Olimp 46 2012 Cijeli hrvatska

Broj 46 / oujak 2013.

ISSN 1331-9523

ZNANOST I PORT:Mentalni prostor portaa

OLIMPIJSKE NADE:Ante Krito

OLIMPIJSKE LEGENDE:Jasna Ptujec

Sportska televizijaZadnja oaza hrvatskog porta

OLIMPIJSKI POKRET:Barunova ostavtina

Olimp 4

Sadraj

Broj 46 / oujak 2013.

ISSN 1331-9523

ZNANOST I PORT:Mentalni prostor portaa

OLIMPIJSKE NADE:Ante Krito

OLIMPIJSKE LEGENDE:Jasna Ptujec

Sportska televizijaZadnja oaza hrvatskog porta

MOO:Barunova ostavtina

Za nakladnika:Josip opHrvatski olimpijski odbor Trg Kreimira osia 11, 10 000 Zagreb

Glavni urednik: Ante Drpi

Urednica priloga Povijest Hrvatskog porta:Ana Popovi

Urednitvo:Saa Ceraj, Ante Drpi, Gordana Gaea, Radica Jurkin, Sinia Kraja, Jura Ozmec, Ana Popovi, Nada Senar

Produkcija:M 14 d.o.o (Jet-set magazin)Preradovieva 23, 10 000 Zagreb

Oblikovanje i prijelom: Marin Stoji

Sportska televizijaOaza hrvatskog porta

Nastanak olimpijskog portaMaevanje

Olimpijske legendeJasna Ptujec

Znanost i port Mentalni prostor portaa

PrilogPovijest hrvatskog porta

Olimpijske nadeAnte Krito

Drutvo i portKoliko smo se promijenili?

Meunarodni olimpijski pokretBarunova ostavtina

portska terminologijaBorilake vjetine i njihovi nazivi

6 42

14 44

20 48

5224

29

Olimp 46 - Oujak 2013

Prijevod:N. T. Dalma d.o.o., Medveak 13, Zagreb

Tisak: Tehniar CopyservisKranjevieva 25a10 000 Zagreb

Naklada: 2000 primjeraka

ene i portParadoks rodne ravnopravnosti

portska publicistikaHrvatski reprezentativci i izbornici

InternetHrvatski atletski savez

Od Olimpa do OlimpaVijesti

58

60

62

56

portska godina izmeu dvaju Olimpijskih igara - lanjskih ljetnih u Londonu i dogodinjih zimskih u Soiju - bit e sve samo ne dosadna i siromana. Nai e portai sudjelovati na 168 svjetskih prvenstava, 175 europskih, na 110 svjetskih i 51 europskih kupova, na dodatna 163 meunarodna natjecanja, sve zajedno - ni vie ni manje nego ukupno ak 667 najrazliitijih natjecanja.

Prvog sijenja ove godine krenuli smo s Projektom Rio 2016. i za poetak u njemu sudjeluje 9 TOP i 10 po-tencijalnih A olimpijskih kandidata. Oekujemo da e u ovom olimpijskom ciklusu nai portai biti jednako uspjeni kao u prethodnom; ve prvi rezultati na po-etku godine (rukomet, skijanje, streljatvo) pokazuju da optimizmu ima mjesta.

Mediteranske igre u lipnju najvei su portski dogaaj 2013., a organizator Igara je turski Mersin. elei podii razinu naeg sudjelovanja na MI, odluili smo da na njima sudjeluju samo oni najbolji ili gotovo najbolji hrvatski portai.

Pred zavretkom smo nekoliko vanih dokumenata. Kriteriji za vrednovanje programa nacionalnih port-skih saveza jedan su od njih. Zapoinje i posao oko strategije porta u Republici Hrvatskoj...

Puno posla, a malo vremena, no tako je, gotovo, uvijek. Ali, jedno je sigurno i dokazano nebrojeno puta: kada svi dobronamjerni ljudi naklonjeni portu zasuu rukave, skupe glave i razgovaraju snagom portskog argumenta, nema te zapreke i tog problema kojeg nije mogue svladati.

I zato, optimistiki, oekujem jo jednu, portski uspjenu godinu.

e sports year between two Olympic Games Summer Olympics in London in 2012 and Winter Olympics in Sochi in 2014 - will be all but boring and poor. Our athletes will participate in 168 World Championships, 175 European, 110 World and 51 European Cups, additional 163 international competitions, altogether no less than 667 various competitions.

On January 1st 2013, we started the project Rio 2016, and for starters there will be 9 TOP and 10 potential A Olympic candidates. We expect that in this Olympic cycle, our athletes will be as successful as in the previous one already the rst results from this year (handball, skiing, archery) show that we can be optimistic.

e Mediterranean Games in June represent the biggest sports event in 2013, and the organizer of the Games is the Turkish Mersin. In desire to raise the level of our participation in the MG, we decided that only the best or almost best Croatian athletes will participate in them.

We have almost completed several important documents. One of them refers to criteria for evaluation of the programs of national sports federations. Soon we will start planning the sports strategy in the Republic of Croatia...

A lot of work to do and so little time to do it - but it is almost always like this. Anyway, one thing is certain and proven countless times: when all the well-meaning people who favor sports start working hard, gather and talk with the strength of sports argument, there are no obstacles and problems that cannot be solved.

And therefore I am optimistically awaiting another successful sports year.

Potovani itatelju,

Dear Reader,

www.hoo.hr

e-mail: [email protected]

Olimp je asopis

Hrvatskog olimpijskog

odbora.

Glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora

Secretary General of the Croatian Olympic Committee

Josip op, dipl. oec.


Olimp 6

Sportska televizija

Tekst: MATEJ SINOVEC

etvrtog travnja obiljeit e se dvije godine od poetka emitiranja Sportske televizije, prvog i jo uvijek jedinog portskog kanala na svijetu kojega je osnovao matini olimpijski odbor. O te prve dvije godine televizije koja je posljednja brana hrvatskog porta u naletu stranog nogometa, ali i ostalih stranih portskih dogaanja, razgovarali smo s glavnim urednikom Jurom Ozmecom

Zadnja oaza hrvatskog porta


7 Olimp

Olimp 8

Kada su kretali, 4. travnja 2011., mnogi im nisu pred-viali dugaak vijek trajanja. Gotovo dvije godine kasnije

Sportska televizija ne samo da posto-ji, ve se na hrvatskom medijskom tritu isprofilirala kao, kako kaenjezin glavni urednik Jura Ozmec, po-sljednja brana hrvatskog porta u na-letu stranog nogometa, ali i ostalih stranih portskih dogaanja.

Povodom skore dvogodinjice rada SPTV-a upravo smo Ozmeca zamolili

da rekapitulira to razdoblje, analizira dananjicu i pogleda u budunost jedinog portskog kanala u svijetu kojega je osnovao matini olimpijski odbor.

- Meunarodni olimpijski odbor jo je 2009. godine donio naputak o osnivanju ovakvih kanala. Mi smo kre-nuli prije dvije godine te smo postali i do dana dananjega ostali - jedini ovakav kanal u svijetu. Najbitnije nam je da smo nastavili razvijati ideju pre-

ma kojoj hrvatski port dobiva svoju televizijsku frekvenciju i program na kojem e se moi promovirati - zapo-eo je Ozmec.

Kao dugogodinji novinar portskog programa Hrvatske radiotelevizije, Ozmec je uvidio da na prostoru televi-zijskog emitiranja u Hrvatskoj postoji velika praznina u kojoj pati upravo domai, hrvatski port.

- Nekadanji trei program HTV-a to nije mogao biti i postalo je jasno da je neodriv, a dananji HTV3 kao kultur-

Sportska televizija

Glavni urednik Jura Ozmec u razgovoru s predsjednikom MOO-a Jacquesom Roggeom (desno - kamerman SPTV Goran Jelenc)


9 Olimp

Nagrada za Ivu Milanovi-Litre i Paraolimpijca Emisija Paraolimpijac urednice Ive Milanovi-Litre, koja je dobila godinju nagradu Hrvatskog zbora sportskih novinara, samo je jedna od potvrda ispravnog puta kojim kroi SPTV. U obrazloenju nagrade stoji:Paraolimpijac je jedina televizijska emisija u Hrvatskoj koja se redovito bavi portom osoba s invaliditetom. Jednom mjeseno, urednica Iva Milanovi-Litre na Sportskoj televiziji predstavlja nam vrhunske porta-ice i portae koji su, osim u vrijeme Paraolimpijskih igara, uglavnom zapostavljeni u naem medijskom prostoru. Ni u jednom trenutku, meutim, Iva i njezini suradnici ne upadaju u klopku koja se zove - patetika. Emisija Paraolimpijac ne bavi se samo osvajaima od-lija na Paraolimpijskim igrama i svjetskim prvenstvima portaa s invaliditetom, ve i svim ostalim svakod-nevnim problemima, uspjesima i zanimljivim priama tih iznimnih portaa.Uostalom, ako ne vjerujete, sva-kako na SPTV-u pogledajte emisiju Paraolimpijac i po-stat ete navija portskih junaka koje vam predstavlja Iva Milanovi-Litre.

Kada smo prole godine radili Moto GP, poveala se cjelokupna gledanost u danima u kojima su bile utrke, ne samo tog, ve i ostalih sadraja. Zato je Formula 1 jo jedan korak dalje u naem odrastanju. Nakon prijenosa velikih portskih manifestacija, meu kojima su i Olimpijske igre, logino je da idemo dalje

Slijeva: Zlatko Matea, Jura Ozmec, Gordana Gaea, Jacques Rogge, Josip op, Petar avlovi, Darko Bukovi i Marin arec


Olimp 10

ni, odnosno HTV4 kao news-program, ne zadovoljavaju te potrebe. Uz veliki broj portskih kanala na kojima domi-nira inozemni port, jasno je da Sport-ska televizija ima svoj prostor, publiku i vanost.

Osnovu funkcioniranja SPTV-a ini, objanjava Ozmec, suradnja s domaim portskim savezima koji su uglavnom prepoznali ansu za suivot i obostranu korist.

- Istina, ima i onih koji ne vide zajed-niki interes i korisne stvari u suradnji s nama. Primjerice, jako mi je ao to je liga u futsalu skinuta s programa dolaskom nove vladajue garniture u Hrvatski nogometni savez. Ta je liga imala dobru gledanost, bolju prae-

nost i u ostalim medijima kada je bila u naem programu, a i sponzori su se sami poeli javljati klubovima dok je liga bila kod nas. Nadam se da e HNS vidjeti da su takvi projekti ili prijenosi juniorske lige, za koju na vanjski suradnik vie nije imao sredstava za praenje, na korist itavog porta.

Ozmec se nada i boljoj suradnji s rukometnim i koarkakim savezom, s kojima postoji kontakt, a kao izvrsne primjere navodi dudo, jedriliarski, atletski, ragbijaki savez...

- Dudo savez nas je oduevio, iako nije iznenaenje jer se tamo u po-sljednjih etiri ili pet godina jako do-bro radi. Oni su nas oduevili kada su sami, bez nae pomoi, osigurali prije-nose 14 najjaih turnira iz kalendara Meunarodnog dudo saveza. Ljudi su sve obavili, sve pregovore, a ja sam otiao samo na jedan sastanak. Ti su prijenosi gratis, nita nas ne kotaju. Naravno da emo mi onda, u skladu s mogunostima, popratiti njihove aktivnosti poput turnira mlaih kate-gorija. To je primjer suradnje kakav bi trebali slijediti i ostali.

Ozmec e se pohvaliti koliinom i obujmom posla koje je njegova re-dakcija obavila otkako je krenula s emitiranjem.

- Ukupno su u naem programu obraena 93 hrvatska porta, odno-sno portske grane. Ponosan sam na tu injenicu jer nitko ne moe rei da nije imao ili da nema priliku suraivati s nama. Nemamo mnogo ljudi i pone-kad je teko sve pratiti, ali tu savezi moraju odigrati svoju ulogu. ao mi je to i dalje postoje oni koji nam ne alju rasporede i s ijim kalendarima imamo problema. Nai su ljudski re-sursi premaleni da bismo to radili.

Prostora za napredak, naravno, ima, ali glavni urednik istie financij-sku krizu kao poast koja nije zaobila ni njegovu redakciju.

- Zapoeli smo s radom u vrijeme najgore krize, recesija je i nama po-kazala zube. Mi nemamo moi da se za neke atraktivne portske dogaaje tuemo s ArenaSportom ili SportKlu-bom, kompanijama koje djeluju u est, odnosno 14 drava, pa samim time mogu doi do odreenih prava mnogo jeftinije od nas. Nama to nije ni cilj, na je cilj u prvom redu promocija hrvatskog porta.

Takvi su ciljevi istaknuti i u obra-

Sportska televizija

Get in touch at www.tissot.ch

TISSOT VISODATE AUTOMATIC odabrao Tony Parker Profesionalni koarka

Klasini sat iz kolekcije Heritage izraen od 316L nehrajueg

otpornim na grebanje i vodootpornou do 3 bara.

IN TOUCH WITH YOUR TIME

Ekskluzivni distributerProdajna mjesta na www.marli.hr

Jako mi je ao to je liga u futsalu skinuta s programa dolaskom nove vladajue garniture u Hrvatski nogometni savez. Ta je liga imala dobru gledanost, bolju praenost i u ostalim medijima kada je bila u naem programu, a i sponzori su se sami poeli javljati klubovima dok je liga bila kod nas


11 Olimp

Pun pogodak s Formulom 1

S obzirom da je ugovor Kreator grupe i Sport-ske televizije oko prije-nosa ovogodinje sezone Formule 1 na SPTV-u u portskim krugovima na-ila na razliite interpre-tacije, vlasnik Kreatora Davorin tetner objasnio je da projekt F1 ni u kojem sluaju ne moe biti lo za razvoj jedinog hrvatskog portskog programa s nacionalnom koncesijom. - Gledanost Formule 1

je takva da nema dvojbe oko neisplativosti. Pri-mjerice, prologodinju utrku za Veliku nagradu panjolske u Hrvat-skoj je pratilo 360.000 gledatelja, a emitirana je na mrei lokalnih televizijskih postaja. Zato vjerujemo da e dogovorom sa SPTV-om svi profitirati, od naih sponzora do gledatelja - izjavio je tetner ijem Kreatoru na kraju ove sezone istjee ugovor s

Berniejem Ecclestoneom, a pregovori o novoj tro-godinjoj suradnji ve su u tijeku.Ozmec je dodao da e SPTV napraviti sve da Formulu 1, koju hrvatska portska publika ned-vojbeno voli, dodatno priblii gledateljima, a najavljen je i manji broj prekida prijenosa zbog reklama, to je u pret-hodnim godinama bila najvea zamjerka gleda-telja.

Andrea Lovrinevi, Jura Ozmec, Iva Milanovi-Litre, sjedi: Bojana Manojlovi


anju gledateljima kojim SPTV na-znaava da je poslovanje Sportske televizije poslovanje sa portaima, o portaima i za portae i sve koji se tako osjeaju, a kao cilj prve na-cionalne portske televizije istie se pruanje sveobuhvatne informacije o hrvatskom i meunarodnom portu, edukacija i zabava te pruanje pro-grama koji e zadovoljiti apetite cijele obitelji.

S obzirom na to da je u naletu krize dio ljudi zaposlenih na SPTV-u morao biti otputen, pitamo glavnog urednika kako e to utjecati ba na ciljeve navedene u Misiji SPTV-a vid-ljivoj na njihovoj internetskoj stranici.

- To je uvijek najtei dio posla jer nema ugodnog naina da nekome kae da se morate razii. Jednostav-

no, moramo se prilagoditi i inzistirati na pravim vijestima... U naim postu-latima dominiraju portska naela, pa e nae vijesti i dalje odgovarati na osnovna novinarska pitanja: tko, to, gdje, kada i zato. Jasno je da e rad s manjim brojem ljudi iziskivati povea-nje obujma posla, ali to nee utjecati na kvalitetu ili mogunost portskih saveza da surauju s nama.

Dapae, Ozmec najavljuje nove projekte kojima se SPTV eli jo vie podrediti potrebama svojih gledatelja.

- Od 18. oujka na rasporedu je nova shema u kojoj smo pojaali program u vremenu u kojem smo naj-gledaniji.

Na e fokus biti na vremenu izme-u 15 i 19 te nakon 22 sata. U tom emo razdoblju inzistirati na naim, autorskim emisijama koje su kod gle-

Olimp 12

Sportska televizija

Ponosni na Tribina.hr Jedan od projekta na koji je Jura Ozmec izuzetno ponosan jest Tribina.hr. Emisija koja se bavi analizom MAXtv Prve lige dokaz je, kae, zalaganja SPTV-a za pro-mociju domaeg porta. - Ponovno dolazimo do pitanja prioriteta, ali i odnosa Hrvatskog

nogometnog saveza. teta to se ne ele ukljui-

ti u pomaganje tog, ali i svih slinih projekata od kojih bi na klupski no-gomet imao koristi

- smatra Ozmec i do-daje:

- Naeg prvoligakog natjecanja nema u naim prijenosima jer ne-mamo prava, ali svejedno mislim da radimo dobru stvar s ovom emi-sijom. Time gledatelji barem na jednoj televiziji s nacionalnom koncesijom dobivaju relevantne informacije o domaem nogomet-nom prvenstvu.

Dudo savez nas je oduevio, iako nije iznenaenje jer se tamo u posljednjih etiri ili pet godina jako dobro radi. Oni su su sami, bez nae pomoi, osigurali prijenose 14 najjaih turnira iz kalendara Meunarodnog dudo saveza!

datelja privukle najvie panje. Emi-sijom Gost dana, koju uvijek veemo uz aktualna dogaanja u hrvatskom portu, dajemo jo jednu mogunost promocije domaim snagama, a dobili smo potvrdu da je i zanimanje gleda-telja za te tipove emisija veliko. Uz specijaliziranu emisiju o splitskom portu pregovaramo i s Gradom Rije-kom o pokretanjua sline emisije za njihovo podruje.

Dobivanje prava za emitiranje nove sezone Formule 1 podignulo je dosta praine. Ozmec istie da, to se odno-sa domaeg i stranog porta tie, F1 sezona ni na koji nain nee negativ-no utjecati na hrvatski port.

- Formula 1 e tjedno uzimati etiri sata programa. Emitirat emo kvalifikacije i utrku. Uz reprizu, to je osam sati. Nitko mi ne moe rei da e tih osam sati nekome znaajnije tetiti. O zanimanju ne moramo uope govoriti...

U pet dana od objave da smo do-bili prava na F1 dobili smo oko 150 poruka elektronske pote s upitima gdje nas se moe pratiti, na kojim frekvencijama. S druge strane, takav

atraktivan proizvod vee gledatelje uz odreeni program na dulje vrijeme. Kada smo prole godine radili Moto GP, poveala se cjelokupna gledanost u danima u kojima su bile utrke, ne samo tog, ve i ostalih sadraja. Zato je Formula 1 jo jedan korak dalje u naem odrastanju. Nakon prijenosa velikih portskih manifestacija, meu kojima su i Olimpijske igre, logino je da idemo dalje - kae Ozmec.

Olimpijske igre primjer su suradnje SPTV-a s HTV-om koji mnogi prizivaju kao idealan format suradnje dvaju televizija.

- Mislim da je London dokazao da to moe funkcionirati na zadovoljstvo i korist naih gledatelja. Ako HTV ima dnevni prosjek od maksimalno dva sata porta, a kupio je prava za brojna natjecanja to mu je obveza i prema Zakonu o javnoj televiziji, onda bi bilo sjajno kada bi taj vakuum koji oni ne mogu emitirati bio prebaen na nas. S obzirom da mi imamo nacionalnu koncesiju, gledatelji bi u tom sluaju uz ta dva, dobili jo 24 sata emitiranja porta. Nadam se da e ta ideja zai-vjeti - zakljuio je Ozmec.

13 Olimp

Summary On April 4th 2013, Sports television, the rst and still the only sports channel in the world, founded by the parent Olympic Committee, will celebrate two years of broadcasting. About the rst two years of television, which is the last dam Croatian sport in the ensuing foreign football and other international sports events, We talked with the chief editor Jura Ozmec exactly about those rst two years of the television that represents the last protection of Croatian sports against the invasion of foreign football, but also of other foreign sports events.e priority of Sports television is, in every case, the promotion of Croatian sports because on other channels it started losing battle with foreign sports, especially football. e goal is to arm and support also the less popular sports which have great diculties to break-through to the TV screen.Ozmec gladly highlights the show Paralympic, the only television show in Croatia that is regularly engaged in sports of disabled persons. Once a month, the editor Iva Milanovic-Litre presents at the Sports television the top athletes who are, except during the Paralympic Games, largely neglected in the Croatian media. Exactly this show has just received the annual award of the Croatian Sports Journalists Association.

Studio SPTV


Olimp 14

Nastanak modernog porta: Maevanje

Onoliko koliko je maevanje danas rijedak, pomalo egzo-tian port, toliko je kroz povijest bilo sveprisutno.

Vjerojatno ne postoji civilizacija koja nije poznavala maevalaku borbu u nekom obliku, pa je zaista teko izdvojiti najbitnije trenutke kroz povi-jest. Za najstariji izvor uzima se reljef u egipatskom hramu u Medinet Habuu iz 1190. godine prije Krista.

Maevali su se gotovo svi pripadnici antikih naroda. Grci poznaju mae-vanje kroz vjetinu borenja nazvanu

hoplomahia, a njihovi vojnici-pjeaci, hopliti, bili su naoruani kopljem i kratkim maem. U Rimu se vjetina maevanja poduavala u posebnim kolama od 5. st. pr. Kr.

Od 264. godine prije Krista prireivane su borbe gladijatora (ludi gladiatorii), a sam naziv gladijator po-tjee od latinske rijei gladius, koja oznaava kratki rimski ma. Osim borbimaem u areni, Rimljani su njegovali i vojniko maevanje, nazvano arma-tura.

Padom Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine, na povijesnu scenu do-lazi grubo, teko i nezgrapno oruje novopridolih barbara. Rezultat toga je potpuna stagnacija, zapravo re-gresija maevalake vjetine tijekom Srednjeg vijeka. Nakon nekoliko, u maevalakom smislu, potpuno neza-nimljivih stoljea, novi ivot ove vje-tine zapoinje paradoksom, odnosno naizgled kontradiktornom injenicom da je za razvoj maevanja zasluno uvoenje - vatrenog oruja!

Kroz srednji vijek ma se koristio


15 Olimp

iskljuivo kao napadako oruje, bez ikakve obrambene funkcije koja je osi-guravana noenjem tekih metalnih oklopa. Maevi su bili veliki, nespretni i irokih otrica kako bi probili metal-ne oklope, a posljedica svega toga bilo je vrlo malo specijaliziranih pokre-ta - bilo napadakih bilo obrambenih. Hladno oruje tog vremena zapravo je funkcioniralo poput divovskih otvara-a za konzerve.

No sama borba bila je daleko od ale. Pobjedu je donosila samo velika fizika snaga, izdrljivost, hrabrost i

odlunost. Oklop je u svojoj obrambe-noj ulozi bio iznimno uinkovit, a to dokazuje i injenica da je u upotrebi bio stoljeima.

Uvoenjem vatrenog oruja - muketa, stari principi borbe padaju u vodu. Nove okolnosti omoguavaju svakom obinom pjeaku, naoruanom muketom, da zaustavi teko okloplje-nog viteza. U poetku su izraivani jo tei i vei oklopi ne bi li zaustavili novo opasno oruje, no ubrzo se to pokazalo kao vrlo lo odgovor protiv

novog oblika ratovanja. Ne samo da su vojnici bili potpuno iscrpljeni i prije nego bi stigli na bojno polje, ve je i novi nain ratovanja, baziran na brzoj pokretljivosti i organizaciji trupa, za-htijevao neto sasvim suprotno.

Krajem 16. stoljea vie gotovo nitko nije nosio oklop u cilju samoza-tite, no on se jo dugo zadrao kao simbol vitetva u odjei aristokracije. U stvarnoj borbi, vitezovi i plemii morali su se okrenuti za pomo bor-cima koji si nisu mogli priutiti skupe kacige, prsne oklope i metalne tito-

oklopa do Olimpijskih igara

oklopaoklopado Olimpijskih

Tekst: ANA POPOVI

Jo kako je bogata povijest maevanja,. Zacijelo ne postoji civilizacija koja nije poznavala maevalaku borbu u nekom obliku. S obzirom na to, osnivanje meunarodne federacije - Federation Internationale dEscrime - dogodilo se relativno kasno, tek 1913


ve - obinim vojnicima koji su se ve otprije u obrani oslanjali iskljuivo na vlastitu spretnost i samo oruje.

U to vrijeme zaetka maevalake vjetine, borba je bila puno slobodnija i ukljuivala je raznorazne udarce rukama, nogama, na-guravanje, podmeta-nje, akanje i hrva-nje, no to je ipak bio barem poetak razvoja neke sustavne borbe. Prve neformalne kole maevanja zabilje-ene su po Europi jo u 12. stoljeu. Istina, kola moda nije najsretniji termin za ta mjesta, budui su ona uglavnom okupljala zadnji olo dru-

tva. U nekim dravama, kao na primjer Engleskoj i Francuskoj te kole bile su zabranjene, no kao i sve zabranje-ne stvari svejedno su postojale, samo

ilegalno. U svakom sluaju, ui-telji maevanja imali su re-

putaciju lopova, skitnica ili u najboljem sluaju zabavljaa.

Prvi ozbiljniji pristupuenju maevanja do-

godio se u Njemakoj u 14. st. osnivanjem Bratovti-

ne sv. Marka, kolokvijalno zvane Marx-bruder. Sjedite im je bilo u Frankfur-tu i gotovo 100 godina imali su mono-pol na teritoriju Njemake - nitko nije mogao uiti maevanje bez njihove dozvole i to iskljuivo prema njihovim pravilima. U Njemakoj je oko 1300. godine napisan i najstariji sauvani traktat o maevanju.

Razdoblje renesanse inspiriralo je maevaoce toga doba na znanstveni pristup maevalakoj vjetini koju oni poinju prouavati i analizirati u elji da definiraju neke univerzalne princi-pe borbe. U skladu s duhom vremena, brojni uitelji maevanja piu knjige, eseje i traktate sa svojim idejama o usavravanju vjetine. Talijani na-ravno prednjae, a najzanimljivije je izdvojiti Camilla Agrippu koji je defi-nirao etiri pozicije (prima, sekonda, terca i kvarta) i Ridolfa Capo Ferru koji je instalirao tzv. ispad kao primar-ni nain izvoenja napada.

Najvei obrat u maevalakoj tehnici dogodio se uvoenjem rapira u 16. stoljeu. Sa svojom dugakom otricom, oblikovan iskljuivo za bo-denje, rapir je potpuno uzdrmao sve maevaoce onoga vremena. Sto-ljeima je ma percipiran (i izraivan) kao oruje sa dvije otrice namijenje-no za rezanje odreenih dijelova protivnikova tijela, a sad su odjednom ljudi zadavali iste i smr-tonosne ubode jedan drugome. Treba napomenuti da udna novota-rija nije ba najbolje sjela etabliranim maevaocima. To je uostalom univer-zalno pravilo u portu - bilo kakva iz-mjena tehnike ili pravila uglavnom ne ide na ruku najboljima, budui su oni ve potpuno izverzirani u starom nai-nu - inae ne bi bili najbolji. U svakom sluaju, sukob oko toga koja je meto-da superiorna - rez ili bod - potrajao je

godinama i eskalirao u pravu mrnju. Vrlo esto bi dvoboj zapoeo na licu mjesta kada bi se susreli pripadnici razliitih kola. No, ve poetkom 17. stoljea rapir je odnio pobjedu, jer je jednostavno bio - smrtonosan.

esto se navodi primjer Francuske gdje je u razdoblju izmeu 1600. i 1780. ubijeno oko 40.000 plemia u meusobnim dvobojima rapirom! To je bilo ak vie nego to ih je poginulo u ratovima u tom razdoblju, te je oz-biljno uzdrmalo cijeli klasni sustav i u konanici dovelo do kraljevske zabra-ne odravanja dvoboja.

Zanimljivo je objasniti i ulogu nenaoruane ruke u razvoju maeva-nja. Ona je, ak i u modernom mae-vanju u kolskoj varijanti, dignuta pod pravim kutem otraga iznad glave. Taj poloaj biomehaniki nije najpogod-niji, pa ga danas vie nitko ne koristi u pravoj portskoj borbi, ali ima svoju zanimljivu povijest. U prolosti, mae-vaoci su tu nenaoruanu ruku koristili za noenje malog tita ili pak bodea. Uvoenjem rapira odbacuje se tit, a kako se razvija ideja gentlemanskog dvoboja, naputa se i bode. Budui da su taj naputeni/zabranjeni bode neki ipak podmuklo skrivali u nenao-ruanoj ruci (kamufliranoj platem na primjer), postao je obiaj da se uzdi-gnutom rukom pokae da je ta ruka zaista nenaoruana.

Tijekom vremena, u Europi su se iskristalizirala dva razliita pristu-pa maevanju -talijanska i francuska kola. Francuska metoda njegovala je znanstveni pristup koji se snano oslanjao na strategiju borbe, dok su Talijani preferirali istu fiziku snagu.

A rivalstvo izmeu ove dvije kole zadralo se done-

kle sve do danas...Razdoblje vje-

rojatno najveih promjena za mae-

vanje je 18. stolje-e. Rapir je skraen,

stanjena mu je otrica i smanjena koarica koja titi aku. Tako reducirano oruje postalo je jo smrtonosnije i jo vie prilagoeno iskljuivo bodenju - rubovi su dodue i dalje ostali otri, ali samo zato da sprijee protivnika u hvatanju otri-ce rukom u pokuaju razoruavanja. Novo, smanjeno oruje dovelo je do daljnjih promjena u maevalakoj tehnici. Ranije su teki rapiri uzro-


Najvei obrat u maevalakoj tehnici dogodio se uvoenjem rapira u 16. stoljeu. Sa svojom dugakom otricom, oblikovan iskljuivo za bodenje, rapir je potpuno uzdrmao sve maevaoce onoga vremena

Olimp 16 Olimp 46 - Oujak 2013

17 Olimp

kovali sporu pokretljivost. Bilo kakva akcija, a posebno napad s ispadom, znaila je veliko izlaganje tijela, jer se maevalac nije mogao brzinski povui u defenzivu.

Iz tog razloga, borci su se uglav-nom borili kroz kruno kretanje, slino kao dananji boksai, budui da im je to omoguavalo bolju zatitu, ak i dok su u napadu. Reducirani ma oslobodio je maevalaku tehniku na naine koji su do tada bili nezamislivi: 1. borba je ubrzana, a pokreti orujem postali su puno kompliciraniji i razra-eniji, 2. poveana je pokretljivost bo-raca, 3. pravocrtno kretanje - zbog male teine maa koji je uzrokovao veliku pokretljivost boraca, jedini na-in da se uinkovito i dovoljno brzo izvede napad bila je izravna ravna li-nija, posljedica ega je linearno mae-vanje to je i danas zatitni znak ovog porta.

Tijekom 18. stoljea potpuno se promijenila i percepcija maevanja, te je ono u relativno kratkom vremenu steklo vie nego dobru, ak uzvienu reputaciju. Uvoenjem floreta, flek-

sibilne inaice maa s tupim vrhom koja je izmiljena iskljuivo za trening, otvorio se prostor za istraivanje i usavravanje tehnike maeva-nja, a naglasak se poeo stavljati i na estetiku. Uitelji maevanja postali su cijenjene osobe, kombinacija uitelja, povjesniara, umjetnika, znanstvenika i filozofa, a maevalake kole mjesta na koja su fine obitelji slale svoje sinove da steknu otmjenost.

Osim toga, po prvi put javlja se ideja da se maevanje moe uiti i prakticirati iskljuivo radi same vje-tine, a ne radi dvoboja, i da ako se ta vjetina marljivo vjeba, moe po-zitivno utjecati na zdravlje, dranje i eleganciju. Za tu promjenu je ponovno zasluno vatreno oruje, koje postaje sve pouzdanije. Pitolj polako istisku-je ma u funkciji osobnog oruja, pa krajem stoljea ma prestaje biti dio svakodnevne odjee. Time zavrava duga epoha maa kao kralja oruja, ali dodatno se otvara put pravom port-skom maevanju.

Kroz 19. stoljee samo se nastavlja linija razvoja modernog maevanja zapoeta u prethodnom stoljeu.

Uvedena su dva nova oruja - sablja i pe koji se

na hrvatskom naziva ma, to je pomalo nepraktino budui je rije ma za-

pravo hiperonim koji pokriva cijelu lepezu

hladnog oruja. Sablja vue porijeklo iz konjice i imala je u poetku izrazito vojniki karakter, te je jedino od tri oruja (floret, ma, sablja) kojim se sijee a ne bode.

Ma (pe) je pak osmiljen da zadovolji potrebu za orujem kojim bi se borilo u dvobojima, budui se osob-na zadovoljtina kod povrede asti jo uvijek traila (osim pitoljem) i mae-valakim dvobojima. Ma je odraavao i novu ideju dvoboja gdje namjera vie nije bila ubiti protivnika, ve ga samo raniti. To se zadralo i u dana-njem portskom maevanju budui da se u disciplini ma vaeim raunaju svi bodovi u bilo koji dio tijela, dok se u floretu uzimaju samo oni izvedeni u


Olimp 18

trup protivnikova tijela, dakle oni koji bi u prolosti potencijalno bili smrto-nosni. Inae, zadnji zabiljeeni mae-valaki dvoboj odran je relativno ne-davno 1967., a gdje drugdje nego u Francuskoj...

U 19. stoljeu maska postaje standardan dio maevalake opreme. Ona je u upotrebi u razliitim oblicima jo od sredine 18. st., ali je desetlje-ima bila predmet poruge meu do-brim maevaocima koji su je smatra-li utoitem za one koji nemaju ili vjetine ili hrabrosti. S vremenom je ipak prevladala elja da se maevanje oslobodi krutih i stiliziranih pokreta i da se omogui prirodniji i bri nain borbe, a sve to omoguavala je jedino upotreba maske.

S obzirom na to da je maevanje jedan od najstarijih portova i zasi-gurno prvi koji je imao profesionalne uitelje i trenere u dananjem smislu, osnivanje meunarodne federacije - Federation Internationale dEscrime - dogodilo se relativno kasno, tek 1913. Na istom kongresu napokon su standardizirana i pravila, to je otvo-rilo vrata organiziranju meunarodnih natjecanja.

to se tie Olimpijskih igara, mae-vanje je na programu od samog poet-ka, i jedan je od samo etiri porta koji su bili na programu svih ljetnih Igara. Prve godine olimpijski turnir odran je samo u floretu i sablji, a ma je dodan 1900. ene su prvi puta nastupile 1924. u floretu, 1996. u mau i 2000. u sablji. Neobino je i zanimljivo da je Pierre de Coubertin, inae maevalac,

sam dodao pravilo koje doputa pro-fesionalnim maevaocima, uiteljima maevanja, da nastupe na prvim dva-ma Igrama. Ta injenica je upravo nevjerojatna, slino kao da se danas na OI u jednom portu dozvoli doping (jer su prijepori oko amaterizma tada bili jednaki kao oko dopinga danas), ali dosta govori o posebnom statusu kojeg je maevanje imalo, odnosno o tome koliko je ranije od ostalih por-tova zakorailo u profesionalizam na nain da su postojali ljudi koji su kao profesionalni maevaoci bili ne samo prihvaeni ve i cijenjeni ak i u elit-nim krugovima.

Inae, na Milan Nerali, prvi Hrvat koji je osvojio olimpijsko od-lije, osvojio je tree mjesto ba u toj profesionalnoj kategoriji uitelja maevanja.

Posljednja velika promjena u ra-zvoju portskog maevanja dogodila se uvoenjem elektrinog aparata za registraciju pogodaka. Nesavrenost (sudakog) oka ve je od prvih na-tjecanja predstavljala problem koji je ovim izumom najveim dijelom rije-en. Elektrini aparat je uveden 30-ih za ma, 50-ih za floret i konano 80-ih za sablju.

LITERATURA:AA. VV. Enciklopecija fizike kulture, Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1977.

Nick Evangelista, The art and science of fencing, McGraw Hill, SAD, 1996.

Istvn Lukovic, Electric Foil Fencing, Corvina Press, Budapest, 1971.

Brian Pitman, Fencing, Techniques of Foil, pe and Sabre, The Crowood Press Ltd, Ramsbury, Marlborough, 1988.


Summary Probably there is no civilization that did not know the sword ght in some form, so it is really dicult to select the most important moments in history. e name fencing fencing in English, fechten German - comes from the old French word defens, which derived from the Latin word defendere meaning - to defend. e biggest twist in fencing technique occurred in the 16th century with introduction of the rapier. With its long blade, rapier is designed exclusively for thrusting attacks, unlike older swords which were previously used for thrusting and cutting o the parts of opponents body. During the 18th century the perception of fencing has completely changed, and in a relatively short time it acquired more than good, even divine reputation.e introduction of foil, a exible version of the sword with a blunt tip, designed exclusively for training, opened a space for research and improvement of the technique. In 19th century two new weapons were introduced - sword and saber. e International Fencing Federation - Federation Internationale dEscrime was founded in 1913. Fencing has been part of the Olympic Games since its inception, and it is one of one of the four sports that have featured at all of the Summer Olympics. e last major change in the development of sports fencing occurred with introduction of electrical apparatus for registering hits.

Milan Nerali

Sam naziv maevanje - na engleskom fencing, na njemakom fechten - dolazi od starofrancuske rijei defens koja je pak izvedena iz latinskog defendere to znai - braniti.


Olimp 20

Olimpijske legende

Hobotnica s olimpijskim zlatomTekst: DENIS LUGARI

Jasna Ptujec osvajaica je zlatnog olimpijskog odlija na Igrama u Los Angelesu 1984., a na SP u Maarskoj ne samo da je osvojila broncu, ve je proglaena i najboljom vrataricom prvenstva

Osvojivi zlato u Londonu San-dra Perkovi se upisala u po-vijest kao prva i za sada jedina Hrvatica koja se okitila naslo-

vom olimpijske pobjednice na ljetnim igrama nakon proglaenja hrvatske neovisnosti No, 23-godinja djevojka iz zagrebake Dubrave nije jedina hrvatska portaica koja se uspinjala na portski Olimp. Prije nje, zadnje kojima je to uspje-lo, bile su sjajne rukometaice Jasna Ptu-jec, Mirjana Ognjenovi i Biserka Vinji na olimpijskim igrama u Los Angelesu 1984. godine pod vodstvom Josipa Sa-marije. Na igrama u LA-u, na kojima nije bilo istonog bloka, biva drava je osvojila dvostruku rukometnu krunu - zlato u mukoj i enskoj konkurenciji.

- Za Los Angeles me veu divna sjeanja, cijele OI su bile jedan lijep do-ivljaj. Biti u Americi u to vrijeme bilo je jedno sjajno i neprocjenjivo iskustvo. Bila su to vremena kada se nije ilo u tako atraktivne zemlje. Vidjeli smo neto sasvim novo - prisjea se se naa vrsna

vratarica Jasna Ptujec, udana Iveli.Bilo je to vrijeme kada se portom,

kako je rekla Ptujec, bavilo sa srcem, dok je to danas postao posao, stoga niti ne udi to za olimpijsko zlato nije dobila nikakvu novanu nagradu. Tek Zlatnu znaku saveza za fiziku kulturu Jugoslavije...

- I karikaturu Rudija Stipkovia - doda-je sa smijekom.

Tijekom uspjene karijere, osvojila

je i broncu na svjetskom prvenstvu 1982. u Maarskoj. Zlato je pripalo SSSR-u, a srebro Maarskoj. Jugoslavija je ispustila drugo mjesto zbog slabije razlike pogodaka usprkos trijumfu protiv Maarske (17-16). Na toj utakmici, kao i na cijelom prvenstvu, Ptujec je briljirala. Na kraju je proglaena najboljom vratari-com i uvrtena u najbolju sedmorku SP-a zajedno s Jasnom Merdan i Svetlanom Anastasovskom.

- Zabila sam pogodak koji nije snimila niti jedna televizija - kazala je pomalo razoarano, te nastavila:

JASNA PTUJEC IVELIRoena je 19. sijenja 1959. u Zagrebu. Tijekom karijere je igrala za Lokomotivu (1975.-1984.) i Trenjevku (1984.-1986.). Za reprezentaciju bive drave je odigrala 79 utakmica, a najvei uspjeh je ostvarila na Olimpijskim igra-ma u Los Angelesu 1984. gdje je osvojila zlatnu medalju. Dvije godine ranije je na svjetskom prvenstvu u Maar-skoj osvojila broncu, a progla-ena je najboljom golmanicom prvenstva. Osvojila je i zlato na svjet-skom juniorskom prvenstvu 1977. te broncu dvije godine kasnije. Dobitnica je brojnih priznanja i nagrada, meu kojima i Zlatne znake saveza za fiziku kulturu Jugoslavije.

21 OlimpOlimp 46 - Oujak 2013

- Na tom prvenstvu sam bila vrhun-ski pripremljena, i fiziki i psihiki. Ni-sam uope razmiljala o suparnicama, ve one o meni. Mislim da je to prven-stvo bio vrhunac moje karijere.

S reprezentacijom je osvojila i svjet-sko juniorsko zlato u Rumunjskoj 1997. Tako je sve i poelo. Bilo je tonjezino prvo veliko natjecanje i od-mah zlato. Ukupno je odigrala 79 utakmica za bivu dravu. Za Loko-motivu je igrala od 1975. do 1984., a idue etiri godine za Trenjevku. Ve u prvoj sezoni s lokosicama je stigla do finala Kupa prvakinja, no u toj od-luujuoj utakmici bolji je bio kijevski Spartak.

Nakon to je napunila 28 godina i za nju se otvorila granica - razmi-ljala je o nastavku karijere u inozem-stvu. Zvali su je iz Italije, traio ju je i austrijski rukometni div Hypo, no ostala je u Zagrebu.

- Mislila sam da kod nas mogu ostva-ri sve ambicije. Da sada ima ovu pa-met sigurno bi otila - priznala je.

Ima sreu to tijekom karijere nije imala previe ozljeda.

Najteu je doivjela dok je na jed-nom treningu igrala nogomet. Nez-godno je stala i noga je pukla na tri

mjesta. U posljednje vrijeme poela je osjeati i kraljenicu..

- Ipak sam pola ivota drala ruke u zraku, ha, ha...

Nakon prekida karijere nije ostala previe u portu. lanica je Skuptine enskog rukometnog klubaTrenjev-ka, povremeno dolazi na utakmice i to je to. Danas radi kao ekonomistica u samoborskom ISCAR alati d.o.o., ivi u Bregani, no esto je u Zagrebu. Povre-meno se drui sa svojim prijateljicama iz rukometnih dana prisjeajui se brojnih anegdota i dogodovtina. Po-put, na primjer, zgode s jednog puta Lokomotive u Sofiju.

- Dio ekipe je otilo u vagon restoran na kavu, no nitko nije znao da se taj dio vlaka na granici odvaja. Pola ekipe je stiglo u Sofiju, a ostatak je s drugom kompozicijom zavrio tko zna gdje. Kasnije su cure stigle u So-fiju autobusom pred sam poetak utakmice...

Sloila se s injenicom kako je teko usporeivati ondanji i dananji ru-komet. No smatra kako danas naim curama nedostaju jake utakmice:

- Mi smo igrale u daleko jaoj i kva-litetnijoj ligi. Danas jednostavno Po-dravka nema konkurenciju. Curama

Olimpijske legende

Maaricama je na SP obranila pet sedmeraca uzastopce, spojila je gotovo 20 minuta bez primljenog gola. Doslovno je izluivala svoje suparnice. Usput je zabila i pogodak iz svog golmanskog prostora...

Summary Jasna Ptujec, a handball goalkeeper, won the gold medal at the Olympic Games in Los Angeles in 1984. is of course she remembers with happiness, but yet she considers her greatest achievement the performance at the World championships in Hungary where, besides the bronze medal, she was declared the best goalkeeper in the world.During her career she played as a goalkeeper for the Zagreb clubs Lokomotiva (1975-1984) and Trenjevka (1984-1986). For the national team of the former State she played 79 games, won the gold medal at the World Junior Championship in 1977 and the bronze medal two years later.She says that handball was once played from the heart, without any prot, and today it has become - a job. Also, she feels sorry that today many children have to pay to even train, so in these tough times of crisis, many young people do not have the opportunity to play sports.

nedostaju kvalitetne utakmice.Smatra kako je problem i masov-

nost:- Kvalitetu daje masovnost, a mi

smo danas u situaciji da roditelji moraju plaati da bi djeca trenirala. Postoji masa djece koja bi se mogla baviti portom, no roditelji nemaju novaca - zakljuila je na kraju.

Olimp 22 Olimp 46 - Oujak 2013

Olimp 24

Postoji jedna izreka koja go-vori da je uspjeh zapravo neovisnost od uspjeha. Zanos i energija nadarenog violinista, mekoa i suptilnost vrhun-skog portaa ili razigranost i strast uspjenog pisca - svejedno je. Dojam uspjenosti kakav oni ostavljaju, sa-svim je suprotan, primjerice, gru na licu nekog oajnika koji pod svaku cijenu eli biti uspjean, uspjean u portu, poslu, drutvenim kontaktima, ljubavnim vezama i tomu slino.

to se zapravo krije ispod radosnih ili tunih lica, krutih ili mekih pokreta, ukoenih ili gibljivih zglobova? Moe li disciplinirano pridravanje tablica prehrane i zbrajanje kalorija, redovito uzimanje vitaminskih tableta i redo-vito vjebanje biti sigurna formula zdravlja? Vodi li slijepo pokoravanje autoritetima uvijek do drutvenog uspjeha ili fanatino treniranje do portskog rezultata? Naalost, ako

elimo biti iskreni, odgovor je - ne.Uplaeno bie koje se krije ispod

agresivne osobe, nesigurna ena fatal-ne vanjtine, vjeito frustrirani inte-lektualac ili porta koji trenira vie od svih, a nikako ne uspijeva ostvariti portski rezultat - primjeri su posto-janja mnogo ireg i dubljeg prostora, naoko nevidljivog, vrlo vanog, a nerijetko i presudnog.

Radi se o mentalnom prostoru,

tonije reeno prostranstvu ovjeko-vih misli. Pozitivne misli stvaraju pozi-tivne emocije, povoljne biokemijske reakcije u organizmu, dok one nega-tivne imaju sasvim suprotan uinak. Primjerice, porta za vrijeme natje-canja vodi vanjsku i unutarnju borbu. Vanjska borba jest nadmetanje s pro-tivnikom, preprekom i sl., dok je unu-tarnja borba vezana za sve ono to se zbiva u portaevoj glavi. Reklo bi se - tehnika igre, snaga i izdrljivost s

Znanost i port

Tekst: MIROSLAV HRENJAK

Za vrijeme natjecanja porta vodi vanjsku i unutarnju borbu. Tehnika igre, snaga i izdrljivost s jedne strane, a u pozadini toga koncentracija, svjesno upravljanje svojim mislima i osjeajima. U sluaju podjednake fizike spremnosti dvaju portaa koji se meusobno natjeu, pobijedit e onaj mentalno jai, onaj koji je u stanju bolje i efikasnije upravljati svojim umom

Znanost i port


25 Olimp

jedne strane, a u pozadini toga kon-centracija, svjesno upravljanje svojim mislima i osjeajima. U sluaju podjed-nake fizike spremnosti dvaju porta-a koji se meusobno natjeu, pobi-jedit e onaj mentalno jai, onaj koji je u stanju bolje i efikasnije upravljati svojim umom.

Upravljati umom znai svjesno usmjeriti 100% mentalne energije u ono to se ini, kada ne postoji nita osim onog to se zbiva sada i tu. Ako porta za vrijeme natjecanja nema panju usmjerenu na sadanji trenu-tak, ve na neki proli ili budui doga-aj, tehnika portske izvedbe izgubit e mekou i preciznost, pojavit e se osjeaj nesigurnosti i straha, smanjit e se izglednost njegove pobjede. Ako se proces nastavi, moe se javiti oajnika elja za pobjedom pod sva-ku cijenu.

Takvo stanje nepovoljnog mental-

Mentalni

jedne strane, a u pozadini toga kon-centracija, svjesno upravljanje svojim

Mentalni prostor portaa

nog sklopa esto se preslikava na podruje fizikog tijela te nastupaju lake ili tee ozljede. Naravno, fiziote-rapeuti e napraviti svoje, lijenik svo-je, simptomi e se ublaiti, ali uzrok e i dalje ostati. Stoga, mentalni trening portaa itekako predstavlja znaajnu kariku u ukupnoj portskoj pripremi, prevenciji od bolesti i prilagodbi por-taa na svakodnevne okolnosti koje mogu biti ugodne, ali i neugodne. Tehnika vizualizacije, autosugestije, koncentracije, neurolingvistikog pro-gramiranja itd., neke su od metoda mentalnog treninga portaa kojima se u posljednje vrijeme pridaje sve vea pozornost, a rad na sebi i svojim mentalnim sposobnostima postaje svakodnevnica za sve vei broj vrhun-skih portaa.

Dakako, u portu kao i u ivotu,svjedoci smo i neeg to se spontano dogaa, a ima sasvim suprotan ui-nak. To je negativna autosugestija,

vizualizacija negativnih dogaaja, jednom rijeju - negativan rad na sebi, ali i na drugima. Primjera je doi-sta mnogo. Putem marketinga privat-nih lijenikih ordinacija javnosti se plasira dnevno informacija da e svaki etvrti mukarac oboljeti od jedne bo-lesti, svaka druga ena od neke druge, svako peto dijete od neke sedme bolesti. Stoga se katkad stjee dojam da e svaki ovjek do svoje tridesete godine ivota oboljeti od najmanje pet stranih bolesti...

Oajnika potraga za privatnim

ordinacijskim duobrinicima nekima donosi znaajan ekonomski uinak, ali, svakodnevno zamiljanje scena bolesti, nesree, gubitka, rastanka i osude blinjih, vodi u slijepu ulicu negativnih biokemijskih reakcija, neri-jetko i u konkretnu bolest.

Od svakodnevnog ivota do porta mogli bi doi putem jo jedne zani-


Olimp 26

mljive injenice. Kae se da velik udio u ovjekovoj nesrei ima nesrazmjer izmeu ovjekovih elja i mogunosti. Biti eljan uspjeha vie od svega, a nemati osnovnih uvjeta za ostvarenje tog istog uspjeha zapravo je formula neuspjeha. U kontekstu vrhunske portske izvedbe ili mentalne usredo-toenosti, porta koji stalno mata o uspjehu i slavi, pobjedi iz inata neko-me ili pod svaku cijenu, imat e takvu buku u glavi - mentalnom prostoru - da nee uti suptilne tonove svog tijela, poruke koje dolaze iz dubine njegovog bia. Buka koju stvara nje-gov um postaje sve glasnija, lice se poinje griti, tijelo boljeti, a uspjeh udaljavati.

Prije zakljuka da je mentalna priprema portaa najmanje jednako vana kao i ona fizika, potrebno je naglasiti ozbiljnost i potrebnu dozu strunosti svih onih koji provode ta-kve programe sa portaima. Pravilna mentalna priprema nauit e portaa prihvaati sve to se oko njega zbiva, a nerijetko i uvianje uzroka i poruka iz neke odreene ivotne ili portske situacije. Izostanak otpora i nego-dovanja prema ljudima, dogaajima,

neuspjehu ili bilo kojoj situaciji koju bi mogli nazivati neugodnom, na neki nain proiruje portaev mentalni i duhovni kapacitet, to samo po sebi itekako pozitivno utjee na njegovo zdravstveno i openito psihosomat-sko stanje. Ako porta ne razvija sposobnost prihvaanja, proputanja i nevezanja za loe ivotne situacije, odnose i fikcije, mentalni razvoj por-taa nerijetko se pretvara u takozvani suptilni egoizam.

Ono to je posebno zanimljivo u da-nanje vrijeme jest pokuaj da se fine i suptilne ovjekove mentalne struk ture podrede zakonitostima trine ekonomije, profita, megalomanske elje za uspjehom, slavom i materijal-nim bogatstvom. Razni strunjaci za duhovno knjigovodstvo proitali su brojne knjige iz podruja unutarnjeg

ovjekovog mentalnog prostora, zavr-ili razne teajeve i seminare, razvili besprijekornu retoriku i mo uvjera-vanja.

Najuspjeniji od njih uspjeli su osmisliti vlastite ideologije, okupiti poklonike, impresionirati potencijalne birae, ostvariti izvrsne poslovne re-zultate, dobru zaradu i slino.

Meutim, ako je njihova osnovna misao vodilja elja za uspjehom pod svaku cijenu - potreba da se bude iz-nad nekoga, panini strah od neuspje-ha ili neki duboko potisnuti kompleks manje vrijednosti - rast njihovog uspjeha pratit e i poveanje njiho-ve unutarnje agresije. Ako je rije o portau, unutarnja agresija ve na prvi pogled nije dugoroni put prema uspjehu, a jo manje neto emu bi

Znanost i port

Ako porta za vrijeme natjecanja nema panju usmjerenu na sadanji trenutak, ve na neki proli ili budui dogaaj, tehnika portske izvedbe izgubit e mekou i preciznost, pojavit e se osjeaj nesigurnosti i straha, smanjit e se izglednost njegove pobjede


27 Olimp

se trebale diviti budue generacije portaa.

Ovdje smo malo otkrinuli vrata pre-ma jednom podruju koje, iz dana u dan, postaje sve zanimljivije unutar svjetskih znanstvenih krugova. U bu-dunosti e vjerojatno daljnje istrai-vanje tog podruja stvoriti nove znan-stvene paradigme.

Elektromagnetska i subatomska aktivnost ovjekovog unutarnjeg pro-stora, kako bi rekli kvantni teoretiari, ili biokemijska razina organizma, ree-no jezikom medicine, itekako je ovisna o naim misaonim procesima. Poput nekih naroda koji sebe smatraju izra-zito pobonim i duhovnim, bez obzira to je itava njihova povijest proeta ratovima, sukobima i osvetama, tako i razni pojedinci i drutvene grupe sve rade po receptu, a zapravo im nita ne ide od ruke.

U smislu svega navedenog, port je itekako znaajan medij u smislu razvoja mentalne snage drutva. Naj-jednostavnijim rjenikom reeno - ako e osnovni prioritet porta biti razvoj osvijetenog drutva, budui portai uit e se prihvaati uspjehe i neu-spjehe, razvijat e svoje mentalne vjetine i nauit e da je put do uspje-

ha upravo neovisnost od uspjeha. U tom scenariju moda e naziv

nastavnog predmeta tjelesna i zdrav-stvena kultura konano dobiti svoj pravi smisao, kao i krilatica zdrav duh u zdravom tijelu.

LITERATURA:

1. Bandler, Richard: NLP ostvarite ivot kakav elite, Zagreb, VBZ, 2012.

2. Mladenovi, Dragana ; Vrsaljko Jelena: NLP : uvod u osobni rast i razvoj, Zagreb, Kigen, 2009.

3. Beaver, Diana: NLP neurolingvistiko programi-ranje za oputeno uenje : kako uiti bre i uikon-vitije, Zagreb, Veble commerce, 2004.

4. McDermott, Ian ; Jago, Wendy: NLP uitelj : cjelovit vodi za osobnu dobrobit i profesionalni uspjeh, Zagreb, Alinea, 2007.

5. OConnor, Joseph ; Seymour, John: NLP uvod za neurolingvistiko programiranje: psiholoke vjetine razumijevanja i utjecaja na ljude, Zagreb, Teledisk, 2009.

6. Orloff-Tschekorsky, Tatjana: Mentalni trening u glazbenom obrazovanju : mentalni sustav Orloff, Zagreb, Music play, 1996.

7. Orlick, Terry: Mentalni trening za sportae, Zagreb, Gopal, 2005.

8. Besser-siegmund, Cora: Mo pozitivnih misli : mentalni trening, Zagreb, Mozaik knjiga, 2002.

9. Jagot, Paul-Clement: Autosugestija : praktina metoda, Zemun, Arion, 1989., str. 152.

10. Vuk, M.: Autosugestija : Popularni prikaz Co-veo-ove metode lijeenja autosugestijom, Zagreb, Jugoslavenska tampa, 1939.

11. Bukovina, Stjepan: Sugestija, autosugestija, hipnoza, autohipnoza, Zagreb, S. Bukovina, 1988.

Summary In modern sports, where the physical tness of athletes organism has almost reached its maximum, an important factor that aects the outcome of the sports competition is the mental readiness of the athlete. Ecient management of his own mind, that is, consciously directing the entire mental energy on what he is actually doing, focus and concentration on the present moment - is what an athlete of high mental readiness does.e basic fact of mental readiness is mans thought. Positive thought results in positive response of the emotions, favorable biochemical reactions of the body and in greater physical eciency. Negative thought, of course, causes the opposite eect, aecting not only the outcome of the competition, but also the overall health prole of an athlete.One of the basic things in mental preparation is the ability to accept not only the beautiful sports or life situations but also the others. If a person learns to accept and continues to develop mental skills in order to get dominance over someone or something similar, the growth of his success will be followed by the growth of his subconscious aggression that certainly does not lead in the right direction sports and Olympic movement.


GODINA 44 BROJ 164 OUJAK 2013.

Povijest hrvatskog porta

UDK 796/799(091) CODEN: PHSPFG ISSN 1330-948X

RAZVOJ JUDA U HRVATSKOJ (Zdravko Barnik) ----------------------------------------- str. 2HRVATSKI PORT U QUEENSLANDU (eljko Ivelji) ----------------------------------- str. 7IN MEMORIAM: VLADIMIR ENAUER / ZLATKO PAPEC (Jurica Gizdi) ------------- str. 11

2RAZVOJ JUDA U HRVATSKOJPie: ZDravKO BarNIK

Nakon niza izuzetnih, vrijednih i sposobnih generacija dudaa-natjecatelja, trenera, sudaca i funkcionera u Hrvatskoj i bivoj Jugoslaviji, postoji svi temelji da hrvatski judo postane jo uspjeniji na europskoj i svjetskoj pozornici, ukljuivi i najvei portski dogaaj - Olimpijske igre

Prvi organizirani judo u Hrvatskoj i u bivoj Jugoslaviji zapoeo je djelovati tijekom veljae 1951. godine angamanom studenata Zagre-bakog sveuilita u Studentskom boks klubu Zagreb, formiranjem Sekcije za jiu-do, iz koje nastaje i Akademski jiu-do klub Zagreb, danas Akademski judo klub Mladost, Zagreb.

Glavni osnivai bili su Mladen Begani (prvi predsjed-nik), Vladimir Horvat, Miroslav Greta, Tomislav Ivano-vi, Ante Grahovac, Boris Aurer, Duko Modly, Husein Deli, Ruica Petri, Vjera Mencinger, Danica Ciglar i trener, porijeklom Austrijanac, Hugo Roschanz nosilac 1. Dana za jiu-jitsu i judo, a prikljuilo se je i pedesetak novih ambicioznih i poletnih judo lanova.

Prvi treneri poslije odlaska Huga Roschanza bili su Tomislav Ivanovi i Miroslav Greta koji je sa svojim velikim portskim iskustvom i judo znanjem najdue stvarao i odravao kvalitetu juda u AJK Mladost. U jesen 1953. godine osnovan je Judo klub Pekarski (koji prelazi u Maksimir, a danas je to Zagreb), gdje su glavni osniva-i bili trener Ante Grahovac, Damir Doen, braa Boi-dar i Drago tahan, braa Vlado i Jakica Krasni, Stanko Perekovi, Zvonimir Petek, Zdravko Barnik, takoer s cijelim nizom nove generacije sposobnih dudaa. Prvi prostori i dvorane gdje se trenirao judo bile su kola Augusta Harambaia (Harambaieva 18/krleva b.b.), Nova Ves 72, Ilica 16/II, Slovenska 23 i Maieva 3.

Pri Tekoatletskom savezu Hrvatske Odbor za judo osnovan je 1.rujna 1951., a osnovan je i Odbor za judo Jugoslavije. U sklopu Odbora formiran je i Struni-sa-vjetniki kolegij za pojase, a stalni predstavnik u Odbori-ma je Aleksandar Lopai.

lanovi AJK Zagreb prvi su posjetili i pokazali sport judo i jiu-jitsu u susjednoj republici Bosni i Hercegovini 19.-22. travnja 1952., a prvo otvoreno judo prvenstvo

Zagreba i Hrvatske odrano je 4. prosinca iste godine. Prvi meurepubliki i ekipni judo turnir odran je 23. svibnja 1954. u Ljubljani izmeu AJK Mladost Zagreb i AJK Ljubljana. Iste godine TASH-Odbor za judo ulazi u Teko atletski savez Jugoslavije-Odbor za judo, koji se premjeta u Beograd te 1957. postaje lanom Europske (osnovana 1948.) i Svjetske judo federacije (osnovane 1951).

Dmitar ijan - trei na EP u Beu

Prvo judo prvenstvo Jugoslavije odrano je 17. i 18. prosinca 1955. u Zagrebu. Neto kasnije, niz entuzijasta, na elu sa Mladenom Beganiem, Eduardom Besakom, Huseinom Deliem, Konstantinom Momiroviem, Eminom Topiem, Dragutinom Kreljom, Zdravkom Barnikom, Andrijom Habulinom, Josipom Petrino-viem, braom Vjekom i Srekom Suliem i ostalima, putuju Hrvatskom i susjednim republikama, te formiraju sekcije i klubove za judo. U jesen 1960. osnovan je i Judo podsavez Zagreba, danas Zagrebaki judo savez.

TASH-Odbor za judo 12. oujka 1961. godine, postao je Judo savez Hrvatske. Prvi predsjednik JSH bio je Bo-idar Jauk, a na due vrijeme tajnici JSH su bili Kruno-slav Abramovi, Berislav Jandri, Ivan Varvodi, Damir Doen, Marijan Novak, Zdravko Barnik i Zlatko Papac. Takoer, tijekom 1961. TASJ-Odbor za judo postaje Judo savez Jugoslavije.

Prvi meunarodni teaj za judo odran je 5.-19. kolovoza 1954. god u Rovinju, a kojem su prisustvovali Miroslav Greta i Duko Modly. Judo natjecatelji-stu-denti predstavnici iz Hrvatske (Eduard Besak, Dmitar ijan, Jure ak i Vlado Zeevi s trenerom Svetislavom Ivanoviem iz Beograda), bili su prvi sudionici na meu-narodnom prvenstvu Europe za studente u Saint-Trope-zu u Francuskoj, 1958. godine.

POVIJEST HRVATSKOGA JUDO SAVEZA

3

Poetkom juda u Zagrebu i Hrvatskoj smatra se prva polovica 1951. godine

Akademski judo klub Mladost iz Zagreba od 1956. do 2001. godine, bio je najtrofejnija judo sredina u Hrvatskoj. Nosioci su momadskog prvaka 9 puta te Kupa tri puta...Gore: trener Miroslav Greta s najtrofejnijim momadi, sve vrhunskim dudaima: Radovan Krajnovi, Slobodan Kraljevi, Dmitar ijan, Goran uvela, Vladimir Vuenik, Zdravko Barnik, Jurica Biljan. Dolje: Drago ap, Kreo Purgar, Vlatko Vojvodi.

4Prvi nastup judo pojedinaca iz Hrvatske na europ-skom prvenstvu zbio se 1959. u Beu, kada Dmitar ijan osvaja 3. mjesto u srednjoj kategoriji. ijan je osvojio i 9. mjesto na otvorenom-apsolutnom 3. prvenstvu svijeta 1961. u Parizu. To prvenstvo u Parizu pratio je i Zdravko Barnik, koji je u kategoriji do 68 kg osvojio prvo mjesto na kvalifikacijama na prvom otvorenom apsolutnom prvenstvu Jugoslavije, gdje je nastupilo 10 najboljih jugoslavenskih dudaa, a koje je odrano u Radnikom domu, na Trgu kralja Petra Kreimira IV. u Zagrebu. Na-grada za taj Barnikov uspjeh bio je put na SP u Pariz...

Veliki doprinos razvoju i formiranju akademskog sve-uilinog juda dali su i judo djelatnici prof. dr. Konstan-tin Momirovi, dugogodinji predsjednik Dan Kolegija, prof. dr. Branko Kule, mr. Josip Luci na Katedri za borilake sportove i vjetine (judo karate, jiu-jitsu...) koja djeluje od 1959. godine na Visokoj koli za fiziku kultu-ru Zagreb (do nedavno Fakultet za fiziku kulturu, danas Kinezioloki fakultet), gdje je 2000. godine doktorirao i doc. prof. Hrvoje Serti.

Prvi tatami Znaajni odjel te Katedre i tog Fakulteta formirani su

u Osijeku i u Splitu, gdje su bili prvi suradnici i asisten-ti prof. Josip Petrinovi i prof. Ivan Banovi. Znatan doprinos razvoju juda i unapreenju visokokolskog i sveuilinog juda u Hrvatskoj i izvan Hrvatske dali su i

dugogodinji vanjski struni judo suradnici - dipl. ing Eduard Besak, dipl. ing. Zdravko Barnik, dipl. prof. Dubravko Dosegovi, dipl. iur. arko Modri i dipl. ing.Vladimir Vuenik, koji su godinama vodili Strune komisije za pojase, a i za suenje.

Znaajan poticaj razvoju juda u Hrvatskoj, prva dvora-na samo za judo, postavljena je 1958. u Studentskom centru u Savskoj 25 u Zagrebu. Potpuno nova zgrada te stalna dvorana za judo i stolni tenis, izgraena je 1965. godine u Sportskom parku HAK Mladost na Savi, za to su se posebno potrudili Lovro Ratkovi (stolni tenis), Zdravko Barnik (judo), Slavko Delfin i Konstantin Mo-mirovi (VFK), te poduzea Industrogradnja, Chromos i Ina.

U tu novu judo dvoranu, prva kompletna specija-lizirana strunjaa za judo - tatami - dostavljena je iz Japana 1968. naglaeno zahvaljujui Zdravku Barniku i generalnom direktoru zapreike Jugokeramike Rudo-lfu Caru. Velika dogradnja dvorane zavrena je tijekom priprema za Univerzijadu 1987., najvie zahvaljujui Vjekoslavu Delimaru dugogodinjem tajniku USIZ-a Grada Zagreba i HAK Mladost. Tijekom Domovinskog rata judo dvorana je stavljena u optimalnu funkciju kao Hrvatski judo centar Kodokan (koji moe biti s po-pratnim prostorima stalni judo muzej, kao i povremeni izlobeni prostor za tematske judo izlobe), po uzoru na japanski centar i institut za istraivanje juda. Tome su najvie pridonijeli Damir Doen i Josip Luci. U to doba, velikim brojem novih tatamija popunjene su gotovo sve judo dvorane u Hrvatskoj, a kompletirale su se i potpuno nove judo dvorane.

Prije, za vrijeme i poslije Mediteranskih igara, koje su odrane 1979. god. u Splitu, za znaajan razvoj juda u junoj Hrvatskoj treba posebno zahvaliti podignutim objektima i dvoranama, a za koje velike zasluga imaju Dragutin Krelj, Eduard Besak, Andrija Habulin, kao i niz judo entuzijasta ija se kvalitetna rjeenja osjeaju se i do dananjih dana.

Na inicijativu i uz konkretne aktivnosti Damira Do-ena, Zdravka Barnika, Branka Kulea, Josipa Maria, znaajan projekt razvoja juda u Zagrebu i Hrvatskoj ostvaren je na prijelazu 1962./63. godine, kada su for-mirani mnogi judo klubovi, a pri osnovnim i srednjim kolama Centri za sportske i judo kole koji su se stalno usavravali, a gdje su se istakli Dubravko Dosegovi, Andrija Habulin, arko Modri, Iljko Lonar, Duko Rokvi, Ivo Banovi, Mirko Parina, Mladen Marka, Jo-sip Luci, Zdravko Bajzek, Mirko Jureti, Boo Tikulin, Dragan Kartaljevi, Aleksandar Hrast, Marijan Novak, Vlatko Mikovi, Josip Knjaz, Vladimir i Mladen Pavlov-sky, eljko Popovi, Blaenko Krek, Igor imunovi, Stevo Mentus, Dane Milobara. eljko api, Nikola Buan, Milutin ibi, Miroslav Novkovi... Sportske judo kole znaajno su se razvile irom Hrvatske i danas djeluju u svim regijama.

Usprkos vrlo velike sposobnosti natjecatelja i same

Hrvatski judo savez danas ima 40 klubova, te niz judo sekcija i judo kola, u kojima godinje trenira 3500-4000 lanova svih uzrasnih dobi

Vrhunski duda i trener-pedagog Goran uvela, bio je prvak Europe u kategoriji do 93 kg (London 1974.) Na slici izvodi svoju specijalnu judo tehniku Nage waza Tai-otoshi...


5

judo organizacije, iz Hrvatske nije bilo natjecatelja na Olimpijskim igrama u Tokiju 1964. (judo je izborni program) i Mnchenu 1972. (judo je stalni olimpijski port).

Od samog poetka juda u nas, portskim tuzemnim i inozemnim uspjesima isticali su se Dinko Manenica (prvi prvak Jugoslavije u lakoj kategoriji 1955.), a zatim Eduard logar, Jure ak, Eduard Besak, Sven Kului, Damir Doen, Zdravko Barnik, Vlado Zeevi, Davor Martinko, Dmitar ijan (EP u Beu,1959. god. - u srednjoj kategoriji 3. mjesto) Bruno Mayer, Duan Basta, Branko Zmajevi, Josip orak (koji je na OI u Mnchenu 1972. osvojio 2. mjesto kao hrva grko-rimskog stila u kategoriji do 96 kg), Dragutin Kou-ta, eljko Udatny, Vladimir Vuenik, Silvije Mrka, Damir Lonari, Radovan Krajnovi (EP u Lausanni 1968. 2. mjesto u apsolutnoj kategoriji), Slobodan Kraljevi (posebno svestran porta koji se i te kako uspjeno natjecao i u hrvanju), Miljenko Pari, Vlatko Mikovi, Vlado Babi, Goran uvela, edo Mikovi, Saa aponja, Robert Somek, Neboja Maei, Duan Rokvi, Damir ojat, Marijan Mileta, Boris Greti, Branko Groeta, Marijanka Barnik-Polanec, Nataa talec-Viski, Vera Volenik-Buanovi, Jasna Duki, Ida Ipavec, Sandra Weber-Crnkovi, Amara epi, Ljerka Lanc- Prakaturovi, Smilja Mikovi-Bartulo-vi, Stanka i Slavica Saraja, Nada Du, kao i jo mnogi koji su bili stalni i dugogodinji juniorski i seniorski reprezentativci Hrvatske i bive Jugoslavije. No, za Judo savez Jugoslavije naalost nisu bili dovoljno dobri za nastup na Olimpijskim igrama....

Goran uvela probija barijeru No, nakon silovitog osvajanja prvog zlatnog odlija

na Europskom prvenstvu u Londonu 1974. u kategoriji do 93 kg, te uz jo dva (na Europskom ekipnom pr-venstvu u Lyonu 1975. god. do 93 kg - 3. mjesto te na EP u Kijevu 1976. do 93. kg - 3. mjesto), Goran uvela probija barijeru - zid restrikcija i blokada izbornika Jugoslavije - te ipak nastupa na OI u Montrealu 1976. U izuzetnoj borbi za najbolji plasman, uvela zama-lo gubi susret od Belgijanca Van de Wallea (Belgija), nositelja niza evropskih, svjetskih i olimpijskih odlija. Goran uvela danas je poklisar Hrvatskog olimpijskog odbora, ivi, radi i djeluje u Australiji. U inozemstvu ivi i djeluje niz naih poznatih dudaa i judo djelat-nika, od kojih se vei dio eli ukljuiti za jo bolji judo u Hrvatskoj, kao suradnici Struno-savjetnikog Dan Kolegija HJS-a.

Hrvatski dudai po svojoj kvaliteti i znanju trebali su nastupati i na Olimpijskim igrama u Moskvi 1980., Los Angelesu 1984. i Seulu 1988. U najuem izboru bili su Davor Vukorepa do 60 kg, Neven avora do 65 kg, Mladen Marka do 78 kg, Ivica Spaek do 86 kg, Hrvoje Serti do 86 kg, Stevo Mentus -100 kg, Tihomir Palijan +100 kg... No, na Olimpijskim igram u Moskvi i Los Angelesu nastupao je samo Vojo Vujevi u kate-goriji do 71 kg gdje je zabiljeio izvanredno vrijedni i zapaeni nastup. Vujevi je inae na Svjetskom prven-stvu u Maastrichtu 1981., u kategoriji do 71 kg osvojio prvo bronano odlije nekog hrvatskog dudaa.

Hrvatski judo savez postaje lanom Europske judo unije (EJU) i Meunarodne judo federacije (IJF) 4.

Sastav najboljih juniora Hrvatske s trenerima i pomonicima (pripreme na Hrvatskom vojnom uilitu Petar Zrinski, ljeto 1999., Zagreb). U gornjem redu stoji osmi po redu Aleksandar-Saa afrani, juniorski prvak Europe u kategoriji do 73 kg (Rim 1999.)

Jedan od najboljih enskih judo sasta-va, Judo klub Lika (Zagreb) i njihov dugogodinji trener eljko Udatny(od 1975. do 1985.)

6

travnja 1992. Uz prvog predsjednika Hrvatskog judo saveza, lana Hrvatskog olimpijskog odbora Vlatka kilju, poduzele su se aktivnosti da i dudaa znaajno sudjeluju u Domovinskom ratu. Kao za uzor mogu se uzeti primjeri gen. puk. Josipa Lucia, gen. puk. Mlade-na Markaa, a istakli su se i Branko Kule, Iljko Lonar, kao i niz ostalih dudaa. Hrvatski judo savez nastojao je da i u takvim tekim ratnim uvjetima to ravnopravnije sudjeluje i da se to vie pojavljuje i natjee u svijetu...

Saa afrani - juniorski europski prvakZa Olimpijske igre u Barceloni 1992. izbornik je bio

Davor Vukorepa, a trener jo uvijek izuzetno dobar natjecatelj Dragomir Tavra. Potencijalni kandidati bili su Dean Wohlfart, Hrvoje Filipan, Miroslav Novkovi, Vitomir Spasovi, Marin Lackovi, Dean Bogi, Ivan Oberan, Edi Bajurin, te seniorke Aniko Tripolski, Ma-tilda Cvetkovi, Anita Prizmi. Na alost, nisu se uspjeli kvalificirati... Ni u Atlanti 1996. nismo imali predstav-nika, a na alost ni u Sydneyu, Atenu i Pekingu. Nastup na OI u Londonu 2012. kroz kvalifikacije su izborili Marijana Mikovi (do 63 kg) i Tomislav Marjanovi (do 81 kg), to je bio prvi olimpijski nastup naih dudaa pod hrvatskom zastavom.

U to doba postiu se vrijedni natjecateljski rezultati kod kadeta i juniora. Saa afrani je juniorski prvak Europe 1999. u kategoriji do 73 kg, a vrlo zapaeni rezul-tati postignuti su u vojnom, policijskom i studentskom internacionalnom sportu judo.

Najznaajnija meunarodna judo natjecanja u Hrvatskoj bila su Meunarodni judo Kup Krunoslava Abramovia (kasnije Kup Zagreba) od 1968. do 1983., na kojemu je znalo sudjelovati vie od 1200 natjecatelja, Meunarodni Kup Jadrana, otvoreno-apsolutno prven-stvo bive Jugoslavije (1962.-1990.) u Splitu i kasnije u

Dubrovniku, Europsko ekipno judo prvenstvo (1990.) u Dubrovniku, a danas je to Meunarodni Kup Slobodna Hrvatska koji se od 1991. odrava u Splitu.

U Hrvatsku tijekom 50 godina dolazi dosta inozemnih trenera koji su dali znatni doprinos razvoju juda: Japa-nac Baba, Nijemac Richard Unterburger, Francuz Van de Veeken, Japanci Shokichi Natsui, Ken Otani, Toshiro Daigo, Hideji Sakuma, Nobuaki Yamamoto, Toshiyu-ki Murata, Takahumi Ueguchi, Yasuhiko Moriwaki, Kazuhiro Ninomiya, Talijani Corrado Crocheri i Piero Comino...

Boravei u Japanu, zemlji izvornog juda i jiu-jitsua, svoj znatni doprinos razvoju juda u Hrvatskoj dali su i Vlatko Mikovi, Marijan Novak, Goran uvela te Zdravko Barnik. Poslije 1992. godine, iza Vlatka kilje, predsjednici Hrvatskog judo saveza krae vrijeme su bili Josip Luci i Neven avora. Poetkom 2001. god. ponovo je izabran za predsjednika Vlatko kiljo. Nakon njega na elo saveza dola je biva vrhunska dudaica Sanda Crnkovi-orak, koji pod njezinim vodstvom doivljava novi polet, posebno u mlaim uzrastima.

Hrvatski judo savez danas ima 40 klubova, te niz judo sekcija i judo kola, u kojima godinje trenira 3500-4000 lanova svih uzrasnih dobi. Prva broura za Judo i jiu-jitsu, izdana je 1958., a autori su bili Konstantin Mo-mirovi i Branko Sviben. Zatim su se sa svojim strunim prevodima i pisanjem o judu istakli Konstantin Momiro-vi, arko Modri, Dubravko Dosegovi, Mirko Parina, Zdravko Barnik, Josip Luci, Branko Kule. U pripremi su i nova znaajna djela...

Nakon niza iznimnih, vrijednih i sposobnih generacija dudaa-natejcatelja, trenera, sudaca i funkcionera u Hrvatskoj i bivoj Jugoslaviji, postoji svi temelji da judo postane jo uspjeniji na europskoj i svjetskoj pozornici, ukljuivi i najvei portski dogaaj - Olimpijske igre.


7

Queensland ili Kraljiina Zemlja veliinom je druga savezna drava australijskog saveza, a zbog vjeno osunanih plaa poznata je i pod nazivom The Sunshine State. Prva zna-ajnija skupina Hrvata dola je na podruje Sjevernog Queenslanda izmeu 1890. i 1918. godine. To su uglav-nom bili doseljenici iz primorskih hrvatskih podruja, koji su bili vrst temelj na kojemu je nikla i sagraena organizirana hrvatska zajednica. Izmeu dva svjetska rata u Queenslandu, sjeveroistonom dijelu Australije, naseljava se veliki broj Hrvata koji su radili na plantaa-ma trske i duhana.

Kao i u svakoj zajednici mali krug ljudi s velikom idejom, tekim radom, ali i novanim prilozima, poinje stvarati zajedniku imovinu. U South Johnstoneu, manjem gradiu na sjeveru zemlje, Josip Katavi i Mijo Jelkovac osnovali su tridesetih godina prolog stolje-a Drutvo Hrvatske republikanske seljake stranke, u sklopu kojega je pokrenuta portska sekcija. Ubrzo su osnovana i druga hrvatska drutva. irenjem jugo-slavenstva, drutva pod hrvatskim imenom prestajala

su djelovati, a umjesto njih osnivana su jugoslavenska drutva.

Prvi registriran portski klub u Brisbaneu

Nakon Drugog svjetskog rata dolazi drugi val hrvatskih doseljenika u Australiju, uglavnom politikih emigran-ta. Krajem etrdesetih godina prolog stoljea Hrvati se naseljavaju u Brisbaneu, Gold Coastu i Sjevernom Queenslandu. Poetkom pedesetih godina, u Brisbaneu je pokrenut Hrvatski klub koji je poslije preimenovan u Australsko-hrvatsko drutvo Kardinal Stepinac.

Na inicijativu grupe mlaih portaa, a uz veliku podr-ku Franje Sokaa 1955. godine, osnovan je prvi portski klub u Brisbaneu. Klub je dobio ime Hrvatski nogometni klub (HNK) Croatia, po zemlji iz koje su bili njezini la-novi. S obzirom na injenicu da su mnogi lanovi kluba ivjeli u Brisbaneu samo nekoliko mjeseci godinje, klub nije bio u mogunosti zadrati igrae tijekom cijele no-gometne sezone. Kako nije bio slubeno registriran zbog nedostataka priljeva stalnih igraa, ali i velikih novanih trokova, nakon nekog vremena prestao je djelovati...

Pie: EljKO IvEljI

U Queensland, sjeveroistoni dio Australije, prva znaajnija skupina Hrvata stigla je jo potkraj 19. stoljea. A prva portska sekcija osnovana je tridesetih godina prolog stoljea u South Johnstoneu...

QueenslandQueenslandAustralia

Brisbane

Sydney

Melbourne

Perth

HRVATI U QUEENSLANDU

NA PORT U KRALJIINOJ ZEMLJI

8Ponovo je 15. svibnja 1957. osnovan novi HNK Cro-atia. Osnivai kluba bili su Franjo Soka, Mate Plazina, Andrija olic, uro i Jozo Babi, Djino Zurek i Zdenko Hoi. Za prvog predsjednika izabran je Franjo Soka, a nakon njega uro Babi. Klub je slubeno bio registriran kod Nogometnog saveza Queenslanda i poeo se natje-cati u petoj nogometnoj ligi. Iste godine klub je osvojio prvenstvo bez ijednog poraza. Prvi igrai kluba, koji su ujedno ujedno i najzasluniji za uspjean rad kluba bili su Klaudio Toich (Toji), Nikola i Augustin (Augusto) Brezac, Vlado Stanii, Augustin Hozjak, Karlo i Martin Gugenberger, Mato Plazina, Ivo Nikel i Pascuale Pillon.

Nakon dolaska veleasnog Marka okmarkovia 1961. godine u Brisbane, te uz suglasnost veine Hrvata iz Brisbanea, pokrenuta je reorganizacija Hrvatskog klu-ba u Prvo hrvatsko katoliko drutvo u Australiji, pod imenom Australsko-hrvatsko drutvo Kardinal Stepinac (AHDKS). U sklopu drutva osnovana je portska sek-cija, a HNK Croatia postaje njenim ogrankom. Drutvo je preuzelo plaanje trokova aktivnosti portaa. To se odrazilo i na kvalitetu nogometne momadi koja je 1962. godine postigla uz sve pobjede i rekord u golovima, te uvjerljivo osvojila prvo mjesto. Te godine su, na primjer, nogometnu momad Shatton Rover pobijedili s rezulta-tom 14-0!

Na neoekivan uspjeh Croatije reagirali su politiki protivnici osvijetenih Hrvata u Queenslandu, te poku-

ali osnovati portski klub Hajduk. Nakon toga je osno-van nogometni klub Evropa, a nakon toga i nogometni klub umadija. Oni su uspjeli preoteti nekoliko igraa Croatije, ali se klub uz neke nove mlade igrae nastavio boriti za naslov s najboljim nogometnim klubovima drave Queensland.

Nakon nekog vremena pokrenuta je inicijativa od ljudi bliskih jugoslavenskom konzulatu u Sydneyu, u stvaranju jednog zajednikog nogometnog kluba, koji se trebao zvati Jugal. Kako ovo ime nije prihvaeno ponuena su i neka druga imena kao: Zagreb, Hajduk, Split, Dunav, Balkan, Bratstvo-jedinstvo i slino. Nastala je konfuzija unutar tadanjih aktivnih nogometnih klubova Evropa, umadija, a posebno unutar Croatije. Sve ovo odrazilo se na kvalitetu Croatije koja je izgubila neke znaajne utakmice i nije osvojila prvenstvo. Ubrzo je zbog nedostatka stalnih igraa i nastalih nesuglasica meu lanovima kluba, Croatia sve tee igrala te nakon nekog vremena prestala postojati...

Ponovno pokretanje nogometnog klubaDolazak velikog broja hrvatskih emigranata doveo je

do inicijative za ponovnim pokretanjem nogometnog kluba. Inicijatori su bila braa Ivan i Josip Mesi, kojima su pomogli Ante Dugani, vl. Marko okmanovi, Franjo Soka, Ivan ivadinovi te grupa mlaih igraa. Osnivaki sabor odran je 1969. godine u prostorijama

Najznaajnije osobe izgradnje centra (Brisbane, 1984.)


9

Ukrajinskog kluba Dnjepar. Novoosnovani hrvatski nogometni klub dobio je ime New Farm Soccer Club.

Glavni strateg i trener kluba bio je Ivan (John) Mesi, dok su se predsjednici svake godine mijenjali: Franjo Soka, Ante Dugandi, B. Milutin i M. Kova.

U svojoj prvoj sezoni 1971. godine zavrili su na drugom mjestu. Sljedee godine klub se zapoeo na-tjecati u 3. nogometnoj ligi Queenslanda, u kojoj nisu izgubili niti jednu utakmicu. Iz godine u godinu klub bi se plasirao u viu nogometnu ligu, te je ve 1974. godine osvojio naslov u prvoj ligi.

S obzirom na injenicu da je navijaka baza nastavila rasti, klub je 1975. godine preselio na novu lokaciju, na igralite u parku Dutton, i opet promijenio ime u Sunnyside United Soccer Club. Uz veliki uspjeh kluba dolo je i mnogo problema, a jedan od najveih bio je nedostatak vlastitog terena za trening i natjecanje.

S ciljem uvoenja koordinacije izmeu hrvatskih nogometnih klubova u Australiji, 1974. godine osno-van je Hrvatski nogometni savez Australije i Novog Zelanda (CSFANZ). Savez organizira svake godine Australsko-hrvatski nogometni turnir (Australian-Croatian Soccer Tournament).

Veliki uspjeh kluba bilo je osva-janje turnira 1982. godine, kada je Sunnyside United Soccer Club u fina-lu pobijedio Croatiju Sydney.

Gradnja portskih terena i domaKako bi klub mogao stvoriti bolju

budunost, odlueno je da se prona-e zemlja i na njoj izgradi nogomet-no igralite. Nogometni klub kupio je, na prijedlog Ivana Mesia, 53 jutra zemlje u Rockleyu, predgrau Bri-sbanea. Zemljite je slubeno registrirano 1982. godine pod imenom Hrvatski portski centar. Tijekom godine na zemljitu su sagraena dva nogometna igralita. U roku od tri tjedna izgraene su i prve klupske prosto-rije. Sastojale su se od dvije svlaionice, koje su bile razdvojene prostorijom za suce, sprijeda natkrivene verandom.

Na prijedlog grupe ljudi pokrenut je prijedlog da se osnuje Centar hrvatske zajednice. Ovaj prijedlog prihvatilo je vie hrvatskih drutava, klubova i orga-nizacija. Oni su se 1984. godine odrekli svoje imovine u Brisbaneu i Gold Coastu, u korist krovne udruge Centar hrvatske zajednice. Osnivaka sjednica odrana je ve 29. srpnja i lanovi Centra hrvatske zajednice postali su portski klubovi: Hrvatski nogometni klub Croatia Sunny Side, ahovska sekcija Centra i Boar-ska sekcija Centra, te nekoliko izvanportskih udruga. U uu upravu izabrani su predsjednik Ivan Guzan, dopredsjednik Josip Penc, tajnik Franjo Paradik, rizniar Drago Lovrinevi i zamjenik rizniara Mate ule.

Odgovornost za gradnju doma na mjestu koje nije toliko poznato i posjeeno u Brisbaneu, preuzela je mala grupa graevinara. Pri gradnji radilo je na stotine Hrvata, nesebino se odriui svojih dnevnica. Centar Hrvatske zajednice u Brisbaneu jedan je od prvih ovakvih graevinskih objekata u Australiji, koji je dobio financijsku pomo od savezne vlade za izgrad-nju doma. Dravna pomo u iznosu od 195.000 dolara, dobivena je na temelju samodoprinosa i prikupljenih iznosa lanova koji su poetnim ulogom zapoeli izgradnju doma.

Graevina je omeena s tri strane cvijetnjakom i terenom za boanje, a s etvrte je izgraeno nogomet-no igralite s malim tribinama te pomono nogometni teren. Dom je sagraen na dvije etae, veliine 2500 kvadratnih metara, u relativno kratkom roku, na po-nos hrvatske zajednice u Queenslandu i Australiji.

esta promjena imena kluba

Nogometni klub igrao je u finalu kupa Ampol (Am-pol Cup Runner) 1985. godine, u kojem su se natje-cali svi najbolji nogometni klubovi Australije. Klub

je 1987. godine pod predsjedanjem J. Lutice i vodstvom Ivana Mesia, promijenio ime u Croatia Soccer Club. Momad dominira u drugoj ligi i na kraju prvenstva osvaja prvo mjesto.

Naredne godine mijenja ime u Brisbane Croatia Soccer Club koje za-drava u sljedeih osam godina. Veliki uspjeh ovoga kluba bilo je organizi-ranje turnira hrvatskih nogometnih klubova u Australiji (Australian-Cro-atian Soccer Tournament Champions) 1989. godine.

OdlukomAustralskog nogometnog saveza iz1992.godine, svi klubovi su iz svojih naziva morali izbaciti nacionalna obiljeja. Na zahtjev nogometnog saveza Brisbane Croatia Soccer Club 1994. godine mijenja ime u Rocklea United Soccer Club. Te godine su klub preuzeli predsjednik Steven Perkovi i trener Frank op. Klub je zavrio na posljednjem mjestu na tablici, ali se nisu pokolebali, pa su sljedee godine zavrili u sredini tablice. Te godine zbog veeg broja igraa sudjeluju i u natjecanju rezervnih momadi.

U 1996. godini klub su preuzeli predsjednik Frank Paradik i stari iskusan trener Ivan Mesi. Te godine prvi sastav kluba zavrava sezonu na drugom mjestu, dok je priuvna momad sezonu zavrila na treoj poziciji. Klub se od 1998. godini natjee u Division 1. ligi, dok prvenstvo osvaja 1999. godine.

Puno velikih igraa su igrali za ovaj veliki nogomet-ni klub i bilo bi nekorektno izdvojiti bilo koga...

Gold Coast Knights Soccer Club Croatia CarraraPrvi ozbiljan razgovor o pokretanju nogometnog

Najznaajnije osobe izgradnje centra (Brisbane, 1984.)

kluba Gold Coast Knights zapoeo je 1977 godine. Ve sljedee godine klub je registriran na Gold Coastu, a prvu utakmicu odigralo je petnaest djeaka u dobi od 11 do 14 godina. Mladen Marinac volontirao je kao trener u klubu.

Kako se hrvatsko stanovnitvo na obali poveavalo, tako je rasla i kvaliteta kluba i igraa, te su 1981. godine pod vodstvom eljka Bambia uli u prvu ligu Que-enslanda.

Dolaskom veeg broja Hrvata na ovo podruje i poveanjem lanstva u klubu, javila se ideja o kupovini zemlje i izgradnji igralita i klupskih prostorija u Carrari. Croatian Sports Centre Carrara osnovan je 1983. godine na oko est hektara zemljita, a sastoji se od moder-nog klupskog objekta i dva nogometna igralita.Ovaj hrvatski portski centar je glavna hrvatska organizacija na Gold Coastu te arite svih drutvenih i portskih dogaanja.

Tijekom kasnih 80-ih godina u skladu s ostalim hrvat-skim klubovima u Australiji, promijenili su ime i logo kluba u Gold Coast Croatia Soccer Club. Australijski nogometni savez promijenio je pravila, a to je znailo da je rije Hrvatska morala biti izostavljena iz naziva kluba, tako da su postali Gold Coast. Zadnja promjena imena kluba dogodila se 1999, kada je ime kluba promijenje-no u Gold Coast Knights Soccer. Klub je bio domain Australsko-hrvatskog nogometnog turnira 1995. i 2012. godine.

U klubu se takoer trenira sa mlaim i starijim en-skim skupinama, a imaju i razvojni program za djecu u dobi od 3 do 5 godina.

U poplavama koje su poharale Australiju, stradalo je i podruje na kojem je nastanjena hrvatska zajednica. U Brisbaneu je nastradao Hrvatski dom koji je u cijelosti poplavljen, kao i portska igralita. U prizemlju zgrade poplavljene su prostorije nogometnog kluba i ostalih portskih sekcija, tako da su uniteni dresovi i sva port-ska oprema. Do veeg oteenja dolo je i u Hrvatskom portskom centru u Carreri...

Hrvatski port u drugim mjestima QueenslandaNakon nekoliko neuspjenih pokuaja u Cairnsu se

1993. godine ustrojio hrvatski klub, a osnovan je i nogo-metni klub Plavi Jadran, ije je lanstvo preteito s otoka Korule. Hrvatski klub u Cairnsu organizira redovita boaarska natjecanja za lanove i suradnike.

Hrvati iz Mareeba, Dimbulaha, Innisfaila i Tablelandsa kupili su zemljite i izgradili hrvatski klub u Dimbulahu 1984. godine.Klub je mjesto okupljanja Hrvata iz regije (koji ive prilino udaljeni jedni od drugi) te organizira redovita boarska natjecanja.

Cro Am - Social Golf Club Queensland osnovan je za promicanje golfa meu hrvatskom zajednicom Queenslanda. Cro-Am djeluje kao socijalni Golf klub i registriran je u Queensland Golf uniji. U Australiji se od 1997. godine odrava Auscro Golf Tournament, popu-larno godinje okupljanje australskih hrvatskih amatera i drutvenih golfera. Cro-Am bio je domain AusCro turnira 2004. godine, koji je odran na golf terenima Robina Woodsa.

Osim navedenih dobro organiziranih portova, Hrvati su ukljueni u boanje, atletiku, gimnastiku, kuglanje, plivanje, rukomet, stolni tenis, ah i druge portove. Takoer su bili ukljueni u tada nehrvatske portove kao to su australski nogomet (slian ragbiju), kriket, bejzbol i druge.

Radi starenja i odlaska onih koji su bili graditelji svega onoga malo prije navedenog, postepeno dolaze nove snage i mlai ljudi drugoga i treega narataja, te preuzimaju odgovornost i voenje hrvatskih portskih klubova, ali i drugih hrvatskih udruga.

Hrvatske udruge u svim svojim segmentima prolaze kroz svojevrsnu tranziciju, a dobri primjeri za to su hrvatski portski klubovi i ostale udruge u Queenslandu gdje mlai narataji, roeni u Australiji, postepeno preu-zimaju voenje ovih hrvatskih organizacija.

IZvOrI:Rudolf Bozi, History of Croatian Soccer, Brisbane 1997.

Antun ulic, Svjedok svoga vremena, Vlastita naklada, Naice, 2002.

Mato Tkalevi, Croats in Australija, An information and resource guide, Victoria College press 1988.

Mato Tkalevi, Povijest Hrvata u Australiji, Hrvatski svjetski kongres u Australiji, Melburne 1999.

Peti Hrvatski nog. turnir-Perth W. A. Spomen knjiga, Croatia-Nort Pert Soccer club 1979. Souvenir programme for the Croatian Soccer cup 1981, Sydney 1981.

Croatian Australian/New Zeland Soccer Tournament, Brisbane 2001.

Zapisnici Centra hrvatske zajednice, Brisbane, 1984-2007. Croatian Business Guide, Foc Promotions PTY. LTD., Sydney january 1996. asopisi: Osvit; Spremnost-Hrvatski tjednik; Nova Hrvatska i Cro news-Hrvatski vjesnik

Internetske stranice: Cro Am - Social Golf Club Queensland; Rocklea United Soccer Club Rocklea; Croatian Sports Centre Carrara i Gold Coast Knights Soccer Club

10

Poplavljen Hrvatski dom i portskaigralita(Brisbane, 2011.)


11

IN MEMORIAM

VLADIMIR ENAUER(Split, 29. studenog 1930. - Split, 5. sijenja 2013.)

Umro je Geza. Jo jedna istinska Hajdukova legenda otila je u vjenost.Vladimir enauer, roen je u Splitu, 29. studenog 1930. godine. S nogometom je poeo u Splitu u Istarskoj ulici, a potom ispred Realke. Prve ozbiljnije utakmice igrao je na Starom placu, kada bi igrale gimnazija protiv gimnazije. Tako je dospio u Hajduk.

Prvi trener koji mu je usadio nogometno znanje bio je, jasno, barba Luka Kaliterna. Za njega je Geza govorio da je filozof baluna. Kako je sam priao na prvom treningu u dvoru kue Dekovi, doekali su ga baluni obieni na pagu. Kada je to proao zaredali su treninzi u dvoru Doma Hajduka, pa tek onda Stari plac.

U prvu momad Hajduka uao je kao 19-godinjak 1949. godine. Hajduk je pobijedio Kvarner u Rijeci sa 5-2. Bila je to prijateljska utakmica. Poslije su slijedile ampionske 1950., 1952. i sezona 1954./55. Geza je rado isticao 1950. godinu kada je Hajduk osvojio na-slov bez poraza. Nakon naslova prvaka 1955. godine, momad se dijelom osula. Geza je otiao u beogradski BSK. Ostao je tamo dvije sezone i odmah krajem 1955. godine osvojio je Kup Jugoslavije.

Nakon dvije godine provedene na Karaburmi, enauer se 1957. godine vratio u Hajduk, i u dresu - kako je volio govoriti - svog najdraeg kluba igrao do 1962. godine. A onda je otiao u Austriju u momad Austrije iz Klagenfurta. Treba rei da je enauer otiao u Austriju, na preporuku Vukasa. U Austriji je igrao dvije godine, a te 1962. godine zavrio je i Ekonomski fakultet u Zagrebu.

Po vlastitom priznanju vani nije mogao izdrati vie od dvije godine. Srce ga je stalno vuklo u Split. Vratio se 1964. i zaposlio kao ef recepcije hotela Marjan. Govorio je engleski, njemaki i talijanski jezik. Tada je imao 34 godine i govorio je da mu se jo ne odlazi iz nogometa. Zaigrao je zato u tadanjem drugoligau RNK Split. Igrao je godinu dana i onda 1965. pre-stao s aktivnim igranjem. Igrao je seniorski nogomet punih esnaest godina, od toga deset u Hajduku uz tri osvojena naslova prvaka Jugoslavije.

Govorio je Geza da je posebno ponosan to je igrao u velikoj zlatnoj generaciji Hajduka pedesetih godina prolog stoljea zajedno s Franom Matoiem, Ber-nardom Vukasom i Vladimirom Bearom.

U karijeri je uvijek igrao na desnome i lijevom kri-lu. Igrao je dobro s obje noge. Imao je onaj karakteri-stian svoj bicikl koji ga je nauio Luka Kaliterna. Uz to, imao je i dobar centarut, odlian dribling. Uvijek je pucao u branku ciljano, nije bio od onih

igraa koji udari po lopti, pa gdje ode... Posebno je volio izvoditi kornere. S lijeve strane desnom nogom, pa u peterac, felom. Na takav nain izluivao je vra-tare, a znao je postii gol direktno iz kornera.

Tono 1. sijenja 1979. godine enauer je postao direktor stadiona na Poljudu, devet i pol mjeseci prije poetka Mediteranskih igara. Tu je dunost obnaao do 1990. godine i odlaska u mirovinu. S tim da je jo pet godina bio ef protokola Hajduka.

Inae, enauer je za Hajduk odigrao 471 utakmicu i postigao 132 zgoditka. Odigrao je i pet utakmica za B reprezentaciju Jugoslavije i postigao jedan zgoditak. Bilo je to na utakmici Tunis-Jugoslavija. Ima i jedan nastup za studentsku reprezentaciju.

Dugogodinji je lan uprave Hajduka, a jedno vrije-me obnaao je i dunost direktora kluba.

Vladimir enauer je bio ponosan to je tono na stoti roendan Hajduka, 13. veljae 2011. godine na utakmici protiv Slavije iz Praga, zajedno sa Vladimi-rom Bearom, izveo poetni udarac.

Geza, istinska Hajdukova legenda, za sva vremena! Sahranjen je na splitskom groblju Lovrinac.

Jurica Gizdi

12

IN MEMORIAM

ZLATKO PAPEC(17. sijenja 1934. - 3. veljae 2013. )

Nakon kratke i teke bolesti, umro je viego-dinji igra Hajduka i reprezentativac, nosi-telj srebrne olimpijske medalje iz Melbour-nea 1956. godine, Zlatko Papec.

Roen je u Zagrebu 17. sijenja 1934. godine. Bio je napada, jugoslavenski nogometni reprezentativac. Nogometnu karijeru zapoinje kao petnaestogodi-njak 1949. godine u zagrebakoj Lokomotivi, iji dres nosi do 1956. godine. U Lokomotivi je ve sa 17 go-dina postao standardni prvotimac. U Hajduk dolazi 1956. i nastupa do 1964., odigravi u tom razdoblju za bijele 366 utakmica na kojima je postigao 167 zgo-ditaka. Malo je poznato da je Papec ve 1948. godine bio u Dinamu na selekciji, ali je bio odbijen...

Mogao je igrati na svim mjestima u napadu. Bio je vrlo dobar tehniar, dribler i puca, jakog i preci-znog udarca, nesebian, odlian asistent. Presudnu ulogu pri njegovu dolasku u Split odigrao je Bernard Vukas s kojim se poznavao od ranije. On ga je najvie nagovarao za odlazak u Hajduk; govorio mu je kako mu je Hajduk uvijek imponirao, posebice ona gene-racija od 1950. do 1955. koja je harala jugoslavenskim nogometom. Tako se Papec odluio se za put prema jugu. Split mu je postao novi dom, njegov grad, tu se i oenio, a navijai sa ga prigrlili kao svoga. I ve sa 19 postao je reprezentativac.

Nakon prestanka igranja u Hajduku, 1964. godine, Papec odlazi u njemaki klub Freiburg, gdje nastupa do 1968., a potom je 1969. godine nogometa Rijeke. Igraku karijeru zavrava u sinjskom Junaku.

Za A reprezentaciju Jugoslavije, od 1953. do 1956. godine, odigrao je 6 utakmica i postigao 4 zgoditka. Dres s dravnim grbom nosio je 2 puta kao nogome-ta zagrebake Lokomotive i 4 puta kao nogometa Hajduka. Za A reprezentaciju debitirao je u prijatelj-skoj utakmici protiv Belgije u Bruxellesu 14. svibnja 1953. godine (3-

Documents

Olimp 46 2012 Cijeli hrvatska