OSJETI PROFINJENO

Ova je knjiga samo nastavak prethodne – Osjet u homeopatiji. Majstorstvo uzimanja i vođenja slučaja je dovedeno do

savršenstva. Štivo je uzbudljivo kao najbolji detektivski romani, a budući da se radi o stvarnosti a ne o fikciji, onda je uistinu riječ

o majstorskoj čaroliji kojom svi homeopati i studenti mogu relativno lako ovladati.

Naslov izvornika: dr. Rajan Sankaran – The Sensation Refined.

Original Copyright © 2007., Dr. Rajan Sankaran.Copyright © Mile Malešević Nijedan se dio ove knjige, osim kratkog pregleda, ne smije umnožavati u bilo kojem obliku bez pismene saglasnosti izdavača. Za dodatne informacije kontaktirajte ADVAITU. Biblioteka Savremena homeopatija

kolo 1; knjiga 13; Izdanje: 1 IZDAVAČ: ADVAITA, SARAJEVO, BEOGRAD ZA IZDAVAČA: Mile Malešević PREVOD I OBRADA: ADVAITA GRAFIKA: Preuzeto iz Izvornika KORICA: Slika na naslovnoj strani Anjali Menrai, ljubaznošću

autora i Homeopathic Medical Publisher. Slika predstavlja energiju koja se spiralno približava svom izvoru, Sedmoj razini, na kojoj se otkriva Čovjek kao dio Univerzalne energije i najviši stadij evolucijskog razvoja, od minerala, preko biljaka i životinja.

ŠTAMPA/TISAK: “SABAHPRINT” SARAJEVO ZA ŠTAMPARIJU: Elan Elezović TIRAŽ: 300 PRIMJERAKA PRVO IZDANJE SARAJEVO, BEOGRAD: 2012. ISBN: 868310324-2 Plasman: tel. / fax: + +387 (0) 33 971 798;; 066 2468 81; 033 692 044 e-mail: advaita@hs-hkb.ba Hrvatska: tel.: ( + + 385) (0) 98 232 473

III

SADRŽAJ Predgovori za ovo izdanje ............................................................................. IX 

Predgovor izdavača ............................................................................................................... IX O jeziku .............................................................................................................................X Izdavački predgovori, dodaci i fusnote .......................................................................... XII Prelom / izgled teksta ove knjige ..................................................................................XIII 

Predgovor, Dragana Blagojević ...........................................................................................XV O autoru ............................................................................................................. 5 

Izdavački dodatak ............................................................................................................. 5 Zahvale ............................................................................................................... 6 Predgovor, Laurie Duck ................................................................................... 7 Pregled osjeta u homeopatiji ............................................................................ 9 Uvod ................................................................................................................. 13 

Dio I Filozofija .................................................................................................... 17 1. Staro i novo ................................................................................................. 19 

Primjer jednog slučaja........................................................................................................... 19 Stara metoda ................................................................................................................... 19 

Slučaj, g-đica B., 1999. .............................................................................................. 19 Nova metoda ......................................................................................................................... 22 

Ponovno uzimanje slučaja g-đice B.,, godinu dana kasnije: ...................................... 22 Doživljaj je istina ....................................................................................................... 24 Gest je ključ................................................................................................................ 25 Osjet je Doživljaj........................................................................................................ 26 Kako znati da li smo i kada smo stigli?...................................................................... 26 Pratite tok sve do najdublje razine ............................................................................. 28 Proces je primjenjiv na svakoga ................................................................................. 29 Unutrašnji jezik .......................................................................................................... 30 Humor je na Razini deluzija ....................................................................................... 30 

Razlike među carstvima .................................................................................................. 31 Nozodi .................................................................................................................. 32 Sarkodi .................................................................................................................. 33 Imponderabilije .......................................................................................................... 33 Gdje trebamo sagledavati razlike između carstava? .................................................. 33 

Šta je mijazam? .................................................................................................. 34 Čuvajte se predrasuda ........................................................................................ 34 Pogledajte šta se ne uklapa ................................................................................. 34 

Kretanje dublje ................................................................................................................. 35 Zašto ponavljati ista pitanja? ...................................................................................... 35 Misteriozne veze ........................................................................................................ 35 Tagencijalna pitanja ................................................................................................... 36 

Podrazine Razine osjeta .................................................................................................. 38 Osjet je sklon „izvirivanju” ........................................................................................ 38 

IV Sadržaj

O tvrdokrilcima: ........................................................................................................... 42 Neke značajne informacije o tvrdokrilcima ............................................................... 42 Staro i novo ..................................................................................................................... 45 Zdravlje ........................................................................................................................... 46 

2. Šta je osjet? ................................................................................................. 47 Doživljaj, a ne situacija .............................................................................................. 48 

Kako prepoznati osjet? ..................................................................................................... 50 Sedam „U” ................................................................................................................. 50 Tražimo Sedam „R” ................................................................................................... 50 Sedam „P” .................................................................................................................. 51 

3. Globalno i lokalno ...................................................................................... 53 Kako doprijeti do globalnog? ..................................................................................... 59 

Globalne teme u carstvima ............................................................................................... 60 Mineralno carstvo............................................................................................... 60 Životinjsko carstvo ............................................................................................. 60 Biljno carstvo ..................................................................................................... 61 

4. Podrazine osjeta ......................................................................................... 63 Na C podrazini osjeta ne možemo znati carstvo ........................................................ 63 

Osjet C ima tri podgrupe .................................................................................................. 65 C-1: Približne vrijednosti ........................................................................................... 65 C-2: Karakteristike iz repertorija i dokazivanja ......................................................... 65 C-3: Precizni kvaliteti izvora: jezik izvora................................................................. 66 

Internet je mjesto gdje ćemo pronaći C riječi osjeta ........................................................ 66 Profinjeno razumijevanje razina ...................................................................................... 67 

5. Važne riječi ................................................................................................. 69 O = Opet i iznova se ponavlja .................................................................................... 69 S = Slikovit, prate ga slike ......................................................................................... 70 J = Jedinstven, van konteksta, čudan, osoben ............................................................ 72 E = energija, kretanje ................................................................................................. 73 T = Tvrdokoran, izdržava provjeru. ........................................................................... 74 A = Antonim ili sinonim ............................................................................................ 74 N = Ne-ljudski-specifičan .......................................................................................... 76 

6. Djela govore više od riječi ......................................................................... 79 Koji su gestovi značajni? ........................................................................................... 80 Osjet i mijazam .......................................................................................................... 80 U kom trenutku trebamo pitati o gestu? ..................................................................... 80 Šta trebamo pitati u vezi s gestom? ............................................................................ 80 Šta kad se gest razlikuje od riječi? ............................................................................. 81 

7. Žvrljanje kao vrata u drugi svijet ............................................................ 83 Neke žvrljotine koje se često pojavljuju .......................................................................... 84 

Krugovi .................................................................................................................. 84 Ovali .................................................................................................................. 84 Nepravilne tačke......................................................................................................... 85 Kvadrati .................................................................................................................. 85 Isprekrštani ili X kvadrati........................................................................................... 85 Trodimenzionalni predmeti ........................................................................................ 85 

Sadržaj V

Stepenice/stube i ljestve ............................................................................................. 86 Kvakice i kukice ......................................................................................................... 86 Trouglovi / trokuti ...................................................................................................... 86 Nazubljene linije ........................................................................................................ 86 Uvijene linije .............................................................................................................. 87 Paukove mreže ........................................................................................................... 87 Prizori kuće ................................................................................................................ 87 Strelice .................................................................................................................. 88 

Eksperiment sa dobrovoljcima........................................................................................ 89 Žvrljotine nakon uspješnog homeopatskog tretmana ..................................................... 92 

Buteo jamaicans (Crvenorepi soko) ........................................................................... 93 DNK .................................................................................................................. 93 

Vježbe žvrljanja s pacijentima ......................................................................................... 94 8. Tipovi akutnih situacija ............................................................................. 97 

1. Pacijent je došao direktno u akutno stanje ............................................................. 97 2. Pacijent dolazi u akutnom za vrijeme hroničnog stanja koje se poboljšava ........ 102 3. Pacijent dolazi u akutnom za vrijeme hroničnog stanja koje se ne poboljšava.... 103 4. Pacijent dolazi u akutnom za vrijeme hroničnog stanja koje se poboljšava, ali je

slika potpuno drugačija ........................................................................... 103 5. Akutni uzroci........................................................................................................ 105 

9. Potencija i razine ...................................................................................... 107 Razina I: Ime: C6 .......................................................................................................... 108 Razina II: Činjenice: C30 ............................................................................................. 108 Razina III: Emocije: 200C ............................................................................................ 109 Razina IV: Deluzije: 1M ............................................................................................... 110 Razina V: Osjet: 10M ................................................................................................... 112 Razina VI: Energija: 50M ............................................................................................. 113 Razina VII: Praznina: CM ............................................................................................ 113 

LM potencije .................................................................................................................. 114 Šta određuje razinu doživljaja osobe? ............................................................................ 115 

10. Sažeci metode ......................................................................................... 117 Koraci u procesu uzimanja slučaja ................................................................................. 117 

1. Djelujte iz praznine uma ...................................................................................... 117 2. Povežite se sa „onim što u pacijentu treba iscijeliti” ........................................... 118 3. Gledajte, slušajte i pitajte ..................................................................................... 118 4. Kraj igre ............................................................................................................... 118 5. Potvrda 119 6. Poređenje obrazaca............................................................................................... 119 

Sinopsis .......................................................................................................................... 120 Nova metodologija uzimanja slučaja ....................................................................... 120 Slučaj se razvija........................................................................................................ 121 Besmisao vodi do jezika izvora................................................................................ 122 

11. Profinjeno razumijevanje minerala ..................................................... 123 12. Svjesnost i zdravlje ................................................................................ 127 

Svjesnost ............................................................................................................................. 127 Svjesnost obuhvata tri koraka: ................................................................................. 127 

Neke misli o Sedmoj razini ................................................................................................. 128 

VI Sadržaj

Sedma razina i uzimanje slučaja .............................................................................. 128 Zdravlje ............................................................................................................................... 130 

Koja je razina doživljaja neke osobe u stanju zdravlja?........................................... 130 Ljudska pjesma......................................................................................................... 131 Zdravlje i Ljudsko .................................................................................................... 131 

13. Vježbe iz pronalaženja priče u pozadini priče .................................... 133 Vježba 1: Metafore i Nelson Mandela ................................................................................ 133 Vježba 2: Očajnička potraga za Adolfom (Proučavanje Hitlera) ....................................... 138 

Šta je s načinom govora koji pokazuje mnoge osobitosti? ...................................... 143 Osjeti Gljiva (Fungi)................................................................................................ 144 Ideja Lebensrauma (životnog prostora) ................................................................... 145 

Poređenje: Saddam Hussein ........................................................................................... 147 Zaključak ........................................................................................................................ 148 

Dio II Tehnike umijeća ili vještine ................................................................. 149 14. Umijeće ili vještina ................................................................................. 151 15. Prvih deset minuta ................................................................................. 153 16. Držite pacijenta u sadašnjosti ............................................................... 157 17. Šta/kako, a ne Zašto ............................................................................... 159 

Držite se gestova ...................................................................................................... 159 18. Projekcija i poricanje ............................................................................ 161 

Projekcija i spontano poricanje su kapije do osjeta ...................................................... 161 19. Fleksibilnost u metodi ............................................................................ 163 

Pratite tok energije ................................................................................................... 166 Slučaj: Neuralgija ..................................................................................................... 166 Slučaj: Čirevi na vlasištu, opadanje kose, akne, anksioznost, ljutnja ...................... 173 Ne budite kruti u vezi s metodom ............................................................................ 174 

20. Životinje imaju proces i životnu priču ................................................. 177 Ptice .............................................................................................................................. 179 

Teme ptica ................................................................................................................ 179 Teme grabljivica....................................................................................................... 179 Iz dokazivanja Buteo jamaicans, crvenorepog sokola: ............................................ 180 

21. Povezano u kontekstu ............................................................................ 181 22. Pitanje: Kakav je učinak na vas? ......................................................... 185 23. Pouke iz prakse ...................................................................................... 187 

Predrasude ................................................................................................................ 187 Lokalno i globalno ................................................................................................... 187 Fleksibilnost u metodi .............................................................................................. 187 U priči se nalazi i energija ........................................................................................ 187 Razlikujte deluzije od osjeta .................................................................................... 188 Razlikujte osjete A, B i C......................................................................................... 188 Ne zaustavljajte se na razini podcarstva da pretražujete rubrike ............................. 188 Gestovi i žvrljotine ................................................................................................... 189 Osjet nije jedna riječ................................................................................................. 189 

Sadržaj VII

Određena riječ može značiti nešto potpuno drugo u ljudskom jeziku ..................... 189 Spremnost pacijenta da dopre do osjeta zavisi od njegove razine ........................... 190 Priča i osjet su veoma često različiti ........................................................................ 190 Proces predstavlja posmatranje ................................................................................ 190 Ono šta ne pripada osjetima A i B, predstavlja izvor ............................................... 190 Riječi mogu biti iste, a da je doživljaj različit .......................................................... 190 Mineralno carstvo se izražava kao stadiji razvoja.................................................... 191 Nemojte iznenada postavljati pitanje čim uočite gest .............................................. 191 Ne pokušavajte uskakati u voz koji se kreće ............................................................ 192 Nemojte previše žudjeti da pronađete lijek .............................................................. 192 Put slijedite do kraja ................................................................................................. 192 Osjet leži na presjeku dva odvojena aspekta ............................................................ 192 Nije važna stvarna situacija, već percipirana ........................................................... 193 Kada se gest i riječi razlikuju ................................................................................... 193 Osjet C: Izvor ........................................................................................................... 193 Ne pokušavajte besmisao učiniti smislenim ............................................................ 194 Šta da radimo kad se sve ne svede na jedno? ........................................................... 194 Djelić koji se ne uklapa ............................................................................................ 194 Žudnje i averzije ....................................................................................................... 195 Slijedite energiju ...................................................................................................... 195 Postoji trenutak kada se pacijent premjesti u svijet izvora ...................................... 196 

24. Mape koristite lagano ............................................................................ 197 III Slučajevi ...................................................................................................... 199 

Slučaj 1. Potpuno suprotno i pomalo slično............................................... 201 Sažetak razgovora ......................................................................................................... 219 

Alarmne tačke .......................................................................................................... 220 Razumijevanje slučaja .................................................................................................. 220 

Slučaj 2. Iznenadni pucanj / metak ............................................................ 225 Sažetak „iner-vjua” ....................................................................................................... 245 Razumijevanje slučaja: ................................................................................................. 248 

Alarmne tačke .......................................................................................................... 248 Neke informacije o Orlu ............................................................................................. 249 

Slučaj 3. Otvoreno i zatvoreno .................................................................... 255 Spirale u slučaju ............................................................................................................ 281 

Alarmne tačke .......................................................................................................... 282 Razumijevanje slučaja .................................................................................................. 282 Lijekovi od Mekušaca su: ........................................................................................... 283 

Slučaj 4. Odvajanje i sinergija .................................................................... 291 Sažetak razgovora ......................................................................................................... 299 

Obilježja slučaja: ...................................................................................................... 299 Alarmne riječi za DNA (DNK) ................................................................................ 300 

Slučaj 5. Probijanje van .............................................................................. 303 Sažetak razgovora ......................................................................................................... 321 

Alarmne tačke .......................................................................................................... 322 Analiza ................................................................................................................ 323 

VIII Sadržaj

Slučaj 6. Nestalnost / promjenjivost ........................................................... 333 Sažetak razgovora ......................................................................................................... 339 Analiza .......................................................................................................................... 340 

Od lokalnog do globalnog ........................................................................................ 340 Slučaj 7. Ja sam kupus................................................................................. 343 

Sažetak razgovora ......................................................................................................... 351 Alarmne tačke .......................................................................................................... 352 

Razumijevanje slučaja .................................................................................................. 353 Izdavački dodatak ......................................................................................................... 356 

IV Dodaci .......................................................................................................... 357 1. Priprema pacijenta .................................................................................. 359 2. Upitnik za dobijanje osjeta ..................................................................... 360 3. Šta tražimo prilikom kontrole? .............................................................. 362 

Upitnik za kontrolu: ................................................................................................. 362 Koliko je pacijent zdrav? ......................................................................................... 364 

4. Ponavljanje doze ...................................................................................... 365 1. Došlo je do promjene na razini nižoj od one za koju je potencija odabrana.365 2. Došlo je do promjene na istoj razini za koju je potencija i odabrana, i pacijent

je i sad na istoj razini. ........................................................................... 365 3. Došlo je do pomaka na jednu razinu više......................................................... 365 4. Došlo je do pomaka na jednu razinu niže. ....................................................... 365 5. Nema nikakve promjene. ................................................................................... 365 LM potencije ............................................................................................................ 365 

5. Dodatni zapisi u supstanci ....................................................................... 366 6. Neka pitanja čitalaca ............................................................................... 368 

1. Kada simptomi ukazuju na sva tri carstva istovremeno. ............................... 368 2. Značenje dubljih razina doživljaja. .................................................................. 369 3. Kako pacijenti reaguju na stres – veza sa osjetom.......................................... 371 4. Ljudski specifični nasuprot ne-ljudski-specifičnih osjeta. ............................. 371 5. Kada ne-ljudski-specifične karakteristike predstavljaju problem? .............. 372 6. Da li su ne-ljudski-specifične karakteristike neophodne za individualnost? 372 

Pitanje Darren Grech iz Australije: ............................................................. 372 7. Filozofski okvir dr. Rajana Šankarana ............................................................ 372 8. Tradicionalno i novo .......................................................................................... 373 

Indeks lijekova .............................................................................................. 377 Indeks Porodica (grupacija)......................................................................... 379 Indeks referenci ............................................................................................. 380 

IX

PREDGOVORI ZA OVO IZDANJE

PREDGOVOR IZDAVAČA

Ovo je sada već sedma knjiga dr. Šankarana u ADVAITA izdanju i tako se približavamo davno zacrtanom cilju – sustići dr. Šankarana i onda objavljivati svaku njegovu novu knjigu čim se pojavi. Sve do prije dva mjeseca je ovo bila zadnja knjiga dr. Šankarana, i bez obzira što smo, za sada, izostavili nekoliko knjiga za koje smo smatrali da nisu ključne, mislili smo da smo ga na neki način sustigli ovom knjigom vrhunskog majstorstva i vrhunske vještine. Bez obzira što nas je dr. Šankaran navikao na velike iskorake, nekako nam je bilo teško i zamis-liti da se, izuzev proučavanja carstava, novih porodica i lijekova, nakon ove knji-ge može pojaviti nešto novo u smislu „filozofije“ i „tehnike“. No, prije dva mje-seca se pojavila još jedna knjiga koja na neki način predstavlja svojevrsni pokušaj uklanjanja nekih zabluda unutar homeopatskih krugova o isključivosti, o porica-nju klasične homeopatije ili nekih drugih postupaka, ili, s druge strane, o nepotre-bnosti naučne tj. sistemske/sistematizovane homeopatije. Ta nova knjiga se zove The Synergy In Homoeopathy (Sinergija1 u homeopatiji) i, zahvaljujući prije svega homeopatima koji kupuju ADVAITA knjige, pojaviće se uskoro jer već uveliko radimo na njenom prevodu.

Ako stignem, u predgovoru ili Izdavačkom dodatku Sinergije u homeopatiji ću se pokušati pozabaviti vizijom sinergije iz ugla neophodnosti saradnje i podizanja razine dinamike između homeopata i homeopatskih grupa na cijelom južnoslave-nskom prostoru, koje ima, ali ju je potrebno u mnogo većoj mjeri. I da bih raste-retio taj eventualni predgo-vor za sljedeću knjigu, i iz više drugih razloga ću na ovom mjestu pokušati predu-prijediti ili ukloniti eventualne zablude u vezi sa ADVAITA knjigama za koje se čini da ih ima, tj. da ih kreiraju i/ili šire neki kojima se čini da bi im to moglo biti u interesu.

1 Sinergija (grč. synergia) zajedničko djelovanje, saradnja, pomaganje. Prim. ur. MM.

X Predgovor izdavača

O JEZIKU Jedan od načina da održimo izdavaštvo je pokušaj da „jezičkom politikom“

knjige približimo što širem krugu čitalaca i na što širem prostoru. Zato smo se odlučili za svojevrsnu blagu mješavinu jezičkih varijanti koristeći čisto naučne kriterije, a na čemu su radili jezički stručnjaci. U tom smislu smo došli do jedne varijante koju interno zovemo ADVAITA jezički standard. Kriteriji su sljedeći:

1. Jasnoća značenja riječi, preciznost i nedvosmislenost. 2. Slavensko/slovensko porijeklo riječi, što najčešće znači najveću moguću

prihvatljivost u svim sredinama. 3. Riječi koje su u upotrebi u više jezičkih varijanti. 4. Univerzalnost, tj. maksimalno usklađivanje sa jezičkom praksom u dru-

gim jezicima. 5. Slovenski sufiksi, npr. umjesto sufiksa „ira“ koji potiče iz njemačkog

(„iren“) prednost dajemo „isa“ ili „ova“. Tako umjesto „kontrolirati ko-ristimo „kontrolisati“ ili umjesto „reproducirati“ koristimo „reproduko-vati“.

6. Izbjegavamo riječi koje iz bilo kog razloga „iritiraju“ unutar bilo koje grupacije, te molimo čitaoce da nam skrenu pažnju na takve riječi.

7. Izbjegavamo tzv „dakanje“ ili ga svodimo na prihvatljivu mjeru, i prednost dajemo infinitivu. Hravti ne samo u tom pogledu više čuvaju jezik od Srba. „Dakanje“ se uselilo iz engleskog, u kome infinitiv uključuje „da“ („to“).

Evo nekih primjera zašto je data prednost nekim riječima nad drugim: Razina nasuprot nivo: Pogrešno se misli da je razina isključivo hrvatska riječ.

Razina je u principu „slavenska” riječ i to veoma precizna, a što potvrđuju i ruske riječi „raz” = jedan, put (u smislu ponavljanja − odin raz, dva raz itd.); „razinja” = zijevalo (dakle − opseg). Riječ nivo je čisto francuska (niveau), čije značenje u našoj svijesti nije precizno i obično se misli da nema značenje u smislu opsega. Evo kako je riječ „nivo” objasnio Rečnik stranih reči i izraza Milana Vujaklije: nivo (fr. niveau, lat. libella) vodoravna površina, vodoravan, razina. Evo, dakle Vujaklija ne smatra da riječ razina nije i srpska.

Mjehur nasuprot bešika: Riječ mjehur/mehur je slavenska; nema je u Vujakliji kao strana riječ. Koristi se i u smislu „plik“: mehurić, a koristi se i u medicini u Srba, npr. u Medicinskom rečniku A. Kostića, npr. eng. blister = lat. vesicula, pustula: plik, mehur. Doduše u Kostiću je eng. bladder, urinary = lat. vesica urinaria; mokraćna bešika. Riječ „bešika“ je turcizam i nije jednoznačna (Vujaklija, bešika (tur. bešik) = kolevka; mehur). U hrvatskom jeziku se ne koristi riječ „bešika“.

Predgovor izdavača XI

Stupanj nasuprot stepen: stupanj je čisto slavenska riječ, kao stupati, koračati; a stepen je od engl. „step“ = korak, stupati, koračati.

Osjet nasuprot senzacija: (vidi Predgovor izdavača za Osjet u homeopatiji). Lijek (homeopatski) nasuprot remedija / pripravak: Ima raznih kvazi teorija zaš-

to mi ne smijemo koristiti riječ „lijek”:„zbog zakona, te da nas ne bi ovi, te da nas ne bi oni”. Ako nam zakon može biti nenaklonjen, onda to može biti samo zbog lobističkih uticaja, a odavno se prestalo vjerovati da homeopatija ne liječi. Pripravak može biti svašta što se pripravi, pa čak i nešto otrovno, hranjivo itd., mada neki pokušavaju tu riječ rezervisati za medicinu. Remedi-ja je latinska riječ (remedium) sa značenjem „protivsredstvo” i uglavnom se koristila u oblasti prava, u smislu pravni lijek, kao “protivsredstvo”. U medi-cinskom smislu latinska riječ za lijek je „medicamentum” (mi u ADVAITI koristimo riječ “medikament” u smislu alopatije). U Općoj enciklopediji JLZ, pod odrednicom „Homeopatija” stoji precizno ovakva rečenica: „Homeopat-ski se lijekovi primjenjuju u minimalnim dozama.” U ADVAITI duboko vje-rujemo da nema sredstva koje se sa većim pravom treba zvati lijekom od ho-meopatskog lijeka. Ni u drugim jezicima se, pogotovu ne u homeopatiji, ne pokušava prikrivati da homeopatski lijekovi liječe. U njemačkim se homeo-patskim knjigama homeopatski lijekovi zovu jednako kao i medicinski sa pri-djevom homoepatishe (Arzneimitel = lijek ili tačnije, ljekovito sredstvo). A to što su Englezi kao mješavina naroda u jezik, koji je vrlo latinizovan, preu-zeli latinsku riječ “remedium” i napravili “remedy” ne bi trebalo da nas se tiče i pored globalnog, nadamo se privremenog, američkog uticaja.

Porodica i obitelj: ni ovdje u ADVAITI ne padamo pod prisilne jezičke podjele i ove dvije riječi koristimo prema pravom značenju, porodicu kad je riječ o srodstvu, a obitelj kad je riječ o življenju u zajednici tj. obitovanju.

Homeopat nasuprot homeopata: Koristim dosta stranih jezika, ali mi nije poznat ni jedan u kojem internacionalna riječ homeopat ima na kraju „a”. Haneman u Organonu ni jednom nije upotrijebio riječ “Homöopath“, ali je koristio riječ „Allöopath”, dakle bez “a”. U engleskom je odgovarajuća riječ „homoeopath”, u ruskom „gomeopat”. Otkuda onda kod nas riječ „homeopata”, pogotovu kad u Rečni-ku stranih reči i izraza Milana Vujaklije precizno i jasno stoji ovako: HOMEOPAT (grč. homois, pathos čuvstvo, raspoloženje) - onaj koji se nalazi u istom položaju ili ras-položenju, tj. istomišljenik; takođe: pristalica homeopatije? Zato smo se u ADVAITI odlučili za riječ „homeopat”, a po padežima je mijenjamo isto kao riječ advokat.

Prepisivati nasuprot propisivati: U medicini se skoro isključivo koristi riječ „prepisi-vati” jer ljekar (a pogotovu homeopat) ne propisuje nego prepisuje iz knjiga u kojima su propisi koje je propisao neko drugi. U homeopatiji je sam pacijent „propisao“ koji mu je lijek, a zadatak homeopata je samo da to pročita i prepiše.

Ovakvih riječi ima mnogo i čim nam vrijeme dozvoli, u ADVAITI ćemo se pozabaviti izradom homeopatskog rječnika koji će uključivati i riječi kojima smo dali prednost pred nekim drugim, mada manjih rječnika ima u dodacima nekih

XII Predgovor izdavača

naših knjiga i u Ppredgovorima izdavača, a svrha gornjeg osvrta je bila i ta da ukažemo na ozbiljnost i odgovornost našeg prilaženja poslu kojim se saad već profesionalno bavimo, a sličnu odgovornost očekujemo i od drugih koji se poku-šavaju uključiti u ovaj posao, pa i od škola homeopatije u kojima se stvaraju „jezičke navike“.

A za kraj bih podsjetio na jednu relativno poznatu misao Miroslava Krleže: Srpski i hrvatski su jedan jezik, koji su oduvijek Srbi zvali srpski, a Hrvati hrvat-ski.

Sve čitaoce naših knjiga molimo da nam predlažu poboljšanja u ovoj oblasti.

IZDAVAČKI PREDGOVORI, DODACI I FUSNOTE Mnogobrojni su razlozi koji nas tjeraju na to da ne budemo puki prevodioci,

nego i mnogo više od toga. Nama nije svejedno hoće li studenti pravilno razum-jeti tekst, te se trudimo da uklonimo sve moguće nedoumice, pa čak i dvosmisle-nosti ili netačnosti u izvornicima. U tom smislu, kad god možemo, kontaktiramo autore, a u mnogim slučajevima pišemo fusnote. Bio je jedan slučaj (knjiga Hom-eopatska anamneza) u kojem je bilo očigledno da je autor dao prednost jednom aspek-tu, a zanemario sve ostale i time je mogao dovesti čitaoce u zabludu. Moja dužnost i od-govornost kao glavnog i odgovornog urednika je da intervenišem i skrenem pažnju na to. Uostalom, u copyright ugovorima mi uvijek imamo i takvu klauzulu.

I ovdje želim skrenuti pažnju na uredničke intervencije u Organonu. Tekst je prevod sa (staro)njemačkog jezika, dakle prevod originalnog Hanemanovog jezi-ka i trudili smo se da u maksimalnoj mjeri sačuvamo duh i stil izvornika, koji u sebi nosi slojevitost koju nije lako slijediti. Stoga smo iskoristili jedno savremeno američko izdanje koje je uradila dr. sci. Wenda O' Reilly i na čemu je, kako piše, radila više od tri godine, mada je pred sobom i mala i koristila prethodne engles-ke prevode. Naši sažeci paragrafa i podnaslovi su skoro u potpunosti prenešeni iz te knjige. Nedavno su slično izdanje uradili i Nijemci, sa još više ureničkih inter-vencija, jer ni sami Nijemci ne mogu dovoljno dobro razumjeti izvorni Hanema-nov tekst, kao što ni mi ne možemo sa lakoćom čitati, pa ni razumjeti tekstove Dositeja Obradovića. Predgovor za naše izdanje je napisao najveći autoritet za kla-sičnu homeopatiju u Južnih Slavena, i pri tome je imao na raspolaganju integralni tekst našeg izdanja.

U svakom slučaju, sve uredničke intervencije su jasno izdvojene i obilježene, tako da ih je pri čitanju lako preskočiti.

Glavni razlog zbog kojeg pišem Predgovore izdavača i Izdavačke dodatke je odsustvo povezanosti homeopatskih zajednica i grupa na prostoru koji „pokriva-mo“ izdavaštvom, te se često knjige pojavljuju kao jedini kohezioni faktor i u tom smislu želimo kreirati svjesnost o neophodnosti povezivanja i „sinergije“. U tako razjedinjenom prostoru pojavljuju se razni „majstori“ pa čak i mešetari koji pro-

Predgovor izdavača XIII

daju svoje „proizvode“. I sve to često zbunjuje studente i nedovoljno upućene homeopate, što u krajnjoj instanci dovodi do ugrožavanja homeopatske zajednice. Dolaze jedni i kažu: „Naše je najbolje i samo ovo valja!“, drugi kažu: „Klasika i Haneman su davna prošlost!“, treći kažu: „Samo klasika i samo Haneman, Šanka-ran će sve upropastiti!“. Jedan je samozvani „Master2“ izjavio: „Svi ovi nakon 1960-e su bezvrijedni!“. U tekstovima ove vrste nikad nisam napisao da nečiji pristup ili metod ne valja ili da nema vrijednost, nego sam samo upozoravao na opasnost isključivosti i diskvalifikacije onih drugih. No, naše istraživanje je po-kazalo da se tu ne radi samo o apetitima pojedinaca, nego da iza svega stoji neki „veliki brat“ kome je homeopatija „kost u grlu“ kojom će se jednog lijepog dana i udaviti. Ipak, htio ili ne htio, takvim postupcima stičem „vatrene neprijatelje“, če-ga sam duboko svjestan, ali se čini da je to neminovnost i zakon života. Ima i dru-gih vrsta „vatrenih“ koji imaju neke svoje vizije i interese, te se i od svih njih mo-ramo pokušavati štititi. U nekim od prethodnih knjiga smo upotrijebili jedan od strateških elemenata zaštite, ali ga do sada nisam objašnjavao, no pošto i u ovoj knjizi koristim taj element na nešto drugačiji način, ovoga puta ne mogu izbjeći objašnjenje (u tekstu koji slijedi).

PRELOM / IZGLED TEKSTA OVE KNJIGE Postoji samo jedna značajna razlika u odnosu na izgled teksta u prethodnim

knjigama dr. Šankarana: U tekstovima slučajeva u III. dijelu knjige dijalog između liječnika i pacijenta

je nešto drugačiji od dosadašnjeg i od dijaloga u ostalim poglavljima. Naime, um-jesto Oznaka L: (liječnik) i P: (pacijent) korištena je boja, dok su te oznake izos-tale. Tu je za tekst liječnika korištena crna boja, a za tekst pacijenta plava boja. Ponekad se dvije različite boje nalaze u istom redu.

Komentarima autora uvijek prethodi K: i uvijek je crne boje. Tekstu opserva-cija liječnika i tu prethodi O: s tim što tekst može biti bilo crne bilo plave boje, zavisno od toga u kakvoj vrsti paragrafa se nalazi. Isključiva svrha ovog postupka je zaštita od fotokopiranja kojeg, na žalost, još uvijek ima. Stoga molim sve ho-meopate i studente za razumijevanje ovog postupka, zbog čega je i cijena izrade knjige nešto viša, što se opet reflektuje na prodajnu cijenu. Također vas sve molim za pomoć da ovom zlu, koje ugrožava homeopatsko izdavaštvo, stanemo u kraj, a mi ćemo se truditi da, čim se prodaja poboljša, snizimo cijene koje su i sada višestruko niže od cijena na Zapadu te i od indijskih izvornika ovih knjiga koji se prodaju za Zapadne kupce, u šta svrstavaju i nas.

2 Engl. master = gospodar, a „gospodari“ vole gospodariti. Prim. ur. MM.

XIV Predgovor izdavača

Što se teksta same knjige tiče, neću reći ni riječi. Knjiga moćno govoriti sama za sebe. Vjerovatno i zbog stvaranja atmosfere sinergije i sam je autor u knjigu uključio dosta mišljenja, opservacija i tekstova drugih homeopata. Stoga smo se i mi u ADVAITI odlučili na identičan postupak. Ponudili smo svima, za koji smo pretpostavljali da u školama podučavaju Šankaranov metod, da napišu prigodan tekst koji bismo priložili u okviru Predgovora za ovo naše izdanje. I javila nam se jedna predivna kolegi(ni)ca koja je istovremeno i liječnica, dr. Dragana Blagoje-vić. Srdačno joj se zahvaljujem i čini mi veliku radost što imam priliku priložiti njen tekst koji slijedi iza ovoga.

Nadam se da je ovo samo prvi korak u pravcu sinergije i sve vas pozivam na saradnju s tim da svako realno sagleda naše i svoje mogućnosti i ciljeve kako ne bi bilo nesporazuma. Jer svako od nas ima sopstvene kvalitete usmjerene u odre-đenom pravcu. Toga bismo trebali biti svjesni i opredjeljivati se u skladu sa tim.

Svima vam želim svako dobro. Ilidža 01. maj, svibanj 2012.

Mile Malešević

XV

PREDGOVOR, DRAGANA BLAGOJEVIĆ

“Je r deo n i k ad n e mož e b i t i dobro , u k o l i k o ce lo n i j e dobro . ” Platon

Biti homeopat u vremenu u kojem živimo je, možda, najveći izazov od počet-ka postojanja homeopatije kao umeća iscelivanja. Zašto je to tako? Sada, više ne-go ikada, postoji potreba za iscelenjem na globalnom planu, za redefinisanjem bolesti i zdravlja. Pred praktičarima homeopatije je uzvišeni zadatak suočavanja sa sve zahtevnijim potrebama tzv. savremenog života, koji velikom brzinom vodi u sve veće grananje različitih patologija.

U tom smislu, neobično je važno da homeopatiju predstavljaju homeopati dostojni svog zadatka, koji sa jedne strane gaje duboku vezu sa starim učiteljima − majstorima homeopatije, a s druge strane, to razumevanje klasičnog nasleđa uspevaju premostiti i uobličiti u sopstveni stil. Homeopatija od nas zahteva da istovremeno budemo i naučnik i umetnik. I ne samo to, već i da su to dvoje u dinamičkom balansu i neprestanom prožimanju. Dok se naučni deo homeopatije, donekle, može istražiti, umetnički deo je ono što razlikuje međusobno homeopate i kreira njihov stil. Zapravo, ta esencija je nekolicinu homeopata današnjice učinila našim savremenim učiteljima, među kojima, usudila bih se reći, prednjači dr. Rajan Šankaran.

Posao homeopata je, u stvari, mnogo više od komunikacije sa pacijentom, od uzimanja slučaja i traženja similimuma. U procesu koji se nikad u potpunosti ne završava homeopat bi trebao što dublje osetiti homeopatiju, kako bi je doživio svuda, u svim segmentima i poljima života – KAKO BI SVUDA PREPOZNAO SLIČNO.

Šankaran je redak primer homeopata koji je pronašao svoj pristup pacijentu i razvio svoje umeće. I ne samo to. Svoj duboki proces razumevanja pacijenta us-peo je učiniti dostupnim i ostalim homeopatama. I zaista, uvek sa posebnim odu-ševljenjem, čitajući njegove knjige, sa jedne strane osetimo da i mi to možemo, a onda se ponekad u praksi pokaže da to nije ni malo jednostavno. Međutim, smat-ram da nas to ne treba uplašiti, već naprotiv, ohrabriti. Jer, trebamo razvijati sops-tveni put razumevanja homeopatije. Šankaran nam daje primer i nagoveštaj da je to moguće i prenosi nam informaciju koliko homeopatija, zapravo, duboko kore-lira sa samim životom. On je stvorio sistem na osnovu kojeg nam je ostavio mo-gućnost da, na jedan relativno nov način, dopremo do čudnog, retkog i neobič-nog. Na tom putu, on se stalno usavršava i daje nam nove uvide i smernice kako da dođemo do duha homeopatije. Međutim, niko nas drugi ne može odvesti do

XVI Predgovor izdavača

duha homeopatije, sem nas samih. To bi trebao biti cilj stremljenja svakog home-opata - razvijanje vlastitog pravca. Ako to prepoznamo, videćemo i ono što vidi Šankaran, a to je mesto gde se sastaju umetnost i nauka homeopatije. To je ono mesto, kada osetimo da je sve, sa koje god strane slučaja da priđemo, ista nit, a zatim se similimum spontano pojavljuje.

Ali, da bi to mesto osetili u slučaju, potrebno je razumeti ga i u životu. Holo-grafska paradigma nas podseća da je svaki deo univerzuma odraz celine, te da je sve međusobno povezano u okviru jedinstvene dinamike

Dakle, homeopat ima veliku misiju, kako Haneman kaže: DA VRATI ZDRAVLJE PACIJENTU. A da bi se približio tom uzvišenom cilju, potrebno je da oseti pulsiranje samog UNIVERZUMA KOJI JE U NJEMU I ČIJI JE ON DEO.

To je taj hologram koji se oseća u svakom deliću Šankaranovog učenja, jer on tako jasno, slikovito i lucidno povezuje sve delove svesnog i nesvesnog, fizičkog i materijalnog, vidljivog i nevidljivog, na čudesan način nas podsećajući da je zdravlje upravo vraćanje u JEDNO.

“M ora t e v ide t i i o se t i t i u n u t raš n j u pr i r odu v ašeg pac i je n t a , k ao š t o u me tn i k o se ća s l i k u k o ju s l i k a . O n je o se ća. U č i t e da o se t it e un ut raš n j u ek on om i j u , ž i v ot , du šu . ”

J. T. Kent

* * * Dr. Dragana Blagojević (1979.) radi kao liječnica opšte prakse u Zrenjaninu

gdje je razvila i uspješnu homeopatsku praksu. Diplomirala je na Medicinskom fakultetu u Beogradu 2008., a homeopatsko obrazovanje je stekla u Školi za kla-sičnu homeopatiju pri Udruženju za homeopatiju „Hahnemann” u Novom Sadu (2008. – 2011.), gdje odnedavno radi i kao predavač. Draganini radovi su objav-ljivani na Internet portalu Hpathy.com.

(http://hpathy.com/homeopathy-papers/chelidonium-majus-the-great-light-or-the-prometheus-myth/

http://hpathy.com/clinical-cases/a-cimex-lectularius-case-bedbug/.

Dr. Rajan Sankaran

OSJETI PROFINJENO

Budite nježni u svojoj praksi. O metodi razmišljajte kao o finoj srebrenkastoj rijeci, a ne kao o zapjenjenom vodopadu. Pratite rijeku, imajte povjerenja u njen tok. Ona će ići svojim putem; skrenuće tamo, suziti se ovamo; pronalaziće usjekline, pukotine i ispupčenja. Samo je slijedite. Nikada je ne ispuštajte iz vida. Ona će vas nositi.

Sheng-yen3

3 Sheng-yen (1930. –2009.) budistički monah i jedan od istaknutih učitelja kineskog Chan budi-

zma. Živio je na Tajvanu. Godine 2000. na Milenijumskom svjetskom samitu religijskih i duho-vnih vođa održanom u Ujedinjenim nacijama bio je jedan od najistaknutijih govornika. Prim. ur. MM.

5

O AUTORU

Dr. Rajan Sankaran (Šankaran), M.D. (Hom), F.S.Hom4 (Engleska). Dr. Rajan Sankaran, homeopatski liječnik (MD), diplomirao je na „Homoeo-

pathic Medical College” (sad nazvan „Smt. Chandaben Mohanbhai Patel Homoe-opathic Medical College”) u Bombaju (Mumbai) 1981. Od tada se bavi homeo-patskom praksom.

Poznat je kao osoba originalnih zamisli i u homeopatiju je uveo mnoge nove koncepte. Autor je nekoliko knjiga, preciznije: Duh homeopatije, Supstanca home-opatije, Duša lijekova, Dokazivanja, Sistem homeopatije, Uvid u biljke (3 toma), Osjet u homeopatiji, Druga pjesma (2008.), Šankaranova šema; takođe je dao doprinos u razvoju programa Vital Quest. Knjige su mu prevedene na nekoliko jezika.

Dr. Rajan Sankaran živi i radi u Bombaju (danas Mumbai, prim. ur. MM.), u području Juhu, a predaje širom svijeta.

IZDAVAČKI DODATAK Dr. Rajan Šankaran se „rodio i odrastao u homeopatiji”. Njegov je otac bio

poznati indijski liječnik homeopat dr. P. Sankaran (1922. – 1979.), koji je podu-čavao na Homeopathic College u Bombaju; osnivač je i prvi urednik Indian Journal of Homeopathic Medicine; autor je i više knjiga.

Rajan je rođen 1960., a vidimo da je praktično diplomirao na Medicinskom fakultetu, odsjek homeopatija, kad je imao 21 godinu. Već od svoje 26-te godine počeo se baviti podučavanjem. Svoju prvu knjigu – Duh homeopatije – objavio je nakon punih 10 godina homeopatske prakse i 5 godina podučavanja, 1991., u svojoj 31-oj godini, što je izazvalo oduševljenje kod velikog broja dobro upuće-nih u homeopatiju. Danas je najplodniji i najuticajniji autor u homeopatiji.

Nakon ove knjige dr. Rajan Šnkaran je objavio još nekoliko knjiga: Structure (2008.), što je knjiga o Mineralnom carstvu, a posvetio ju je dr. Janu Scoltenu „kao priznanje njegovom kardinalnom doprinosu razumijevanju Mineralnog carstva”; Survival − the Mollusc (Preživljavanje – Mekušci), Survival − the Reptile (Preživljavanje – Reptili, The Synergy in Homoeopathy (Sinergija u homeopatiji) (2012).

4 F.S.Hom je skraćenica za Fellow of Society (član Britanskog udruženja homeopata). Prim. ur. MM.

6

ZAHVALE

Učesnici mojih seminara, a naročito Novembarskih radionica, i cijenjene ko-lege širom svijeta predstavljali su mi inspiraciju i ohrabrenje da svaki put još više podignem standarde. Njihovo prisustvo i povratne informacije predstavljaju zna-čajan doprinos mom radu.

Jeff Baker, Penny Edwards i Samuel Flagler su pravili veoma dobre zabilješke mojih seminara i one su mi bile od velike pomoći.

Mary Gillies, Robert Ullman i Judyth Reichenberg-Ullman su mi ljubazno dozvo-lili da citiram njihove sažetke metode. Naveo sam i neke dijelove intervjua sa Gregom Cooperom, sa web stranice izdavača homeopatskih knjiga Minimum Price.

Pregled moje knjige Osjet u Homeopatiji, koji je Ilana Dannheiser objavila u magazinu Homoeopathic Links, je citiran in extenso (nadopunjen) i ovom prilikom izražavam svoju zahvalnost njoj i tom hvale vrijednom magazinu.

Laurie Dack je ljubazno dala dozvolu da njen komentar iskoristim kao predgo-vor.

Meghan Shah je sarađivala na nekoliko slučajeva datih ovdje. Njen talenat, posvećenost i marljivost su bili ključni činioci.

Čitav posao sastavljanja bilježaka i slučajeva na jedan razumljiv način je odli-čno odradila Antonia de Souza. Prilikom rada na ovom projektu dala je nekoliko primjedbi koje su pomogle u rasvjetljavanju nekoliko značajnih tačaka. Njena oštroumnost i ljubopitiv duh su pomogli da ideje, koje su ovdje predstavljene, postanu preciznije i istančanije.

Svima njima sam od srca zahvalan.

7

PREDGOVOR, LAURIE DUCK

Želim s vama podijeliti nekoliko aspekata metode dr. Šankarana koji su na mene imali najveći uticaj.

Jedan aspekt je predivna konzistentnost u istraživanju glavne tegobe; to kako je, u svim slučajevima koje smo vidjeli, na snimcima i uživo, istraživana misterija koju predstavlja glavna tegoba i kako je od partikularnog procvjetala u opšte. To je veoma dobra potvrda homeopatskih principa da kvalitet koji ocrtava individu-alnost predstavljen u svakom pacijentu – što je jedini osnov na kome možemo prepisati lijek – predivno blista u okviru glavne tegobe.

Posmatrati ovo majstorsko istraživanje, opet i iznova ga vidjeti kao stožer oko kojeg se partikularno preokreće u opšte na načine koji prevazilaze moju maštu – to me nikad ne prestaje očaravati.

Opčinjavajuće je pogledati kako se taj doživljaj odvija pred nama, kao u slu-čaju žene s lichen planusom. P: Ako se počešem ovdje, ono se umnoži ovamo. Neke tačke se umnože same od sebe, bez ikakve

pomoći. Oboje ne ide zajedno. Neke tačke se pojačavaju same od sebe, bez ičije pomoći, budu-ći da su sposobne – mogu bolje. Činiti nešto nepovezano.

L: Kako to mislite? P: Potpuno suprotno i malo slično. Kao sir i kreda – oni ne idu zajedno. Kao što 2-3 potpuno raz-

ličite stvari možete staviti zajedno da dobijete jedno. L: Kao šta, naprimjer? P: Kao kad ja živim s roditeljima i bratom.

Ovaj trenutak je potpuno individualan, neshvatljiv i nepredvidiv. To je tačka koja otvara slučaj.

Imala sam isti osjećaj misterije kada je mlada žena sa alopecijom rekla da je nedostatak kose čini različitom; i da je ponosna na taj problem budući da je on čini različitom i individualnom.

Ovaj aspekt je potvrđen ne samo u slučajevima koje smo posmatrali, već i u slučajevima koje su kolege donijele da podijele s grupom.

Takođe sam mnogo naučila tokom vremena dok smo zajedno razmatrali slu-čajeve: prezentacije sa svih strana svijeta; kako su to sve različiti izrazi jednog te istog. Divno je bilo osjetiti kako svi prihvatamo jedno dublje razumijevanje ho-meopatije i dopiremo do razina pacijenata i naše Materia medike koji dovode do uspješnog prepisivanja lijeka.

8 Predgovor, Laurie Duck

Oduvijek smo znali da je to moguće, ali često smo ostajali začuđeni zašto do uspjeha ne dolazi češće.

Još jedan aspekt, koji je za mene predstavljao ličnu percepciju, je to što sam vidjela utjelovljenje tog aspekta kojim nas je Rajan inspirisao. Iskusila sam kako svi mi apsorbujemo to razumijevanje iz kojeg je potekla Rajanova metoda; to raz-umijevanje dinamike i energije, i da naši lijekovi predstavljaju energetske obrasce koji su ne-ljudski. Kako ovaj ne-ljudski kvalitet pjeva i pleše i kako mi sve manje i manje reagujemo na okolnosti, a sve više na energiju koja je pokretač. To je uticalo na čitav moj život i rad, ne samo kao homeopata.

Laurie Dack

* * * Laurie Dack obavlja profesionalnu homeopatsku praksu u Vankuveru, Kanada.

Proučavanja i praksa homeopatije su je u proteklih 19 godina odvodili u Evropu, Indiju i SAD. Trenutno predaje u Kanadi i SAD.

Laurie je veoma cijenjena saradnica i jedna od mojih najboljih prijateljica na Razini VII.

Rajan Sankaran

9

PREGLED OSJETA U HOMEOPATIJI Ilana Dannheisser (u Homoeopathic Links )

Smatrao sam shodnim predstaviti ovaj pregled budući da on vrlo jezgrovito opisuje koncept knjige Osjet u homeopatiji čiji je nastavak ova knjiga.

Rajan Sankaran

Najnovija knjiga dr. Rajana Šankarana predstavlja njegov najrazvijeniji i naj-obimniji rad do sada. Kao što kaže na početku, to je najdetaljniji prikaz njegovih ideja, kako novih, tako i onih koje su nastavljene iz ranijih radova. Knjiga se pri-bližava savršenstvu u terminima formulisanja sistema homeopatskog uzimanja slučaja, analize, prepisivanja i nadzora (kontrole), znanja o lijekovima, kao i u terminima razumijevanja kako je ta praksa povezana s temeljnim načelima priro-de. U cjelini, Šankaran nam daje duboki uvid u sve gore navedeno na jedan nov način, što predstavlja značajan napredak na polju homeopatije. U saradnji s kole-gama iz Bombaja on je razvio raznovrsne principe i „mape” koji nam pomažu u sistematizaciji homeopatije. Koliko je meni poznato, niko na polju današnje hom-eopatije nije učinio pokušaj ovakvih razmjera; i to nije utemeljeno samo na čvrs-tim osnovama homeopatske filozofije, već nam i otvara nove granice razumijeva-nja.

Temeljna ideja je da je lijek ljekovit onda kada je prepisan na osnovu najdu-blje razine pacijentovog doživljaja, na temelju njegovog vitalnog osjeta. Na toj razini energija korespondira sa nečim ne-ljudskim, nečim što je poput biljke, mi-nerala ili životinje. To nam izgleda kao besmislica; kao da postoje dvije pjesme koje se čuju unutar jedne osobe: postoji ljudski dio, koji i treba biti tu, i postoji ne-ljudski, kome tu nije mjesto. Pjesma lijeka će se izraziti jezikom svog carstva: biljna osjetljivost, mineralna struktura ili životinjsko preživljavanje. Ona će se jasno izraziti kao pjesma određene supstance.

Sav Šankaranov dosadašnji rad ovdje kulminira. Njegova posmatranja, koja su dovela do klasifikacije carstava i mijazama, predstavljena su u prethodnim knjigama i ovdje su dublje rekapitulirana. U Uvidu u biljke (2002) Šankaran je po prvi put predstavio svoj model razina doživljaja i objasnio kako se on primjenjuje za razumijevanje informacije koje nam pacijent daje tokom uzimanja slučaja. U Osjetu u homeopatiji autor nas vodi od pacijenta, preko razina doživljaja, putem mapa carstava i mijazama do izvora samog lijeka. Senzitivnim i umješnim uzima-njem slučaja on nam pokazuje kako ohrabriti pacijenta da nas dovede do samog

10 Pregled osjeta u homeopatiji, Ilana Dannheisser

cilja. Ilustrativni slučajevi su pažljivo odabrani da nam obezbjede odgovarajući raspon informacija. To nam daje jedan dosljedan sistem vođenja prakse koji mo-žemo naučiti i sami ga koristiti.

U središtu Šankaranove teze leži koncept „razina”. U poglavlju „Dublji uvidi” on to podrobnije objašnjava: Razina I je „ime”, II su „činjenice”, III su „osjeća-nja”, IV su „deluzije”, V je „vitalni osjet”, VI je „energija”. Svaka razina izvire iz one prethodne; i to ne uvijek direktno pravolinijski: od Razine imena (npr. Glavo-bolja), do činjenica (ležanje ), do osjećanja (rastužuje me), do deluzija (kao da mi neko zabija klin u glavu), do osjeta (glava mi se cijepa), do energije (prateći ovaj razvoj, izvor lijeka bi mogao biti iz porodice Coniferae). Isto tako, možete se kretati u drugom pravcu: iz energije izvire osjet iz kojeg izviru deluzije, a iz njih izviru osjećanja, itd. Zatim se Šankaran pozabavio temom iduće razine – Razine VII – kojoj ne daje neko konkretno ime. To je razina iz koje izvire sama energija. U okviru diskusije o toj razini, on kaže: „Sedmu razinu doživljavamo u trenutku začeća, kada se nešto – život ili energetski oblik – javlja iz ničega, baš kao što je kosmos stvoren iz ničega. Ona je, dakle, temelj energije. Takođe je doživljavamo kao prazninu u trenutku smrti”. (str. 225.) Na ovaj način, Šankaran naše razumije-vanje homeopatije povezuje s ljudskom žudnjom da shvatimo porijeklo samog života u okviru univerzuma. To praktičnoj primjeni ove discipline daje duhovni temelj. Neko će se složiti sa ovim, neko neće. To nije ni važno budući da, sve što vidimo do Razine VI, možemo opet i iznova potvrditi.

Prvi dio knjige revidira i dopunjava osnovne principe; drugi dio se bavi prak-tičnom primjenom, počevši od samog uzimanja slučaja. Ima nešto posebno u vezi sa ovim procesom. Cilj uzimanja slučaja je pronaći onaj ne-ljudski dio, zaći u po-zadinu priče, emocija i situacija te razlučiti suštinu nečega što je, u uobičajenom okolnostima, skriveno unutar ljudskih izraza. Ranije je Šankaranov cilj bio pro-niknuti u deluziju pacijenta. A sada, kako kaže, „juri glavnu tegobu” budući da fizički izraz bolesti predstavlja kristalizaciju opšteg vitalnog poremećaja. Od te početne tačke pacijent od lokalnog osjeta tegobe prelazi na odgovarajući opšti vitalni osjet koji, kad ga potvrdimo polazeći sa različitih mjesta ili razina, upot-punjuje i zatvara slučaj.

Riječi pacijenta na Razini vitalnog osjeta su riječi izvora. Kad pacijent stupi na ovu razinu, ona mu je čudna i iracionalna i on će težiti da se vrati na poznate, „ljudske” i racionalnije razine. Međutim, upravo to je tačka u uzimanju slučaja u kojoj će nas pacijent, ako ga uvjerimo da je u redu govoriti te „besmislice”, pove-sti pravo na izvor. Ono što nema smisla, odgovara onome što je čudno, rijetko, neobično i osobito5. Obraćajući pažnju na nesvjesne izraze, kao što su gestovi i pokreti tijela, možete opaziti još i više u vezi s tom energijom. To najviše važi

5 Od ovoga smo u ADVAITI skovali jednu zanimljivu i upečatljivu skraćenicu − ČRNO, koju ćete koji put sresti u knjizi, a da nije svaki put objašnjena. Prim. ur. MM.

Pregled osjeta u homeopatiji, Ilana Dannheisser 11

kad se gestovi ne slažu sa izgovorenim riječima. Nije uvijek lako doprijeti na ovu razinu slučaja. Ona je pacijentima prilično neugodna i često se opiru. Ipak, jed-nom kad na nju stupe, lijek će se sam ukazati.

Krunski dokaz validnosti ovog pristupa nalazimo u Šankaranovoj raspravi o kontroli i kako da odredimo stupanj i prirodu poboljšanja pacijentovog stanja. Promjenu moramo uvijek procijeniti i na Razini vitalnog osjeta na kojoj, u sluča-ju da je lijek bio ispravan, mora doći do promjene, a cjelokupno stanje mora biti bolje. Ako to jeste slučaj, onda se i kod patologije mora pokazati poboljšanje. Ako ne vidimo poboljšanje u patologiji, onda vjerovatno nije došlo do promjene ni na Razini vitalnog osjeta.

Zadnji dio knjige sadrži određene rasprave o akutnim situacijama, načinima primjene metode u slučajevima djece, zatim neka dodatna pojašnjenja, kao i ideje za dalji napredak u metodi.

Za one koji nisu upoznati sa Šankaranovim prethodnim radovima ili koji nisu prisustvovali primjeni ove metode na nekom od seminara, ova knjiga će predsta-vljati priličan izazov, naročito u vezi sa Šankaranovim pristupom uzimanju sluča-ja. Onima koji su pratili Šankaranov napredak na ovom polju, autor je ovom knji-gom dao još mnogo materijala koje bi trebali obraditi.

Neki ljudi kritikuju Šanakranove ideje i metode govoreći da im nedostaje ri-goroznosti. Na prvih nekoliko stranica knjige, Šankaran jasno potvrđuje da su njegovi koncepti izvedeni isključivo iz osnova homeopatije, iz poznavanja home-opatske filozofije, Materia medike i repertorija. Ko god je ove koncepte temeljno proučio, vidjeće valjanost te tvrdnje; oni koji ove ideje posmatraju površno, sas-vim sigurno će ih pogrešno razumjeti. Šankaran i njegove kolege su homeopatiji podarili nešto veoma vrijedno. Ono što je naročito posebno je što uspjeh ne zavisi samo od izvanrednih talenata terapeuta. Ideje su dosljedne i razumljive i metoda je lako ponovljiva. Tu leži potencijal za postizanje konzistentnijih rezultata, za bolje pomaganje pacijentima, za kretanje naprijed, za „liječenje, kako to zove-mo”.

13

UVOD

Ova knjiga nastavlja tamo gdje je knjiga Osjet u homeopatiji stala. Ona nasta-vlja i učvršćuje koncepte koji su tamo opisani. Toplo vam preporučujem da se ne upuštate u čitanje ove knjige prije nego što proučite ranije radove, preciznije: Duh homeopatije, Supstanca homeopatije, Duša lijekova, Sistem homeopatije, Uvid u bi-ljke, Šankaranovu šemu i Osjet u homeopatiji (tim redom). Time ćete steći čvrste temelje za cjelokupan proces razmišljanja.

Da ukratko rekapituliram svoj dosadašnji rad: evolucija je počela sa simpto-mima i repertorizacijom što se razvilo u razumijevanje stanja uma i deluzija, a odatle do klasifikacije carstava i mijazama, što nam je dalo mapu puta kojim se trebamo kretati. Odatle smo prešli na detaljnije izučavanje biljnog carstva i Razi-ne osjeta. Time sam se počeo baviti prije otprilike pet godina.

To je dovelo do stvaranja koncepta sedam razina. Ovaj koncept nam je pomo-gao sagledati homeopatiju na mnogo dubljoj razini i baciti novo svjetlo na shvata-nje ljudske vrste. Nova metoda – sa svojim naglaskom na glavnu tegobu i energe-tski obrazac koji se očituje putem gestova – zasnovana je na tom konceptu. Moja ranije objavljenja knjiga, Osjet u homeopatiji, sadrži detaljna pojašnjenja koncepta i metode.

U praksi je bilo uspjeha, ali i dosta neuspjeha koji su stvarali frustraciju. Sa sigurnošću znamo da su koncept i metoda valjani i metodu želimo pročistiti i usavršiti tako da neuspjehe svedemo na minimum.

Trebamo li uvećati našu bazu podataka o izvorima, ili trebamo poboljšati sa-mu metodu uzimanja slučaja? Smatram da trebamo raditi na oba ova fronta.

Ova knjiga ne predstavlja neke nove koncepte, već, kao što i naslov govori, profinjavanje ideja nastalih ranijim radom, s ciljem da čitavu metodu učinimo učinkovitijom i konzistentnijom. Pokušali smo uvidjeti zašto i odakle se mogu javiti greške i prepreke i dali smo savjete – proistekle iz našeg iskustva – kako ih prevazići. Doprinosi kolega koji se bave ovom metodom pokazali su se od nepro-cjenjivog značaja. Veoma je ohrabrujuće i stvaranje naučnih grupa širom svijeta. 1Ja se podučavanjem bavim od 1986. Dugo sam postizao određeni usp-jeh, ali nisam bio u stanju prenijeti metodu u potpunosti. Tokom protekle tri godi-ne shvatio sam da podučavanje i dijeljenje znanja nije jednosmjeran proces. Poslje-dnjih godina osjećam da moje riječi odzvanjaju u ljudima i da ih oni prenose dalje.

1 Podvukao urednik MM.

14 Uvod

Razvoj programa Vital Quest je takođe doprinio širenju baze podataka. U tu svrhu je potrebno da budemo veoma jasni u vezi sa onim što govorimo i da pro-nađemo specifične riječi i izraze za razna carstva i podcarstva. Na mineralnom carstvu smo radili u donekle novom svjetlu, fokusirajući se na ne-ljudski speci-fične aspekte mineralnih lijekova i pronašli smo mnoge izvorne riječi za minera-le. I u vezi sa životinjskim carstvom smo postigli napredak. Rad na trećem tomu Uvida u biljke dodao je još osam biljnih porodica u našu bazu znanja. I najvažnije: klinička praksa, ta velika učiteljica i usavršavateljica ideja, pomogla je da se iden-tifikuje nekoliko područja u kojima naš rad može biti učinkovitiji i konzistentniji.

Osjećao sam potrebu za pisanjem ove knjige kako bih unaprijedio ono što sam započeo sa Osjetom u homeopatiji. Neprestano naglašavam da je ovo posao u raz-voju. Dovoljno je razvijen da se može koristiti sa dobrim uspjehom i da se može učvrstiti u svijesti pripadnika homeopatske profesije. Ipak, ovaj rad neprestano evoluira i svi zajedno moramo raditi na tome da ga dalje doradimo.

Otkako sam završio Osjet u homeopatiji, ideje su postale jasnije, a tehnika raz-vijenija. I u liječenju pacijenata postignut je dobar uspjeh. Postali smo samouv-jereniji i ovu metodu više ne posmatramo kao nešto novo i nepoznato. Ipak, i stare metode su postale još utemeljenije. Veliko je zadovoljstvo baviti se home-opatskom praksom s takvom razinom samopouzdanja, sa uvjerenošću da znate šta radite. Nije to uvjerenost da sve znate, već prije uvjerenost da zna-te u kom pravcu se treba kretati, čak i ako ne možete svaki put stići na cilj. Nema više konfuzije i mnogo toga je postalo veoma jasno. 1

Meni je interesantno to što metoda postaje sve reproduktivnija. Ranije sam ljudima govorio i oni bi slušali i cijenili to što kažem, ali, kad bi se vratili u svoje ordinacije, ne bi bili u stanju reprodukovati to. Međutim, sad mnogo ljudi koristi metodu na onaj način na koji i ja mislim da je treba koristiti. Pored toga, oni su u stanju govoriti istim jezikom kojim bih i ja govorio – možda čak i bolje od mene. Metoda je postala reproduktivnija i možemo je prepoznati od samog početka. To je lijepo vidjeti. U svijetu postoje grupe homeopata koji rade po ovoj metodi, ras-pravljaju o njoj i razmjenjuju podatke o slučajevima, i te grupe su u porastu.

Bilo bi mi teško reći šta se tačno događalo u protekle dvije godine jer nisam siguran kakvo je stanje bilo prije dvije godine. Međutim, najvažnije je produb-ljivanje shvatanja ljudskog iskustva koje mi živimo, i ne vidimo skoro ništa drugo. Nadalje, važno je i što smo rafinisali tehnike pomoću koje stižemo dotle, kao i razumijevanje slučajeva, a to me je povelo precizno od jedne razine do druge, pokazalo mi način slijeđenja te staze i uvelo me u dublje razumijevanje minerala i nekih lijekova iz životinjskog i biljnog carstva. To su važni razvoji događaja za mene i njih ću u ovoj knjizi podijeliti s vama.

1 Podvukao urednik MM.

Uvod 15

Tri podrazine Osjeta (Razina V), obilježja raznih razina (i potencija), redovi mineralnog carstva, klase životinjskog carstva, itd. – sve je to postalo mnogo jas-nije. Pored toga, anamneza je postala fleksibilnija i lakša; sada se čini da anam-neza iziskuje mnogo manje napora od strane liječnika (pa i pacijenta) nego ranije.

Jedno od najizazovnijih i najzahvalnijih iskustava i za liječnika i za pacijenta je praćenje pacijenta do njegovog svijeta besmisla. Kako je to Roger Morrison rekao: Slučaj za slučajem, pratite stazu pacijentovog izražavanja sve do one ne-ljudske razine. Svaki slučaj sam počeo sa osjećanjem „Kakva je ovo besmislica?”, a završio osjećajući „Kakva je ovo uzvišena besmislica!” Već ranije sam prihvatio koncept ne-ljudskog i trudio se sprovoditi ga u praksi, ali konačno sam shvatio da nijedna druga informacija nije tako specifična.

Ideja osjeta je sazrela. Slučajevi dati u ovoj knjizi su do određene mjere skraćeni i uređeni. Budući

da su slučajevi u dijelovima I i II mnogo skraćeni, određene informacije se mogu javiti u analizi više od jednog slučaja, a te informacije su možda izbačene iz tek-sta samog slučaja. R:= dr. Rajan Sankaran P: = Pacijent U: = Komentari učesnika koji su prisustvovali seminaru na kojem je slučaj

prikazan. (O: G: Opservacija, gestovi rukama).1

1 Skraćenice su prilagođene našem jeziku. Prim. ur. MM.

DIO I

FILOZOFIJA

19

1.

STARO I NOVO

Ovo su bilješke sa predavanja i diskusije tokom seminara u Esalenu, u Kali-forniji, u listopadu/oktobru 2005.1

PRIMJER JEDNOG SLUČAJA

STARA METODA Počeli smo sa slučajem koji će poslužiti kao interesantan primjer razlike izm-

eđu stare i nove metode. Slučaj sam prvi put uzeo oko pet godina ranije dok mi ideja osjeta još uvijek nije bila toliko jasna.

Slučaj, g-đica B., 1999. Slučaj je prvi put uzet 1999. prije otkrića Razine osjeta. Gđica B., 38 godina. Željela je sa mnom razgovarati nasamo, bez prisustva

drugih ljudi, budući da nikome nije mogla vjerovati. Glavni simptomi su: 1. Želudac, pilorus; stezanje, u. 2. Bol, žigajući; kuk, oba, u. 3. Predmenstrualne tegobe.

Što se tiče emocionalne sfere, rekla je sljedeće: P: Osjećam žudnju za dubokom vezom i razočarenje usljed neostvarenja žudnje. Niko ne ostaje sa

mnom; nema nikoga. Žestoko sam nezavisna i branim to. Ne želim zavisiti ni od koga.

1 Iz strukture teksta većine knjiga dr. Šankarana vidi se da su praktično sređeni snimak predavanja

i često je evidentno da izvorni tekstovi nisu dovoljno sređeni i uređeni jer to ne radi sam autor, nego njegovi saradnici. Otuda se ponekad pojavljuje potreba dodatnog sređivanja i uređivanja teksta, na šta po dogovoru sa autorom i po Ugovoru ja imam pravo. Prim. ur. MM.

20 Dio I: Filozofija

Sanjala je san: P: Nalazim se u podrumu majčine kuće. Ispod poda je mnogo žica koje gore. Trčim da donesem

aparat za gašenje požara, ali je aparat pogrešan. Brat je izgubio živce. Morala sam spasiti djecu i ugasiti vatru. Sve je to trebalo učiniti odmah.

K: Ovo je interesantno. Njene glavne tegobe su stezanje u pilorusu i bol u kuko-vima. Emocije su: žudnja za dubokom vezom i želja da bude nezavisna. Sanja vatru i plamenove na žicama u podrumu majčine kuće. Šta možemo zaključiti iz ovoga? Nemamo mnogo informacija o stanju njene majke tokom trudnoće, izuzev da je u devetom mjesecu trudnoće izbio požar u kući i morali su bježati.

Drugi snovi: • Malo dijete mi je u naručju. To je moje dijete. Odlučila sam ga zadržati i

bila sam euforična. Osjećala sam strah da ću sve morati sama učiniti. • San koji se često ponavlja: Žurim na voz i kasnim. U posljednjem trenut-

ku sam blokirana. Ponekad ga uhvatim; ponekad ostavim ljude za sobom. Uvijek paničim: neću stići, neću stići. Niko mi ne pomaže.

• Vatra. Čitav svijet je u plamenu. • Komadi govana1. • Sve je potpuno prljavo. • Boca se lomi. • Odvajam se. • Bube po mom tijelu. • Zmije.

Pacijentkinja je imala duboku vezu sa svojim guruom. P: Osjećala sam vezu s guruom. Bez njega sam se osjećala prazno i sivo. Nisam se mogla pokre-

tati. Nije bilo života. Ništa me nije uzbuđivalo; bilo mi je tako dosadno. Išla sam za guruom u mnoga mjesta. Bila sam na temperaturi i od -40ºC kako bih bila u njegovim lokalnim komuna-ma. Tada sam bila toliko zauzeta; trčala sam na sve strane. Imam dvije strane; jedna je živahna i privlačna, a druga je sama i odvojena. (K: Pacijentkinja zatim govori o situaciji koja je imala uticaj na nju.) Zaljubila sam se. To mi je bila najveća ljubav u životu, a onda me je on napustio. Sutradan je bio s drugom ženom. Isprva sam se osjećala odbačeno i šokirano. Mislila sam da ću umrijeti. Slamala sam se. Potpuno sam se predala. On me je pustio da ga volim znajući da će me napustiti.

* * * U toj tački prezentacije zatražio sam komentare iz publike.2

1 Znam da će nekima smetati ovakve vulgarne riječi, ali – ovako piše u izvorniku i ovako se riječ

prevodi u svim rječnicima sa naznakom da se radi o „vulgarnoj“ riječi. Prim. ur. MM. 2 Na osnovu prethodnog teksta može se zaključiti da se radi o prezentaciji slučaja na seminaru, a

ne o slučaju uživo. Prim. ur. MM.

1. Staro i novo 21

U1: Ovu ženu obuzima panika. U2: Tempo je brz. U3: Ljubav prema guruu će je uvijek ostavljati u žudnji budući da nikada neće

dobiti šta želi. U4: Izgleda napušteno i razočarano u ljubavi. U5: Vidimo temu veza naspram napuštanja. U6: Vatra je tema koja se ponavlja. U7: Ona sve želi učiniti samostalno.

Kako povezati sve ove različite aspekte? Šta da radimo s tim, s njom?

* * * Nastavljamo sa slučajem. Pitao sam je o onome šta voli i ne voli.

P: Volim vodu. Volim putovati. Volim pse. Ne podnosim bube. Volim lijepo cvijeće, ruže i ljilj-ane, naročito kad venu. (K: Svoju narav je opisala kao zavodničku, dramatičnu i privlačnu). Jako sam zaštitnički nastrojena u vezi sa svojom privatnošću. Ako mi neko uđe u sobu, a da nije pitao, mogu postati veoma gruba. Osjećala sam jak seksualni nagon od mladih dana, od 15-te godine. Nisam imala kontrolu nad tim. Zavodila sam mnogo partnera. Međutim, kad me je muškarac kojeg sam voljela napustio, bila sam potpuno očajna. Preklinjala sam i mo-lila. Osjećala sam se prljavo, nisko.

K: Kako uzimanje slučaja odmiče, dobijamo određeni skup informacija. Kod sta-re metode uzeli bismo nekoliko aspekata i pokušali ih uklopiti u nešto. Tri ili četiri dijela informacije bi ličila na nešto, a ostalo bismo pokušali uklopiti.

P: Omiljeni film mi je „Crveno, bijelo i plavo”. Tu se radi o ženi koja je sama i gubi sve u auto-mobilskoj nesreći. Ono što je uticalo na mene su tragedija, muzika i tišina. Život joj je priredio pravi roman. Na kraju ju je život odveo tamo gdje nikada nije mislila da će doći, ali došla je tu. (K: Ovo je zbunjujuće. Koliko komada možete uklopiti zajedno?) Drugi film je o poštaru. On se sprijateljio s jednom pjesnikinjom. Ona odlazi i poštar je ponovo sam. Gubi svoju ljubav i na kraju mu život daje lekciju.

Onda smo došli do nečega što nam je poznato. Pacijentkinja je osjećala želju za solju. Takođe je željela hljeb, maslac, začine i toplu hranu. U tom trenutku se činilo da se sve razjasnilo.

Rubrike: 1. Želje; so, hljeb, maslac, začini. 2. Snovi; vatra. 3. Napušten, osjeća se. 4. Ljubav; razočarenje u. 5. Plakanje / ridanje; menstruacija, dok. 6. Razdražljivost; menstruacija, prije.

22 Dio I: Filozofija

7. Stihove, pravi. Lijek: Natrium muriaticum 1M

Zvučalo je dobro. Lijek je pokrivao sve. Skoro! Ovo je bilo analitičko razmišljanje: koristili smo um da sastavimo informacije

i došli smo do zaključka koji je imao najveću vjerovatnoću da je tačan. Razmiš-ljali smo logički, rasuđivali i koristili matematiku da saberemo informacije i dobi-jemo najbolji rezultat.

Kontrola 6 mjeseci kasnije: P: I dalje osjećam bol u oba kuka. Često se pojača noću, uz osjet probadanja. Seks i intimnost su

mi prilično zastrašujući. Mislim da mi se pojačala osjetljivost u tom području. Uglavnom imam neobjašnjivo dubok osjećaj da sam okrutna i sposobna nekoga duboko povrijediti. Bila sam prava kučka prema majci i odbacivala sam svaki komentar koji je dala. Napustila sam roditelj-sku kuću smatrajući da ću eksplodirati ako ne odem; bukvalno eksplodirati od bijesa. Razmiš-ljala sam kako bih mogla nekoga ubiti u bijesu, da to nije opravdano i da majka nije nizašta kriva.

Pacijentkinja čita izvod iz dnevnika u kojem opisuje svoj doživljaj jedne rasprave s majkom.

P: Razgovaramo u kuhinji i izgleda kao da kružimo jedna oko druge. Kao da smo neke velike mačke koje gledaju u neprijatelja, a on im uzvraća pogled. Razgovor je neobavezan. Iznenada, jedan beznačajan, blagi komentar dovodi do borbe. Tada je napad žestok. Držim gard i nepres-tano nasrćem; svaka žila mi je spremna da udarim kandžama. Osjećam kako se ona trza usljed bola, ali i dalje nastavljam napadati bez ikakvog objašnjenja.

Pominje još jedan san: P: Krv mi teče kroz madrac dok spavam. Kad se probudim, vidim da mi je postelja natopljena

crvenom bojom i da krv kapa na pod. Pokušavam sve očistiti. Ima toliko krvi! Opet paničim; u šoku sam. Ponovo je prepisan Nat-m. Međutim, u to vrijeme mi je ideja osjeta već počela bivati jasna. Sada ćete

vidjeti šta se dogodilo prilikom ponovnog uzimanja slučaja.

NOVA METODA

Ponovno uzimanje slučaja g-đice B.,, godinu dana kasnije: P: Doživjela sam razočarenje u ljubavnoj vezi. L: Pričajte mi o tome. P: Raspala sam se. L: Pričajte mi o tom „raspala sam se”. P: Kao da je neka fasada ili struktura kolabirala. Raspala se, ali ja to pokušavam sakriti. Smrvila

1. Staro i novo 23

se. Komadi su ležali na tlu i nisu se sastavljali. Struktura je krhka i kolabirala je. L: Pričajte mi o tom” kolabirala” i „krhka”. P: Slaba je i ranjiva. Kao da se neki temelj srušio. Mogla sam to osjetiti u tijelu. Kao da je neki

pokrov skliznuo. Nešto izvana je palo i osjetila sam se izloženo, golo i delikatno. L: Opišite mi to još malo. P: Radim s pacijentima koji imaju otvorene rane; velike, otvorene, duboke rane. Voljela bih da ih

mogu popraviti, ali ne mogu ništa učiniti. To je poput velike zijajuće rupe. Ne mogu pomoći da se taj prostor ponovo izgradi. Nema više strukture, već samo dijelovi. Svi su odvojeni, nisu za-jedno. Ne mogu ih skupiti, popraviti. Ravno je, poput dijelova slagalice. Trebali bi se moći sklopiti, ali nema načina za to. Haos.

L: Pričajte mi još malo o tome. P: Ne mogu čak ni započeti s prikupljanjem ili popravljanjem. Zaglavljena sam. Ne mogu stupiti

u akciju. Ne mogu popraviti. Pomalo se uspaničim. K: Od priče o razočarenju u ljubavi došli smo do nečega što nema apsolutno ni-

kakve veze s tim. Došli smo do doživljaja i to doživljaja kolapsa strukture, ras-padanja na komade; kao da neki pokrov spada što ostavlja izloženu golu, ranji-vu, zijajuću rupu koja se ne može ispuniti. To nema nikakve veze s pacijentki-njinim prekidom veze, ali jeste njen doživljaj prekida; to je istina za nju.

P: Osjećam da bih trebala, ali ne mogu. Osjećam se izgubljeno, bespomoćno, uplašeno, u mraku i sama. Nemam se kome obratiti. Osjećam se usamljeno. Skupim se, nekako se uvučem, vratim i povlačim.

Kad osjetim život, tu postoji veza. Magična veza van vremena i riječi, veoma duboka. Du-boko opuštanje i širenje; ogromno omekšanje. Osjećam se lagano i prošireno. Bila sam sasvim sama, ali potpuno povezana. Bez očekivanja, bez spoljnog pritiska.

Dođe do pritiska izvana i skupim se. Osjećam da postoje velika očekivanja i neprestano pod-bacujem.

Na poslu sam postala toliko nekompetentna da sam pravila mnogo pogrešaka. Poludjela sam. Okrivili su me, poslodavac me je otpustio i ja sam se povukla. Kad se tako nešto desi, povlačim se i nestajem. Idem duboko tako da me više ne možete vidjeti. Život mi ide nizbrdo. Povlačim se, uvlačim i izbjegavam.

Postajem nedostupna. Tu su slojevi, pokrovi. Nestanem tako da me niko ne može povrije-diti. Osjećam se veoma zaštićeno, maleno, u tami, sama, nepokretna, veoma nedostupna. Nema osjećanja. Mirno je. Sama sam, ali bezbjedna. Virim iz rupe; mnogo koristim oči, u cilju bez-bjednosti, kao neki portal koji me vodi. Sve vidim. To je poput posmatranja, pokretanja i pro-računavanja. Ovdje sam vani i volim to.

To je bio iznenadan, ničim izazvan, iracionalan, haotičan napad. Ludi ljudi. Bojim se suko-ba. Užasavajuće je. Moram izbjeći taj napad. Izbjegavam ga tako što odlazim ili sam nepokre-tna. Povlačim se. Krijem se tako da sam nevidljiva. Rupa je topla, nije velika i nije zatvorena. Onda se otvara tako da mogu brzo izaći.

L: Šta znači otvaranje? P: Kao, gore i van (O: gest.) To je jednostavno tok, čitav pokret da izađem; kretanje van. Brzo je

vani. Osjećaj je odličan; nema zaustavljanja. To je 100% kretanje. Osjećam se veliko i prošire-no, a ne skupljeno. Bojim se buba i pauka; naročito se bojim da će gmizati po meni. One su male, nepredvidive, glupe i prljave. Mrzim pauke i bube. Sanjam kako gmižu. Vidim sebe kako greškom pojedem bubu i pokušavam je izvaditi. U ustima mi je.

24 Dio I: Filozofija

L: Pričajte mi o bubi. P: Tvrdokrilac je; ima tvrda leđa. I mnogo sjajnih, crnih nogu. Ne možete prodrijeti u nju, ne mo-

žete je ubiti. To je mali tenk. Da stanem na jednu, osjetila bih kako krcka, puca i gnječi se. To je jedan krvavi nered, ružno ubijanje, kako da tvrda ljuštura kolabira.

Važne tačke u slučaju • Raspasti se, kolaps, smrviti se, tvrda ljuštura • Krhak, delikatan, slab • Ranjiv, izložen, go • Napad, sukob • Povući se, nestati, nedostupan • Skupiti se, proširiti • Vani i kreće se • Snovi kako žuri i kasni • Brzina, želja da putuje • Jak seksualni nagon • Bube.

Doživljaj je istina

Ovdje govorimo o doživljaju, a ne o informaciji ili znanju. Želim da ovdje do-živite istinu jer ono što doživite – to i znate.

Kada znate, vjerujete. Kad vjerujete, možete praktikovati. Kad praktikujete, informacije same dolaze, a tehnika se usavršava.1

„Pričajte mi još malo o tome” – ovo pitanje možete ponavljati samo ako vje-rujete u ono šta radite. Istina nije ono što znate, mislite i osjećate; nije vaša priča ili situacija, ni san ili noćna mora, niti ono što zamišljate.

Istina je vaš doživljaj. To je ono što vas čini onim što jeste. Ona utiče na ono što znate i rukovodi na-

činom na koji razmišljate, osjećate, bojite se i sanjate. To je papir na kojem je va-ša priča napisana; ono što čini vašu prošlost i što će sačiniti budućnost. To je ono što osjećate u samim kostima, u svakoj situaciji i snu. Osjećate ga i u umu i u tije-lu. Ne možete ga adekvatno pretočiti u riječi ili slike; to je vaš najdublji osjet.

1 Podvukao urednik MM.

1. Staro i novo 25

Znate ga samo vi, ali ga čak ne možete ni izraziti. Potrebno je više od riječi da ga opišete; potrebni su gestovi i slike. Morate

pokretati ruke i tijelo i praviti zvuke.

Gest je ključ Riječi i gestovi se ponekad razlikuju. Pacijent može napraviti gest koji nije u

skladu sa onim šta govori. Gest je često najvažniji. Na njega se trebate fokusirati i od pacijenta tražiti da zaboravi njegov kontekst. To će slučaj pogurati dublje.

* * * Primjer 1.:

Npr., uzmimo za primjer slučaj žene s depresijom1. Govorila je o tome kako se muž, svekar i svekrva veoma loše odnose prema njoj. Tokom čitavog razgovo-ra je savijala i razmotavala maramicu, motala ju je oko jedne šake, pa oko druge. To je trajalo oko sat vremena. Onda sam je pitao: L: Šta je to što činite? P: Ovo? Ovo je konfuzija, a ovo jasnoća. L: Možete li mi reći nešto o konfuziji i jasnoći.

I čitav se slučaj otvorio! P: To je čitav moj problem: ne znam ko sam, niti šta želim. Kad bih to znala, niko me ne bi mo-

gao mučiti. Lijek: Prepisao sam joj Aluminu i lijek je imao odličan učinak.

Stoga je gest često ključ. Gest je prozor prema osjetu, tajna vrata do dublje

istine. Ako se fokusiramo na njega, otvara se jedan drugi svijet, vidimo i čujemo vitalni osjet i sve se uklapa, sve do same srži.

Do srži dolazite preko gesta, preko energetskog obrasca. Onda će se svi ostali dijelovi složiti oko njega i slika postati jasna. Umjesto da koristite matematiku i sklapate djeliće, upotrijebite opservaciju da uvidite pacijentovu istinu. Gest je ključ koji otvara tajna vrata u drugi svijet – svijet čulnih doživljaja koji nije ljud-ski. U nama živi stranac iz nekog drugog carstva. On je u nama toliko dugo da mislimo kako je integralni dio nas; on je gost koji sada govori i ponaša se kao da je vlasnik čitavog mjesta. Ovo me podsjeti na jednu šalu: Muž i žena, pedeseto- 1 Osjet u homeopatiji, glava 16, slučaj 23. Prim. ur. MM.

47

2.

ŠTA JE OSJET?

Trebao sam otići u državu X da održim seminar. Sam proces odlaska je bio interesantan. Zatražio sam vizu i rekli su mi da moram otići u Delhi na privatni razgovor. Pisao sam domaćinima u državi X zamolivši ih da stupe u kontakt sa svojim ministarstvom i vide mogu li srediti da mi se dozvoli da razgovor za vizu obavim telefonom. Oni su ostavili poruku ambasadoru i zatim mi rekli da telefo-niram njihovom ambasadoru. Međutim, kada sam nazvao ambasadu, rekli su mi da je ambasador na odmoru i da se vraća za mjesec i po. Vicekonzul nije obavljao telefonske razgovore za vizu. Zatim sam poslao e-mail. Deset dana je prošlo, a nisam dobio odgovor. Šta sad?

Rekli su mi da će mi srediti razgovor s vicekonzulom, ali nisu obećali uspjeh. Ipak, rekoše da pošaljem dokumente. To sam i učinio, i dvije sedmice nije bilo nikakvog odgovora. Ni tri mjeseca nakon početka procedure nije bilo nikakvog pomaka. Sve se odlagalo u nedogled.

U roku od sedam dana sam trebao krenuti na turneju održavanja seminara širom svijeta. Svi dokumenti su mi i dalje bili zadržani. Obavio sam 30-35 tele-fonskih poziva i na kraju su mi rekli da mi je viza spremna. Poslao sam nekoga da podigne dokumente u 9h. Ostavili su ga da čeka do 16h, a zatim mu rekli da dođe sutra. I sutra se dogodilo isto. Rekli su da moji dokumenti nisu gotovi; bili su gotovi dokumenti za nekog drugog Sankarana koji je trebao otputovati istog dana kad i ja. Zatim su mi tražili izvode iz banke, za šta je bilo potrebno sedmicu dana. U međuvremenu se ambasador vratio sa odmora tako da sam mu telefoni-rao. Rekao sam mu: „Vratite mi moj pasoš, s vizom ili bez nje!”. Odgovorio mi je: „Vi ste počasni gost, morate doći!” I opet, poslao sam nekoga u ambasadu u 10h, i dobio je vizu u 19h30. Čitav dan su mi govorili kako mu već predaju vizu u ruke dok mi je on javljao da i dalje čeka ispred ambasade.

Moj doživljaj je bio na različitim razinama.

48 Dio I: Filozofija

Činjenice: Viza mi je trebala. Ako je ne dobijem, neću moći posjetiti državu X. Šta se može učiniti povodom toga? Mogućnosti i rješenja su mi se motali po glavi.

Emocije: Ljutnja i anksioznost uz fizičke simptome, poput palpitacija. Lokal-ni fizički simptomi i emocije zajedno.

Zatim misao: „Sigurno nije moguće da dva Sankarana istog dana putuju u istu državu!” U to vrijeme sam proučavao zmije. „To je zavjera!”

Ako bih morao opisati doživljaj koji sam imao u toj situaciji, rekao bih da je to neka vrsta zagrcnuća. Riječi nisu dovoljne da se to opiše. Potreban nam je zvuk i gest. Ovo nam je poznato. Ponekad sam takav osjećaj imao i prije, u drugim stresnim situacijama. Priča jeste imala svoj jedinstven kontekst, ali moj doživljaj te priče je bio povezan sa drugim doživljajima u životu i sa asocijacijama iz proš-losti. U stvari, moj doživljaj situacije nije imao nikakve veze sa ambasadom, vi-zama i zavjerama, već prevazilazi barijere vremena i prostora, kao doživljaj koji sam mnogo puta ranije već imao u stresnim situacijama. On je suštinski povezan s mojim doživljajem stvarnosti, onoga ko sam. Sve u životu se tako odigrava u različitim situacijama.

Ovo je dobar trenutak kad se treba zapitati radi li se o strukturi, osjetljivosti ili preživljavanju kao osnovnoj percepciji stvarnosti. To je kao nešto što ima sopst-veni život.

Ambasadori samo stvaraju situaciju, a u njoj vi uviđate svoje stanje.

Doživljaj je stalan; on je uvijek s vama i na površinu izbija s vremena na vri-

jeme. To je osjet kojeg tako dobro znate budući da ste ga toliko često i toliko du-go osjećali. Nosite ga sa sobom od kolijevke pa do groba. Pojavljuje se kad ste anksiozni i pod stresom, pa čak i kad ste sretni. Ne možete iskusiti ništa drugo. To je nešto što vas grabi za grlo i istiskuje život iz vas; to ste osjetili sa strahom, željom da udarate druge i kidate meso kad ste bijesni, sa skrhavanjem usljed tuge, sa osjetom žiganja kad vas bole leđa. To nije san, niti emocija, već unutrašnji doživljaj. Ne možemo ga adekvatno opisati riječima. Trebaju nam gestovi i riječi. Taj drugi svijet nije ljudski; u njemu živi biljka, životinja ili mineral. Moramo otići na tu razinu doživljaja i čuti tu drugu pjesmu.

Doživljaj, a ne situacija Osjet može uzeti bezbroj obličja emocija, situacija, simptoma i bolova. On se

prerušava u toliko mnogo oblika. Toliko je apsurdan i nelogičan, i mada obitava

2. Šta je osjet 49

van svog mjesta, najdublji je i najstalniji doživljaj neke osobe. To je kao da osoba nosi naočale sa žutim staklima: auto će opisati kao žut, zgrada je žuta, neka osoba je žuta. Ako zanemarimo šta je to što osoba opisuje, već se koncentrišemo na bo-ju u opisu, tu boju ćemo pronaći u svemu što opisuje. Boja je osjet. Često se do-godi da se izgubimo u onome što se opisuje – bilo da je to situacija, san ili hobi – i zaboravimo kako je to opisano, šta je to stalno i zajedničko za sve što data oso-ba opisuje. Ako to uvidimo, shvatićemo šta je u stvari sama osoba, a ne situacija.

Ta konstanta, osjet je ono čemu moramo prilagoditi uši da čujemo i do čega moramo doprijeti. Tu je taj prekidač koji iznenada otvori vrata u drugi svijet – svijet koji je toliko nov i neobičan da ga ranije nismo mogli ni zamisliti.

Trik je u tome da pitate za doživljaj svake date situacije, bio on fizički, men-talni, u snu, u prošlosti ili projektovan u budućnost. Naprimjer, jedna žena mi je rekla da se posvađala sa ocem. Zatim sam je pitao za njen doživljaj te svađe. Mo-gla je reći bilo šta, npr. da se osjeća povrijeđeno; ili dati deluziju, recimo da je mučena ili izdana. Ona je rekla da je osjećala ljutnju (emocija). Tu moramo zaći dublje i pitati za doživljaj ljutnje. Ne šta je to što je ljuti ili u vezi s čim je ljuta; ne kada, ni zašto, niti ko; već kako osjeća tu ljutnju. Kako je doživljava? Gdje je osjeća? Kakva je brzina? Koji je pravac? I kakav je osjet?

Doživljaj ljutnje će biti jedinstven i individualan i predstavljaće izraz vitalnog osjeta. U datom slučaju, pacijentkinja je rekla da ljutnju osjeća kao davljenje. Na pitanje da dā više detalja, opisala je osjet kao da je vezana, svezana ili ugušena stiskom poput mengela, koji iz nje istiskuje dah i ona se bori za preživljavanje. Pacijentkinja je opisivala (i ne znajući to) energiju zmije konstriktora, kao što je piton. Na prvi pogled, svađa sa ocem nema nikakve veze sa osjetom davljenja ili gušenja. A opet, ona to tako doživljava. To je njena istina; njen osjet.

Ljudi su vrlo govorljivi u vezi sa onim šta ih ljuti i često su veoma radi ispri-čati vam čitavu priču ili baciti krivnju na druge ljude ili okolnosti, pa čak i na sebe same. Međutim, kad ih pitate za doživljaj ljutnje ili kako osjećaju ljutnju, oni ostanu bez riječi i izgledaju zbunjeno budući da je to razina koje nisu svjesni. Zatim, kako se počinju izražavati, ukazuju se tragovi u obliku metafora, idioma, neobičnih riječi, slika ili gestova. Oni nas upućuju na duboki doživljaj u temelju emocije ili na situaciju.

Uz njihovu pomoć možemo stići do osjeta.

53

3.

GLOBALNO I LOKALNO Lako razumijevanje osjeta

Najlakši način da razumijemo osjet je sljedeći: osjet je ono globalno u lokal-nom. Globalno znači ono što se odnosi na nešto ili sadrži cjelinu nečega ili gru-pu nečega. Lokalno znači ono što pripada ili se odnosi na određeno, partikula-rno područje, i to uglavnom na isključiv način. To je vezano vremenom i prosto-rom.

U prostoru, lokalno predstavlja izraz u lokaciji na/u tijelu ili u aspektu života u kojem leži problem, bilo da se radi o poslu, vezama, finansijskoj situaciji ili nečemu drugom. U vremenu, lokalno je izraz koji se javlja u određenom periodu, u datoj situaciji.

Dakle, trebamo se potruditi da vidimo je šta je to u partikularno lokalnom što prevazilazi lokalno i postaje globalno. Drugim riječima, šta je to što prevazilazi situaciju i može se primijeniti na osobu kao cjelinu i tokom dužeg vremena? To je zajednički dio svega u datoj osobi, lokalnog i opšteg, fizičkog i mentalnog, proš-losti i sadašnjosti. To je istinito za čitavu osobu, u svako vrijeme i u svakom as-pektu, u umu i u tijelu.

To mora biti osjet; ništa drugo se ne može održati. Samo osjet može prevazići i um i tijelo.

To je srž, istinski vitalni osjet. Jednom kad dopremo dotle, vidjećemo da se, kod date osobe, svaki fenomen u

vremenu i prostoru svodi na jedno te isto. Osjet u srži je poput duboke, neiskazane (ali uvijek nagoviještene) niti koja

prožima svaku sferu života i aktivnosti pojedinca.

* * * Primjer 1.

Uzmimo primjer gospođe od 65 godina koja mi je došla s tegobom otekline ručnog zgloba usljed gangliona1. Osjećala je jak bol. U toku daljeg ispitivanja 1 Vidi Osjet u homeopatiji, str. 315. Prim. ur. MM.

63

4.

PODRAZINE OSJETA

Za Vitalni osjet možemo reći da sadrži tri podrazine: • Osjet A = Carstvo • Osjet B = Podcarstvo • Osjet C = Izvor. Prvo saznajte carstvo, zatim podcarstvo, pa onda izvor. Neki drugi smjer mo-

že prouzrokovati mnogo pogrešaka. Pod A ćete dobiti riječi carstva. Pod B ćete dobiti čitavo sazviježđe riječi podcarstva.

Često se dogodi da prvo dobijete C riječi. Ne žurite sa zaključcima. Odlučite tek kad dobijete sve informacije, inače će vas izvorne riječi zavesti na krivi trag.

Precizno razjasnite svaku od ovih podrazina. Kad vidite carstvo, morate uvid-jeti sve kvalitete tog carstva i morate vidjeti da se sve u slučaju svodi na temu da-tog carstva, tj. nedostatak/gubitak, preživljavanje ili osjetljivost.

Kada vidite podcarstvo, morate vidjeti sve njegove izraze. Naprimjer, u sluča-ju Silicea pacijent je upotrijebio riječ „eksplozija”. Stoga bi mnogi pomislili na nitrogen/azot/dušik. Međutim, da je u pitanju bio nitrat, morali bismo imati ne samo eksploziju, već i sve izraze Druge periode, poput unutra−vani, zaglavljen, klaustrofobija, želja za izlaskom... a ništa od toga nije postojalo u slučaju.

C riječi su spontane, ali nepovezane riječi koje pacijent govori kad je na Razinama energije i osjeta.

Ovdje možemo napraviti dvije greške: 1. Budući da ih ne razumijemo i često ih nikad ranije nismo sreli, lako ih

možemo ignorisati ili zaobići. 2. Možemo ih smjestiti u lijek koji ima slično obilježje. I to je pogrešno.

Na C podrazini osjeta ne možemo znati carstvo Na C podrazini osjeta, kada čujete čiste izvorne riječi, na tom mjestu ne traži-

te lijek. Te riječi morate čuti u kontekstu A i B. Način da to postignete je da istrajete na osobitostima i besmislu u osjetu C sve

dok njihova pozadina (podrazine A i B) ne postane jasna.

69

5.

VAŽNE RIJEČI

Riječi koje iskrsavaju dok osoba opisuje svoje tegobe koristimo da nam po-mognu zaći dublje u njeno iskustvo. Kako da znamo koje su riječi značajne? Pacijent može upotrijebiti riječi koje izgledaju potpuno van konteksta situacije koju opisuje ili može određene riječi uvijek propratiti nekim snažnim gestom. U cilju pojednostavljenja, izdvojio sam sedam glavnih kriterija uz pomoć kojih možemo lakše identifikovati koje to riječi (od mnoštva koje pacijent upotreb-ljava) imaju naročit značaj.

Znamo da je izraz OSJETAN1 kad vidimo da je: O = Opetovan, ponavlja se S = Slikovit, prate ga slike J = Jedinstven ili van konteksta, čudan, osoben E = Energičan, sadrži energiju ili kretanje T = Tvrdokoran, izdržava provjeru A = Antonim ili sinonim prethodno spomenute riječi N = Ne-ljudski-specifičan.

O = Opet i iznova se ponavlja Ista tema se javlja u različitim situacijama, na različitim razinama, u različitim

kontekstima. Značajna riječ uvijek i nanovo iskrsava, čak i kad pređemo na druga pitanja i zađemo u dublje razine.

* * * Primjer:

Priča je sljedeća: tokom prvih dana primjene ove metode moj kolega dr. Par-esh i ja radili smo na programu Vital Quest. Dr. Paresh se nalazio u mojoj ordina-ciji i posmatrao me kako radim uz pomoć nove metode. Pacijent je bio starac s dugogodišnjom kožnom alergijom. Na pitanje da opiše osjet, on je dao grafički 1 Ovaj akronim je uveden u knjizi Osjet u homeopatiji, na str. 260. Prim. ur. MM.

79

6.

DJELA GOVORE VIŠE OD RIJEČI

Osjeti su nešto što osjećamo duboko i jasno, ali ih je jako teško pretočiti u ri-ječi. Uvidio sam da pacijenti veoma često unutrašnji osjet mnogo bolje izražavaju gestom nego riječima. U suštini, ruke su im u stanju prenijeti i opisati ono što ri-ječi ne mogu. Uzmimo za primjer slučaj učenice s glavoboljom. Prilikom opisiva-nja bola u glavi ona je ponavljala gest guranja šakom govoreći kako osjeća kao da je neki dio silom izguran. Takođe je opisala kako se osjeća veoma loše kad prija-telji ne podijele nešto s njom. Kada sam je pitao da mi detaljnije opiše kako se osjeća, isprva je ponavljala „loše” i „tužno”, a onda je opisala osjećanje depresije. Svo vrijeme su joj šake letjele po vazduhu, u gestu identičnom onome koji je kor-istila prilikom opisivanja glavobolje. Upravo to je osjećala i s prijateljima − da je oni nekako izguravaju van i ostavljaju samu, do tačke da je potpuno isključena.

Gestovi nam mogu pomoći i pri razjašnjavanju konfuzija koje se mogu javiti kad pokušavamo razumjeti najdublji osjet. Npr., jedna pacijentkinja mi je dala dobar verbalni opis onoga šta osjeća u plućima prilikom napada astme. Upotri-jebila je riječi poput „blokiran” i „zaglavljen”, ali je svo vrijeme rukama pričala drugačiju, dublju, istinitiju priču. Dok govori o blokiranosti i zaglavljenosti, šake joj se kreću ukrug, u pokretima kovitlanja, izgledajući kao da nešto zamotava i odmotava. Nježno istrajavajući na pitanjima da mi podrobnije opiše osjet blokira-nosti i zaglavljenosti, uspjelo nam je da je pacijentkinja na kraju dođe do dubljeg osjeta svezanosti i povezanosti o čemu je svo vrijeme govorila rukama! Stoga su gestovi najbolji pokazatelj istine koju doživljavamo. Uz strpljenje i istrajnost tok-om ispitivanja pacijentkinja je bila u stanju doprijeti do preciznog opisa osjeta koji nam je gest pokazivao. Tada možemo biti sigurni da smo doprli do pacijento-vog najdubljeg osjeta.

Gestovi su podsvjesni i nevoljni i pacijenti često nisu ni svjesni da ih prave. Oni nesvjesno odslikavaju unutrašnju stvarnost. Od ključnog je značaja stati i razumjeti gestove koje osoba ponavlja. Jednom kad identifikujemo šta gest pred-stavlja, imaćemo mnogo dublje razumijevanje date osobe.

35-godišnja gospođa je napade astme opisala rekavši da osjeća kao da joj se nešto čvrsto uvrće u prsima, kao gušenje ili davljenje. Sliku osjeta je dala kao da piton davi svoj plijen. Kasnije je u slučaju govorila kako je bila povrijeđena kada

83

7.

ŽVRLJANJE KAO VRATA U DRUGI SVIJET

Svi smo mi u određenim trenucima osjetili dosadu tokom predavanja i zatekli se kako crtkamo nešto u uglu sveske/teke. Ili smo tokom telefonskog razgovora na ne-kom listu papira koji se našao pri ruci crtali neke oblike koji se ponavljaju.

Primijetio sam da često, kad se umorim ili postanem pospan tokom razgovora, automatski (tj. nevoljno) počinjem crtati oblike i obrasce koji se ponavljaju. Na-kon godina takvih radnji neizbježno uočite da postoje dva-tri obrasca koji se uvi-jek ponavljaju. Prirodno, zapitamo se otkud oni potiču i šta znače.

Bio sam uvjeren da su ti obrasci individualni i da se razlikuju od osobe do os-obe. Takođe su nelogični budući da su očigledno nepovezani sa spoljnom stvar-nošću. Dakle, oni moraju biti izraz unutrašnje stvarnosti.

S tom mišlju sam počeo istraživati ove oblike izražavanja. Ovaj proces je poz-nat pod imenom Žvrljanje, a oblici kao Žvrljotine.

Rječnik „žvrljati” i „žvrljanje” definiše ovako: Glagol – Besciljno škrabati, naročito kad ste zauzeti nečim; ubijati vrijeme;

crtati (oblike) kad je um zauzet. Imenica – Oblik, dizajn ili škrabotina nacrtana ili napisana u stanju rasijanosti,

bez koncentracije. Sve više sam se interesovao za ovu temu i počeo sam iščitavati već postojeća

istraživanja o tome. Žvrljanje, kako ga mnogi autori opisuju, predstavlja grafički izraz nesvjesne

asocijacije. Svjesna pažnja je usmjerena negdje drugdje, tako da je proces žvrlja-nja samo djelimično svjestan. Stoga su žvrljotine očigledno izrazi nesvjesnog stanja. One su vrata u nesvjesni um. Mislim da izraz „slika vrijedi hiljadu riječi” nigdje ne vrijedi toliko koliko u ovom slučaju.

Psiholozi su širom svijeta sprovodili istraživanja u vezi sa žvrljanjem. To mo-žemo uporediti sa interpretiranjem snova tokom tretmana. Proučavaoci žvrljotina ne posmatraju samo crteže, već u obzir uzimaju i jačinu kojom je olovka pritisnu-ta prilikom crtanja. Naprimjer, tanke blage linije ukazuju na osjetljivu ili nesigur-nu narav. Crtač se brine da ne pogriješi. Srednje debele linije ukazuju na uravno-teženu, samouvjerenu ličnost. Debele linije mogu značiti odlučnost, snagu i ener-

84 Dio I: Filozofija

giju. Agresija stvara pretjerano debele linije koje ostavljaju duboke brazde na papiru ili ga čak kidaju.

Neke žvrljotine koje se često pojavljuju

Krugovi Krugovi ukazuju na samozaštitu, kao i na

pokornu narav.

Ovali Ovali pokazuju narav koja teži

vršenju pritiska ili iznuđivanju. Osoba zahtijeva visok stupanj uspjeha od sebe i drugih.

127

12.

SVJESNOST I ZDRAVLJE

SVJESNOST

Do svjesnosti može doći na svakoj od sedam razina doživljaja. Što je svje-snost dublja – u terminima razine doživljaja, to je učinak bolji.

Svjesnost obuhvata tri koraka: 1. Posmatranje bez donošenja suda; jednostavno gledanje. 2. Odvajanje od fenomena; udaljavanje. 3. Doživljavanje fenomena; prepuštate se doživljaju, ali istovremeno trebate

biti i posmatrač. Kad pažnju usmjerite prema unutra, prvo postanete svjesni svog tijela i uma,

osjeta u raznim dijelovima tijela; zatim misli i osjećanja; pa onda postanete svje-sni dubljeg svijeta imaginacije, nešto nalik snu; a potom dođete u dodir sa sveu-kupnim doživljajem osjeta, što karakteriše opšti osjet u čitavom biću, tijelu i umu.

Kad taj osjet doživite dublje, javljaju se određeni zvuci, kretanje i drugi ener-getski obrasci, vaše biće se transformiše u neko potpuno drugačije stanje.

Dublje od ovoga leži doživljaj tišine, praznine i nepokretnosti koja predstavlja platno za čitav ovaj doživljaj. Kada na toj dubini dođe do svjesnosti, dolazi do potpunog odvajanja fenomena od posmatrača koji postaje istinski svoj.

Svjesnost na ovoj razini stvara dugotrajne učinke, a problemi na površnijim razinama, npr. emocionalni konflikti, izgleda da se rješavaju sami od sebe, bez ikakvog direktnog obraćanja pažnje na njih.

133

13.

VJEŽBE IZ PRONALAŽENJA PRIČE U POZADINI PRIČE

VJEŽBA 1: METAFORE I NELSON MANDELA

Interesantno je pogledati kako različiti ljudi izražavaju svoje doživljaje slič-nog događaja. Kada neko nekog razočara, razočarana osoba može reći da osjeća kao da joj je zabijen nož u leđa; neko drugi osjeća kao da mu je neko izmakao tlo pod nogama, treća osoba se osjeća iznevjereno, četvrta izdano, peta skrhano, šes-toj je slomljeno srce, sedma je šokirana... Ljudi mogu biti odbačeni, zanemareni, izbjegavani, izolovani, napadnuti, povrijeđeni, itd. Svako svoj doživljaj izražava putem metafora, idioma, poređenja, gestova i slika. Svi ovi izrazi izgledaju sas-vim neformalno, ali u stvari, potiču iz dubokog i stalnog doživljaja date osobe. Na neki način ti su izrazi nevoljni i nesvjesni i stoga su još značajniji. Predstav-ljaju odličnu početnu tačku za ispitivanje i pomažu nam da brzo dopremo do osjeta zaobilazeći kontekst i situaciju u kojoj je nešto doživljeno. Onda ćemo ih vidjeti kao integralni dio centralnog doživljaja osobe i bićemo zapanjeni koliko su ovi izrazi, naizgled neformalni i olako iskazani, prepuni značenja. Oni su go-tovo poput nekog šifrovanog jezika u kojem je prava poruka skrivena u riječima razbacanim unutar uobičajenih rečenice. Kad ih pročitamo zajedno, te riječi daju jednu potpuno drugačiju poruku.

Ovdje sam podlegao iskušenju da kao primjer iskoristim neke izraze koje je upotrijebio čovjek kojeg jako poštujem: Nelson Mandela. U nastavku ću dati ne-koliko odlomaka iz njegove inspirativne autobiografije A Long Walk to Freedom (Dug put do slobode).

U ponoć sam bio budan, zureći u tavanicu. Slike sa suđenja su mi i dalje čegr-tale u mislima kada zam začuo korake niz hodnik. Bio sam zaključan u ćeliji, odvo-jen od drugih. Začulo se kucanje na vratima i kroz rešetke sam ugledao lice puko-

134 Dio I: Filozofija

vnika Aucampsa. „Mandela”, rekao je, „spavaš li?” Odgovorio sam mu da ne spa-vam. „Ti si sretan čovjek”, rekao je. „Vodimo te na mjesto gdje ćeš imati slobodu. Moći ćeš se kretati naokolo; vidjećeš okean i nebo, a ne samo sive zidove”.

Evo još jednog odlomka: Krenuli smo tiho, u tajnosti, pod jakom policijskom pratnjom, usred noći; i za

manje od pola sata smo se našli na malom vojnom aerodromu izvan grada. Utr-pali su nas u Dakotu, veliki vojni transportni avion koji je vidio i boljih dana. Nije bilo grijanja i drhtali smo u unutrašnjosti aviona. Neki od nas nikada ranije nisu letjeli i činilo se da im više nervoze stvara putovanje, nego odredište. Drmusanje u avionu na visini od 5000 metara je izgledalo daleko opasnije od toga da budete zaključani u ćeliji, iza visokih zidova.

Čuvari su hodali među nama da nas prisile na tišinu. Tokom prvih nekoliko sed-mica u zatvoru čuvari iz drugih odjeljenja, pa čak i zatvorenici, dolazili su da zure u nas, kao da smo neka zbirka rijetkih životinja u kavezu. Rad je bio dosadan i te-žak; nije bio dovoljno težak da nas ugrije, ali je bio dovoljno zahtjevan da nas mišići zabole.

* * * Ako ove odlomke čitate sa okom istreniranim za riječi osjeta, ako možete

zanemariti sam kontekst i sagledati metafore – obrazac izbija na vidjelo. Pogle-dajmo odlomke ponovo, ovaj put sa naglašenim ne-ljudski-specifičnim riječima.

U ponoć sam bio budan, zureći u tavanicu. Slike sa suđenja su mi i dalje čegr-tale u mislima kada sam začuo korake niz hodnik. Bio sam zaključan u ćeliji, od-vojen od drugih. Začulo se kucanje na vratima i kroz rešetke sam ugledao lice pu-kovnika Aucampsa. „Mandela”, rekao je, „spavaš li?” Odgovorio sam mu da ne spavam. „Ti si sretan čovjek”, rekao je. „Vodimo te na mjesto gdje ćeš imati slobo-du. Moći ćeš se kretati naokolo; vidjećeš okean i nebo, a ne samo sive zidove”.

I: Krenuli smo tiho, u tajnosti, pod jakom policijskom pratnjom, usred noći; i za

manje od pola sata smo se našli na malom vojnom aerodromu izvan grada. Utr-pali su nas u Dakotu, veliki vojni transportni avion koji je vidio i boljih dana. Nije bilo grijanja i drhtali smo u unutrašnjosti aviona. Neki od nas nikada ranije nisu letjeli i činilo se da im više nervoze stvara putovanje, nego odredište. Drmusanje u avionu na visini od 5000 metara je izgledalo daleko opasnije od toga da budete zaključani u ćeliji, iza visokih zidova.

Čuvari su hodali među nama da nas prisile na tišinu. Tokom prvih nekoliko sed-mica u zatvoru čuvari iz drugih odjeljenja, pa čak i zatvorenici, dolazili su da zure u nas, kao da smo neka zbirka rijetkih životinja u kavezu. Rad je bio dosadan i težak; nije bio dovoljno težak da nas ugrije, ali je bio dovoljno zahtjevan da nas mišići zabole.

151

14.

UMIJEĆE ILI VJEŠTINA

Uzimanje slučaja je umijeće; u njemu postoji suptilnost koju uvijek pokuša-vam demonstrirati i prenijeti.

Proces uzimanja slučaja može početi bilo čime. Šta god sa sobom nosi ener-giju, u datom trenutku predstavlja veoma dobru početnu tačku. Primjer:

Pacijent, izgledajući usplahireno, ulazi i počinje sa: P: Žao mi je što kasnim. Ne volim kad me ljudi čekaju. K: Možete vidjeti da mu je energija prisutna tu, u tom trenutku. Ovo može biti

dobar uvod. L: Pričajte mi o tome. P: Znate, kad mi neko zakaže nešto, volim doći na sastanak deset minuta ranije. L: Pričajte mi o tome. K: Sad uviđamo da je pacijentu važno izbjeći određenu situaciju, preciznije:

kašnjenje. Šta leži u pozadini toga, a zatim i još dalje? P: Ako zakasnim pet minuta i on me samo pogleda; ne mora ništa reći. Osjećam se... uuuh! K: Avion je i dalje na pisti. Ne uzlijeće. L: Samo vas pogleda? P: Mogu mu to vidjeti u očima. Možete razaznati da mu je neka ljutnja u očima. L: Pričajte mi o toj ljutnji. P: Znate, kada sam jednom... L: Samo ta ljutnja. Ispričajte mi o osjećanju u njoj. P: To je kao da bi on mogao skočiti na mene. L: Opišite mi „skočiti na mene”. P: Nisam mislio bukvalno „skočiti”. Rekao sam to figurativno. L: Kažite mi šta bukvalno znači „skočiti na mene”. (O: Pacijent pravi pauzu. Ovo

je neka vrsta sinapse1. Ne odustajem.) Pričajte mi malo o „skočiti na mene”. 1 (grč. Synapsis = sveza) med. stupanj u promenama hromozoma pri sazrevanju oplodnih ćelija. 2.

Mesta dodira ogranaka dva susedna neurona i supstancije na kojoj se neuron završava. prim. ur. MM (iz Vujaklija)

163

19.

FLEKSIBILNOST U METODI

U prethodnim knjigama i na seminarima sam naglašavao da je glavna tegoba najbolja početna tačka potrage za osjetom budući da ona sadrži najviše energije za pacijenta u datom trenutku. Govorio sam da moramo slijediti i držati se glavne tegobe u svakom trenutku i ići sve dalje, bez vraćanja. Često su pacijenti na ovak-vu metodu reagovali sa određenim otporom i morali smo upotrebljavati različite stupnjeve pritiska i insistiranja u svrhu kretanja dalje. Neki pacijenti, kao i neki učesnici seminara, smatrali su da je ovakav proces previše agresivan i opisivali ga kao vršenje prevelikog pritiska, čekićanje pacijenta, itd. Uvidio sam da se u meto-du uvriježila određena krutost, te da je u svom tom insistiranju na strogom praće-nju tehnike zaboravljen cilj. To je ponekad dovodilo do nekih neprijatnih situaci-ja. Cilj, tj. dopiranje do Razine osjeta je ono šta je na prvom mjestu. U tu svrhu možemo koristiti različite puteve. Moramo biti fleksibilni u zavisnosti od situaci-je. Jeste dobro do osjeta pokušati stići najkraćim i najjasnijim putem, tj. putem glavne tegobe; ali ako tu naiđemo na ćorsokak ili na ozbiljnu prepreku, onda moramo imati mudrosti da se vratimo nazad i pronađemo drugi put, premda taj put može biti mnogo zaobilazniji.

Druga čvrsto ukorijenjena tačka gledišta je da je priča nevažna i da je stoga treba preskočiti. Mislim da to nije uvijek tačno. Često sama priča sadrži mnogo „goriva” u terminima osjeta. Moramo imati fleksibilnosti i biti otvoreni i za priču.

Kad postoji takva fleksibilnost, proces uzimanja slučaja postaje manje krut, manje mučan, manje agresivan i prisilan; i tok energije slijedite na nježniji, glat-kiji i prirodniji način, onako kako sam tok probija svoj put skrećući tamo i mota-jući ovamo kroz planinu, ali na kraju stižući do cilja. Rezultat ovakve fleksibil-nosti je da se čitava atmosfera tokom uzimanja slučaja mijenja i postaje lakša i za liječnika i za pacijenta.

Nemojte gurati ni previše, ni premalo. Idite putem koji je pacijentu najlakši. Cilj je ono šta treba imati u vidu, a ne put. Ako otpor postane prejak, neophodno je promijeniti taktiku ili se privremeno povući. Pronađite drugi ulaz. „Ubodi” tre-baju biti laki kao kad iglom istražujete (bodete) bananu.

187

23.

POUKE IZ PRAKSE

Tokom intenzivne dvanaestodnevne radionice sa iskusnim homeopatima, u studenom/novembru 2006., identifikovali smo dolje navedena područja kao naj-češće izvore grešaka u korištenju metode. Ovaj sažetak, koji smo predstavili pos-ljednjeg dana radionice, naišao je na veoma dobar prijem kod učesnika koji su izjavili da se sažetak pozabavio s nekoliko nedostataka u praktičnoj primjeni metode. Sažetak dajem u ovoj knjizi u cilju revizije koncepata i učenja predsta-vljenih u prethodnim poglavljima.

Predrasude Predrasuda je sud donijet prije nego što nešto spoznamo iskustveno. Jednom

kad nam se um fiksira na nešto, teško je vidjeti bilo šta drugo. Predrasude može-mo preduprijediti tako što ćemo biti svjesni vlastitog procesa razmišljanja tokom uzimanja slučaja i tako što ćemo um držati otvorenim i slobodnim da se kreće s pacijentom. Budite pripravni da uočite, u energiji i karakteristikama pacijenta, ono što se ne uklapa u ideju koja vam se oblikuje u vezi sa izvorom. Ako ne obra-ćate pažnju i na ono što nije uključeno, ostaćete u okviru svojih predrasuda.

Lokalno i globalno Kopajte kroz lokalno sve dok ne vidite globalno. Dođite do mjesta na kojem

možete vidjeti ono što ne pripada samo jednom dijelu, situaciji ili vremenu.

Fleksibilnost u metodi Nemojte gurati ni premalo ni previše. Cilj, a ne put do cilja, mora biti jasan i

određen. Ako pacijent pruža previše otpora, neophodno je taktičko povlačenje. Pronađite drugi ulaz.

U priči se nalazi i energija Energija je svugdje. Moramo je slijediti odakle god da iskrsne; ne smijemo

čekati da pacijent prvo odgovori na naša pitanja, pa tek onda da počnemo tražiti.

SLUČAJ 5.

PROBIJANJE VAN

29-godišnji muškarac, s tegobama sinuzitisa i psorijaze. Pričajte mi o svom problemu. U suštini, doktore, ovi sinusi me prečesto muče ovih dana. Svaki drugi mjesec

protraćim 3-4 dana usljed sinusa. Počelo je to odavno, ali sada, sa ovim sinu-sima, veoma mi je teško ustati ujutro. Čitav ovaj dio (O: Pokazuje infraorbita-lno područje oba obraza), u tom dijelu osjećam tako ogroman pritisak, unutra. To je glavni problem. Ujutro kad ustanem, moram kašljati i duvati nos; ono izlazi, ali problem ostaje. Osjećam se grogi čitav dan. Drugo, razvile su mi se ove mnogobrojne ljuske po glavi koje su se spustile ovamo (O: Pokazuje prst-om od područja blizu uha do brade), na obje strane, ovdje, i na ovom mjestu. (O: pokazuje infraorbitalno područje na obje strane i čelo) To je sve. To je kao neka crvenkasta upala od koje se razvija nešto veoma ljuskasto.

Pričajte mi još. Još? Pričajte mi opet o sinusima, pritisku i svemu tome. Sinusi – u suštini ne znam kako sam to pokupio. Uglavnom, ako ljudi imaju neku

malu infekciju, kašalj ili prehladu, pokupim to od njih. Ne podnosim led ni u čemu. Čak i ako je otopljen u soku, istog dana mi počnu problemi. S druge strane, ako popijem hladan sok ili vodu iz frižidera, to mi ne stvara problem. To je jedan dio.

Prvog dana počne s nadraženošću negdje u grlu i iza ovoga (O: pokazuje grlo i nos) i kad izbacim prvu pljuvačku ujutro, u njoj vidim tačkice krvi. Dru-gog dana to prestane. Prvog dana je bjelkastosmeđe i izgleda malo suvlje nego inače. Polako postaje žućkasto, a ako se zadrži, prelazi u zeleno i na kraju, ka-ko prolazi, postaje veoma bistra tečnost i kašalj nastupa samo ako problem traje duže vrijeme. Ponekad je pritisak prejak, uši mi se začepe i onda moram izduvati nos. Mislim, začepiti nos i duvati. Onda se uši odčepe (O: Gest kako začepljava nos) i ponekad osjetite da biste trebali nešto zabiti unutra i onda će se možda pritisak olakšati ili tako nešto.

Ova prehlada nikad ne prolazi. Tu je preko čitave godine. Pročišćavanje grla i duvanje nosa su mi svakodnevni. Uši me svrbe; moram ih češati štapi-

ćem gotovo svaki dan. Ne da tu ima nešto, ali veoma su suhe. Nedavno sam stekao naviku da žvačem paan (lišće betela1) nakon pića. Mislim da mi to sprječava infekciju. Ne znam.

Mislim da je to to što se tiče sinusa. Problem je prilično čest i uznemirava me. Uglavnom se trudim ne ulaziti u vodu i pažljiv sam oko svega i svačega. Prestao sam jesti guavu2 jer mislim da će mi ona prouzrokovati probleme. Iz istog razloga sam prestao jesti i grožđe.

Kad sam bio na prvoj ili drugoj godini koledža, razvio sam migrene; poče-le su jednom kad sam bio izložen vrućini, na suncu. Trajale su po tri dana. Dolazile su sa aurom. U početku, ako bih pogledao u nešto, vidio bih nekakve mrlje karamel bolje, kao ovo (O: pokazuje na boju zida ordinacije) U tim dije-lovima ne bih ništa vidio i onda bi uslijedila glavobolja. Rekli su mi da popi-jem neke tablete kad to nastupi tako da sam ih nosao sa sobom. Zatim su se te mrlje promijenile u neku boju žive, neku srebrenkastu boju. Zatim su postale kao kad sipate ulje po površini vode, pa vidite sedam boja. Tada me je jedan homeopat tretirao 4-5 mjeseci i od tada se problem nije vratio.

To je to što se tiče sinusa. U danima kad se problem pogorša, ne mogu ići na posao. Nije to groznica, već se samo osjećam dremljivo, grogi po čitav dan.

K: U svemu što je pacijent naveo, doživljaj problema sa sinusima je „pritisak”. Pričajte o tome pritisku još malo. Opišite ga. OK. I sada ga donekle osjećam. Svuda je, ali ovo područje (O: pokazuje na infra-

orbitalno područje) kao da mi je teško i nešto pokušava izaći. Poželite probu-šiti rupu ili zabiti metak u to i onda će to izaći ili tako nešto. (O: smije se i gestom pokazuje pištolj) U tom području mi je malo prejak. Ponekad i u oč-nim jabučicama osjećam blagi pritisak. Kao, ako pritisnem ovako (O: prstima pritišće infraorbitalno područje), malo mi je bolje. Lakše mi je kad pritisnem. Osjećam kao da se naduvava neki balon. U ovom području osjećam zaista veliku težinu, znate. To je to.

K: Pacijent detaljnije opisuje pritisak. Osjeća kao da nešto pokušava izaći. Pričajte mi o tom pritisku još malo, o osjetu pritiska. Rekli ste kao da nešto poku-

šava izaći. Opišite mi to. To je kao da je nešto natrpano. Ne mogu vam nikako opisati kako je to. Do sada vam dobro ide. Samo još malo. Kao da je nešto natrpano unutra. (O: pesnicu pomjera gore-dolje) Kao da se nešto

pokušava podići. Moram učiniti nešto da ga izbacim. K: detaljniji opis, praćen gestom.

1 Indijsko začinsko bilje (Piper betle) Prim. ur. MM. 2 Guava – tropska žbunasta biljka sa malim žućkastim plodovima. Prim. ur. MM.

Opišite mi to „nešto natrpano unutra”. Ne znam, ne mogu. Šta god mi možete reći. Definišite mi to „natrpano unutra”. Kakvo je to? Nešto se pokušava probiti van. (O: pokazuje infraorbitalno područje) Kao da je

nešto tu unutra i pokušava izbaciti taj pritisak. Kad to gurnete nazad, osjećate kao da pravite otpor, stvarate neki pritisak. To pruža olakšanje.

Pričajte još malo o tome „pokušava izaći, probiti se van”. Kako? Ne mogu... K: „Pokušava se probiti van” je akcija. To nam je naznaka procesa. Opišite mi osjet ili akciju u tom „pokušava izaći” ili „pokušava se probiti van”.

Samo to. Ponekad osjećam da bih trebao učiniti nešto u vezi s tim. Ako se naparim ili ako

sjedim i pritišćem ovako (O: pritišće dlanovima), osjećam da će možda izaći. Uvijek osjećam da će uslijediti olakšanje ako uspijem osloboditi to nešto. Ne-ko mi je rekao da je jedini tretman za sinuse da ih spalite. Išao sam na korekciju septuma.

Pričajte mi još malo o tome kako nešto pokušava izaći ili se probiti van – samo o tome. Odlično vam ide. Nema nikakvih problema; to je samo naš način ispi-tivanja, način na koji pokušavamo razumjeti problem.

Osjećam kao da je tu neka infekcija ili nešto, a to je prljavo i moram ga izgurati. (O: Gest izbacivanja nečega sa obje šake) I onda mislim da će sve biti u redu. U cjelini, ako postoji mali čir, s malo gnoja, očistiću to, čak i ako me boli. Trudim se svaki dan čistiti taj dio. To je ono za šta osjećam da ga treba izbaciti.

K: Vidimo energiju u „izgurati”. Pacijent sad proces opisuje na razne načine: iza-ći, izgurati, izbaciti. Izrazi su slični, mada ne potpuno isti. Osjet ne možete u potpunosti opisati jednom riječju ili izrazom. Svi ovi izrazi sadrže osjet.

Vidite, upotrijebili ste neke izraze, kao „probiti se van”, „izbaciti”, „izaći” i nap-ravili taj gest. Pokažite mi akciju koju pravite – probijanje van, izbacivanje, izlaženje. (O: pravi isti gest.) Opišite tu akciju. (O: smiješi se)

Napravite to ponovo. (O: ponavlja gest) Da, to želim da mi opišete. Šta god da vam nadođe. To je nešto što ne želim. Želim se toga riješiti. To je ono što sam time mislio. K: Akcija je povezana s doživljajem. U osjet možemo dublje zaći ako se foku-

siramo na akciju i odvojimo se od konteksta. Pričajte mi još malo o toj akciji; zaboravite ono što želite ili ne želite učiniti. Sa-

mo mi opišite akciju.

364

6.

NEKA PITANJA ČITALACA

Ljudi mi često postavljaju pitanja u vezi s različitim aspektima metode, filo-zofije i lijekova. Ovdje sam dao neka od tih pitanja kakva bi, možda, mogli imati i neki drugi čitaoci.

Iz intervjua s Gregom Cooperom na www.minimum.com.

1. Kada simptomi ukazuju na sva tri carstva istovremeno. GC: Da li je moguće da nekoj osobi treba životinjski, mineralni i biljni lijek?

Naprimjer, kako bi se uzimanje slučaja odvijalo u ovakvim slučajevima: Arhitekta se osjeća posramljeno (osjetljiv – biljka) nakon što je izgubio na takmičenju (životinja) za projekat najefikasnije/najučinkovitije kuće (mineral); ili, osoba osjeća da su joj ćelije tijela (mineral) ranjive (biljka) na neprijateljske mikroorganizme (životinja); ili, lako me uvrijede (biljka) grubi školski drugovi (životinja) usljed moje unutrašnje slabosti (mineral)?

RS: Ideja carstava je ta da, kada zađemo u dubinu stanja neke osobe, vidimo da tu postoji obrazac koji odgovara nekoj supstanci iz životinjskog, mineralnog ili biljnog carstva. Osoba u datom trenutku može biti samo u jednom stanju i stoga joj je potreban samo jedan lijek u tom trenutku. Taj lijek pripada jednom carstvu tako da nije moguć slučaj da nekome istovremeno treba i biljni i mineralni i životinjski lijek.

Naveden je primjer arhitekte koji je izgubio na takmičenju za najučinkovitiju strukturu kuće. Kada ga pitamo kakav je njegov doživljaj te određene situacije, on nam, naprimjer, može reći da se osjeća posramljeno ili osramoćeno. Moramo krenuti korak dublje: „Opišite doživljaj posramljenosti ili osramoćenosti”. To pitanje će ga odvesti na dublju razinu; i tu nam neće dati emociju, već stvarni doživljaj situacije, a to će biti osjet. Taj osjet može biti: „Osjećao sam da mi nešto nedostaje”, ili „nisam sposoban za nešto”, i to je mineral. Ili doživljaj na najdubljoj razini može biti: „Osjećao sam da su drugi bolji od mene”, što bi bio životinjski doživljaj. Ili može reći: „Reakcija mi je bila da sam osjetio šok i razočarenje i kao da sve tone ili da propadam dolje”. To bi bio osjet i reakcija biljke.

6. Neka pitanja čitalaca 365

Dakle, kad zađete u slučaj, u istu situaciju na dubljoj razini, u srži ćete vidjeti doživljaj osobe; ne njenu emociju, ne deluziju, već osjetilni/čulni doživljaj. To će biti osjećaj da nešto nedostaje ili da je nešto izgubljeno, što je mineral; ili će biti osjećaj nadmetanja, što je životinja; ili će biti osjet i reakcija na nešto, što je biljka. Svi mi na površinskoj razini imamo kvalitete sva tri carstva. Međutim, ovdje ne govorimo o površinskim razinama, već o razinama osjeta, a tu postoji samo jedno carstvo.

Drugi primjeri − osoba koja osjeća da su joj ćelije tijela ranjive na mikroorganizme; i osoba koju grubi školski drugovi lako uvrijede zbog unutrašnje slabosti te osobe. To su hipotetičke izjave, ali i da su stvarne, ako to povedemo samo malo dublje i pitamo: „Kakav je vaš doživljaj u situaciji kad vas drugovi uvrijede?”, osoba nam neće dati sva tri carstva istovremeno. Doći će samo do jednog. To je moje iskustvo iz nekoliko stotina slučajeva. Da dobijete carstvo, morate zaći dublje u slučaj i posmatrati. Tada ćete uvidjeti i da je istinito ovo što sam rekao.

2. Značenje dubljih razina doživljaja. GC: U vašoj metodologiji uzimanja slučaja liječnik s nježnošću nadzire pacijenta

na njegovom putu do izražavanja najdubljih razina doživljaja i glavne tegobe krećući se od imena i lokalnih osjeta, preko emocija i deluzija, do vitalnog osjeta i energije. U intervjuu s Neil Tessler ste 28 puta spomenuli „duboko, dublje, najdublje, dubina”. Stoga, očigledno je da je koncept važan, ali nije odmah vidljivo kako ili zašto je npr. osjećanje da je smrvljen, dublje ili korisnije od dobrog opisa bola, uz klasične deskriptore lokacije, osjeta, modaliteta i pratećih pojava.

U Organonu Hahnemann nikad ne spominje „dublje od simptoma; dublje razumijevanje pacijenta i lijekova; dublji poremećaj; kretanje dublje; zalaženje dublje prema izvoru lijeka; dublje u simptome uma; dublje u um; dublje razine, do carstva; dublju razinu od deluzija; zalaženje u najdublju razinu pacijenta, što je osjet i energija; dopiranje do najdublje srži pacijentovog bića; ili do dubljeg mijazma”.

Stoga, rekao bih da je očigledno da se vaš sistem homeopatije makar djelimično razlikuje od Hahnemannove homeopatije. Možete li malo pojasniti značenje riječi „dublje”, zašto ste uveli ovaj novi koncept i kakve je on razlike donio? Što se tiče i mog shvatanja koncepta, kako da znamo kada smo došli dovoljno duboko da možemo reći kako smo doprli do vitalnog osjeta?

RS: Ovo je prilično dugačko pitanje i veoma interesantno. Smatram, opet, da odgovor na ovo pitanje možete dobiti samo kroz praktičnu primjenu metode, bilo posmatrajući liječnika koji primjenjuje metodu, bilo da je sami isprobate u praksi.

366 IV: Dodaci

Dopustite da vam dam primjer: imao sam slučaj muškarca s tumorom na očnoj jabučici i on je to opisao kao da mu tumor uzrokuje određenu „neravnotežu” u očima. Onda je tu neravnotežu opisao kao osjećaj nekoordinacije i kako mu je koordinacija nešto najvažnije u životu; kako sve mora biti koordinisano. Nastavljajući dalje tim putem kazao je da je to kao koordinacija koja je potrebna pilotu dok upravlja avionom ili naučniku koji konstruiše raketu. To je koordinacija koja je potrebna glumcu koji izvodi predstavu uživo na sceni. Dao je još nekoliko sličnih primjera.

U jednom trenutku je opisao situaciju kada mu je punica učinila nešto iza leđa. Kada sam ga pitao kako se osjećao s tim u vezi, odgovorio je da se osjećao veoma razočarano i izdano. Sad, u datom slučaju vidimo emocije razočarenja i izdaje, i možemo pasti u iskušenje da iskoristimo rubrike kao što su „oboljenje usljed razočarenja, ili izdaje”. Međutim, kad pitate dalje: „Opišite razočarenje”, onda na vidjelo iznosite pravu individualnost pacijenta u datim okolnostima. Kad vam neko neočekivano učini nešto iza leđa, osjećanje razočarenja je uobičajeno i zajedničko, a ne individualno.

Hahnemann je uvijek naglašavao pojave koje pacijenta čine individualnim/jedinstvenim, a to su karakteristični simptomi. Kad u ovom slučaju pogledamo razočarenje, ono nije dovoljno individualno i karak-teristično. Moramo ići dalje.

Kada sam ovog pacijenta pitao: „Opišite mi razočarenje”, pacijent je rekao: „To je kao da me je neko udario pesnicom u trbuh”. Sad to postaje karakterističnije. Idemo korak dalje. Pitao sam ga: „Opišite mi doživljaj udarca pesnicom u trbuh” i on je rekao: „Osjećam se potpuno ugušeno”. „Opišite 'ugušeno'.” I tu se slučaj otvara i možete vidjeti da osjet ugušenosti postoji u mnogim područjima pacijentovog života, npr. kad pliva ili u klaustrofobičnim situacijama, itd. Taj osjet ugušenosti, uz osjećaj važnosti koordinacije i kontrole, kao kod scenskog izvođača ili pilota, dovodi nas do lijeka Argentum nitricum kod kojeg imamo kontrolu i koordinaciju, kao i gušenje. Taj lijek mu je izliječio tumor u oku.

Dakle, „oboljenje; razočarenje, usljed”, ili „deluzija; udario pesnicom u trbuh, neko ga je” predstavljaju površnije izraze. Duboki izraz stanja je ogroman osjećaj gušenja, ne samo u situaciji sa punicom, već u svakom području života. To je osjet koji je tako individualan i tako potpuno odvojen od spoljašnje stvarnosti da postaje najviše individualan simptom te osobe, mentalno i fizički. To je Razina osjeta.

Kad vidite osjet koji je i mentalni i fizički, koji obuhvata čitav pacijentov život, čitavu njegovu priču, i kad taj osjet vidite u dubini svih izraza – bilo da se radi o interesovanjima i hobijima, profesiji, vezama, fizičkim simp-tomima, itd. – znate da ste doprli do dubine, do vitalnog osjeta. Na toj razini

6. Neka pitanja čitalaca 367

sve dolazi na svoje mjesto. To je nešto što trebate vidjeti u praksi i onda će vam biti jasno. U teoriji vam to može biti nejasno, može prouzrokovati mnogo nedoumica i pitanja sve dok to ne vidite u praksi.

3. Kako pacijenti reaguju na stres – veza sa osjetom. GC: Neki nas homeopati uče da je način na koji pacijent reaguje na stres veoma

važan. U vašem sistemu liječnik pokušava od očiglednih razina doživljaja glavne tegobe stići do dubljih razina. Da li je tačno ako kažemo da, tokom tog procesa, liječnik ide od opisa tegobe do razumijevanja pacijentove individualne reakcije na tegobu? Da li je to slično onome što nas drugi homeopati uče, tj. da istražimo pacijentovu individualnu reakciju na stres?

RS: Da, mi istražujemo kako opis tegobe, tako i individualnu reakciju na tegobu. U određenoj tački istraživanja opisa tegobe i traženja nijansi vidite da je to isto što i reakcija na tegobu. Na Razini osjeta se sve spaja, i tijelo i um.

Kada pacijentov fizički doživljaj simptoma istražimo do najdublje razine, dolazimo do toga kako on reaguje na dati problem. Kad to istražimo do najdublje razine, doći ćemo do iste tačke, a to je osjet. Razina osjeta je tačka u kojoj se sve spaja.

Kažete da nas neki homeopati uče da istražimo pacijentovu individualnu reakciju na stres. Pitanje je do koje dubine, do koje razine nas uče da istražimo? Ako nas uče da sve istražimo do Razine osjeta, onda se u potpunosti slažemo.

4. Ljudski specifični nasuprot ne-ljudski-specifičnih osjeta. GC: U vašem sistemu liječnik teži pronaći ne-ljudski-specifične osjete koje

doživljavaju pacijenti, što direktno vodi do (ne-ljudskog) životinjskog, mineralnog ili biljnog lijeka koji će riješiti slučaj. U vašoj Šemi navodite mnoge osjete koji odgovaraju različitim biljnim porodicama – kontrakcija / skupljanje, zaglavljen, uvrnut / uvijen / usukan / izmotan / iskrivljen, kompresovan / sabijen / sažet, ugušujući, raštrkan, itd. – ne-ljudski-specifične osjete koje možemo pronaći u oboljelim ljudskim bićima; i van ljudskih bića, u prirodnim carstvima. U cilju razjašnjenja možete li nam opisati nekoliko ljudski specifičnih osjeta tako da nam razlika između ne-ljudski-specifičnih i ljudski specifičnih osjeta bude jasnija?

RS: Kad govorimo o ljudski specifičnim osjetima, ja tu više mislim na emocije, kao što su strah, ljutnja, ljubomora, radost, tuga, razočarenje, ambicija, žalost itd. Takođe deluzije, kao što su: da misli da je kralj, diktator, rob, princeza, mučen, proganjan, zavjere i slično. Na tim razinama, Razinama emocija i deluzija, mnogo toga je specifično za ljudska bića. Međutim, Razina osjeta je ono gdje krećete izvan ljudskog, u ne-ljudsko.