Percepcija i perceptivni

deficiti

? Vrste osjeta i percepcije

Vidna percepcija

Slušna percepcija

Taktilna percepcija

Percepcija mirisa

Percepcija okusa

Razlika osjet - percepcija

Osjeti nastaju fizikalno-kemijskim podraživanjem osjetnih

receptora i prijenosom impulsa u SŽS – u primarna osjetna

područja, gdje se odvija registriranje, analiza i kodiranje

podražaja – detekcija prisutnosti podražaja

Percepcija je djelatan proces kojim dajemo smisao i

integriramo osjetno podraživanje; proces višeg reda,

obuhvaća:

integraciju

prepoznavanje

interpretaciju

Neuropsihologijskim postupcima dijagnosticiramo

perceptivne deficite koje nazivamo

Agnozije

= nemogućnost prepoznavanja određene vrste

podražaja uz sačuvan osjet

Pet podtipova funkcionalnih zona

korteksa prema Mesulamu (1998)

1. primarna osjetna i motorička područja

2. unimodalna asocijacijska područja

3. heteromodalna asocijacijska područja

4. paralimbička područja

5. limbička područja

Specifična

za

modalitet

Transmodalna

Što je viša razina na kojoj je došlo do ozljede, to će nastali deficiti biti specifičniji i složeniji

Primjer: uništenje receptora nekog osjetnog sustava dovodi do potpunog gubitka osjetljivosti na podražaje (npr. gluhoća ili sljepoća)

Suprotno, uništenje sekundarnog ili asocijativnog korteksa – složeni i specifični deficiti

Agnozije

= poremećaj strukturiranja osjetnih informacija i

prepoznavanja uz sačuvanu mogućnost

doživljavanja pojedinih osjeta,

a nastaje kao posljedica oštećenja sekundarnih

osjetnih mozgovnih područja

- smetnje se ne mogu pripisati osjetnom, verbalnom ili

intelektualnom poremećaju

Vidna percepcija

Poremećaji vezani uz primarna

osjetna područja za vid

Kortikalna sljepoća – gubitak vida zbog

bilateralnih lezija

Hemianopsija = ispadanje polovice

vidnog polja - kod jednostranih

oštećenja

Poremećaji vezani uz primarna

osjetna područja za vid

Homonimna hemianopsija = ispadanje

ili obje lijeve ili desne polovice vidnog

polja

Kvadratna hemianopsija = ispad

vidnog polja u pojedinim kvadratima

Lijeva homonimna

hemianopsia

Desna homonimna

hemianopsia

Skotomi - ispadanje užih lokaliziranih dijelova

vidnog polja, uslijed lezija koje uključuju dio

vidnih projektivnih vlakana ili vidne m. kore

Poremećaji vezani uz sekundarna

osjetna područja za vid

Dva glavna tijeka vidnih informacija

Dorzalni tijek

Ventralni tijek

Percepcija Gdje?

Percepcija Što?

prostorna obilježja

informacije i

akromatski vid

M - sustav

prepoznavanje

lica i predmeta,

opažanja boja i

oblika

P- sustav

Vidna agnozija

= specifična agnozija za vidne podražaje koja nastaje

oštećenjem sekundarnih područja za vid

= nemogućnost prepoznavanja predmeta i oblika na

osnovi vidnih informacija

Osoba može dobro vidjeti pojedine predmete, ali ih

ne prepoznaje (ne može strukturirati u cjelinu)

Vidna agnozija

razlikujemo

aperceptivnu & asocijativnu vidnu agnoziju

Aperceptivna agnozija

vide, ali nejasno, pri čemu je oštećena percepcija oblika i strukture (npr. predmeti, slova)

oštećenje vidne percepcije

ne mogu prepoznati čak ni jednostavne crteže

ne mogu precrtati predmete ili upariti predmete koje im pokazuje ispitivač ili ne mogu imenovati predmete

moždani udar i anoksija, često difuzne, posteriorne lezije

ostali uzroci: tumor, krvarenje, demijelinizacija

češće oštećenje DH

ne mogu prepoznati predmet iako je vidna percepcija očuvana oštećena asocijacija percepcije s prošlim iskustvom; podražaj (predmet, slika) percipiran s dovoljno detalja

ali ga mogu kopirati i imenovati na temelju opisa

ne mogu opisati funkciju predmeta ili ga gestama predstaviti zbog oštećenja semantičkog procesiranja

bilateralne lezije donjeg temporalno-okcipitalnog spoja i pripadajuće bijele tvari uslijed infarkta posteriorne cerebralne arterije

češće LH

Asocijativna (semantička) agnozija

Pacijenti s problemima prepoznavanja

predmeta, najčešće u kombinaciji s ostalim

perceptivnim problemima, mogu imati teškoće

u raznim aktivnostima:

prepoznavanju osobnih stvari, biranja

namirnica i u dućanu, odabiranja predmeta i

oruđa za neki posao …

utjecaj na aktivnosti dnevnog

života…

Ispitivanje

Važno razlikovati teškoće prepoznavanja i

poremećaj imenovanja koji je dio afazije prepoznavanje predmeta

ujednačavanje predmeta s uzorkom

Pyramides and Palm Tree Test

Ispitivanje vidne agnozije

Važno razlikovati teškoće prepoznavanja i

poremećaj imenovanja koji je dio afazije

Ispitivanje vidne agnozije

LOTCA

• Identifikacija predmeta

• Reprodukcija 2D modela

Visual Object and Space Perception Battery

Rivermead Perceptual Assessment Battery

Chessington Occupational Therapy Neurological

Assessment Battery (COTNAB)

Simultanagnozija

Poteškoće u povezivanju dijelova u

smislenu cjelinu

Bolesniku pokažemo sliku predmeta ali

razrezanih dijelova i nepravilno

raspoređenih – ne može ga prepoznati

Oštećenje u prepoznavanju boja

agnozija za boje ili

akromatopsija =

nesposobnost prepoznavanja

boja u odsutnosti ikakvih

oštećenja retine

Oštećenje u prepoznavanju boja

bolesnik ne može ispravno imenovati boje, upariti boje,

pokazati boju koju je imenovao ispitivač te ne može razlikovati

različite nijanse iste boje

u teškim slučajevima, kod bilateralnih posteriornih lezija,

pacijenti vide okolinu kao crnu, bijelu ili sivu

neki vidovi nerazlikovanja boja, pogotovo na plavom kraju spektra su česti nakon oštećenja mozga

u ovih pacijenata često je prisutna prozopagnozija i deficit u

topografskoj orijentaciji

utjecaj na aktivnosti dnevnog

života…

Pri slaganju odjeće takvi se pacijenti obično oslanjaju

na taktilne znakove, a ne mogu upariti i uskladiti boje

Mogu imati problema s razlikovanjem hrane u

posudama i odabiru namirnica u dućanu. Često

shvate da su pogriješili na temelju okusa ili mirisa

Prepoznavanje lica i opažanje boja

Fusiformni gyrus

Prozopagnozija = nesposobnost prepoznavanja i razlikovanja

poznatih lica

• Procesiranje lica odijeljeno od procesiranja predmeta

• Lica - jedan od najvažnijih podražaja kod primata!

Prozopagnozija

= obično prepoznaju lice kao lice, no ne mogu

međusobno razlikovati poznata lica

u ekstremnim slučajevima, ne mogu

prepoznati sami sebe

stečene i razvojne

Prozopagnozija

Istraživanja ukazuju da je ovaj poremećaj

vezan uz ventralni tijek informacija

te na ulogu desne hemisfere u prepoznavanju

lica, naročito fusiformnog gyrusa

Prozopagnozija

Postoje određene naznake da osobe s

prozopagnozijom mogu nesvjesno prepoznati

lica koja nisu u stanju percipriati svjesno

(Pinel, 2002)

U praksi je važno razlikovati prozopagnoziju

od smetnji pamćenja – ne mogu zapamtiti ime,

ali nemaju prozopagnoziju

fMRI istraživanja

Neuroni inferotemporalnih areja za prepoznavanje lica

jače se aktiviraju licima nego bilo kojim drugim

objektima

Nepoznata lica unimodalne vidne asocijacijske

areje

Prepoznavanje poznatih lica transmodalne

kortikalne areje

Smetnje temeljne vidne

percepcije

Grieve (2000) pod smetnje temeljne vidne

percepcije ubraja smetnje u percepciji:

Boje

Konstantnosti oblika

Lika i pozadine

Sekvencioniranje

Konstantnost oblika

dozvoljava da prepoznamo predmete kad su

prikazani u različitim uvjetima; isti oblik u različitoj

veličini se prepoznaje kao isti

pacijenti imaju teškoće u prepoznavanju poznatih

predmeta kad se pojavljuju u neobičnim kutovima

gledišta ili bez pozadine

Na primjer, u oblačenju, odjeću neće prepoznati

ako je okrenuta gore-dolje ili unutra prema van

Oštećena mogućnost prepoznavanja na temelju

nepotpunih informacija

Ispitivanje dvosmislenim likovima pokazuje da

pacijenti s jednostranim čeonim lezijama imaju

teškoće

LOTCA – konstantnost objekta

VOSP

siluete

Smetnje u percepciji lika i pozadine

predmeti se ne mogu odvojiti od površine na

kojoj leže i od ostalih predmeta koji ih preklapaju

pacijent može imati problema s pronalaženjem

stvari, npr. sapuna u kupaonici, češlja u ladici.

Kod oblačenja, teško razlikuju odjeću od

pokrivača za krevet na kojem ona leži

česte kod fokalnih lezija, naročito tjemeno

zatiljnih područja desno

VOSP - figure koje se preklapaju

? ?

Kad gledamo po sobi, svaki je predmet

izoliran od svoje pozadine i od drugih

predmeta oko njega

Isti predmet se prepoznaje neovisno o

kutu iz kojeg ga gledamo i udaljenosti od

nas

Pacijent ima smetnje u povezivanju

predmeta s njegovom funkcijom

U socijalnim interakcijama teško

prepoznaje poznata lica

Percepcija lika i

pozadine

Konstantnost

objekta

Semantička

agnozija

Prozopagnozija

Taktilni poremećaji

Taktilna agnozija ili asterognozija

= nesposobnost prepoznavanja predmeta dodirom bez vidnih informacija unatoč normalnom osjetnom podraživanju

Unilateralni poremećaj – inferiorni parijetalni

režanj

Osobe imaju problema kad moraju napraviti

neku aktivnost bez da gledaju, npr. traženje

novčića u džepu, povlačenje patenta i u

poslovima koji zahtijevaju manipuliranje

opremom i aparatima bez gledanja

Poremećaji slušne percepcije

Auditivne (slušne) agnozije

Sekundarna slušna područja - vanjska strana

sljepoočnog režnja

Oštećenja u ovom području uzrokuju slušne

agnozije = nesposobnost prepoznavanja

poznatih zvukova i glasova uz sačuvan sluh

(audiometrijski nalaz ne pokazuje nikakve

smetnje)

Pacijenti sa slušnom agnozijom mogu imati

problema u razlikovanju glasova različitih ljudi

Ako se slušna agnozija javlja samo na jednoj

strani, može biti dio jednostranog

zanemarivanja (unilateralnog zanemarivanja)

Miris

Anosmija = gubitak njuha, primarni centri, traume

glave

Olfaktorna agnozija se odnosi na nesposobnost

prepoznavanja poznatih mirisa, uz očuvan osjet

Ovaj poremećaj može biti opasan za sigurnost

osobe, ako ne prepoznaje plin, dim, paljevinu i sl.

Okus

Ageusija = gubitak osjeta okusa i može biti

posljedica centralnih ili perifernih lezija

Okusne halucinacije, često udružene s njušnima,

mogu biti obilježja temporolimbičke epilepsije