definicija pojmu identitet, koji je danas osobito aktualiziran zbog sveprisutne globalizacije. Zbog te nam se prisutnosti ini da znamo to je identitet, meutim, jav-ljaju se proturjeja, razliiti koncepti kao to su npr. teze o njegovoj promjenjivosti ili nepromjenjivosti, o viestrukim identitetima pojedinaca i zajednice te teze o digitalnom identitetu. Identitet se obino vee uz narod, grupu, lokalnu kulturu, ali i uz politiku, rasu, spol, vjeru itd. Identitet je izvor smisla i iskustva naroda.(Castells; 1997.).Sredinje je pitanje tko smo. odgovori na njega su sloeni, tako da koncept identiteta zadire u razliita znanstvena polja kao to su psihologija, sociologija, filozofija, umjet-nost i konano kultura. Ne poznajemo narode bez imena niti jezike ili kulture kod kojih ne postoji neki nain razlikovanja izmeu sebe i ostalih (Calhourn; 1994.).Tekst je organiziran u 300 tematskih pristupnica; donosi nam pregled razliitih teorij-skih nacrta, kako suvremenih tako i onih iz prolosti, donosi miljenja znaajnih autora, kritike osvrte na pojedine pristupe, bibliografiju relevantnih djela te krae biografske opise svih zastupljenih znanstvenika. Vei se dio enciklopedijskih natuknica odnosi na znaajke identiteta spram nacionalnog osjeaja, drutvene klase, roda, religije i jezika.Tekst je organiziran prema kljunim tematskim cjelinama kao to su teorija identiteta, razvijeni identiteti, identiteti u konfliktu, jezik i diskurs, zatita identiteta, mediji i popularna kultura, umjetnost, klasa, spol itd. Enciklopedija je interdisciplinarnog i multidisciplinarnog sadraja. paralelno je dostupna u online izdanju, koje se redovito osuvremenjuje.U prostoru Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu ova je enciklopedija dostupna u itaonici za drutveno-humanistike znanosti.

http://www.ala.org/rusa/awardshttp://www.ala.org/rusa/awardshttp://surveys.sagepublications.com/Survey.aspx?surveyid=3126



Marcia J. Bates i Mary Niles MaackEncyclopedia of library and information sciences, 3rd ed. Boca Raton ;London ;New York : CRC Press,cop. 2010. 7 sv. :ilustr., graf. prikazi, zemljop. crtei, faks. ;29 cm.

rije je treem izdanju utjecajne enciklopedije iz podruja knjiniarstva i informacijskih znanosti. ono predstavlja sasvim novi koncept poznatoga klasinog djela. Nastav-ljajui tradicionalne knjiniarske vrijednosti, opisuje se i definira sve to je karakteristino za vjetine koritenja novih tehnologija u knjiniarstvu, ali se i promoviraju nove organizacijske cjeline (arhivi, knjinice, muzeji).U drugom svesku, pod natuknicom Croatia Libraries, Arc-hives, Museums, predstavljen je hrvatski koncept zajed-nice batinskih ustanova Arhiva, knjinica i muzeja. Tri poznata autora iz Hrvatske, Aleksandra Horvat, josip Kola-novi i Vinja Zgaga predstavljaju na dvadesetak stranica ovoga utjecajnoga sekundarnog izvora povijest, sada-njost i budunost naih batinskih ustanova. prilog je ilu-striran i fotografijom nove zgrade Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu.Zastupljenost Hrvatske i hrvatskih autora u meunarod-nim sekundarnim informacijskim izvorima (enciklopedi-jama, bibliografijama i biografskim leksikonima) priznanje je izvrsnosti hrvatskih autora u meunarodnom sustavu. Djelo je dostupno korisnicima u Zbirci za knjiniarstvo Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu.

http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/hr/index.php/lanovi-odsjeka/181-aleksandra-horvat-http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1896http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1896http://www.mdc.hr/hr/mdc/o-nama/djelatnici/



Religion past & present:encyclopedia of theology and religion: [RPP] Urednik: Hans Dieter Betz Leiden ;Boston :Brill,2007. sv. ;28 cm.

Monumentalno djelo u 13 svezaka Religion past & present: encyclopedia of theology and religion: [RPP] etvrto je izdanje, a ujedno i reprint jedne od najznaajnijih i najutjecajnijih enciklopedija o teologiji i religiji, ukljuu-jui i biblijske studije. Izvornik Religion in Geschichte und Gegenwart (RGG) poznato je njemako izdanje, objavljeno prvi puta daleke 1908. godine, a ubrzo nakon izdavanja prihvaeno je u akademskim krugovima kao naj-obuhvatniji i nezamjenjivi sekundarni izvor za studij i istraivanje religije.Djelo Religion in Geschichte und Gegenwart (RGG) zbog svoje je trajne vri-jednosti uvrteno u kategoriju zlatni standard izvrsnosti referentne literature po odreenom znanstvenom polju i u okvirima europske enciklopedistike. Meunarodna izdavaka kua brILL odluila se na engleski prijevod nje-makog izdanja jer je testiranje izdavakog trita pokazalo slabiji uspjeh i niu recepciju referentnih izvora ako nisu pisani engleskim jezikom. Izda-nje na engleskom osuvremenjeno je novim poglavljima, novim prilozima i novim podacima, tako da je sadrajno proireno te nije sasvim jednako prethodnim izdanjima. Za referentnu izvrsnost ovoga sekundarnog izvora zasluno je preko tri tisue autora iz 88 zemalja. Sadraj se moe pretra-ivati putem 15 tisua pristupnica u 13 pozamanih svezaka, a ukupno je iskoriteno osam tisua rijei.osim toga, etvrto, englesko izdanje ovoga poznatog djela konano je glo-balnom, engleskom govornom svijetu otvorilo put u bogati informacijski svi-jet tradicionalne njemake enciklopedistike u podruju religijskih znanosti.U prostorima Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu ovo je djelo dostupno u itaonici za drutveno-humanistike znanosti.

http://www.mohr.de/religionswissenschaft/nachschlagewerke/buch/religion-in-geschichte-und-gegenwart.html



The Oxford international encyclopedia of legal history Urednik: Stanley N. KatzOxford : Oxford University Press,2009. 6 sv. :ilustr., faks. ;29 cm.

Oxford International Encyclopedia of Legal History, koju je uredio Stan-ley N. Katz, prva je enciklopedija iz podruja prava koja prua povijesne i suvremene usporedbe meunarodnih pravnih sustava. Meunarodno i interdisciplinarno referentno djelo Oxford International Encyclopedia of Legal History pokriva povijest prava od drevnih do moder-nih vremena. oko tisuu lanaka istrauje tradiciju prava starih grka, rimljana, srednjovjekovnoga rimskog, kineskog prava; englesko ope pravo, islamsko pravo, pravo Sjedinjenih Amerikih Drava te pravo dru-gih dravno-pravnih podruja poput Afrike, Latinske Amerike i june Azije. Veina kategorija prava objanjena je detaljno te ukljuuje privatno pravo (ugovorno, kazneno pravo te graanski, parniki postupak), javno pravo (kriminalno pravo, zakonski postupak itd.) te ustavno pravo. Koristei zakonske propise i administrativna rjeenja, sudske odluke i opise legislativa, agencije i sudove, Oxford International Encyclopedia of Legal History prua uvid u pozadinu zakona koji su uvjetovani tradicijom i okruenjem te u njihovo porijeklo i posljedice kroz povijest. U prostorima Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu ovo je djelo dostupno u itaonici za drutveno-humanistike znanosti.

http://lapa.princeton.edu/peopledetail.php?ID=314


57 Znanstveno-strune monografije

R. David LankesThe atlas of new librarianship Cambridge, Mass. ; London :The MIT Press :Association of College & Research Libraries, A Division of the American Library Association,2011. XV, 408 str. :ilustr. (preteno u bojama), graf. prikazi (preteno u bojama) ;26 cm +The atlas of new librarianship ([1] viestruko presavijen list). Znanstveno-struna monografija The atlas of new librarianship, autora Davida Lankesa, djelo je enciklopedijskog diskursa, velikog formata, na 408 stranica, bogato ilustrirano, s preslikama dokumenata i raznih ugovora, grafikih prikaza i tablica. Ujedno je kapitalno izdanje nekolicine ugled-nih meunarodnih izdavaa i Amerike knjiniarske udruge (ALA) o svim aspektima potpuno novoga knjiniarskog krajolika. ova je monografija dobitnica nagrade za najbolju knjigu iz podruju knjiniarstva prema izboru amerike izdavake kue AbC-CLIo/ greenwood. Kopernikanski obrat u knjiniarstvu ili nova paradigma poslovanja i informa-cijskog okruenja predstavljena je u ovom priruniku kao novo knjiniarstvo. Autor dri da se ono vie ne zasniva na tiskanoj grai i spremitima knjiga, nego na uinkovitom koritenju suvremenih tehnologija i interneta te sustav-nom usvajanju novih znanja i vjetina. razrauje se i fundamentalni koncept stvaranja novog znanja, koje se uglavnom zasniva na komunikaciji te na osu-vremenjenoj praksi knjinica kao posebno vanih informacijskih sredita.Autor David Lankes je meunarodno poznat sveuilini profesor, stalno zaposlen na Sveuilitu u Syracuseu, na Katedri za knjiniarstvo i infor-macijske studije. Uvijek je bio zainteresiran za kombiniranje informacijskih teorija s praksom samih knjinica, emu se priklanja i u ovom djelu. Veliki je zagovaratelj knjinica i njihove kljune uloge u dananjem drutvu.Atlas ima i svoje online izdanje koje je pratei, dopunski materijal tiskanom izdanju. osim toga, slui i kao kolaborativni servis (mogunost dopuna koje unose korisnici/itatelji) te kao veza prema drutvenim mreama.Djelo je dostupno korisnicima u Zbirci za knjiniarstvo Nacionalne i sveui-line knjinice u Zagrebu.

http://quartz.syr.edu/rdlankes/http://www.ala.org/http://ischool.syr.edu/About/board/rdlankes.aspxhttp://ischool.syr.edu/About/board/rdlankes.aspxhttp://ischool.syr.edu/About/board/rdlankes.aspx



The Palgrave dictionary of transnational history :[from the mid-19th century to the present day] Urednici: Akira Iriye i Pierre-Yves Saunier1st published Basingstoke ; New York : Palgrave Macmillan,2009. XLI, 1226 str. :graf. prikazi ;24 cm.

Novi terminoloki rjenik Palgrave Dictionary of Transnational History nudi drugaiji znanstveni pristup razumijevanju suvremene svjetske povijesti. Ideja transnacionalnog povezuje globalna kretanja ljudske povijesti, uvodei neke nove temeljne kategorije kao to su hrana, migracije, vjera itd.Interdisciplinarne priloge u djelu potpisuje preko 350 autora iz 25 zemalja, specijalisti iz brojnih znanstvenih disciplina. Autori dijele uvjerenje da se suvremena svjetska povijest ne smije promatrati iskljuivo kao zbroj nacio-nalnih povijesti ili kronologija meudravnih odnosa ve joj treba pristupati kao povijesti transnacionalnih veza i kretanja ljudi (migracije), dobara, kapi-tala, ideja, vjetina itd. oni nisu uvijek vezani uz neku odreenu zemlju ili regiju niti se mogu identificirati granicama drava ili njihovim vladama.opepoznati pojmovi kao to su oporezivanje, Hladni rat ili Europska unija poprimaju nova znaenja kada ih se promatra s gledita transnacionalnih odnosa umjesto s gledita nacionalnih i meunarodnih sustava.ovaj jedinstveni svezak nudi znanstvenicima i studentima referentno poma-galo jednostavno za koritenje, s preko 400 natuknica koje unapreuju razumijevanje suvremene povijesti naeg svijeta.U prostorima Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu ovo je djelo dostupno u itaonici za drutveno-humanistike znanosti.



Collection development in the digital ageUrednici: Maggie Fieldhouse i Audrey MarshallLondon : Facet Publishing, 2011.XX, 235 str. : ilustr. ; 24 cm

Nagli i sveobuhvatni razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija, prijelaz s tiskanih dokumenata na elektronike dokumente, usporedni razvoj analognih i digitalnih zbirki u knjinicama diljem svijeta definitivno su promijenili poimanje knjinine zbirke i njezine izgradnje.Upravljanje knjininim zbirkama i njihov razvoj radikalno su se promijenili tijekom posljednjih dvadesetak godina. ova se zbirka radova bavi istraiva-njem razvojnih pomaka na podruju uloga i ideja vezanih za izgradnju knji-ninih zbirki u digitalnom vremenu. Kroz konkretne primjere prikazano je tre-nutano i budue stanje na ovom dinaminom podruju. Vodi je podijeljen na etiri dijela prvi dio donosi pregled temeljnih pojmova vezanih za razvoj knjininih zbirki kao i literature s tog podruja; drugi dio se bavi trenutanim kretanjima unutar knjinine nabave kao to su ugovaranje poslova, licen-ciranje elektronikih izvora, komunikacija s domaim i inozemnim dobavlja-ima; trei dio razmatra smjerove razvoja na podruju elektronikih izvora podataka, ukljuujui otvoreni pristup i elektronike knjige (e-books), dok se etvrti (zavrno poglavlje) bavi problematikom upravljanja zbirkama, isto-dobno nudei savjete za postizanje vee suradnje samih korisnika. ova je struna monografija dostupna korisnicima u Zbirci za knjiniarstvo Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu.



Allison CullingfordThe special collections handbookLondon : Facet Publishing, 2011.XIV, 210 str. ; 24 cm

Struna monografija The special collections handbook najnoviji je prirunik faceta, uglednoga britanskog izdavaa iz podruja knjiniarstva i informacijskih znanosti, o novom, suvremenom pristupu izgradnji i razvoju posebnih/specijalnih zbirki. ovaj e praktini prirunik biti koristan svima koji rade sa zbirkama grae posebne vrste ili rijetkim knjigama u knjinicama, arhivima, muzejima, galerijama i drugim batinskim ustanovama i udrugama. Ujedno, moe posluiti i kao vrlo koristan uvod u rad sa zbir-kama grae posebne vrste pripravnicima i studentima knjiniarskih i informacijskih studijskih programa. rad sa zbirkama grae posebne vrste ukljuuje veliki broj aktivnosti, od trajnog ouva-nja pojedine rijetke knjige pa sve do digitalizacije i uspostave arhiva koji sadrava grau na razliitim medijima. prirunik obrazlae temeljne vjetine i postupke potrebne za rad u ovom podruju te donosi pregled uobiajenih potekoa i s njima povezanih rjeenja, kao i dobrih primjera provjerenih u praksi. Svako poglavlje bavi se nekim drugim vidom rada i pomae, na primjer, upoznati se u potpunosti sa zakonskim propisima i etikom vezanom uz ovo podruje, ukljuujui i problematiku autorskih prava; primjenom uinkovitih standarda i postupaka ouvanja grae; pomae pri primjeni odgovarajueg sustava i normi katalo-gizacije; pri privlaenju korisnika, popularizaciji grae sadrane u zbirci te govori kako iskoristiti utjecaj medija kako bi se poveala recepcija grae. prirunik takoer pomae pri pronalasku uinkovitih metoda za prikupljanje novanih sredstava, pomae pri pronalasku naina kako osuvremeniti prostor u kojemu je graa smjetena, zatim govori o tome kako poboljati korisnike usluge te konano kako uinkovito upravljati osobljem odjela zbirke, kako osposobljavati suradnike neknjini-arske struke te kako poboljati vlastite vjetine. ovaj sveobuhvatni i praktini vodi za rad sa zbirkama grae posebne vrste i rijetkim knji-gama predstavlja vano svakodnevno pomagalo za knjiniare u tom poslu.Uloga knji-niara/informacijskih strunjaka uvijek je presudna za iskoritavanje ukupnog kapaciteta takvih zbirki, njihovu zatitu te omoguavanje njihove dostupnosti iroj javnosti.prirunik je dostupan korisnicima u Zbirci za knjiniarstvo Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu.


61 Znanstveno-strune monografije - Katalog izlobe

Katalog izlobe Galileo Galilei zwischen Kirche und Wissenschaft: Austsellungsfhrer der Universittsbibliothek der Freien Universitt Berlin Berlin : Sveuilina knjinica u Berlinu, 2011. 74 str. : ilustr. u bojama ; 29 cm

Sveuilina knjinica u berlinu u svom je prostoru od 9. sijenja do 24. veljae 2012. organizirala izlobu o astronomu i fiziaru galileu galileiu. Svi posjetitelji dobili su informacije o najvanijim ivotnim postajama i glavnim djelima toga istaknutog astronoma i fiziara. osim toga, mogli su se vidjeti i predmeti koji objanjavaju galilejeve znanstvene spoznaje, meu kojima su astronomski ureaji poput armilarne sfere ili modela svemirske letje-lice/sonde galileo. Sva predstavljena graa na izlobi prikazana je u ovom zanimljivom, popratnom katalogu izlobe. publikacija je dar Sve uiline knjinice u berlinu.galileo galilei (1564. 1642.) slovi kao osniva moderne astronomije i kla-sine fizike. Njegove astronomske spoznaje pridonijele su trajnom isprav-ljanju slike svijeta koja je bila rairena u njegovo vrijeme. U prostorima Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu ovo je djelo dostupno u itaonici za prirodne i primijenjene znanosti.

http://www.fu-berlin.de/presse/informationen/fup/2012/fup_12_004/index.htmlhttp://www.fu-berlin.de/presse/informationen/fup/2012/fup_12_004/index.htmlhttp://www.fu-berlin.de/presse/informationen/fup/2012/fup_12_004/index.htmlhttp://www.fu-berlin.de/http://www.biografije.org/galilei.htm



Marina Nikolaevna DrobyevaDalmatinsko-dubrovnickoe vozrodenie :tvorestvo Marina DriaSankt Peterburg : Izdatelstvo Sankt-Peterburskogo univerziteta,2006.212 str., [4] str. s tablama u bojama :ilustr. ;25 cm.

ruska povjesniarka knjievnosti, docentica na Katedri za povijest strane knjievnosti filolokog fakulteta u Sankt peterburgu, napisala je monogra-fiju o dubrovakom i dalmatinskom preporodu i Marinu Driu kao njegovu najistaknutijem predstavniku. U knjizi su savjesno obraeni povijesni pre-duvjeti i znaajke dubrovake i dalmatinske renesanse, politiki poloaj republike u meunarodnom kontekstu i njezin drutveni ustroj.Kao jo jedan naslov u bogatoj bibliografiji o Marinu Driu, ovu monografiju izdvaja to to je u sredite svoga istraivakog zanimanja Drobyeva sta-vila slavenske korijene dubrovake i dalmatinske renesanse, i sagledala je u svjetlu slavenske duhovnosti, ne zaboravljajui pritom talijanske veze i utje-caje. Sustavno izloivi ocjene preuzete iz raznih izvora, autorica preko njih izvlai svoje, ponekad neobine zakljuke. primjerice, prilino je neobina usporedba Marina Dria s franoisom Villonom. Iako u Drievu ivotu nema, kako kae, kriminalnih elemenata kao u Villonovu, ovu dvojicu pje-snika, prema njezinu miljenju, povezuju slina sudbina i bogom dani dar. pisana sigurnom rukom vrsna i disciplinirana znanstvenika, ova monogra-fija predstavlja znaajan doprinos knjievnoj povijesti, zanimljiv ponajvie ruskim povjesniarima.Iz prikaza Mihaele Vekari (objavljeno u Analima Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, No. 47 lipanj 2009.)

http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=569http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=569


63 Starija Croatica (1835. 1990.)

Antun PeuliAbecedarka za pouavanje odraslih nepismenjaka Sastavili: Antun Peuli i Rudolf HercegZagreb : Drutvo hrvatskih sveuilinih graana za pouku analfabeta, 1912. (Zagreb : Hrvatska puka seljaka tiskara d.d.)40 str. : ilustr. ; 28 cm.

Zbog velikog broja analfabeta, Kraljevska zemaljska vlada je poetkom 20. stoljea organizirala teajeve i tiskala itanke za opi-smenjavanje i obrazovanje odraslih, nastojei se tako boriti protiv nepismenosti. Knjiga nije bila privilegij povlatenih, ve je postala ope dobro. pojavu puke literature pratili su i teajevi pismenosti. U ovoj knjizi pie: Svaki drugi odrasli Hrvat je nepismen, a jedva svaka trea Hrvatica znade itati i pisati. Ako svaki pismen ovjek naui jednoga nepismenoga itati i pisati, bit e dobro: Hrvatska e napre-dovati. Zato na posao!Antun peuli i rudolf Herceg, aktivni la-novi Seljake sloge, autori su ove knjige koja nije samo abecedarka, ve i itanka s tekstovima za vjebanje itanja. Na poetku se nalazi molitva Oena, pjesma Horvat-ska domovina, a slijede raunica, poslovice, vicevi te ostalo korisno i zabavno tivo. Mekog uveza, tiskana u malom broju primje-raka, Abecedarka je doivjela brojna izdanja.

Mr. sc. Nataa DragojeviIzgradnja nacionalne zbirke jedna je od naj-vanijih zadaa Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu. Kako je teite u nje-zinoj izgradnji potpunost i sveobuhvatnost izvora, pozornost nam je stalno usmjerena na popunjavanje tzv. praznina u fondu (to se osobito odnosi na starija izdanja Croatice od 1835. 1990.).Tako u kategoriju Znaajne prinove brojimo i nabavu vrijednih i rijetkih izdanja hrvatskih knjievnih djela, tzv. bibliofilskih izdanja (prva izdanja, izdanja s dodanim vrijednostima, bogato ilustrirana izdanja, izdanja s vlasto-runim potpisom autora, s posvetom autoru ili posvetom autora) te izdanja s ogranienom nakladom i rijetkom ponudom.



Ljudevit Bauer i Mladen VeaTri medvjeda i gitaraZagreb : kolska knjiga, 1990.[16] str. : ilustr. u bojama ; 23 x 32 cm.

Slikovnica Ljudevita bauera Tri medvjeda i gitara bajka je o obitelji medvjeda u kojoj najmlai medvjedi pronalazi gitaru i svo-jom svirkom uveseljava brojne stanovnike ume. Tekst je veselim ilustracijama popra-tio Mladen Vea, a slikovnica je dobila nagrade Grigor Vitez i Ivana Brli Maurani. fondu hrvatskih knjiga Nacionalne i sveu-iline knjinice u Zagrebu nedostajalo je jedino ovo izdanje iz 1990. objavljeno prigo-dom proslave etrdesete godinjice posto-janja izdavake kue kolska knjiga.

http://www.hdpisaca.org/clan.asp?clan_id=257http://www.franjevci-split.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=956&Itemid=18http://www.kgz.hr/default.aspx?id=2033http://www.kgz.hr/default.aspx?id=3954



Josip Adamek, Ivan Filipovi i Marija ercarSeljaka buna 1573. : katalog izlobe u povodu 400. obljetnice buneZagreb : 1973.53 str., [8] str. s tablama ; 23 cm.

proslava 400. godinjice Seljake bune bila je popraena brojnim manifestacijama. ova knjiga je katalog velike izlobe koju je tom prigodom organizirao Arhiv Hrvatske i povijesni muzej Hrvatske. Najvei ustanak hrvatskih seljaka u doba feudalizma iz 1573. trajao je skoro dva-naest godina, a potreba za ruenjem feudalnog drutva razotkrila je duboko neslaganje vladajue plemike klase s obespravljenim seljacima. Izloba je tematski prikazala poloaj seljaka u Hrvatskoj od 15. do 17. stoljea, poloaj seljaka i prilike na stubikom vlastelinstvu, podizanje bune i njezino gaenje. U kata-logu su popisani svi dokumenti, likovna djela, predmeti, geografske karte, oruje, prikazi gradova i djeji crtei na temu seljake bune, koja na taj nain ostaje aktualna i u suvremenim vremenima.

http://www.mdc.hr/msb/seljacka-buna.htmhttp://www.arhiv.hr/arhiv2/index.htm



Antun CuvajRaunica s dodatkom iz geometrijskog oblikoslovlja za IV razred niih pukih kola u Hrvatskoj i SlavonijiZagreb : Naklada kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade, 1922.120 str. : ilustr. ; 20 cm.

poznati hrvatski pedagog Antun pl. Cuvaj autor je brojnih raunica za nie i vie razrede pukih kola, udbenika za graanske kole te djeake i egrtske kole. prvo izdanje ove knjige tiskano je Nakladom kr. hrvatsko-sla-vonsko-dalmatinske vlade 1896. godine, a kao udbenik u nastavi matematike koristilo se skoro trideset godina. Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu nabavila je jedno od posljednjih izdanja iz 1922. godine. Na naslov-nici pie da mu je tadanja cijena bila tri dinara. Raunica za IV razred niih pukih kola sadri tablicu mnoenja i dijeljenja, odnose razliitih mjernih veliina te zadatke s uputama autora koje zapoinju naredbom Pamti i istaknute su jae otisnutim slovima. Na kraju se nalazi Dodatak iz geometrijskog oblikoslovlja s pregledom poj-mova iz geometrije i slikama geometrijskih likova.



Franjo HoffmannNa pustom otoku ili brodolom lae Pacifika / po kapetanu Marryatu za mlade pripovijeda Franjo Hoffman ; novo izdanje uredio M.F. Zagreb : Tisak i naklada knjiare St. Kugli, /s.a./139 str. : ilustr. ; 21 cm.

Autor ove knjige, franjo Hoffmann, zapravo je franz Hoffmann, njemaki pisac za djecu i mlade koji je prepri-ao priu o kapetanu fantomskog broda Ukleti Holandez. Hrvatsko izdanje u nakladi Kugli uredio je M. f. poetkom 20. stoljea za djecu su izlazile poetnice, itanke, katekizmi, basne, bajke i moralistika djela. este su preradbe stranih pisaca s njemakog, engleskog i e-kog jezika. S njemakog jezika uitelji su preraivali naje-e prie Christophora Schmida i franza Hoffmanna. Hoffmann je napisao jo mnogo romana za mlade, meu kojima su etrdeset i dvije pripovijetke za mlade, Osveta je moja i ja u je vratiti, Ubogi Mihovil i Onkraj mora. roman Na pustom otoku spada u gusarske i pomorske romane i predstavlja slijed avantura to ih posada broda Pacifik doivljava nakon brodoloma, dok se konano ne nau u sigurnoj luci. poznata tragina radnja iz Ukletog Holandeza, o kapetanu broda koji proklet luta morima, u Hoffmannovoj verziji pretvara se u avanturistiki roman za mlade.U knjiari Kugli ovaj je roman dio niza domaih i stranih pripovijedaa koji nosi naziv Pripovijesne prie za mlade. Tvrdog je uveza i ima 27 ilustracija. U fondu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu upotpunio je djela franza Hoffmanna, a isto tako i podruje knjievnosti za mlade s poetka 20. stoljea.



Heinz Waldhuber i Katrin KruseAristocratic Chic on Brioni Island (1893-1919.)Prevela s njemakog na engleski Rebecca LawBe : Bohlau, 2006. 83 str.

Knjiga Aristocratic Chic on Brioni Island (1893-1919)

Documents

NSK katalog interactive FIN.pdf