Obligaciono Pravo-ukupna Prezentacija

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK FAKULTET PRAVNIH NAUKA Trifkovi dr Milo

OBLIGACIONO PRAVO(IFRA: 120)

"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

1

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA ODREIVANJE - 1

1. Obligaciono pravo u objektivnom smislu je skup pravnih normi koje

2.3. 4. 5.

reguliu odnose izmeu dvije strane iji je predmet odreena,mogua i doputena ljudska radnja imovinsko-pravne prirode (izraziva u novcu) Obligaciono pravo u subjektivnom smislu je subjektivno pravo ili ovlatenje koje pripada povjerilakoj strani iz obligacionog odnosa Ostali izrazi: obvezno, dugovinsko, trabeno pravo. Obligaciono pravo kao grana spada u oblast graanskog prava Predmet obligacionog prava u objektivnom smislu:obligacija


2

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA ODREIVANJE - 26. Karakteristike obligacije kao predmeta graanskog prava: a) sadraj obligacije su prava i obaveze stranaka povodom ljudskih radnji b) obligacija je uvijek dvostran odnos. Na svakoj od strana, ili na obje, moe biti vie lica (mnoina subjekata obligacije) c) relativan odnos obaveze i prava postoje samo izmeu tano odreenih strana. Djeluje inter partes; tertiis nec prodest nec nocet -- relativnost nije apsolutna. Postoje sluajevi u kojima prava djeluju i prema treima: pravo pree kupnje djeluje prema treim licima 6 mjeseci (l. 532 ZOO), registrirana zaloga na pokretnim stvarima djeluje prema svim kasnijim sticaocima stvari; povjerilac moe kod treih lica pobijati pravnu radnju dunika poduzetu na tetu povjerioca (l. 280 ZOO). d) imovinsko pravni odnos = radnja dunika je nosilac vrijednosti koja se neposredno ili posredno moe izraziti u novcu"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 3

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA ODREIVANJE -36. Metoda obligacionog prava: a) dispozitivnost normi (l. 20), b) u principu jedinstveno regulisanje odnosa (monistika koncepcija). Praktino: dualistiki pristup zasnovan na posebnim rjeenjima za poslovno-pravne obligacione odnose. Donoenjem zakona o zatiti potroaa i prenosom njegovih rjeenja u ZOO, moe se govoriti i o trialistikoj koncepciji c) komercijalizacija obligacionog prava uvoenjem rjeenja poslovnog prava kao optih pravila i za graanske odnose d) pravila za obligacije zasnovane na ugovoru shodno se primjenjuju i na druge poslove, ukoliko za te poslove ne postoje specifine odredbe (l. 25, 2) e) metod koordinacije uesnika zasnovan na pravnoj moi subjekata da raspolau dobrima, njihovoj ravnopravnosti i slobodi ureivanja svojih odnosa."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 4

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA ODREIVANJE -47. Odnos stvarnog i obligacionog prava

R.br Osobina 12. 3. 4. 5.

Stvarna prava

Obligaciona prava

OdreenostPredmet Dejstvo Zahtjev Funkcija

Zakonom; Numerus Autonomija volje, clausus pa izuzetno zakonStvar Prema svima (erga omnes) Negativan Ljudska radnja Meu stranama (inter partes) Pozitivan

Statika ekonomskih Dinamika odnosa ekonomskih odnosa"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

5

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA IZVORI PRAVA U BiH - 11. Zakoni a) Zakon o obligacionim/obveznim odnosima (Sl.l. SFRJ 29/87, 39/85,45/89,57/89; preuzet u pravni sistem RBiH Uredbom 2/92 13/94; U RS ZOO je preuzet Zakonom iz 17/93 i mijenjan u Sl. gl. RS 74/04)). eka se usvajanje novog , znaajno izmijenjenog ZOO b) Ostali zakoni: o vrijednosnim papirima, mjenici i eku, osiguranju, transportu itd. 2. Podzakonski akti, naroito uredbe. Rijetko se pojavljuju u ovoj ulozi 3. Opte uzanse za pitanja koja nisu regulisana ZOO a za regulisana pitanja, samo ako je to izriito ugovoreno (l.1107) (l. 21,1) 4. Posebne uzanse ako nisu suprotne ZOO i ako su to stranke izriito ugovorile (l. 1007 ZOO) 5. Dobri poslovni obiaji (l. 21, 2) = obiaj formiran u poslovnoj praksi koji je ocijenjen sagalasnim sa optedrutvenim moralom, ne moralom grupe ili pojedinca."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

6

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA IZVORI PRAVA U BiH - 26. Obiaji, naroito u poslovnom pravu (l. 21 ZOO). Praksa u brani koja jo nije drutveno verifikovana kao moralna. Praksa ne smije biti protivna postojeem shcvaanju drutvenog morala (ne: morala privrednika) 7. Stavovi i praksa i vrhovnih sudova i pravna nauka kao posredan izvor 8. Ustaljene praksa izmeu konkretnih subjekata


7

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA NAELA - 11. Naela su najoptija pravna pravila koja odreuju strukturu i sadraj prava. Procesi globalne i regionalne unifikacije privatnog prava naelima sve ee dodaju jo neka znaenja. Ona pored pravnih obuhvaaju i vrijednosti na kojima regulativa poiva (Vidjeti DCFR , str. 15), te ue ili ire normativne instrukcije za detaljno ureivanje pojedinih pitanja na pravno-tehnikoj ravni.( UNIDROIT Principi 2004 i Principi evropskog ugovornog prava sadre veliki broj naela koja u nomotehnikom smislu granie sa dispozicijama pravnih normi.) 2. Naela se mogu strukturirati prema optosti na one koji vae za cijeli pravni sistem, za pojedine oblasti prava, pravne grane i njihove institute. Naela opredjeljuju izgled pravnih normi i njihovu interpretaciju. Zbog svoje optosti naela su samo izuzetno neposredno zatiena sankcijama. Zatita naela najee se provodi sankcioniranjem pravnih normi koje ih konkretizuju."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 8

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA NAELA - 23. Najvanija osnovna naela prema ZOO (vae za sve obligacije): a) ravnopravnost stranaka kao vlasnika (l. 11). Ravnopravnost postoji u pravnom, a ne u ekonomskom smislu. b) sloboda ureivanja obligacionih odnosa u skladu sa Ustavom, zakonima i moralom drutva (l. 10, 2/92). Sloboda se ispoljava na razne naine, zavisno od prirode izvora obligacije i zakonskog reima kome je podvrgnuta. Kod ugovor se, na primjer, pojavljuje kao naelo slobode ugovaranja. U deliktnom pravu se sloboda ureivanja odnosa se ispoljava kao pravo oteenog da bira naknadu u naturi ili novcu c) pridravanje naela potenja i savjesnosti u zasnivanju i izvravanju obligacija, kao sredstvo borbe protiv pretjeranog formalizma i kao instrument moralizacije prava (l. 12). Primjena ovog naela omoguava prilagoavanje znaenja pravnih normi faktikim okolnostima sluaja i individualnim svojstvima subjekata obligacije"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 9

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA NAELA - 3d) zabrana zloupotrebe prava kao instrument socijalizacije obligacija (l. 13). Subjektivna prava su licima data radi zadovoljavanja i njihovog i drutvenog interesa odreenog pravnom normom. Upotreba prava suprotno ciljevima radi kojeg je ono priznato , ne uiva pravnu zatitu (objektivna teorija zloupotrebe prava). Koritenje subjektivnim pravom ne smije biti suprotno drugim principima obligacionog prava, zabrani nanoenja tete naroito (subjektivna teorija zloupotrebe prava)


10

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA NAELA - 4e) jednaka vrijednost davanja, kao instrument stimulisanja ekvivalentne razmjene i moralizacije ekonomskog i pravnog prometa. Sluajevi naruavanja koji povlae pravne posljedice moraju biti odreeni zakonom iskljuivo (l. 15). Razlog: razmjena je ekvivalentna samo u prosjeku, kao statistika tendencija. Zbog toga bi iroka primjena ovog naela vodila masovnom pobijanju ugovora i drugih pravnih poslova. U takvim uslovima bi bio ugroen, ako ne ukinut princip pravne sigurnosti. f) generalna zabrana uzrokovanja tete drugom, kao instrument pojaavanja potovanja obligacija. Funkcionie i kao moralni princip (l. 16)


11

POJAM OBLIGACIONOG PRAVA NAELA - 5

g) dunost ispunjenja obaveza bez obzira na osnov njihovog nastanka. U ugovornim obligacijama: Pacta sunt servanda! Nepotovanje ovog principa povlai odgovornost (l.17, 1) h) prestanak obligacija samo na osnovu volje stranaka (manifestacija principa slobode) ili na osnovu zakona (manifestacija principa suverenosti) (l. 17, 2) i) postupanje dunom panjom u izvravanju obaveza, kao instrument individualizacije ponaanja subjekata (l. 18). O odreivanju standarda duana panja bie rijei kod odgovornosti za neizvrenje obaveza. j) rjeavanje sporova na miran nain tj. van suda pregovorima, koncilijacijom, medijacijom itd. (l. 19) 3. Naela su instrument za tumaenje ugovora (l. 99)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

12

POJAM I VRSTE OBLIGACIJAPOJAMS1 = Povjerilac Subjektivno pravo

S2 = Dunik

+

Obaveza

OBJEKAT = LJUDSKA RADNJA a) odreena ili odrediva b) mogua: objektivno ili subjektivno c) doputena: pravno ili moralno d) imovinske prirode = izraziva u novcu"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 13

POJAM I VRSTE OBLIGACIJA PODJELA OBLIGACIJA PREMA VRSTAMA RADNJIa) Prema sadraju radnje Pozitivne: davanje ili injenje Negativne: proputanje ili trpljenje onog to se po objektivnom pravu ne bi moralo b) Prema vezanosti za linost Strogo line: obavezu moe izvriti samo dunik Neline: obavezu moe za dunika izvriti bilo ko

c) Prema vremenu izvrenja Trajne Trenutne"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 14

POJAM I VRSTE OBLIGACIJA PODJELA OBLIGACIJA PREMA VRSTAMA RADNJId)

Prema djeljivosti radnje Djeljive: nema gubitka vrijednosti pri djelominom ispunjenju Nedjeljive Prema broju radnji Proste Sastavljene: jedna glavna i x sporednih Prema objektu na kome se vri radnja Novane = isplata/prenos novca Nenovane

e)

f)


15

POJAM I VRSTE OBLIGACIJA PODJELA OBLIGACIJA PREMA NAINU ODREIVANJA RADNJIa) Po stepenu odreenosti radnje Specijalne Generike b) Po broju radnji Nealternativne Alternativne: obaveza glasi na 2 ili x radnji, a ispunjava se izvrenjem bilo koje od njih c) Po mogunosti izbora Nefakultativne: jedna radnja u obavezi, jedna u izvrenju Fakultativne: jedna u obavezi ali postoji mogunost dunika da po svom izboru izvri obavezu drugom unaprijed odreenom radnjom"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

16

Osnovni pojmovi obligacionog prava4. Podjela obligacija prema broju subjekata u odnosu a.) Vie subjekata na jednoj strani Razdjeljena obligacijaP1 P2 P3Zahtjev samo za dio 1 Zahtjev samo za dio 2 Zahtjev samo za dio 3

Skup vie samostalnih obligacijaZahtjev samo za dio 1

D1 D2 D3

D

ili

P

Zahtjev samo za dio 2 Zahtjev samo za dio 3

b) Solidarna obligacija = jedna obligacija vie subjekata na jednoj ili obje strane Aktivna solidarna obligacija Pasivna solidarna obligacija P1 P2 P3Zahtjev za isplatu cijelog dugaD1

Regres 2 dijela

D

Regres 2 dijela

D2

Zahtjev za isplatu cijelog duga

P

D3 "VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

17

Osnovni pojmovi obligacionog pravaII Izvori obligacija1.

Ugovor = dvostrani (graanski) pravni posao (l. 26 153 ZOO) Jednostrane izjave volje = jednostrani graansko pravni posao (l. 221 261) Prouzrokovanje tete = graanski delikt (l. 154 200) Poslodavstvo bez naloga (l. 220 228) Sticanje bez osnova = neosnovano obogaenje (l. 210 217) Razni pravni akti i pravna stanja"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

2.

3.

4. 5.

6.

18

UGOVOR POJAM UGOVORA - 11. l. 26 ZOO: Ugovor je sklopljen kad su se ugovorne strane suglasile o bitnim sastojcima ugovora 2. Teorijska definicija: ugovor je pravom priznati rezultat sporazuma dvije strane o najmanje bitnim elementima po prirodi posla kojim nastaje obaveza jedne strane da izvri odreenu, moguu i doputenu ljudsku radnju imovinske prirode, a druga to prihvata (jednostrano-obvezni ugovori), odnos no kojim se obje strane uzajamno obavezuju i prihvataju obaveze druge strane (dvostrano obvezni - ugovori). 3. Ugovor je posebna socioloka, ekonomska i pravna tvorevina, relativno nezavisna od izjava volje ijom je saglasnou nastao, kao i od obligacije koju stvara. 4. Dejstvo ugovora: nastanak obligacija izmeu stranaka (inter partes)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

19

UGOVOR EMATSKI PRIKAZ - 1PRETPOSTAVKE1. POSLOVNA SPOSOBNOST2. VALJAN PREDMET 3. VALJAN OSNOV 4. SAGLASNOST VOLJA [5. FORMA] S2 = ponudilac ( dunik)

SUBJEKTI

EVENTUALNE FAZE

OBAVEZNE FAZE

UGOVOR

OBLIGACIJA

S1 = ponudilac ( dunik)

1. PRETHODNI KONTAKT 2. PREGOVORI (l. 30 ZOO)

IZJAVLJENO ponuda P UZETO IZ IZVORA PRAVA BEU zakon prihvat stranke priroda posla NBEU

3. PUNKTACIJE4. NACRT UGOVORA

1.Jednostrano obavezna 2. Dvostrano obavezna (poslovni ugovori) SP + O O + SP


20

UGOVOR EMATSKI PRIKAZ - 2PRESTANAK OBLIGACIJA NEISPUNJENJE ILI NEUREDNO PROMJENA ISPUNJENJE ODNOSA PRESTANAK OBLIGACIJA

ODGOVORNOST Transformisana ugovorna obligacija SP + O

1. NEISPUNJENJE 1. ISPUNJENJE 2. DOCNJA 2. KOMPENZACIJA 3. MATERIJALNI 3. ITD NEDOSTACI 4. PRAVNI NEDOSTACI 5. OSTALE POVREDE UGOVORA

Ljudska radnja popravljanja tete 1. U naturi 1. ISPUNJENJE 2. U novcu 2. KOMPENZACIJA3. ITD


21

UGOVOR PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK UGOVORA -11. Poslovna sposobnost subjekata koji su strane u ugovoru a) kod fizikih lica: puna ili ograniena/djelomina koja ne iskljuuje mogunost zakljuenja konkretnog ugovora c) ugovori koje zakljui poslovno nesposobna osoba i prava druge strane (l. 56 69 ZOO) b) kod pravnih lica: puna specijalna poslovna sposobnost u okviru pravne sposobnosti pravnog lica, uz razliite stepene prihvatanja Ultra vires teorije u pojedinim dravnim pravnim porecima (l. 54) 2. Valjan predmet ugovora: ljudska radnja a) odreena ili odrediva: strane ili tree lice b) mogua: subjektivno i objektivno; odmah ili naknadno c) doputena: pravno i moralno u trenutku nastanka ugovora d) imovinske prirode."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 22

UGOVOR PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK UGOVORA -23. Doputena osnova obavezivanja (causa), razlog zbog koga se strane meusobno obavezuju: a) osnov je doputen ako je suglasan ustavu, prinudnim propisima te moralu drutva (l.51,2 ZOO 2/92), te ako je istinit (postojei) i odreen ili odrediv b) pravno shvaanje osnova u ZOO: obaveza druge strane c) ekonomsko shvaanje osnove: ekonomski razlog obvezivanja, u naelu: razmjena ekvivalenata d) osnov =/= motiv. Motiv je pravno relevantan samo kod dobroinih ugovora e) nedoputen motiv/pobuda jedne strane za koji druga nij e znala niti mogla znati, ini ugovor nitavim i bez uinka (l. 53,3)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 23

UGOVOR PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK UGOVORA -24. Saglasnost volja a) svjesne b) ozbiljne c) stvarne (animus contrahendi) d) podudarne kod obje strane, tj. u ponudi i u prihvatu. Mjera podudarnosti je danas elastinija nego u klasinom pravu e) ako postoje mane volje (prijetnja l. 60; bitna zabluda l. 61; nesporazum l. 63; prevara l. 65) ugovor je ruljiv. f) izuzeci od ovog osnova su: prinudnim propisom nareeno sklapanje ugovora (l. 27) i dozvola i odobrenje kao uslov za nastanak ugovora (l. 29) g) suglasnost volja se ostvaruje kroz ponudu i prihvat kao obavezne faze zakljuivanja ugovora."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 24

UGOVOR PRETPOSTAVKE ZA NASTANAK UGOVORA -35. Posebna forma ugovora je pretpostavka nastanka ugovora u dva sluaja (formalni ugovori): b) po prinudnom propisu (l. 67) Ova forma se naziva sveanom ili ad solmenitatem a) predviena sporazumom (ugovorna) stranaka. I ovo je sveana forma ugovora.


25

UGOVOR ZASTUPANJE- 11. Pojam zastupstva = vrenje pravne radnje, tj. davanje izjave volje u tue ime i za tui raunOvlatenje- Zakon - Statut Pravni posao Izjava volje (TI, TR)

ZASTUPANIPravni odnos zastupstva (Interni odnos)

ZASTUPNIK

3. LICE

Pravni odnos nastao izjavom volje zastupnika (eksterni odnos)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 26

UGOVOR ZASTUPANJE - 22. Vrste zastupstva prema osnovu a) Zakonsko b) Statutarno c) Zasnovano na aktu nadlenog organa upravnog sudskog d) Ugovorno zastupstvo ili punomostvo ( punomo) opta posebni sluajevi: poslovna punomo punomo trgovakog putnika, punomostvo po zaposlenju prokura"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 27

UGOVORI ZASTUPANJE - 35 Vrste zastupstva prema obimu ovlatenja zastupnika a) Opte b) Posebno 6. Vrste zastupstva po ogranienjima a) Bez ogranienja b) Sa ogranienjem na osnovu zakona izvori radno pravni dokazi na osnovu pravnog posla


28

UGOVOR ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 11. Pregled faza zakljuivanja ugovora: a) b) c) 2. a) b) c) eventualne faze: pregovori (l. 30 ZOO!) nune faze perfekcija ugovora: mjesto + vrijeme nastanka ugovora Nune faze ponuda prihvat (kontraponuda) (l. 41)

6.


29

UGOVOR ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 2S I Preliminarni kontakti Pregovori Punktacija S II fakultativne faze

Nacrt ugovora Ponuda ultimatum (kontra ponuda)+

PrihvatObavezne faze

Perfekcija ugovora UGOVOR"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

30

UGOVOR ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 34. Ponuda a) upuena od budue stranke u ugovoru b) upuena odreenom licu ili licima (l. 32); neodreenom licu ili ponude javnosti(l. 33), izlaganje robe (l. 34) c) sadraj: bitni sastojci koji na osnovu prihvata dovode do nastanka i odreenja ugovora. Sporedni sastojci mogu biti dogovoreni i naknadno ili dopunjeni od strane suda u sluaju spora (l. 32) d) forma ponude: mora biti u formi zakonom propisanoj za sam ugovor (l. 38) e) dejstvo ponude: stvara obavezu ponudioca da ostane pri ponudi vrijeme odreeno ponudom ili l. 37 ZOO (ponuda kao jednostrano obvezni pravni posao). Ova obaveza moe biti iskljuena izjavom u ponudi ili na osnovu okolnosti posla (l. 36) f) opoziv mogu ako ga je ponueni primio istovremeno ili prije prispija ponude (l. 36)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

31

UGOVOR ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 4PrihvatOdbijanje ponude Nastanak pravnog dejstva ponude teorija prijema

PONUDILAC

Ponuda

PONUENI

Opoziv ponude


32

UGOVOR ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 56. Prihvat a) izjava ponuenog dovoljno usaglaena sa ponudom da moe da stvori ugovor (l. 32, 2 ZOO) b) naini davanja izjave o prihvatu : izriito, konkludentnim radnjama i pod odreenim uslovima - utnjom (l. 42) c) dejstvo prihvata: od prispijea prihvata ponudiocu d) zakanjeli prihvat pod zakonskim uslovima moe da dovede do nastanka ugovora (l.43) 7. Kontraponuda (l. 41)


33

UGOVOR ZAKLJUIVANJE UGOVORA - 7

8 Perfekcija ugovora Vrijeme nastanka ugovora, ako ga stranke nisu odredile u ugovoru (dispozitivna pravila) b) pregovori meu prisutnim kada se postigne suglasnost b) pregovori putem sredstava direktnog elektronskog komuniciranja (telefon, teleprinter, skype, chat) kada se postigne suglasnost d) pregovori meu odsutnim : kada prihvat stigne ponudiocu (teorija prijema l. 31 ZOO) Tri druge teorije: izjave, otposlanja i saznanja. 9. Perfekcija ugovora - Mjesto zakljuenja, ako stranke u samom ugovoru ne odrede drukije: sjedite, odnosno prebivalite ponudioca u trenutku u kome je uini ponudu (l. 31)


35

UGOVOR FORMA UGOVORA - 11. Definicija: nain na koji su izjave date i ugovor materijalizovan 2. Osnovni princip: neformalnost ugovora 3. Vrste forme: a) zakonska ili ugovorna (l. 69) pisana forma kao pretpostavka nastanka ugovora i njegov bitan element (l. 70). Izuzetak: ugovor je valjan i kad nije zakljuen u obaveznoj formi ako je izvren u cjelini ili bitnom dijelu (konvalidacija), osim ako iz cilja forme oito ne proizilazi ta drugo (l. 73). b) ako posebna (pisana, notarijalna, ovjerena) forma predviena kao obavezno ili jedino sredstvo dokazivanja, neka od navedenih formi ima samo dokaznu snagu (ad probationem)


36

UGOVOR FORMA UGOVORA - 2c) u svim ostalim sluajevima radi se o obinoj ili prostoj dokaznoj snazi forme ugovora. Stranke su dune da ovakav ugovor sklopljen usmeno, naknadno zakljue i u dogovorenoj formi (l. 69) 4. Ostvarivanje zakonske ili ugovorne forme: a) potpis jednog dokumenta b) razmjena identinih pismena od kojih je svaka strana potpisala svoje (l. 72) 5. Postoji pretpostavka potpunosti pisane isprave i vai samo ono to je napisano. Izuzeci: a) usmeni uglavci o sporednim pitanjima nespomenutim u ugovoru koji nisu u opreci sa sadrajem ugovora ili ciljem radi kojeg je forma uvedena (l. 71,2) b) usmena utanaenja koja olakavaju obaveze jedne ili obje strane, ako je forma propisana samo u interesu stranaka (l. 71,3)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 37

UGOVOR FORMA UGOVORA - 36. Kasnije izmjene i dopune ex lege formalnih ugovora moraju biti uinjene u istoj formi osim ako se ne radi o sporednim takama o kojima ugovor uti ili kada usmene izmjene i dopune nisu protivne razlogu radi kojeg je forma uvedena (l. 67). Ovo pravilo ne vai za ugovornu formu ad solemnitatem 7. Raskid formalnih ugovora mogu je i neformalnim sporazumom osim ako drukije nije izriito predvieno ili ako razlog uvoenja forme zahtijeva da i raskid bude izvren u xformi u kojoj je ugovor nastao (l. 68)


38

UGOVOR ELEMENTI UGOVORA - 11. Definicija: elementi ugovora su sastojci koje ugovor sadri. U sluaju spora utvruju se tumaenjem. Dijele se prema vezi sa (ekonomskom) sutinom posla, javnim interesom koji sadre i vanosti za stranke. 2. Bitni elementi su sastojci zbog kojih su stranke zakljuile ugovor i koji ugovoru daju karakteristike odreene i definisane vrste posla (imenovani ugovori). Dokazuje ih tuilac. Odreuju se: a) zakonom ili drugim prinudnim propisom, najee radi zatite javnih interesa ili javno priznatim interesom stranaka b) sporazumom stranaka, u njihovom interesu c) po prirodi posla , ako nema prethodnih odreenja (pravno kao nadgradnja nad ekonomskim odnosima)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 39

UGOVOR ELEMENTI UGOVORA - 23. Prirodni sastojci ugovora su oni koji ulaze u ugovor na osnovu tijesne sadrinske ili funkcionalne veze sa bitnim sastojcima. Oni ulaze u ugovor ako prilikom zakljuivanja nisu izriito ili preutno iskljueni Regulisani su dispozitivnim propisima i mogu se naknadno mijenjati ili ak unositi u ugovor. Postojanje ovih elemenata se pretpostavlja im su utvreni bitni sastojci za koje je konkretan prirodni sastojak vezan. Dokazuje ih tuilac. 4. Sluajni sastojci nisu bitni ni za postojanje ugovora niti za odreivanje prirodnih sastojaka. Ulaze u ugovor na osnovu izriitog sporazuma stranaka. UU sluajnim sastojcima je koncentrisan interes stranke koja na njima insistira, odnosno obje stranke. Zbog toga su est izvor sporova. Dokazuje ih onaj ko tvrdi da sluajni sastojak postoji u konkretnom ugovoru."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 40

UGOVOR TUMAENJE UGOVORA - 11. Jasne odredbe ugovora se ne tumae. One se primjenjuju onako kako glase (l.99) 2. Subjekti tumaenja: a) stranke (princip rjeavanja sporova na miran nain iz l. 19), b) tree lice o kome su se stranke u ugovoru ili naknadno sporazumjele (princip rjeavanja sporova na miran nain iz l. 19), c) sud u krajnjoj instanci. Ako je ugovoreno da e stranke najprije same ili putem treeg lica pokuati da protumae ugovor i rijee spor, sudu se moe obratiti tek kada su ovi pokuali zavrili bez uspjeha (l. 102)


41

UGOVOR TUMAENJE UGOVORA - 23. Teorije o tumaenju (l. 99,2): a) subjektivna: istrauje se zajednika namjera stranaka b) objektivna: upotrebljene rijei i tekst se tumae prema uobiajenom znaenju u prometu c) mjeovita: kombinacija objektivne i subjektivne teorije. 4. l. 99. st. 2 ZOO prihvata specifinu primjena mjeovite teorije: istrauje se zajednika namjera stranaka , ali se dobiveni rezultat shvata tako da b ude u skladu sa naelima obligacionog prava.


42

UGOVOR TUMAENJE UGOVORA - 35. Dopunska pravila (l. 101): a) dobroini poslovi se tumae tako da budu to laki za dunika b) teretni ugovori se tumae tako da se uspostavi pravian odnos uzajamnih davanja (ekvivalencija prestacija, naelo jednake vrijednosti uzajamnih davanja iz l. 15 ZOO, princip pravinosti i moralizacija prava). 6. Tumaenje formularnih ugovora i ugovora zakljuenih na osnovu optih uslova poslovanja: sporne odredbe tumaie se u korist strane koja nije sainjavala obrasce u opte uslove ugovora (contra stipulatorem ) (l. 100, l. 142 - 144). Rezon: zatita potroaa u najirem znaenju te kategorije."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

43

UGOVOR VRSTE UGOVORA - 11. Klasifikacija se vri prema jednom kriteriju i to na dihotomnoj bazi. Isti ugovor moe spadati u razliite vrste ugovora 2. Prema broju obligacija koje ugovor stvara a) jednostrano obvezni :samo jedna obligacija b) dvostrano obvezni: dvije uzajamno povezane obligacije 3. Prema razmjeni ekvivalenata: a) dobroini: nema protuinidbe druge strane b) teretni: postoji protuinidba za obvezu koja se preuzima 4.Prema formi kao pretpostavci ugovora: a) neformalni b) formalni"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 44

UGOVOR VRSTE UGOVORA - 25. Prema predaji stvari kojom se odreuje inidba a) konsensualni: predaja stvari nije uslov za nastanak ugovora b) realni (res=stvar): sam sporazum stranaka nije dovoljan za nastanak ugovora; dodatno je potrebno i da stvar koja definie premet obligacije bude predana drugoj strani 6. Prema vidljivosti ekonomskog i pravnog razloga obavezivanja: a) kauzalni: ekonomski i pravno shvaena kauza ugovora je vidljiva iz samog ugovora b) apstraktni: kauza se ne vidi iz samog ugovora 7. Prema izvjesnosti u pogledu prava i obaveza strana a) ekvivalentni (komutativni): u trenutku nastanka ugovora se zna i ta su i kolike su obaveze sveke strane b) aleatorni: pri nastanku ugovora su postojanje i izgled obaveza strana neizvjesni"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 45

UGOVOR VRSTE UGOVORA - 3

8. Prema svrsi: a) predugovor: zakljuenje budueg ugovora (l. 45) b) ugovor: izvrenje drugih obligacija nastalih ugovorom 9. Prema odreenosti i zakonskom ureivanju elemenata: a) imenovani ako su regulisani u ZOO ili u drugim zakonima (Sporno u kom zakonu treba da budu obuhvaeni!!!) b) neimenovani tvorevina poslovne prakse i autonomne regulative 10. Prema znaaju za regulisanje (sloenih) odnosa a) glavni: ureuju osnovni odnos b) sporedni: ureuju pojedina pitanja koja nisu ureena ili nisu dovoljno ureena u glavnom ugovoru (akcesorni ugovori)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 46

UGOVOR VRSTE UGOVORA - 411. Prema vremenu ispunjavanja obaveze a) trenutni: oba veza se ispunjava jednokratno, ak i kad samo ispunjenje traje due b) trajni: obaveza se ispunjava u duem vremenskom periodu ili do prestanka ugovora, bilo kontinuirano, bilo u obrocima (sukcesivno) 12. Prema tome da li je linost jedne ili obje stranke bditan element posla: a) lini ugovori (intuitu personae) b) ne-lini ugovori (mogua promjena subjekata ispunjenja obligacije) 13. Prema funkciji u izvravanju poslovne operacije: a) generalni b) posebni"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 47

UGOVOR VRSTE UGOVORA - 5

14. Prema mjeri slobode ugovaranja i mogunosti uticaja na sadraj ugovora: a) athezioni ili ugovori po pristupu: zakljuuju se konkretizacijom bitnih elemenata po prirodi posla i en bloc prihvatanjem osgtalih klauzula (tumae se contra stipulatorem) b) neathezioni sadraj se izgrauje kroz proces pregovaranja, ponude i kontraponude.


48

UGOVOR DEJSTVA UGOVORA - 11. Dejstva ugovora ine sve pravne posljedice koje ugovor svojim nastankom stvara. 2. Opta dejstvo izmeu stranaka (l. 148): nastanak a) jednog obligacionog odnosa kod jednostrano obveznih ugovora b) nastanak najmanje dva uzajamno povezana obligaciona odnosa kod dvostrano-obveznih (komutativnih) ugovora. c) ugovor ima uinak i na univerzalne pravne slijednike strane 3. Posebna dejstva izmeu stranaka kod dvostrano-obaveznih ugovora : Promijenjene okolnosti Clausula rebus sic stantibus (l. 133 -136) a) uslovi za vanje: dvostrano-obavezan ugovor postojanje znaajne perioda izmeu zakljuenja i vremena za izvrenje ugovora (dependentiam de futuro)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

49

UGOVOR DEJSTVA UGOVORA - 2dunik nije u docnji strana koja se poziva na okolnosti nije bila duna da ih uzme u obzir pri zakljuenju ugovora, niti ih je kasnije mogla izbjei ili savladati dunik je obavijestio povjerioca o nastupanju promijenih okolnosti, s tim da odgovara samo na naknadu tete zbog propusta obavjetenja okolnosti oteavaju ispunjenje obaveze, ne ine ga nemoguim oteanje ispunjenja je takvo da obje stranke ili samo dunik ne mogu ostvariti svrhu (ekonomska causa) radi koje su zakljuile ugovor, odnosno da bi izvrenje ugovora po svaku cijenu bilo nepravino (nemoralno)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

50

UGOVOR DEJSTVA UGOVORA - 3b) zahtjev dunika: raskid ugovora c) prava povjerioca prihvatiti zahtjev za raskid ili predloiti da se pogoeni dijelovi ugovora pravino izmijene d) ako se stranke ne sporazumiju oko rjeenja, svaka se moe obratiti sudu tubom e) Pri odluivanju o raskidu ugovora odnosno o njegovoj izmjeni sud se rukovodi naelima potenog prometa, vodei rauna naroito o svrsi ugovora, o uobiajenom riziku kod ugovora odnosne vrste , o opem interesu, te o interesima obiju strana (l. 135)


51

UGOVOR DEJSTVA UGOVORA - 44. Posebna dejstva izmeu stranaka kod dvostrano-obaveznih ugovora Prekomjerno oteenje (laesio enormis) (l. 139 140) a) uslovi: dvostrani teretni ugovor nerazmjera u davanjima pogoena strana nije znala niti morala znati za nerazmjeru u vrijeme zakljuenja ugovora nije proteklo vie od godine dana od zakljuenja ugovora (prekluzivni rok) b) zahtjev dunika: ponitenje ugovora


52

UGOVOR DEJSTVA UGOVORA - 5c) pravo povjerioca: pristati na ponitenje uz vraanje primljenog ili odrati ugovor na snazi nuenjem dopune do prava vrijednosti d) odricanje od prava na traenje ponitenja nije mogue izvriti unaprijed e) zbog profesionalne panje koju treba da ulau privrednici , kao i zbog injenice da se dobit ostvaruje iz poslovanja, a ne pojedinog posla, laesio enormis se ne primjenjuje u poslovnom pravu 5. Posebna dejstva izmeu stranaka kod dvostrano-obaveznih ugovoraZelenaki ugovor (l. 141)


53

UGOVOR DEJSTVA UGOVORA - 66. Posebna dejstva izmeu stranaka kod dvostrano-obaveznih ugovoraOstali sluajevi a) odgovornost za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja (l. 121) b) princip istovremenog ispunjenja obaveza (l. 122) c) prigovor zbog neispunjenja obaveza (Exceptio non adimpleti contractus) (l. 123) d) raskid ugovora zbog neispunjenja (l. 124) e) nemogunost ispunjenja bez krivice ijedne strane (l. 137) f) nemogunost ispunjenja krivicom jedne strane (l. 138)


54

UGOVOR DEJSTVA UGOVORA - 77. Dejstva ugovora prema treim licima (l. 149 153) a) ugovorom se za trea lica, ona koja nisu strane, mogu stvoriti samo prava, ne i obaveze (l. 153) b) uslovi: da jedna strana u svoje ime ugovori potraivanje u korist treeg da ugovaratelj nije opozvao pravo treeg prije nego toje trei prihvatio prava da trei prihvati to pravo c) traiti ispunjenje mogu ugovaratelj i tree lice d) ako tree lice odbije prijem prava, ona i dalje pripadaju ugovaratelju


55

UGOVOR OBEZBJEENJE UGOVORA - 11. Obezbjeenje ugovora naziva se i pojaanjem ugovora. Cilj im je pritisak na dunika da dobrovoljno izmiri svoje obaveze potpuno i uredno kao i nastojanje da se u sluaju neizvrenja ili neurednog izvrenja obaveza dunika ekonomski ciljevi povjerioca ostvare i bez dugog, neizvjesnog i skupog sudskog postupka. Zbog toga sva sredstva imaju pojednostavljen postupak ostvarivanja prava koja iz njih proizlaze. Svim sredstvima je zajednika preventivna funkcija. 2. Karakteristike: a) sredstva obezbjeenja/pojaanja ugovora dijelom imaju opti karakter, a dijelom zavise od toga da li se radi o nenovanim ili novanim obavezama (ugovorna kazna se, na pr.ne moe ugovoriti za novane obaveze)."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 56

UGOVOR OBEZBJEENJE UGOVORA - 2b) sredstva obezbjeenja/pojaanja ugovora su primarno ugovornog karaktera. Ako je u ugovoru koncentrisan i javni interes, mogu biti ureena i prinudnim propisima (penali, learina za prazne vagone, zatezna kamata itd). c) sredstva obezbjeenja/pojaanja ugovora mogu se uslovno podijeliti na ona u uem pravno-tehnikom smislu (ugovorna kazna) i ona u irem smislu (odricanje od prava na prigovore, avans npr.). Obuhvatiemo ih zajedno. d) u poslovnom pravu se razvijaju vii ob lici sredstava obezbjeenja koja su kao model ve postavljena u graanskom pravu


57

UGOVOR OBEZBJEENJE UGOVORA - 43. Opta podjela: a) stvarna ili realna: povjerilac stie pokretnoj ili nepokretnoj pravo na stvari dunika ili nekog treeg lica sa pravom neposrednog namirenja iz stvari, ako dunik ne ispuni svoju obavezu, odnosno ako je ne ispuni uredno. Ugovori kojim se zasniva stvarno obezbjeenje su realni b) lina ili personalna: povjerilac stie pravo da se namiri iz imovine treeg lica , ako dunik ne ispuni svoju obavezu, odnosno ako je ne ispuni uredno c) u poslovnom pravu se razvijaju posebne forme linih obezbjeenja ugovora koje imaju karakteristike posebnih poslova (bankarske garancije, akreditivi, escrow raun itd)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 58

UGOVOR OBEZBJEENJE UGOVORA - 54. Vrste stvarnih sredstava obezbjeenja: a) kapara (l. 79 81) b) kaucija (jamevina, vadium) c) zalono pravo na pokretnim stvarima ili runa zaloga(l. 966 996) d) zalono pravo na nekretninama hipoteka: regulisana stvarnim pravom e) zalog potraivanja i drugih prava (l 989 966) f) pravo zadravanja tue stvari (ius retentionis) (l. 286 289) g) avans


59

UGOVOR OBEZBJEENJE UGOVORA - 65. Vrste personalnih sredstava obezbjeenja ugovora a) odustanica/odustatnina (l 82 83). b) ugovorna kazna (l. 270 276). Vidjeti eme! c) jemstvo/jamstvo (l. 997 1019), Vidjeti emu! d) zatezna kamata (l. 277 279) e) pobijanje dunikovih pravnih radnji (Paulijanske tube) (l. 280 285)


60

UGOVOR OBEZBJEENJE UGOVORA - 76. Ugovorna kazna osnovna rjeenjaOsnovni ugovor sa klauzulom o ugovornoj kazni ili1. Samo za nenovane obaveze; 2. Po pretpostavci za docnju 3. Obavezna forma osnovnog ugovora; 4. Akcesornost; 5. Po pravilu u novcu; 6. Ne vai za povrede ugovora za koje dunik ne odgovara;7. Naplata ne zavisi od pretrpljene tete; 8. Teret dokaza olakan; 9.Povjerilac ima pravo na naknadu tete iznad ugovorne kazne; 10. Ugovorna kazna se ne moe kumulirati sa zakonskim sredstvima obezbjeenja ako to nije izriito propisano

DUNIK

POVJERILAC

Akcesorni ugovor o ugovornoj kazni"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 61

UGOVOR OBEZBJEENJE UGOVORA - 87. Prava povjerioca u sluaju da je ugovorna kazna predviena za neispunjenje ili za neuredno ispunjanja ugovora a) neispunjenje - alternativno: traiti uredno ispunjenje ugovora + naknada tete zbog povrede ugovora po optim pravilima za ugovornu odgovornost ILI traiti naplatu ugovorne kazne uz gubitak prava da trai uredno ispunjenje ugovora b) neuredno ispunjenje, docnja naroito kumulativno: ispunjenje ugovora I isplatu ugovorne kazne I razliku izmeu iznosa pretrpljene tete i isplaene ugovorne kazne.


62

UGOVOR OBEZBJEENJE UGOVORA - 9c) Povjerilac mora da dokae (teret dokaza): kod ugovorne kazne: postojanje sporazuma o ugovornoj kazni + neizvrenje ili neuredno izvrenje ugovora Kod naknade tete: neizvrenje ili neuredno izvrenje ugovora + stvarni iznos tete koju je pretrpio (prosta teta + izgubljena dobit)


63

0BEZBJEENJE UGOVORA - JEMSTVO (l. 998 1019 ZOO)

OSNOVNI POSAO SA KLAUZULOM O JEMSTVU

POVJERILACPRIGOVORI: 1. OBJEKTIVNI IZ OSNOVNOG POSLA 2. SUBJEKTIVNI IZ ODNOSA JEMAC POVJERILAC

ZAHTJEV ILI

DUNIK

ugovor o davanju jemstva (sa ili bez Prethodna Regres za zahtjev kod obavijest o isplaeni zahtjev kod obezbjeivanja) solidarnog plaanju dug i supsidijarnog jemstva sporedne jemstva trokove

FORMALNI UGOVOR O JEMSTVU OBAVJETENJE O NEPLAANJU PLAANJE NA ZAHTJEVAKCESORNOST JEMSTVA 1. 2. 3. OBAVEZA JEMCA NE MOE BITI VEA OD DUNIKOVE, MANJA MOE OBAVEZA JEMACA ZASTARJEVA SA OBAVEZOM GLAVNOG DUNIKA

JEMAC

"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. PRESTANKOM OBAVEZE GLAVNOG DUNIKA PRESTAJE I JAMEVA OBAVEZA Trifkovi dr. Milo

64

UGOVOR UOPTE O NEVANOSTI UGOVORA - 11. Ugovor je pravom priznati rezultat sporazuma stranaka koji je usmjeren na stvaranje obligacija. Svaki sporazum stranaka , stoga, ne mora da stvori ugovor. Da bi sporazum inicirao nastanak ugovora i da bi obligacija ostala vaea, potrebno je da budu ispunjeni pravnim poretkom postavljeni uslovi. Ako ti uslovi nisu ispunjeni, ugovor ne nastaje ili se moe kasnije ponititi. 2. Ako pravom predvieni uslovi nisu ispunjeni, ZOO govori o nevanosti ugovora (l. 103 132). Drugi uobiajeni izraz je nitavost ugovora. Nae pravo ne poznaje tzv. nepostojee ugovore. Po svojim pravnim posljedicama oni su izjednaeni sa nitavim ugovorima.


65

UGOVOR UOPTE O NEVANOSTI UGOVORA - 13. Zavisno od vrste uslova za nastanak ugovora i obligacije koji nisu ispunjeni zavisi i sudbina sporazuma stranaka: a) ako su nedostaci protivni javnom poretku ili kao su takvi da sporazum sutinski ne postoji, ugovor i ne nastaje. Tehniki termin za tu situaciju je nitav ili apsolutno nitav ugovor b) ako su nedostaci protivni prvenstveno interesima i zatienoj poziciji jedne od stranaka ugovor nastaje, ali pravni poredak doputa pogoenoj strani da ga naknadno proglasi nitavim Tehniki termin za tu situaciju je pobojan ili relativno nitav ugovor


66

UGOVOR NIAVOST UGOVORA - 11. Razlozi za nitavost ugovora a) nisu ispunjene sve pretpostavke za nastanak ugovora ili b) ne postoji stvarna suglasnost volja stranka jer izmeu njih postoji nesporazum (disensus) (l. 63) ili c) sadraj ugovora je protivan ustavu, prinudnim propisima ili moralu drutva, bilo sam po sebi (l. 103 prema 2/92) , bilo zato to sadri odloni ili raskidni uslov istih osobina (l. 75) 2. Obim nitavosti a) potpuna - cijeli ugovor b) djelomina - ako ugovor moe opstati bez nitave odredbe (l. 105)


67

UGOVOR NIAVOST UGOVORA - 2c) ako nitav ugovor odgovara uslovima za pravovaljanost nekog drugog ugovora , pod zakonskim uslovima meu strnakama nastaje taj drugi ugovor (konverzija) (l. 106) 3. Pozivati se na nitavost mogu: a) stanke b) trea lica koja imaju pravni interes (zainteresovana lica) c) sud po slubenoj dunosti 4. Dejstvo nitavosti a) od nastanka sporazuma (ex tunc) b) naknadni nestanak uzroka nitavosti ne ini sporazum pravovaljanim ugovorom, osim za izvrene sporazume koji su nitavi zbog razloga manjeg znaaja (l. 107)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

68

UGOVOR NIAVOST UGOVORA - 3c) pravo na isticanje nitavosti se ne gasi, nije vremenski ogranieno (l. 110) 5. Posljedice nitavosti (l. 104) a) ugovor se proglaava nitavim od stranke ili od suda b) strane vre dvostranu restituciju primljenog u naturi, a ako to nije mogue - u novcu c) ako je ugovor nitav zbog protivnosti ustavu, propisima ili moralu, sud moe odbiti u cjelini ili djelomino zahtjev nesavjesne strane za vraanjem datog, a moe odluiti da primalac preda optini sjedita ili prebivalita ono to je dobio po osnovu nitavog posla"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

69

UGOVOR POBOJNOST UGOVORA - 11. Razlozi za pobojnost ugovora (l. 111) a) ograniena poslovna sposobnost jedne ili obje strane b) mane volje prilikom sklapanja ugovora (l. 60 66): izazvana od drugog lica: prijetnja, prinuda, prevara izazvana od samog izjavioca: bitna zabluda c) prekomjerno oteenje jedne strane (laesio enormis) d) pravne radnje dunika preuzete na tetu povjerioca (Paulijanske tube) 2. Obim pobojnosti: potpuna - cijeli ugovor


70

UGOVOR POBOJNOST UGOVORA - 23. Pozivati se na nitavost moe a) samo stranka u ijem je interesu pobojnost uspostavljena b) sud po slubenoj dunosti ne pazi na pobojnost. c) druga strana indirektno : kada sazna za pobojnost moe od svog saugovaraa zahtijevati da se u roku ne kraem od 30 dana izjasni da li ostaje pri ugovoru. Ako strana koja moe pobijati ugovor to ne uini, smatra se da je ugovor poniten (l. 112) 4. Dejstvo nitavosti: od izjave o ponitenju (ex nunc)


71

UGOVOR POBOJNOST UGOVORA - 35. Posljedice uspjenog pobijanja ugovora: a) ugovor prestaje da postoji b) ako je ugovor bio u cjelini ili djelomino ispunjen , vri se dvostrana naturalna restitucija, a ako to nije mogue restitucija u novcu po cijenama u vrijeme isplate, odnosno donoenja sudske odluke (l. 113) c) nesavjesni ugovara odgovara drugome i za naknadu tete nastale ponitenjem ugovora (negativni ugovorni interes) (l. 115) c) poseban reim restitucije od poslovno ogranieno sposbne osobe (l. 114 i 116)


72

UGOVOR POBOJNOST UGOVORA - 46. Rokovi za pobijanje (l. 117) a) subjektivni : godina dana od saznanja za razlog pobojnosti, odnosno od prestanka prinude b) objektivni rok: tri godine od dana sklapanja ugovora


73

UGOVOR RASKID UGOVORA - 11. Raskid ugovora znai prestanak pravovaljano sklopljenog vaeeg ugovora voljom obje ili samo jedne stranke 2. Sporazumni raskid ugovora a) manifestacija autonomije volje stranaka b) formalni ugovori se u pravilu mogu raskinuti neformalnim sporazumom, ako to ne zabranjuju prinudni propis ili cilj zbog kojeg je forma uvedena c) mogu sve do potpunog izvrenja ugovornih obaveza obje strane d) potpun ili djelomian e) ako ispunjavanje nije ni poelo dejstva raskida ex tunc f) ako je ugovor djelomino izvren dejstvo raskida ex nunc"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 74

UGOVOR RASKID UGOVORA - 23. Jednostrani raskid raskid izjavom volje jedne od strana a) centralna protivrjenost: pravom priznati rezultat sporazuma dvije strane prestaje da postoji izjavom volje samo jedne od njih b) ugovorni osnov: sporazum stranaka kojim jedna od njih ili obje stijeu ovo pravo b) zakonski osnov: kod dvostrano obveznih ugovora promijenjene okolnosti (l. 133 136) neispunjenje obaveza druge strane (l 124 132) zadocnjenje u ispunjenju obaveza kod fiksnih ugovora (l. 125) drugi sluajevi u kojima se ugovor automatski raskida po samom (specijalnom) zakonu"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

75

UGOVOR RASKID UGOVORA - 34. Jednostrani raskid nefiksnog ugovora zbog neispunjenja obaveze druge strane (l. 124 132): nevina strana ima alternativno pravo da zahtijeva ILI uredno ispunjenje i naknadu tete neurednog ispunjenja ILI jednostrani raskid ugovora i naknadu tete zbog neispunjenja ugovora 5. Kumulativni uslovi za jednostrani raskid nefiksnog ugovora zbog neispunjenja dospjele obaveze a) neispunjenje obaveze potpuno uvijek daje pravo na raskid neznatno nikada ne daje pravo na raskid (l. 133) djelimino zavisi od okolnosti sluaja i znaaja djelominog ispunjenja za ostvarivanje svrhe ugovora; stvar tumaenja"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 76

UGOVOR RASKID UGOVORA - 4b) krivica dunika pretpostavlja se c) davanje naknadnog (primjernog) roka za uredno ispunjenje obaveze (l. 126,2) nije obavezno ako: je iz okolnosti i dunikovog dranja vidljivo da obavezu ne moe ili nee ispuniti ni u naknadnom roku (l. 127) je tako izriito ugovoreno je ugovor fiksan, bez obzira na krivicu dunika d) davanje obavjetenja o raskidu ugovora pretpostavlja se da davanje naknadnog primjerenog roka sadri i implicitnu izjavu o raskidu ugovora, ukoliko dunik svoju obavezu ne ispuni ni u naknadnom roku (l. 126, 2 ZOO upuuje na pravila o fiksnim poslovima)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 77

UGOVOR RASKID UGOVORA - 56. Raskid ugovora pije isteka roka za ispunjenje obaveze ( nedospjela obaveza) daje se izjava o raskidu bez primjerenog roka i zahtijeva naknada tete zbog raskida ugovora (l. 128) 7. Raskid ugovora sa uzastopnim obavezama (sukcesivno ispunjenje) a) potpuno ispunjenje nije bitan element ugovora: raskid ugovora za neizvreni obrok po pravilima za jednostrani raskid cijelog ugovora ako je oito da ni budui obroci nee biti ispunjeni, ugovor se moe raskinuti u cjelini. Dunik moe sprijeiti raskid cijelog ugovora ako prui odgovarajue obezbjeenje obavjetavanje dunika o raskidu bez odlaganja (l. 130) zahtjev za naknadom tete zb og raskida ugovora"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 78

UGOVOR RASKID UGOVORA - 6b) potpuno ispunjenje je bitan element ugovora raskid ugovora za cijeli ugovor, ukljuujui i ve primljene obroke obavjetavanje dunika o raskidu bez odlaganja (l. 130) restitucija ili plaanje primljenih obroka zahtjev za naknadom tete zbog raskida ucgovora


79

PROUZROKOVANJE TETE ODREIVANJE - 11. Definicija: prouzrokovanje tete je protivpravna povreda dobara drugog lica sa kojim do tada nije postojao pravni odnos i stvaranje obligacije da se ta teta popravi. Naziva se i graanski ili civilni delikt. 2. Protivpravna povreda (graanski delikt) moe nastati: a) radnjom jednog ( l.154) ili vie tetnika (l. 206 208) b) radnjom lica za koje tetnik odgovara (odgovornost za drugoga) (l. 164 172) c) iz opasne stvari ili opasne djelatnosti (l. 173 179) d) kao posljedica pojedinih dogaaja ili aktivnosti koje zakon posebno previa (l 180 184)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

80

PROUZROKOVANJE TETE ODREIVANJE - 23. Dejstvo graanskog delikta je stvaranje specifine obligacije na popravljanje tete ili odgovornosti. Pravila o deliktnoj odgovornosti imaju opti karakter, a posebnim odredbama ZOO (l. 262 269) reguliu samo odstupanja izazvana injenicom da ugovorna odgovornost znai transformiranu obligaciju stvorenu ugovorom. (Vidjeti eme!)


81

Osnovni pojmovi oblikacionog pravaV Graanski deliktPRETPOSTAVKE SUBJEKT TETNI AKT DELIKT POSLJEDICA PRESTANAK OBLIGACIJA

POINILAC

1. DELIKTNA SPOSOBNOST POINIOCA2. TETNI KARAKTER RADNJE 3. PROTIVPRAVNOST RADNJE

TETNA RADNJA TETA

JEDNOSTRANO OBAVEZNI OBLIGACIONI ODNOS ODGOVORNOSTI

TETNI DOGAAJ KOJI SE ODGOVARA

DELIKT

O

+

SP

Popravljanja tete 1. U naturi 2. U novcu

1. ISPUNJENJE 2. KOMPENZACIJA 3. ITD


82

PROUZROKOVANJE TETE

ODREENJE - 34 Opti pojam odgovornostiPravna = Pretpostavka + Dispozicija norma dispozicijePretpostavka + sankcije + Sankcija Lice ije je dobro povrijeeno ili drava u krajnjem sluaju Pravni odnos odgovornosti (Odgovornost)

Prekrilac dispozicije

5 Opti pojam imovinsko - pravne odgovornostiImovinsko pravna odgovornost = Subjektivno pravo + Obaveza

Objekt: Ljudska radnja popravljanja tete a) U naturi b) U novcu83


PROUZROKOVANJE TETE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 11. Pretpostavke (opti uslovi) odgovornosti za tetu: a) postojanje dva subjekta: tetnika - dunika i oteenog povjerioca b) protivpravna radnja tetnika (ili lica za koje on odgovara) c) nastanak tete d) uzrona veza izmeu tetne radnje (dogaaja) i tete e) krivica 2. tetnik a) fiziko lice koje ima deliktnu sposobnost b) fiziko lice koje ima deliktnu sposobnost i koje odgovara za radnje lica bez te sposobnosti (maloljetnici od 7 do 14 godina l. 160, neodgovorna lica l. 159) c) pravno lice koje ima deliktnu sposobnost d) kod odgovornosti za drugog se tetnik i odgovorno lice razlikuju"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 84

PROUZROKOVANJE TETE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 23. Protivpravna radnja a) pozitivna ili negativna inidba kojom se povreuju dobra i nanosi teta, uz istovremeno krenje i propisa i subjektivnih prava oteenog b ) sluajevi iskljuenja protivpravnosti se izriito odreuju propisom: nuna odbrana (l. 161) stanje nude (l. 161) doputena samopomo (l. 162) pristanak oteenog (l. 163) vrenje dunosti u njenim granicama"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

85

PROUZROKOVANJE TETE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 3

vrenje svoga prava (qui iure suo utitur, neminem ledit) sluaj (l. 177) via sila (vis maior) (l. 177)

4. teta a) definicija: postojee neeljeno umanjenje neije imovine i zatienih imovinskih interesa ili povreda neijih linih (neimovinskih) dobara b) prevencija: svako moe zahtijevati da se ukloni izvor opasnosti od kojeg prijeti znatnija teta njemu ili odreenom broju osoba, odnosno da se preduzmu mjere za spreavanje uznemiravanja (l. 156)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 86

PROUZROKOVANJE TETE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 35. Vrste teta a) prema povrijeenom dobru neimovinska: povreda linih dobara nanoenje drugom fizikog ili psihikog bola ili strana (l. 155) imovinska : prosta teta (damnum emergens) + izgubljena dobit (lucrum caesans) b) prema odnosu sa tetnom radnjom/dogaajem: neposredna direktna posljedica tetne radnje /dogaaja posredna izazvana neposrednom tetom kao jedinim ili jednim od uzroka c) prema nainu utvrivanja i obrauna konkretna (dokazuje se za svaki sluaj pojedinano) apstraktna (obraunava se prema zakonskim kriterijima)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 87

PROUZROKOVANJE TETE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 4d) prema odnosu sa ugovorom Pozitivan ugovorni interes - teta prouzrokovana neispunjenjem ili neurednim ispunjenjem vaeeg ugovora Negativan ugovorni interes teta koju je pretrpjela savjesna strana zbog toga to se pouzdala u valjanost pravnog posla za koji je druga strna znala ili morala znati da je nepostojei

6. Uzrona veza (kauzalni neksus) a) razlikovati uzrok od okolnosti i od uslova b) od svih uzroka treba utvrditi pravno relevantan uzrok c) pravno relevantna uzrok moe biti jedan, a moe i vie


88


d) konkurencija uzroka alternativni ne moe se tano utvrditi jedna od vie radnji koja je vjerovatni uzrok tete kumulativni- vie lica samostalnim i razliitim radnjama prouzrokuje istu tetu hipotetiki pretpostavljeni e) Teorije o uzronoj vezi teorija uslova teorija neposrednog uzorka


89


teorija adekvatnog uzroka uzrok je ona radnja kojoj teta po svojoj prirodi odgovara, uzimajui u obzir ono to se u drutvu i prirodi redovno deava teorija statistikog uzroka uzrok je dogaaj na koji ukazuje statistika

7. Krivica a) definicija: krivica je unutranji psihiki odnos lica prema tetnoj radnji i teti kao njenoj posljedici. Ima subjektivni karakter b) elementi krivice su: svijest (znanje) i volja (htijenje). Svaki element se moe stupnjevati. c) elementi krivice su isti u svim granama prava d) prema stepenu i sadraju elemenata krivica se dijeli na namjeru i nepanju (l. 158). Vidi eme!"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

90

PROUZROKOVANJE TETE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 6R. br.1.

Vrsta i stepen kriviceNAMJERA

Svijest/ znanje

Volja/ htijenje

Kriteriji ocjeneKonkretan, subjektivan, individualan

2.3.

Zla namjera (direktni umiljaj, dolus directus)Namjera (eventualni umiljaj, dolus eventualis)

ZnaoZnao

HtjeoPristao


91

PROUZROKOVANJE TETE PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI - 7R. br.4.

Vrsta i stepen kriviceNEPANJA

Svijest/ znanje

Volja/ htijenje

Kriteriji ocjeneApstraktan, objektiviziran mjernim standardom

5.6.

Gruba nepanja (culpa lata)Obina/laka nepanja (Culpa levis)

ZnaoMorao ili mogao znati

Nije pristaoNije pristao

obian ovjekpaljiv ovjek. (Izuzetno subjektivan kriterij quam in suis)

7.

Najlaka nepanja (culpa levissima, culpa specialis)

Morao ili mogao znati

Nije pristao

dobar domain, dobar privrednik


92

PROUZROKOVANJE TETE ODGOVORNOST - 11. Definicija:imovinsko-pravna odgovornost je jednostrano obvezni obligacioni odnos u kome jedna strana oteenik ima subjektivno pravo da zahtijeva, a druga strana obavezu da izvri odreenu, moguu, i doputenu ljudsku radnju imovinske prirode koja se sastoji u popravljanju tete bilo naturalnom restitucijom, bilo u novcu 2. Vrste odgovornosti a) deliktna (l. 154 209) i ugovorna (l. 262 269). Vidi eme! b) subjektivna (l. 158 162) i objektivna (173 179). Vidi emu! c) odgovornost za drugog (l. 164 172) d) odgovornost vie lica za istu tetu (l. 206 208) e) odgovornost po osnovu pravinosti (l. 169) f) posebni sluajevi odgovornosti (l. 180 184)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 93

PROUZROKOVANJE TETE ODREENJE - 43. Razlike deliktne i ugovorne odgovornosti1. Deliktna tetna radnja ili tetni dogaaj Dvostrani obavezni obligacioni odnosSP + O O + SP teta kao posljedica Delikt Jednostrano obavezni obligacioni odnos odgovornosti + Popravljanje teta O

SP

2. Ugovorna

Jednostrano obavezni obligacioni odnos odgovornosti nastao transformacijom ugovorne obligacijeO + Popravljanje teta SP

Legenda: 1. SP= Subjektivno pravo 2. 2. O= Obaveza

Neizvrenje ili neuredno izvrenje ugovorne obaveze

Zastara


94

PROUZROKOVANJE TETE ODGOVORNOST - 2R. br.1. 2. 3. 4. 5. 6.

TAKA RAZLIKOVANJAOdgovorna lica tetna radnja Prethodno stanje Priroda odgovornosti Obim odgovornosti

DELIKTNA ODGOVORNOSTI poslovno nesposobna Bilo koja tetna radnja Nema obligacije Novi obligacioni odnos Samo za prouzrokovanu tetu

UGOVORNA ODGOVORNOSTLex specialis Samo poslovno sposobna Neizvrenje ili neuredno izvrenje ugovora (l. 262) Postoji obligacija Transformirana ugovorna obligacija Pored naknade mogua i odgovornost za ispunjanje osnovne obligacije

Centar regulative Lex generalis


95

PROUZROKOVANJE TETE ODGOVORNOST - 3R. br. 7 TAKA RAZLIKOVANJA Objektivna odgovornost DELIKTNA ODGOVORNOST Za opasne stvari i djelatnosti UGOVORNA ODGOVORNOST Za tete nastale nakon pada dunika u docnju (l.262) i za docnju sa novanim obavezama (l. 277) Mogue (l. 264)

8.

Proirenje odgovornosti voljom subjekata i unaprijed Iskljuenje ili ogranienje odgovornosti

Nije mogue

9.

Nije mogue izvriti unaprijed

Mogue je izvriti, ali samo za nepanju (l. 265)


96

PROUZROKOVANJE TETE ODGOVORNOST - 4R. br. TAKA RAZLIKOVANJA DELIKTNA ODGOVORNOST Odsustvo krivice (l. 154) Predvieni kod opasne stvari, ali vrijede i kao opte pravilo Sve direktne tete UGOVORNA ODGOVORNOST Dogaaj nastao poslije sklapanja ugovora koji se nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei (l. 263) Ureuju se za pojedine ugovore na specifian nain, prevoz stvari, npr

10. Pojam sluaja

11. Posebni zakonski osnovi oslobaanja od objektivne odg. 12. Obim naknade

Samo tete koje je dunik mogao predvidjeti u momentu zakljuenja ugovora (l. 266)


97

PROUZROKOVANJE TETE ODGOVORNOST - 4R. br. 13. TAKA RAZLIKOVANJA Posebno regulirane situacije DELIKTNA ODGOVORNOST UGOVORNA ODGOVORNOST

Opasne stvari, Posebna rjeenja u djelovanje za drugog, regulativi pojedinih radnici i neki posebni imenovanih ugovora sluajevi


98

PROUZROKOVANJE TETE ODGOVORNOST -54. Razlike izmeu subjektivne i objektivne odgovornostiSubjektivna odgovornost OslobaanjeI Pobijanje dokazom oteenog o postojanju: r, i/ili u.v. 1. Konkretno 2. Dokazima kao kod objektivne odgovornosti II Dokazom odsustva krivice =dokazom sluaja 1. Za deliktnu odgovornost na bilo koji nain (l 154 ZOO) 2. Za ugovornu odgovornost dokazom razloga navedenih u l 263 ZOO 3. Dokazom drugih okolnosti navedenih u zakonu

Pretpostavke : 1. tetna radnja/dogaaj (.r.) 2. teta () 3. Uzrona veza (u.v.) 4. Krivica (k)

Objektivna odgovornost OslobaanjeI Pobijanje dokazom oteenog o postojanju: r, i/ili u.v. II Dokazom da je do tete dolo uslijed: 1. vie sile(l 177, 671 ZOO) 2.Radnje oteenog (l 177, 671 ZOO) 3. Radnje treeg lica (l 177, 671 ZOO) 4. Drugih u zakonu navedenih razloga


99

PROUZROKOVANJE TETE POPRAVLJANJE TETE - 11. Odreenje a) popravljanje/naknada tete je dovoenje imovine ili povrijeenih linih dobara oteenog u stanje u kojem je bila prije izvrenja tetne radnje ili nastanka tetnog dogaaja i radnjama odgovornog lica (l. 190) b) popravljanje tete je izvrenje radnji koje su predmet odgovornosti kao obligacionog odnosa. c) oteeni ima pravo raspolagati svojim zahtjevom za naknadu tete ; odgovorno lice moe radnju izvriti dobrovoljno ili pod sudskom prinudom d) naknada tete u principu mora da odgovara teti. Naknada tete ne smije biti izvor bogaenja za oteenog e) oblasti popravljanja neimovinske tete znaajnu ulogu igra i princip pravinosti (l. 200, n.pr.)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 100

PROUZROKOVANJE TETE POPRAVLJANJE TETE - 22. Naknada imovinske tete a) Nain davanja naknade: u naturi: prva opcija ZOO (l. 185). Oteeni ima pravo da umjesto toga zahtijeva novanu naknadu u novcu jednokratno ili u obliku novane rente (l. 188). Naknada u novcu je obavezna kada je oduzeta stvar propala (l. 187) i kod docnje sa ispunjenjem novanih obligacija (zatezna kamata) u naturi i novcu, ali nikad iznad visine tete. b) visina novane naknade odreuje se prema cijenama u vrijeme izmirenja obaveze ili u vrijeme donoenja sudske odluke, ako posebni propis ne predviaju neto drugo (l. 189)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 101

PROUZROKOVANJE TETE POPRAVLJANJE TETE - 3

kod teta nanesenih s umiljajem/namjerno ili krivinim djelom sud moe odrediti naknadu u visini vrijednosti stvari za oteenog (praetium afectionis) ako je oteeni doprinio nastanku tete, sud smanjuje naknadu srazmjerno doprinosu oteenika teti. Ako se doprinos ne moe utvrditi tano, sud odluuje prema okolnostima sluaja (podijeljena odgovornost) (l. 192) naknada se smanjuje i za koristi koje je oteeni imao od oteene stvari Ako oteeni slabog imovnog stanja prouzrokuje tetu djelujui prostom nepanjom (ne grubom nepanjom ili namjerno) sud moe, rukovodei se principom pravinosti smanjiti naknadu."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

102

PROUZROKOVANJE TETE POPRAVLJANJE TETE - 43. Naknada neimovinske tete (l. 199 205) a) u naturi (objavljivanje saoptenja u tampi, npr) (l. 199) b) pravina novana naknada za osobito jake ili trajne povrede ugleda, asti, slobode prava linosti itd. nezavisno od materijalne tete , a i kad nema materijalne tete (l. 200) c) kombinacija naknade u novcu i naturi d) mogue je traiti naknadu i za budue nematerijalne tete, ako je po redovnom toku stvari jasno da e one nastati (l. 203) d) pravila o podijeljenoj odgovornosti vrijede i za naknadu nematerijalne tete


103

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI OSNOVNA EMAPRETPOSTAVKE SUBJEKT 1 NASTANAK POSAO OBLIGACIJA STICANJE SATUSA POVJERIOCA SUBJEKT 2

1. POSLOVNA SPOSOBNOSTPOVJERILAC DUNIK 2. VALJAN PREDMET 3. VALJAN OSNOV 4. ZAKONSKA FORMA IZJAVA VOLJE U SKLADU SA ZAKONOMIZJAVLJENO BITNI ELEMENTI PO ZAKONU

OBAVEZA

+vrijeme

SUBJ. PRAVO

POVJERILAC X

Javno obeanje nagrade

Vrijednosni papiri

Ponuda

Ostali

Posebni zakoni za pojedine JGPPOpti izvor: l. 234 - 257 ZOO"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

104

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI JEDNOSTRANO OBEANJE NAGRADERok za izvrenje radnje (u izjavi ili sud)

Javni opoziv nije mogu

Krug lica 1. Generalni 2. Posebni

(poslovno sposoban)

OBEA VALAC

Javni oglas

JGPP: Javno obeanje nagrade

Istovremeno ispunjenje

L-1

t

1 godina (233) Prvo ispunjenje Najbolje Ispunjenje (konkurs)

L-2 L-x

Javni opoziv mogu prije prvog ispunjenja ako ne vrijea prava drugih savjesnih lica "VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

105

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI - 1Zahtjev za plaanjem Prigovori zahtjevu samo iz papira (256 ZOO)

Ispunjenje zakonitom i savjesnom imaocuPredaja HoV (237) ili nenamjerno putanje u promet (239)

IZDAVALAC (i prvi dunik)

Pisana izjava u skladu sa zakonom

HoV sa 6 BEU iz 235 ZOO Inkorporirano pravo

Obaveza

SP

ZAKONITI IMALAC HOV

DRUGI DUNICI

Nastanak obaveze po teoriji kreacije

Nastanak obaveze po teoriji emisije


106

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI- 21. Definicija lana 234 ZOO: Vrijednosni papir je pismena isprava kojom se njezin izdavalac obavezuje ispuniti obavezu upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom imaocu 2.Teorijska definicija: vrijednosni papir je isprava o nekom inkorporiranom imovinskom pravu koje bez isprave ne moe nastati, prenositi se niti ostvarivati. 3. Karakteristike: a) zasnovanost na zakonu (ne i podzakonskom aktu) b) jedinstvo isprave i inkorporiranog prava c) jedinstvo prava na hartiju i prava iz hartije d) stroga formalnost i prilikom nastanka i prilikom koritenja hartijom od vrijednosti e) prenosivost, osim u izuzetnim sluajevima


107

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-34. Podjele hartija od vrijednosti po kriteriju a) sadrine prava : korporacione, stvarno-pravne i obligacionopravne b) odreivanja nosioca prava : na donosioca, na ime, po naredbi c) dospjelosti hartije kao kriterij: oroene , po vienju, HoV bez utvrenog roka dospjelosti (skladinica npr.) d) predmeta obaveze : robne (konosman) i novane (mjenica, ek) e) emitentu: privatne i javne (drava je emitent)


108

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-45. Vrste i funkcije hartija od vrijednosti a) dionica: akumulacija kapitala i sticanje lanstva u d.d./a.d b) mjenica: instrument kreditiranja c) ek: instrument plaanja e) obveznica: sredstvo dugoronog kreditiranja f) konosman i prenosivi tovarni listovi: instrumenti prometa robe g) skladinica: instrument prometa robe h) blagajniki zapis: instrument kratkoronog privatnog komercijalnog finansiranja


109

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-56. Prijenos hartija od vrijednosti HoVNa ime Naini prenosaCesija: upis na hartiji i predaja hartije Predaja hartije

Mogue svrhe prenosa

Na donosiocaPo naredbi

Indosament: a) Puni b) Blanko c) Na donosioca

1. Prenos prava iz HoV 2. Davanje HoV kao zaloge 3. Davanje punomoi za radnje sa HoV


110

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-67. Prestanak prava iz hartija od vrijednosti a) prema optim pravilima o prestanku obligacija (ispunjenje, oprost kompenzacija itd) b) na specifine naine: Sudska amortizacija (proglaenje hartije nitavom na osnovu odluke suda) Sporazum stranaka o proglaenju hartije za nevaeu (mortifikacija) Povlaenje (oteene) stare i izdavanje nove HoV iste vrste i sadraja Otkupljivanjem nekih HoV u skladu sa prinudnim reimom (otkup sopstvenih dionica po isteku odreenog vremena vodi njihovom gaenju ako nisu stavljene u promet)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 111

JEDNOSTRANI GRAANSKO-PRAVNI POSLOVI HARTIJE OD VRIJEDNOSTI/VRIJEDNOSNI PAPIRI-78. Hartije sline vrijednosnim papirima a) (Kvalifikovani) legitimacioni papiri ne inkorporiraju pravo, ali daju ovlatenje da se od izdavaoca trai izvrenje odreene radnje: Skladini list Neprenosivi tovarni list Pretplatne karte tedne knjiice itd b) Legitimacioni znaci slini legitimacioni papirima , ali su prava manjeg znaaja i vremenski vie ograniena: ulaznica za kino, autobuska karta , taksene marke, garderobni broj itd.


112

STICANJE BEZ OSNOVE1. Znaenja pravnog osnova a) Pod osnovom se podrazumijeva punovaan pravni odnos po kojem je jedno lice ovlateno sticati imovinska prava i obaveze (Biki, str. 249) b) Osnov je pravna injenica koja dovodi do prelaska ekonomskog dobra sa jednog lica na drugo uz istovremeni prelazak subjektivnih prava iz imovine jednog u imovinu drugog lica. 2. Pravni osnov mogu biti: a) zakon, podzakonski akti b) pojedinani pravni akti dravnih organa: sudska odluka i upravno rjeenje c) ugovori, jednostrani graansko-pravni poslovi i ostali izvori obligacija"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 113

STICANJE BEZ OSNOVE3. Sticanje bez osnova postoji kada dio imovine jednog lica na bilo koji nain pree u imovinu drugog lica , a taj prijelaz nema osnov u pravnom poslu, sudskoj odluci ili zakonu (Biki, str. 243) 4. Sticanje bez osnova je sloen pravni institut ija je sutina pravo osiromaenog da trai od obogaenog vraanje svoje imovine u stanje koje je postojalo prije sticanja bez osnova, odnosno prije otpadanja osnov ana kome je sticanje izvreno. 5. Sticanjem bez osnova nastaje jednostrano-obvezni pravni odnos iz koga obogaeni ima iskljuivo obavezu na vraanje neosnovanog poveanja svoje imovine. Tuba se zasniva na faktima, a kao osnov slui ZOO. 6. Izvor prava: Zakon o obligacionim odnosima , lanovi 211-219 7. ematski prikaz"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 114

STICANJE BEZ OSNOVEDavanje ili injenje bez pravnog osnova

OSIROMAENIUmanjenje imovine ili poveanje dugova

Uzrona veza izmeu umanjenja i poveanja imovine Nepostojanje ili prestanak punovanog osnova Sluajevi 1. Plaanje nedugovanog; 2. Prestanak pravnog Osnova; 3. Neostvarivanje budueg pravnog Osnova; 4. Nenamjerna upotreba svoje stvari u tuu korist; 5. Korist od upotrebe tue stvari u svoju korist; 6. Izdatak za drugog Vraanje/Plaanje: 1. Predmeta obogaenja: u naturi ili novcu 2. Pravnih i civilnih plodova + zatezne kamate 3. Trokova: nunih i korisnih"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

OBOGAENIUveanje imovine ili smanjenje duga

115

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA/NEZVANO VRENJE TUIH POSLOVA1. U imovinskom pravu postoji generalna zabrana mijeanja u poslove drugih lica. lan 220 ZOO je izraava posredno: Obavljanju tueg posla moe se nezvano pristupiti samo ako posao ne trpi odgaanje tre predstoji teta ili proputanje oite koristi. Bitno: i u situacijama iz l. 220 ZOO NE postoji obaveza drugog lica da bude poslovoa bez naloga, da pristupi obavljanju tuih poslova. Osnov za doputanje intervencije bez poziva u poslove drugog je socijalna funkcija obligacija i kombinacija pravnih i moralnih sadraja u obligacionom odnosu. Istorijska evolucija:najprije je bilo dozvoljeno radi spreavanja znatnije tete kod drugog, a potom i radi neproputanja znatnije koristi za drugog."VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 116

2.

3.4.

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA/NEZVANO VRENJE TUIH POSLOVAPredstojea teta/ Proputanje koristi Fizika ili pravna radnja sukladna moralu Pretpostavke 1. Tuio posao barem dijelom; 2.Izvrenje radnje; 3. Namjera da se titi interes gospodara; 4. Nepostojanje ovlatenja u POSLOvrijeme preuzimanja posla; 5. Posao u VOA korist gospodara; 6. Namjera da se trai naknada za izvrene radnje Obaveze strana u odnosu Odobrenje (dejstvo ex tunc)

GOSPODAR


117

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA/NEZVANO VRENJE TUIH POSLOVAPredstojea teta/ Proputanje koristi

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA 1. 2. 3. 4.

Obaveze poslovoe Obavjetavanje gospodara o radnjama Savjesno raditi za gospodara do kraja; Poloiti raun gospodaru Prenijeti sve koristi i obaveze

POSLOVOA

2. 3. 4. 5.

Obaveze gospodara posla Preuzimanje obaveza i prava Platiti nune i korisne trokove Platiti naknadu za trud poslovoe Naknaditi tetu poslovoi

GOSPODAR

Odobrenje posla i njegovo pretvaranje u nalog (dejstvo ex tunc)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 118

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA/NEZVANO VRENJE TUIH POSLOVAPredstojea teta/ Proputanje koristi

POSLOVODSTVO BEZ NALOGA

POSLOVOA

1. Nuno poslovodstvo (nesessaria) 2. Korisno poslovodstvo (utilis) 3. Poslovodstvo protiv zabrane gospodara (contra voluntatem) (4. Nepravo poslovodstvo)

Vrste

GOSPODAR


119

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJA

CESIJAObavjetavanje dunika o cesiji, ne i njegov pristanak, osim ako je ugovoreno

POVJERILACCEDENT

OBLIGACIJA (SP + O)

DUNIK CESUS

Prenos SP u cjelini ili OSNOV CESIJE djelomino i prenos 1. Zakon sporednih prava 2. Ugovor 3. Presuda 1.Uz naknadu: odgovornost 4. Upravni akt za veritet i bonitet 2.Bez naknade =

Zahtjev za ispunjenje

TREE LICE NOVI POVJERILAC

PRIGOVORI 1. Objektivni (iz posla) CESIONAR 2. Subjektivni (prema cesionaru) "VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

120

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJA

INTERCESIJA /PROMJENA DUNIKAJEMAC Prestanak povjeriocaprestanak jemstva

STARI DUNIK INTERCEDENT

1.Izriit 2.preutan OBLIGACIJA (SP + O)

POVJERILAC INTERCESUS

OSNOV 1. Zakon 2. Ugovor 3. Presuda

Zahtjev za ispunjenje duga PRIGOVOR 1. objektivni 2. subjektivni

NOVI DUNIK INTERCESIONAR"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 121

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJE PREUZIMANJE UGOVORADVOSTRANO OBVEZNI UGOVOR STRANKA 1 a.) povjerilac b.) dunikOSNOV PREUZIMANJA UGOVORA 1. Zakon 2. Ugovor

O + SP SP + O PRAVILA O CESIJI SA SP PRAVILA O INTERCESIJI ZA O

STRANKA 2 a.) povjerilac b.) dunik

TREE LICE NOVA STRANKA 1 a.) povjerilac b.) dunik"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 122

PROMJENA SUBJEKTA OBLIGACIJEJEMSTVO (l. 998 1019 ZOO)OSNOVNI POSAO SA KLAUZULOM O JEMSTVU

POVJERILACPRIGOVORI: 1. OBJEKTIVNI IZ OSNOVNOG POSLA 2. SUBJEKTIVNI IZ ODNOSA JEMAC POVJERILAC

ZAHTJEV ILI

DUNIK

ugovor o davanju jemstva (sa ili bez Prethodna Regres za zahtjev kod obavijest o isplaeni zahtjev kod obezbjeivanja) solidarnog plaanju dug i supsidijarnog jemstva sporedne jemstva trokove

FORMALNI UGOVOR O JEMSTVU OBAVJETENJE O NEPLAANJU PLAANJE NA ZAHTJEVAKCESORNOST JEMSTVA 1. 2. 3. OBAVEZA JEMCA NE MOE BITI VEA OD DUNIKOVE, MANJA MOE OBAVEZA JEMACA ZASTARJEVA SA OBAVEZOM GLAVNOG DUNIKA

JEMAC

"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. PRESTANKOM OBAVEZE GLAVNOG DUNIKA PRESTAJE I JAMEVA OBAVEZA Trifkovi dr. Milo

123

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJE ASIGNACIJA - 11. Asignat je asignantov dunikDUG ASIGNANT (uputilac) ASIGNAT (upuenik) 1. Mora prihvatiti asign. 2. Ne moe biti doveden u tei poloaj ASIGNACIJA JE 1. Prenos trabine na asignatara (cesija) 2. Ovlatenje asignatara da prihvati radnju izvrenje radnje

upuivanje

ASIGNATAR (korisnik)


124

PROMJENA SUBJEKATA OBLIGACIJE ASIGNACIJA - 22. Asignant je dunik asignatarovDUG Prihvatanje ili odbacivanje upuivanja ASIGNANT (uputilac) upuivanje ASIGNAT (upuenik) izvrenje radnje ASIGNATAR (korisnik)

Prenos duga

Saglasnost asignatara


125

PRESTANAK OBLIGACIJA ISPUNJENJE -11. Ispunjenje (l. 296 335) a) Ko: line i neline obligacije b) Kome: povjerilac, slijednik, posebno odreeno lice c) ta = predmet ispunjenja Ugovorena radnja Datio in solutum = davanje umjesto namirenja, obaveza se odmah gasi Datio solvendi causa = davanje radi namirenja, obaveza se gasi kada bude stvar prodana u"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 126 vrijednosti duga

PRESTANAK OBLIGACIJA ISPUNJENJE -2d) Kada = vrijeme ispunjenja O roku Kada rok nije odreen ili odrediv po svrsi i prirodi posla: im jedna strana zatrai Ispunjenje prije roka: ako je rok ustanovljen u interesu dunika (l. 315 ZOO). Povjerilac moe traiti ispunjenje prije roka ako dunik ne da obezbjeenje Novane obaveze: posebna pravila (l. 318 ZOO) Neispunjenje o roku dospjelosti = docnja e) Gdje = mjesto U zakonom ili ugovorom odreenom mjestu Kada mjesto nije ni odreeno ni odredivo Novane: donosive = sjedite povjerioca Nenovane: potraive = sjedite dunika f) Dokaz = priznanica Nenovane = uvijek se moe traiti Novane = plaene preko banke, samo ako postoji osnovan razlog"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 127

PRESTANAK OBLIGACIJA OPROST DUGA2. Oprost duga a) Pojedinani b) OptiOSNOV OBAVEZE OBLIGACIJA IZJAVA O OPROSTU POSLJEDICE

SP + OIZVOR OBLIGACIJE

Neformalna izjava o oprostu duga

OBLIGACIJA =


128

PRESTNAKA OBLIGACIJA OBNOVA (PRENOV/NOVACIJA)OSNOV OBAVEZE OBLIGACIJA SPORAZUM O NOVACIJI NOVA OBLIGACIJA SPOREDNI UINCI

IZVOR OBLIGACIJE

Obveze koja je 1. Vanjana 2. Neizvrena

UGOVOR O PRENOVU

Nova obligacija 1. Razliit predmet 2. Razliit osnov [3. Sluajevi koji ne predstavljaju prenov]

Prestaju po dispozitivnim normama 1. Sporedne obaveze 2. Jemstva

Povjerilac

Dunik


129

PRESTANAKA OBLIGACIJA KOMPENZACIJA (PREBIJANJE, PRIJEBOJ)Zahtjev za kompenzacijomUslovi za prebijanje potraivanja: 1. Podobna (l. 341); 2. Uzajamna; 3. Istorodna 4. Dospjela 5. Nisu zastarjela (utuiva su); 6. Ispunjenje ostalih uslova (l. 338 i 340)

Strana 1Obligacija 1 povjerilac

Strana 2Obligacija 1 dunik

Obligacija 2 dunik

Obligacija 2 povjerilac

Zahtjev za kompenzacijomPrestanak obligacije 2a) u cjelini ako je O2 = O1 b) djelomino, ako je O2>O1

Prestanak obligacije 1a) u cjelini ako je O1 =O2 b) djelomino ako je O1>O2

ZAKON"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 130

PRESTANAKA OBLIGACIJA SJEDINJENJE (KONFUZIJA)OSNOV SJEDINJENJAOBLIGACIJA O + SP Prestanak obligacija Radnja sjedinjenja Radnja sjedinjenja

DUNIK

POVJERILAC

NOVI SUBJEKT = D + P"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 131

PRESTANAK OBLIGACIJA NEMOGUNOST ISPUNJENJAPRESTANAK OBAVEZA

OSNOV OBAVEZE

OBLIGACIJA

OBJEKTIVNA NEMOGUNOST

IZVOR OBLIGACIJE

SP + O Predmet = ljudska radnja

OBLIGACIJA =

1. Specijalne uvijek 2. Generike samo ako propadne cijeli rod

Objektivna nemogunost izvrenja predmeta za koju dunik ne odgovora"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 132

PRESTANAK OBLIGACIJA PROTEK VREMENAa) Odreeno vrijemeOSNOV OBAVEZE OBLIGACIJA SA ROKOM PROTEK VREMENA PRESTANAK OBAVEZA

IZVOR OBLIGACIJE

SP + O na odreeni period 1.propisan 2.ugovoren 3.predvien prekluzivnim rokom Kraj perioda

OBLIGACIJA =

b) Neodreeno vrijemeIZVOR OBLIGACIJE

Stranka 2Otkazni rok

SP + O ObligacijaIzjava o jednostranom otkazu "VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo Stranka 1

OBLIGACIJA = t= Prestanak obligacije 133

PRESTANAK OBLIGACIJA PRESTANAK ISTO LINIH OBLIGACIJA

7. Prestanak subjekata kod isto linih obligacija a) Fiziko lice: smrt b) Pravno lice: neki od zakonom


134

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE UOPTE O ROKOVIMA - 11. 2. Vrijeme je fizika injenica koja predstavlja dimenziju svih ljudskih aktivnosti Protek odreenog vremena naziva se rokom i predstavlja pravnu injenicu za koju se zna da e nastupiti i kada e nastupiti (Dies certus an, certus quando). Ako poetak i kraj roka nisu poznati, rok se pretvara u uslov. Rok je pravna injenica koja utie na: a) nastanak b) izvravanje c) prestanak subjektivnih prava i obaveza (pravnih odnosa) Svi rokovi se obraunavaju prema civilnoj, a ne astronomskoj komputaciji vremena"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

3.

4.

135

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE UOPTE O ROKOVIMA - 25. Podjela rokovi a) prema odreivanju momenta od koga teku: Objektivni ( od stvarnog nastupanja nekog dogaaja ili injenice) Subjektivni (od saznanja subjekta za dogaaj ili injenicu) b) prema dejstvu na posljedice pravnog posla Odloni (odlau poetak dejstva) Raskidni (prestaje pravni posao ili pravno dejstvo posla) c) prema dejstvu na subjektivna prava Prekluzivni (prestaje da postoji subjektivno pravo u cjelini. Ovi rokovi se izriito odreuju u zakonu i na njih sud pazi po slubenoj dunosti) Zastarni (prestaje tuba u materijalnom smislu/zahtjev da se obrati sudu za prinudno ostvarivanje prava)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

136

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE UOPTE O ROKOVIMA - 3d) prema znaaju za pravni posao Redovni, njihovim protekom ugovor se ne raskida ex lege Fiksni, njihovim protekom ugovor se raskida ex lege, ukoliko ga povjerilac svojom izjavom datom neposredno po proteku fisknog roka ne odri na snazi


137

UTICAJ VRMENA NA OBLIGACIJE UOPTE O ROKOVIMA - 3PREKLUZIJA (l. 370 ZOO)Rok dospjelostiRaskidni rok

Prekluzivni rok

IZVOR OBLIGACIJE

t

Docnja, ako obaveza nije izvrenaUtuiva/civilna obligacija SP=O+SI+TMS/Z

PRESTANAK SUBJEKTIVNOG PRAVA

Odloni rok

Sud po slubenoj dunosti pazi na protek prekluzivnog roka"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 138

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE UOPTE O ROKOVIMA - 3ZASTARARok dospjelosti Rok zastare

Raskidni rok

IZVOR OBLIGACIJE

t

Docnja,ako obaveza nije izvrenaUtuiva/civilna obligacija SP=O+SI+TMS/Z Neutuiva/prirodna obligacija SP= O+ SI

Odloni rok

Sud na osnovu prigovora pazi na zastaru"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 139

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE ZADOCNJENJE - 11. 2. Termini: zadocnjenje, docnja, zakanjenje, neblagovremeno ispunjenje Definicija: neispunjavanje obaveza ili prava o roku za njihovo izvrenje. Docnja prestaje urednim ispunjenjem obaveze nakon roka dospjelosti, ali odgovornost za docnju time ne prestaje Zadocnjenje je pravna injenica pod odreenim uslovima utie na nastanak prava i obaveza koji se nazivaju odnos odgovornosti za tete izazvane zadocnjenjem Podjela docnje: a) dunika b) povjerilaka Docnja =/= Odgovornost za docnju"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 140

3.

4.

5.

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE ZADOCNJENJE - 26. Dunika docnja = neispunjenje obaveza o roku a) redovni rok tano odreen: po principu Dies interpelat pro homine dunik pada u docnju po zakonu narednog dana po dospjelosti obaveze b) redovni rok nije odreen: dunik pada u docnju kada ga povjerilac pozove, opomene na izvrenje ugovora. Opomena je jednostrana izjava volje povjerioca dana na bilo koji nain (izriito, preutno, konkludentnim radnjama itd) kojom trai ispunjenje obaveze. Do opomene dunik moe bez tetnih posljedica po sebe izvriti obavezu (Purgatio morae ili ienje od zadocnjenja) (l. 126 ZOO)


141

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE ZADOCNJENJE - 3c) fiksni rok vodi automatskom raskidu ugovora i odgovornosti dunika za neispunjenje obaveze. Ukoliko povjerilac svojom izjavom odri ugovor na snazi, dunik pada u docnju nastupanjem fiksnog roka. Tada odgovara i za tetu prouzrokovanu docnjom kao vidom neurednog ispunjenja obaveze (l. 125 ZOO) 7. Pravne posljedice dunike docnje: a) obaveza se ne gasi b) nastaje odgovornost dunika za neispunjenje obaveze , tj dunikova obaveza da naknadi tetu. Pravila se donekle razlikuju za deliktnu i ugovornu odgovornost za docnju (vidi raniju emu) c) nastanak dunikove odgovornosti za sluajnu propast stvari, ako je obavezu trebalo ispuniti predajom stvari"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 142

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE ZADOCNJENJE - 4d) poinju tei zatezne kamate, ako su predviene zakonom ili ugovorom e) ako je u ugovor unesena odredba o ugovornoj kazni, dospijeva obaveza za njeno plaanje f) neispunjenje obaveze i nakon opomene povjerioca daje povjeriocu pravo da jednostrano raskine ugovor g) kod obaveza koje se ispunjavaju u obrocima, postoje posebna pravila o docnji sa isporukom jednog obroka (l. 129 ZOO). 8. Povjerilaka docnja = odbijanje prijema uredno ponuenog ispunjenja obaveze dunika


143

UTICAJ VREMENA NA OBLIGACIJE ZADOCNJENJE - 59. Pravne posljedice povjerilake docnje: a) prestaje docnja dunika, ako je dunik bio u docnji b) rizik za sluajnu propast stvari je trebalo izvriti obavezu prelazi sa dunika na povjerioca c ) prestaju tei kamate, ako je postojala obaveza na njihovo plaanje d) povjerilac postaje odgovoran za tetu koju dunik pretrpi zato to je povjerilac odbio preuzeti uredno ispunjenje obaveze. e) dunik stie pravo da se oslobodi svoje obaveze deponovanjems stvari kod suda u mjestu ispunjenja, izuzetno u mjestu gdje se stvar nalazi f) novane obaveze se mogu izvriti deponovanjem na raun koji odredi sud"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 144

ZASTARJELOST POTRAIVANJA ODREENJE ZASTARJELOSTI1. l. 360 ZOO: (1) Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obaveze. (2) Zastara nastupa kad protekne zakonom odreeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obaveze. Teorijska definicija: zastara je rok ijim istekom povjerilac gubi pravo zahtijevati ispunjenje obaveze putem suda (prinudnim putem) Ne zastarijevaju: a) apsolutna prava (svojina, autorska, prava industrijske svojine) b) obligaciona prava iz porodinih odnosa Zastarjelost je karakteristina za obligacione odnose

2.

3.

4.


145

ZASTARJELOST POTRAIVANJA KARAKTERISTIKE ZASTARJELOSTI - 11. Funkcije zastarjelosti: a) olakanje dokazivanja b) zatita pravne sigurnosti i povjerenja u promet c) zatita interesa dunika, izvjesnosti u pogledu obaveza naroito 2. Karakteristike zastarjelosti a) uspostavljena i ureena kogentnim propisima (l. 364 ZOO) b) autonomija stranaka u mijenjanju reima zastare je ograniena i svedena na izuzetke koje zakon dozvoljava (odricanje od pozivanja na zastaru nije mogue unaprijed, nego tek po njenom nastupanju l. 365 ZOO. Odricanje se mora uiniti pismeno ili na drugi nesumnjiv nain davanjem obezbjeenja npr.)


146

ZASTARJELOST POTRAIVANJA KARAKTERISTIKE ZASTARJELOSTI - 2c) pravila o zastarjelosti vezana su za subjektivno pravo, odnosno obavezu, ne za njihove titulare. Rok tee i kad se subjekti obligacije promijene d) pravila o zastarjelosti vae za sve obligacije, bez obzira na izvor. Izuzetak su jedino obligacije iz porodinih odnosa koje ne zastarijevaju e) Zastara je orijentisana na glavno potraivanje. Sa glavnim zastarijevaju i sporedna potraivanja (l. 369 ZOO). Obezbjeenje glavnog potraivanja NE slui i za obezbjeenje sporednih potraivanja (l. 369 i 368 ZOO) f) pravila o zastarjelosti iz ZOO imaju generalni karakter. Mogu biti derogirana samo izuzetno, posebnim propisom ZOO (za osiguranja, npr l. 380 ZOO) ili specijalnim zakonom (o mjenici i o eku, npr)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo 147

ZASTARJELOST POTRAIVANJA KARAKTERISTIKE ZASTARJELOSTI - 3g) primjena pravila o zastarjelosti ne zavisi od znanja ili savjesnosti

povjerioca ili dunika h) objektivni rokovi su krajnja granica za koritenje subjektivnih rokova zastare i) sud ne pazi na protek rokova zastare po slubenoj dunosti. Dunik se mora prigovorom zastare pozvati na protek rokova zastarjelosti (l. 360 ZOO) j) rok zastare kod pozitivnih inidbi poinje tei prvog dana poslije dana u kome je povjerilac imao pravo zahtijevati ispunjenje. Zastara kod negativnih inidbi poinje tei prvog dana poslije onoga u kome je dunik postupio protivno svojoj obavezi (l. 361 ZOO)


148

ZASTARJELOST POTRAIVANJA ROKOVI ZASTARJELOSTI

Dospjelost Obligacije iz pravnog posla

1. Potr. naknada od domainstava; 2. RTV, PTT pretplate; 3. Pretplate na publikacije

OPTI ZASTARNI ROK

Rok zastare Krivinog djela

t

1 god.

3 god.

5 god.

10 god.

t

Nastanak Obligacije iz drugih izvora

1. Povremena potr.;2. Meusobna potr. iz poslovnih ugovora ; 3. Potr. Zakupnine; 4. Potr. naknade tete (subj. rok); 5. Potr. anuiteta; 6. Potr. iz ug. o osiguranju

1. Potr. utvrena pravosnanom odlukom; 2. Potr. iz ugovora o osiguranju ivota (obj. rok)


149

ZASTARJELOST POTRAIVANJA ZASTOJ ZASTARJELOSTI - 1Apsolutni subjektivni razlozi zastoja zastare su odnosi izmeu: 1. Branih drugova: 2. Roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo ; 3. tienika i staraoca do polaganja rauna; 4.Lica koja ive u vanbranoj zajednici (l. 381 ZOO) Relativni subjektivni razlozi zastoja: 1. mobilizacija, ratna opasnost i rat za lica na vojnoj dunosti; 2. lica zaposlena u tuem domainstvu dok zaposlenje traje ( l. 382 ZOO)

Dospjelost obligacije iz pravnog posla

t

Tok roka zastare = 0

t

Nastanak obligacije iz drugih izvora

Objektivni razlozi zastoja zastare: 1. Postojanje nesavladivih prepreka na strani povjerioca za obraanje sudu ; 2. Postojanje zakonskog uzroka koji spreava poetak zastare (l. 383 i 384 ZOO)"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

150

ZASTARJELOST POTRAIVANJA ZASTOJ ZASTARJELOSTI - 2


Nastupanje razloga za zastoj zastare

Prestanak razloga za zastoj zastare

t

Tok roka zastare

Zastoj

Dodatno vrijeme zastoja

t


Zakonski rok u kome je zastara trebalo da nastupi

Nastupanje zastare


151

ZASTARJELOST POTRAIVANJA PREKID ZASTARJELOSTI


Zavretak spora pokrenutog na povjerioev ozbiljan zahtjev pred sudom ili drugim nadlenim organom (l. 388, 391 i 392 ZOO)

t

Tok roka zastare

t


Zakonski rok u kome Dunikovo je zastara trebalo priznanje duga (l. 387 ZOO) da nastupi"VITEZ", Obligaciono pravo, Prof. Trifkovi dr. Milo

Novi rok za nastupanje zastare152

Documents

Obligaciono Pravo-ukupna Prezentacija