26
1. Osnovni pojmovi OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA 2. Sistem SISTEM je: skup međusobno povezanih elemenata organizovanih sa svrhom postizanja nekog cilja Međusobnim delovanjem komponenti sistema postiu se ciljevi funkcionisanja sistema

OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

  • Upload
    others

  • View
    2

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

1

1.

Osnovni pojmovi

OSNOVE INFORMACIONO-KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA

2.

Sistem

� SISTEM je:� skup međusobno povezanih elemenata � organizovanih sa svrhom postizanja nekog cilja

� Međusobnim delovanjem komponenti sistemaposti�u se ciljevi funkcionisanja sistema

Page 2: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

2

3.

Sistem

� Sistem � Elementi sistema� Svojstva i funkcije povezivanja

(materijalne,energetske, informacijske)� Jednostrane i povratne veze� Struktura sistema

E1ULAZE2

E3

E4 IZLAZ

4.

Vrste sistema

� apstraktni, realni� otvoreni, zatvoreni� deterministički, stohastički� statički, dinamički� jednostavni, slo�eni� informacioni, upravljački

Page 3: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

3

5.

Informaciono upravljački

Upravljački podsistem

Objekat kojim

se upravlja

Informacije o stanjima i promenama

Upravljačke informacije

6.

Cilj sistema

� Cilj sistema:� skup unapred utvrđenih vrednosti i veličina

koje sistem treba da ostvari u nekom budućem trenutku svog razvoja

Page 4: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

4

7.

Stanje i pona�anje sistema

� Stanje sistema:� u nekom trenutku utvrđeni skup vrednosti i veličina

zadatih kao cilj sistema� Pona�anje sistema:

� Kretanje stanja sistema u nizu sukcesivnih trenutaka u kojima se vr�i snimanje stanja sistema

8.

Podatak

� Svakom stanju sistema pridru�en je određen skup zapisanih činjenica (brojevi, slova, audio, video zapis)

� Objekat posmatranja (entitet)� predmet, pojam, činjenica, pojava, događaj,

proces i sl, koji postoje u na�em okru�enju kao realnost

Page 5: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

5

9.

Podatak

� Podaci o objektima se predstavljaju kao diskretni nizovi znakova (simbolički model stvarnosti)

� Podatak� iskaz ili znak (verbalni, brojčani, slovni ...) � nekog prirodnog ili ve�tačkog jezika

� o nekom, ne nu�no, stvarnom stanju stvari.

10.

Entitet

� Jedinica posmatranja � činilac poslovanja� Klasa realnih entiteta � skup entiteta za

zajedničkom osobinom

� U informacionom sistemu klasi entiteta odgovara tip entitete (njen model)

� Model jednog realnog entiteta je pojava tipa entiteta

Page 6: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

6

11.

Ključ tipa entiteta

� Jedinstveno identifikuje bilo koju pojavu tipa entiteta

� Minimalan je sa tom osobinom

12.

Elementi podataka

� Identifikator, oznaka entiteta� Oznaka obele�ja

(atribut, kvalitativno svojstvo)� Vrednost atributa iz domena

(kvantitativno svojstvo)� Vremenska odrednica

Page 7: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

7

13.

Informacija

� Informacija predstavlja rezultat:� modeliranja� formatizovanja � organizovanja i � transformacije podataka na način koji uvećava znanje primaoca informacije

14.

Informacija

� Informatio (Latinski)� razja�njenje, izlaganje, osvedočenje

IZVOR INFORMACIJE

KANAL PRIMALACINFORMACIJE

� Informacija je subjektivna kategorija� postoji samo u odnosu na primaoca kome

umanjuje neznanje

Page 8: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

8

15.

Informacija

xi (i∈1,...,n) � stanje sistemapi (i∈1,...,n) � verovatnoća da se sistem nađe stanju xi

16.

Količina informacija

� Verovatnoća nastanka nekog događaja određuje se brojem između 0 i 1

� Količina informacija koju nosi saop�tenje čija verovatnoća nastanka je ½ - jedinica za merenje količine informacija

Page 9: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

9

17.

Količina informacije

Količina informacije je funkcija:

f(pi) = - log2 pi, gde je:pi verovatnoća da se sistem nađe u stanju xi

18.

Količina informacija

� Izvor informacija defini�e se brojem različitih događaja i verovatnoćom nastanka tih događaja

� Srednja količina informacija:

Page 10: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

10

19.

Informacija

� Podatak objektivno postoji� Informacija je subjektivna, postoji

samo u odnosu na primaoca kome saop�tava ne�to novo

20.

Informacija

� Podatak simbolički prikaz jednog elementa informacije na materijalnom nosiocu (medijumu)

Page 11: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

11

21.

Informatika i kibernetika

� Informatika jenaučna disciplina koja izučava:� načine oblikovanja� preno�enja� registrovanja� obrađivanja i � kori�ćenjapodataka i informacija

22.

Informatika i kibernetika

� Kibernetika - nauka koja se bavi:� op�tim zakonitostima upravljanja, � oblikovanjem,� prenosom i � obradom

informacija u slo�enim dinamičkim sistemima dabi se � otkrili i modelirali odgovarajući načini upravljanja

procesima u tim sistemima

Page 12: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

12

23.

Informacioni sistem

UPRAVLJANI SISTEM

INFORMACIONI SISTEM

UPRAVLJAČKISISTEM

IZVR�NISISTEM

ULAZ IZLAZ

24.

Informacioni sistem

� Informacioni sistem� skup ljudi i opreme� koji organizovano i primenom određenih metoda� vr�e

� prikupljanje� prenos� memorisanje� obradu i� prezentaciju

podataka i informacija

Page 13: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

13

25.

Informacioni sistem

� Zadatak informacionog sistema

� da dostavi informacije

� u pravoj formi

� u pravoj količini

� pravom subjektu

� u pravo vreme

26.

Informacioni sistem

� Realni svet - sve oko nas� Model nekog sistema je sistem koji u

određenoj meri opona�a funkcionisanje sistema kojeg modelira

� Informacioni sistem � model realnog sistema

Page 14: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

14

27.

Informacioni sistem

REALNI SISTEM

INFORMACIONI SISTEM

STANJE IZLAZNA TRANSFORMACIJA

PROCEDURE ZAA�URIRANJE

BAZA PODATAKA PROCEDURE ZAIZVE�TAVANJE

IZLAZ

ULAZ

PODACI O IZLAZI MA

PODACI O ULAZIMA

28.

Zadaci informacionog sistema

� Obuhvat, akvizicija podataka� Skladi�tenje podataka� Prezentacija podataka� Obrada podataka� Prenos podataka

Page 15: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

15

29.

Komponente informacionog sistema

� Računarsko-komunikaciona infrastruktura� Softverska infrastruktura� Aplikativni softver� Krajnji korisnici� Tim za eksploataciju i odr�avanje

30.

Obrada podataka

� Obrada podataka je svrsishodna delatnost transformacije podataka u cilju dobijanja informacija

Page 16: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

16

31.

Obrada podataka

� Sredstva za obradu podataka� Intelekt� Mehanička sredstva� Računari

� Vrste obrade� Ručna� Mehanizovana� Automatizovana

32.

Obrada podataka

� Mehanizovana obrada� obradu podataka vodi ljudski intelekt, a

automatizovane su pojedinačne operacije obrade

Page 17: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

17

33.

Algoritam

� Algoritam je: � tačan opis

� op�teg postupka re�avanja nekog problema (postupka obrade podataka)

34.

Korak algoritma

� Elementarna aktivnost algoritma koja se defini�e saglasno izvr�iocu algoritma

� Elementi koraka:� Operacija koja se u tom koraku vr�i (�ta treba uraditi)� Ulazni operanadi nad kojima se operacija sprovodi� Oznaka rezultata operacije nad operandima� Oznaka sledećeg koraka algoritma

Page 18: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

18

35.

Karakteristike algoritma

� Diskretnost� Algoritam je struktura predstavljenja nizom

elementarnih koraka � Određenost

� U svakom koraku algoritma mora da se zna koja se operacija izvr�ava, nad kojim podacima, koji je rezultat i koji je sledeći korak algoritma

36.

Karakteristike algoritma

� Konačnost� Početak i kraj� Mora de se zavr�i u konačnom vremenu

� �irina primene� Klasa problema koju taj algoritam re�ava

� Ulazni podaci� Izlazni podaci

Page 19: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

19

37.

Izvr�ilac algoritma

� Entitet (sredstvo ili osoba) koja nad ulaznim podacima sprovodi korake algoritma u cilju generisanja izlaznih rezultata

� Mora biti sposoban da razume elementarne korake i da ih izvr�ava

� Izvr�ilac algoritma� Čovek� Ma�ina (apstraktni automat, računar)

38.

Komponente izvr�ioca algoritma

� Medijum za:� Čuvanje ulaznih podataka� Čuvanje izlaznih podataka� Čuvanje međurezultata� Zapis postupka izvr�enja algoritma

� Izvr�ilac elementarnih koraka (operacija)� Upravljač tokom izvr�enja algoritma

(donosilac odluka)

Page 20: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

20

39.

Program

� Program je reprezentacija algoritma prilagođena konkretnom izvri�ocu algoritma

40.

Algoritamski način re�avanja

� Algoritamski re�ivi problemi� Algoritamski nere�ivi problemi� Problemi sa neizvesnom algoritamskom

re�ivo�ću

Page 21: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

21

41.

Zapis algoritma

� Formalani jezik� Dijagramske tehnike

42.

Blok dijagrami

� Obrada

� Odluka

� Granično mesto

Page 22: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

22

43.

Blok dijagrami

� Linija toka

� Ulaz

� Izlaz

44.

Algoritam

� Sekvenca� Izvr�avanje koraka bezuslovno jedan za drugim

� Selekcija� Uslovno grananje

� Iteracija� Ponavljanje

Page 23: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

23

45.

Primer algoritma za određivanje NZD(X, Y)

Početak

X, Y

Idi na korak 2

X ≥ Y

Idi na korak 4

Idi na korak 3

DANE

Idi na korak 4

Zameni X i Y

X > Y

Idi na korak 5

Idi na korak 6

DANE

Idi na korak 2

X ← X - Y

Z = X

Kraj

2

1

3 5

4 6

46.

Izvr�avanje algoritma za određivanje NZD(24, 16)

Početak

24, 16

Idi na korak 2

24 ≥ 16

Idi na korak 4

Idi na korak 3

DANE

2

1

Idi na korak 2

X ← 24 - 16

5

24 > 16

Idi na korak 5

Idi na korak 6

DANE

4

Page 24: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

24

47.

Izvr�avanje algoritma za određivanje NZD(24, 16)

Početak

24, 16

Idi na korak 2

8 ≥ 16

Idi na korak 4

Idi na korak 3

DANE

2

1

Idi na korak 4

Zameni X i Y

3

Idi na korak 2

X ← 16 - 8

5

16 > 8

Idi na korak 5

Idi na korak 6

DANE

4

48.

Izvr�avanje algoritma za određivanje NZD(24, 16)

Početak

24, 16

Idi na korak 2

1

8 > 8

Idi na korak 5

Idi na korak 6

DANE

4

Z = 8

Kraj

6

8 ≥ 8

Idi na korak 4

Idi na korak 3

DANE

2

Page 25: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

25

49.

Automatizovana obrada podataka

� Automat je uređaj koji:� po zadatom programu

� bez neposrednog uče�ća čoveka

� izvr�ava sve operacije� dobijanja� transformacije� prenosa i� kori�ćenja

energije, materijala i informacija

50.

Automatska obrada podataka

� Apstraktni automat� vr�i azbučna preslikavanja (preslikavanja

diskretnih podataka)� Karakteristike:

� postojanje konačnog skupa unutra�njih stanja� diskontinualni (skokovit) prelazak iz stanja u

stanje

Page 26: OSNOVE INFORMACIONO- KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJAKoličina informacije Koli čina informacije je funkcija: f(pi) = - log2 pi, gde je: pi verovatnoćadase sistemna đeu satnjux i 18

26

51.

Turing-ova ma�ina(Q, S, b, qo, qf, δ)

qf q0 Q � skup stanjaS � skup simbolaqo � početno stanjeqf � zavr�no stanjeb � prazan simbolδ � Turingov program

δ : Q × S→ Q × S × {L, D, _}

52.

Osnovni pojmovi

OSNOVE INFORMACIONO-KOMUNIKACIONIH TEHNOLOGIJA