)I

Ji

SADP.ZA,J: Strana

i.IISTOEIJSKI PRIKAZ MZVOJA PODTOGE ZA PISA],IJE IPAPIRA

Prvg podlogg za pi-sanje.... ....... .... ,......... r r . r. ].V.Plodice od' voska... r........ '.. '.. o... o........... r r.. 2

listovl razrri-Jr- biljaka kao podloga za pisanj€., ,,..,, 4

Papyrusr. r...... a r o. r r...... ?... a... r., r...... r.. , r..a a 5

Pergaroent r . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . r'. r . r . . ! r . . . t . r . . . . . r t . 6

ezi pronalazali papirar... o. '... '. r....,..........10Arabljani prenose'nadin proizvodnje papira u Evropu..13

Evropski historiJat papira........ r...,.. . r.. ,.... t , rI4SAVREI\IENA PRO]ZVOD}TJA VLAIOTA I PAPIRA

Dobivanje vlakna 1z krpa.,. o .. o. ... o. o. o .. ... r. ! r o ". .r2!Proizvod.nja vlakna mehanidkin putem... r.....,,.....,.23Ptoizvodnja ce1u1o2?r........... o..... .... o. r, r'.. t.r ..27

Proizvodnja vlakna iz starog papira...,.. .. . ,. .. .....35RUdNE LJEPEI\IKE

Sijela - smeda siva ljepenk€r. . r ..,... ,, o.,. ....., r.38

PROIZV0DNJA PAIIRA. . . r . . . . . . . r . . . . I . r . . o . . . . . . . . . . . . . r . . . .41

Dorad.a papirao................. ... ...... o.. r. t... , r r r48

Zaklju6ak. ...... . .... t. r.., ... ... .... .. r. t.. . .. ... r. r49

0SO.3I1{E PAPIRA..... o r. r. .......... .. t.................... r51

Papiri za pisanje - ad.ministracijll... ....... .,....,, , r55

Papiri za Btampu tisak....... . ... r... ... . ..... . ,...56TQmTT/tt nTEt-r/Tt-f ltDcm A ll^ DTDA tr n. I{ARAKTERISTIKE NEI(IH VRSTA PAPIM..r.. .. 1....,.. ...,.,..ot2 I

Klirnatizaeii&. r, r... i ......... r r. t r.. r.. '......... , r16!

::tl

LF

F

F

hr.

h

Formatl papira....r....... r....... ............... r r163

TgZina papira... r.. ................... r r......... ,..67UTVRDIVAi{JE IilALITETE I 0SOtsIl:]A POJEDII'IIH VRSTA PAPIRA...7O

Utvrdivanje otpornosti papir&. ., .... .. r,. ... ., r. ....7O

Utvrdivanje uzd.uZnog i popre6nog smjera vlakanacakod. papiT8c.r. r' ?.. ...r G. r.. . ... ... r . . . . . . r . . . . . . . . . . . . . . ..t, .72

dvrstoia Savijanja..................'........ r....t r....7JUtvrdivanje debljine papira..,.......-.............r .,74

SadrZaj pepela u papirll.'......... 1...'. r i..............?4Nadin utvrdivanja sadrZaja drvenjade u papiru... "...75i:iadin utvrdivanja stepena keljenja papira. .... ..., ".75Ispitivanje provid.nosti paplra. . . . . . . . . . r , r . . . . . . . . ,76

Odrcdivanje stepena poXutjelosti i stalnosti boj d,,.77I{adin ispitlvanja propusnosti papira.... . . .. . .......78iLazl-ilcovanje jednoslojnih od vi5eslojnih papira,, .. .?B

I

i

l.t"

Stand.ard.ne vrste papi-ra u proizvodnji na5eind.ustrije papirae . ... r. ....... r. . ' .. . . .. ..... r...

SLOZEI{II fl.,r VISESI,OJNI KAP.TOI'II ....,.,...... .,, ... o,.. . o

POVP.,5Ii'.iSKI OPLE},IEI{JEI,TI ?ltPIRI I IGRTOI'II. . . . . . . . ., . . ., . .

TUFREGIfI.RAIIJE I OPLIJl,ntlJIVr\iiJE ?APIRA'.., o .,.. ...... .., r

Gu-mirani papirf .. r..... r.. r....... ................CEI-,OFAI[. . t . . . . . . . r . . . . . . . o o ' r . . . . . . . . . . . .. . . . o . . . r . . . . .

70a.lJ

, .83

. r85

. .88

,.96oo

oo

.101

.111

.115

Proizvodnja celofana. ., ..,. .

Vrste i prinjena celofana...Stampanje cglofano.. o r.... .,Izrad.a celofanske ambalaZe. .

l a a a a a aa a a a. a a a a a aa a,

a aa a a a aa aa aa a aa a a a a a a

aa a a a a a a t a a a o a a a a a a l a

\

\

ELSTOR:LJSKr_ PRIKAL RA_Z_Vo.IA PoDLOGE ZA PISAN,JE, I Fg-pIR.A

PrIe p-odloee za plga$je

Sta 3e na5lur davnirn preclna poo1uZllo keo prvl rnaterlJal oE

zaplslvanJe nJlhovth misl.l, to nam nlJe poznato, e vJeroJat-no da to ntkada neCeno ni eaznatl u poJodlnoettne. Od togvrencna Je prollo gvakalto viSe hl$adla godlner D8 ntJo atdudo 5to su ac tragdvt o torae izgubtll, stnrnilt, 1zgorJ511,ill na nekl drugl ndtta ntstall u gueten nlakn pr€thlstrrtJc1 trletoriJc dovJc6rnEtvc,IrfrterlJt po*nltf ttrj o ton Jrrtr lonl tsrtl rlrrroqgJelcna 1z ptdlno u Julrro-franouako! polilaJfnf DofilonJl, koJlpo svoJ prl.Licl pred.stavlja dio napravc zs, zatezaaJc 1uba, ana kome su ucrtane trl male dlvotinje 1 nekollko [nlJa,Iz vremena koja se radunaju po naudenJaclna ,r. Z5-fr*0OO go-dlna prije na5e ere, od.nosho priJe na3ega nadunanJa vrenongsra6uvale su se na spilJskin stijonama po SpanlJi 1 ;uinCJFrancuskoJ nnoge slike tada3njih Ijutll. Te sllke prcdltavXla'rju uglavnom ZivotinJe, a naslikane su reznln zenl.Janlnr boJaroauz pomoi Zivotinjekih magti. Medutfun, ovakvl orteZt nigu b111slgurnl u pogled,u trajnostl, a narodtto ako Je trebalq ka.neneplode prenositi.,Zbog tih razloga ljudi su blIi prisiljenl da potraZe n9lrtr no-vi na61n kako bi evoja elova 1 svoje crteie utisnull u te plg-6a eigurniJe i trajnije. Tako je doBlo do toga da eu rnakorrepodell urezivati il-i, bolje redeno, uklesaveti r: te plode.Takvo plsanJe je poznato svakom od nas, Jer smo lna}l prlLiked.a vidlmo, u prvom redu u rnuzejima, stare kamene plode na ko*

.Wjlma se joE jedva raspoznaju slova. Taj se na61n pisanja za+drZao do na5ih d,ana na nad.grobnin 1 drugtm sporneniclma, nanatplsina javnih zgrad.a i uopie u svim onim prilikama u kojt-ma je potrebno d.a se neEto zapiEe rrza vJedita vremenart.

l/

L

i_

I

III

I

I

t_

n Kako je to bio veoma tedak 1 naporan posao, ljudi su vremenom

preBli na plsanje po glinenlm plodama, koje su pravili od me-

kane g11ne u debljini od oko dva centimetrar & po zavrEenom

ispisivanju subili su ih na. suncu i1i u zasebnlm peifuna, istoonako kao Bto su ukra5avali I pekli svoJe lonce od gline (grn-

6arija, keramika). laj nadin pisanJa bio je vrlo raspt'ostra-

njen i u tehniEkom pogledu vrlo razvijen, 5to zaklju6ujemo po

rnnogobrojnim naLazima iz onoga d.oba, medu kojima se nalazinajviSe priznanlca, ra6una, te druglh trgovadkih dokumenata.

Samo na jednom mjestu, u razvalinama stare asirske prijestol-nj-ce Ninive, pronadena je u clrugoj poloviii pro5log vijekaditava biblioteka aslrskog cara Asurbanipala, stara preko

dvije i po1 hiljade god.ina. Po miSljenju najduveni.jih naude-

njaka, ra'6una se da je tu bifo oko dvlje stotine tisuia knji-

Bar od kojih su se mnoge sastojale od po nekoliko d.esetina,

pa dak i nekoliko stotina takovih ploda, Veliki broj takvihploda je pronaden i one se danas duvaju u muzeJ i'ma Pariza,

Londona i Beda i mnoglh drugih gradova.

Plodice od voska

Na omr tehniku. pisanja nadovezvJe se po s1r-6nosLi pisanja po

plodlcama od. voska. Te su plodice u stvari. izgledale istonako kako su i-zgledale d.o nedavno upotrebljavane plobice od.

Skriljevcar po kojima su na5i osnovcj- uditi- pisati" Plodice

od voska su pravili tako da su uzimali komad deblje daske l1islonove kosti, koja je sa jedne i sa druge strane bila izdub-

.e-

l.L

L

2F

-..-*'t'-'-,-r-t--

L

ljena u obl-ilru plitkog korita, a zattm se u ta udubljenja na-

si-pao rastopljeni vosak, desto pomije5an sa Iojem, toliko da

pokrlje, ditarnr izdubljenu povrEinu, all tako d.a povr5ina to-ga voska bud.e nlda od okvira koji dlni strane izdubljenog ko-

ritanca. Zadatak toga okvlra bio je,u tome da Etiti vosak is-to onako ]cao Eto je drveni okvlr na5e pgznate Skolske plodlce

Etitlo Btcrll j evac, .

Po "trosku se ptsalo isto onako kao i po mekanoj glini, samo E

tom rszlikon Bto se EeIj eznL Eiljak, sa kojim se pisalo po

vosku, zagriJavao kako bi lak5e ulazio u povrBinu voskao Do-

bra strana tih vo5tanih pLodica bila je u tome 3to su se one

nogle upotrebljavati t a& povremeno obnavljanje, (dakako ne

jedgrom nego)" viEe puta. Ono 5to je na nJima bilo napisano,

moglo se lagano opet j-zrarrnati sa kornadiiem toplog Zelyeza itako p1o61cu udiniti ponovo upotrebljivom za pisanJe, zapravo,

isto tako kao Eto su to do nedavno dlnlla djeca sa svoje 31eo1-

ske ploEice od. Ek:riljevca kada su naplsano brisali mokrom kr-pom 1Ii spuZvom. 0vako priredena plodica zvala se |ttabula

Tazatt, Eto znadL prazna plodlca, a taj se izraz u prenesenom

srcislu zadr?ao i do nadih dana"r V- .Vo3tane ploEice sur izgleda, pronaSli Grcl, a1i su ih prihva-

til-i, kao I literaturu i mnoge druge elemente grdke kulture,'preEao u ltaliju i tu se udomaiio. Takove tabl-ice su upotreb-

1Java1l daci u Bkolama, trgovci. za radune, svedenici za crkve-

ne potrebe, pjesniei za svoje stihove, i ljubavnici za svoJu.

korespodenciju, Tablice su se d.ugo zadr?ale u upotrebi i jo5

u XVIII vljeku u Parizu Je postojao cdn Izradivada takovih

plodica,

L'

I

l.I

-3

Slidnc ovim plodicama bile su i one, drvene, a presvudene gip-som i1i bijel-om bojom, koje su bile rabljene u starom Rimur, a

koje su nazivali rfalbumtr, Bto znadi bijelo. U Kini su drvene

plodice prevladili Lakorn i po njlma pisal-i ugrebavajuii slova.

Na raznim krajevima svijeta kao materijal za pisanje upotreb-

ljava se rnnogo kora od d.rveta o

'l-,istovl raznin. biljaka kao pod1og,.

za.*p-Lsqu-9--

-JoB u" pri.davna vremsns _lndiJi:i su ric!-1.- :t,-' J-,-Linul icej'* da od

velikih i :rrelih palmi-lih listovr sijcku kt;inade od"re'dene ve-

l-idlne, da 1h nnroditim postupkom i zbtSele , izglada ju i pomo-

iu ulja impregnirajil da budu elastidni kaicc i-rj- po njima mogli

pisati ig1om. Slaganjem ve d'ig broj;:, takovih lj-stova, na,stajale

su ditave knjige, koje su s.+ 5aj: i pr"r5-L.'-ilL.-; . oL",,zez.Lv;t,'Le, o,

rubovi se pozlaiivaii" sl.idno ka,o licd nr,E j-.h danrir,;;:.n k;.,l.jiga.

Interesantno je da.uroclcnj-c:- :.la c,'boiti Qi ji-on,i piiu jo5 i danas

na llstovima palme , zvo.ne ta.Iip.ut,

S1i6an, erli savrEeni j i na6in proi-zv.rct:'t: j a, ;ra r,.,:"i.1:lii, za pisa-

nje otkrili su narodi l,/lekslka i S::'ec1.::ij.. Amet.'.ik':. A.ztektn kojisu u XIV vijeku osnovali svoju mcdr-u d:'Zav'r i u r:";oj ::azvj-li

jednu veoma visokxr i samorodnu (atlr;ol,r'loiit-l) kul-t'.r:u. pi'oizvo-

clili su odli6an materijal za pisan;e, -l-jepljenjem vlakanaca

kaktusa agave na tanku lroki-eu od. jelc:na. Pleme Maja proizvo-

dilo je materijal zc pi.sanja i:l i-ir::L "r.,ir,,,i:?',-i

Lrd '7-j.-'-(t,ijaca ctrve-

ta gutaperke, koja su natopil.i u nelccj snoi'i i f.i:'ep,::r'i:L'ali

L

glpsom.

,3

--- -*-"-'-\-*,.--+ ":'.- .-'+- 'i*+rJr€.--t

LqlJrue

JoE 4000 godi-na prije na5eg radunanja vremena, dakle prijegotovo 6000 godlna, u Egiptr-r je pronaden jedan odlidan mate-

riJal za pisanjerkoji je ostao u upotrebi oko pet i po1 hl-Ljad.a god.ina. Taj materijal se doblvao od jedne b_arske b1lj-ke, koja je uspijevala u dolini rijelcc Nil. a narodito u nje-noJ delti, te je znala narastl i do pei me'bara vi-sine, Papy-

rus je kao biljka dosta neuglednog oblika i spada (prema bo-

tanici) u rod trava, lcao i sve oetale vrste trske. \Dok su se podzenmi dljelovi te biljke upotrebljavali za ljud-slan. h:eanu, ,od nadzemrrlh cl.i-jr;]-o,ra su starj- Eglpdani pravil-lnamjcB baj, sandale, 6amce, dije1.',.'e kuda, a od vlakna su pra-

vili uZad., jed.reninu i druge pot.'ct.,: za clncvni Zivot, te su

je upotreblJavali I kao {o;ruo.Od srZi nad.zernr:ih dijelo.ra papy:r-'irs!r, ];ac j- od tj.5ia, starl

.

Egipiani su priredlvali iz,vl'sinir llicr.'L,r)i:i-"i;1f za plsanje, kojije bio dosta s116an naHe:n cl"aria5-,.,c-,rr p.rpiru. Proc:s dobivanja

papira izgledao je ovakoi pcrlroca dur.gog i tal:I.:og noila cijepallsu masu srdike na d.uge i tanke, 5t:r 3i:'c tralce. Zatim su tetralce pomoiuL ljepila od iste bil-jke ili d:.ug;im ljepilom, li-jepili jedan uz drugi, a preko ov-h .l ,"i,'-,pii:i- sr.r druge trake,

- u poprednom pravcu - dali-l-c, kao ia.nei, !1;':,: p1ode, Pap;nrus

se di jelio po icvalite-ti, ic je srabi;i- blo od dva sloja, a

bolji od detiri slojar unak.,:sno''"ii1-oicnilr lis';iia" Poslije pre-Eanja, su3enja i gladanja pomodu kcsti, kamenon ili Ekoljkom,

listovi su se obrezivalj- i tarla:i.n s,: d.-lvcro Ze1jeni oblik u

vidu vrpcc i1i svitka, a kojr s',:6.,r:i;,--'ri.l-i rrr'1o dugadki.

:

_-t.r&* *.

l)a. jc papyrus kao tr)odlo-ga z?. pisanje bio vrlo'cj;ier$€nn-e_Jruxo-=

go j- tv'a'lenr srrjedodi to da su egipatski faraoni stavill papy-

rus pod rnono.pol, a kasnije, kacla su Egipat osvojili Rimljani,tvavzi-l.:- su plaianje danka u papyrusu, a ne u drugoj vrijednoJrobi (zlatu, robovima, dragom kamenju i drugom).

Prcma starirn lcronikama, Alel<sandar velilci dao je osnovati u

Aleksandriji vel-1ku bibliotel,a u l.:ojo.j je bilo sakupljeno pre-

lco pola rniliona svitakao Ta biblioteka uniStena je po kalifuOmirru (64.togoo.co ) koji je sve ii.ao spaliti, Savremeni kroni-

t

iari, da. bi ilustrirali opseg biblioteke, zabiljeZili su da jeqa svjejrna rn te biblioteke Tol,eno sedam velikih gradsklh ku-

pe1j. (imama) r-l'ez tri str:ii:ie dana o

?apyrr',s je bio vrlo i;bar niaaii iirri'.crj-jalr tc je kod Egipia-rli: i s; rsjednih naroda ostao u up;trcbr sve do prlje otpriliketisuiu todina, dok ga nije potis ruo nriogo oolji- i neuspored.ivo

.j':i'tini;i paplr, a djelomid.. ",u! pr,ijc toga pcrganent.

Essesiqes!.

JoE u pradavna vrcriena 1;ojccL;-iri.naror-L:- su p:-sal-l na koZama od

rirznih Zrvotin.':i, i] kada jc u Evropi- pir;j;ITDt3 bio na sve stra-'ne \yailen kao odtidan ma,tci:ije1 za plsarrjc, pojavio mu se jedan

vrlo ozbiljan talcrnac, llo je bi.c perganrcnt koji je, ako je

vjerovati lcgendi-, nastao ovako. U egipianskom gradu Aleksan-

driji na.lazila se 6uven;r bibllc'teka sa oko milion 1pol svi-taka papyrus.Ie koju su. stvorj.li i krez vijekove popunjavali

faracnl rz, rli.nastijr, Ptulo'ncja" Oko dva vijeka pr:je radunanja.

{

sv

l='L.

^:r-\-"

:

;I

s b

L

na5e ere, produlo se da je biblioteka u maloazijskom gradu

Pergamonil. prestigla po broju svitake aleksandrijsku bibliote-ktir, 5to je neobidno razb1esnilo fcraona koji je u to d.oba v1a-

dao. Da bi onemoguilo d"aljnji razvoj pergamonske biblioteker.faraon Filadelf je odlu6no zabranio da se u Aziju izveze (pro-

da) i najmanje kolidine papyrusa.

Pergamonski car da bi dosko6io toj nesreii, naredio je svojim

na jboljim majstorj-ma da proriadu nadin kako 6e usavrEiti pre-

radivanje koZe, koja ie biti podesna za plsanje knjiga. Onl

sur svakako, marljivo prionuli na taj posao i taio je nastao

pergament. Grad Pergamon pc kojem je taj proizvod dobio svoje

ime, po'stao je brzo i ostao vrlo dugo najduveniji proi-zvadad

cve pod.ioge za pisanjeo

Pergament jo tanka, naroEtto obradena ko?a, koja se dobije

specijalnim postupkom od. ko?a sj-tnih domailh Zivotlnjaz koza,

ovaca, mageradi i drugih, KoLe su prvo natapali u krednom m11-

jcku, nakon 6ega su ih paZljivo odistili od ostataka mesa i.

dlaka, Zatim su napinjane na d.aske, su5ene i gladane Skoljka-nia, kredom 1 vulkansk.i-rn pepelomo Nakon toga su te ko?e natapa-

ne u naroditim uljima da bi clobile potrebnu clastidnost. Za re-dovnu upotrebu pergament je ostavljen Zuikesto-bijele boje,

kakav jc postao po za,rc1enoj obradi, Za narodito svedane svr-he bio je obojen crveno ili purpurno, a za crkvene potrebe

crrLo. Na ovako obojenlm pergamentima pisalo se zlatnom i sre-brnom bojour.

;Sto je pergament bio tanji, to je bio i skuplji, od.nosno sku-

pocjeniji. Iz historije nam je poznato da je izradivan i tako

:

|=

,t

2J--\t-

yu*.

-\7

l

-7

I

l.

tanak pergamenb da je cijel-i svitak mogao da se stavi u ljus-ku oraha. Cuveni rimski govornik Clceron, kojl je Zivio u

lost. prije na3eg ra6unanja vremena, zabiljelio je da je vi-cilo jed.nu in'i;elesantnu trubu pergamenta koja je mogla cijeladei s:'ba:r.e u ljuskrl oraha e a na kojoj su bile napisane dvadeset

i dec:-ri- pjesme iz duvenog grdkog eposa 'rllijadarr.?ergar.ent se u upotrebi pokazao mnogo bolji od papyrusa. Pri-je svcga lako se rezao i nije vremenom postao lomljiv kao 5to

je to bio sludaj sa papyrusomc Dok se na papyrusu moglo pisa-

ti sa-mo sa jedne straner ho pergamentu se moglo lijepo plsatis obje strane, A kad se pokazalo da ono Eto je napisano, tz

bilo kojih razloga nema vi3e vrijednosti, onda se lijepo is-trugalo noZi6em, nakon 6egc se na,pergamentu opet moglo pisa-

ti. Dakako d.a su to bj.le dvije velike pred.nosti nasuprot papy-

rusu, Medutim, to nisu bile i jedlne pred.nosti pergamenta. U

podetkrn su oci pergamenta pravljr,ns trakc, a tz njiLt svici ze

knjiger, l,;ao Eto su bili do tada pravljeni iz papyrusa. Potom

;ril };utri u.vidjeli da se pelgament moy',e lako slagati u sveske

-: knjige j- da je to nnogo ;ednosiavnlje i praktidnije pa su

nastale knjige od. pergamenta., Ako se plode od. voska po svom

obl:i-ku nogu smatrati pretedama na3ih danaEnjih knjiga, ove

knjigc od pergamenta nisu viSe pretede llego prave knjige.

Za nale pojmove danas to su bile vrlo vel-ike, upravo glomazne,

knjige, ukori6ene u masirme korice od d.rveta, presvudene debe-

lom svlnjskom ili govedom koZomo Da se knjiga ne bi suviBe 10-

rnila i kidala, ona je sva bil.a okovana u metalne plode, a oso-

bito na uglovima i ru,bovima. Sa strane, gdje se knjiga zatva-

l-.:

st{;

a

r.

>

fit

-8-

5

f\--- -q,

rala , nal'azrle su se te5ke kopde, a 6esto i veoma komplicirar

ni zatvaradi (brave). Dragocjenije i luksuznije knjige pres-

vla6ene su raznobojnom koZom i suknom (samt), ukraEavane zLat-

nim i srebrnilo. ukrasima, dragim kamenjem i slonovom kosti. Da-

kako da su takve knjige bile vrlo skupe i da nisu bile pristu-pa6ne Sirlm slojevima naroda" I{njige su u to doba bile. isklju-diva privilegija najbogatijih feudalaca i malog broja sveieni-ka. U samostanima i crkvama, gdje su takve knjige sluZile za

javnu upotrebu, bile su providene lancima i vezama uz neki ka-

meni stup ili ztd,, kako bl se na taj nadin osigurale od. kradeo

Porcd svih svojlh odlidnih kvaliteta i prednosti, pergament

nije d.ugo mogao da potisne papyrus rz upotrebe. Gfavni razLog

treba traZiti u tome Eto je bio relativno skup, a potreba za

pisa6im naterijalom je biLa tol-ika d.a je bilo nemogu6e nakLa-

ti toliko ovaca, telad"i ili rnagaraca kolika je bila potretra.

Zbog toga je i pergament morao ustupiti mjesto mnogo jeftinijemi praktidnijem matcrijalu koji je podeo osvajati Evropu u dru-

goj polovici srednjega vijeka izmedu 1l-00 i 1500 godo n a to je

svima nama clobro poznati papir.

Pored svega, pergament imade i danas primjenu, ali samo u na-

ro6itim prilikarna, te je tako na pergamentu izradena Povelja

Ujed.injenin naroda, te neki drugi svedanl (deklarativni) me-

dunarodni dokumenti i ugovori (npr" Po5tanska konvencj-ja),

f-f-f

t

t

9

'

IEnrezj- pronalazadi papira

JoB prije nego Eto je pergament potisnuo iz upotrebe pa.pyrus,

pojavila Be jedna nova materija koja je ubrzo potisnula per-gament radi svoje jeftinoie i odlidne primjeneo To je bio pa-

plr i1i hartija, koji je toliko isprepleten sa Zivotom savre-

menog Eovjeka i njegovom lculturom, da se ovaj bez n1ega viEe

ne bi rnogao ni z:rmrslitiOko hiljadu godina prlje nego 5to se paplr pojavio u Evropi,

njdga su vei izradlvali T,r.nez:-. Papi-r i nadin njegove pror,z-

vodnje pronaEao je 105. godine na,5c ere d.irelctor carske tvor-nice oruZja i ministar poljopri-vrede rnandarin Tsai Lun. Do

tog pronalaska dovell su ga iisto ekonomski razlozi, jer je

svj-la na kojoj su Kinezi do tada pisali, biia suviEe skupa,

pa je trebalo pronaii neki jeftinij-,. i pr.iklad.niji naterijalza plsanje.

Treba napomenuti da nostoji jedna stara kineska legenda koja

taj znadajon pronalazak veZe vz jednu velikuq upra\ro k:rtas-

trofal-nu nevolju koju je podneo kineskr narod" Ta legenda ka-Yze da su ncsretni K.lezi. L1 to vrijeme jmair na vlasti silovi-tog i vjerojatno sulr-rdog vla.dara,, koji je svojom glupom poli-tikom rzaz,vao jed.nodu5nu i vrlo o5trr,r krj-tikril srrrh tacla5njih

kineskih lcnjiZevnlka, filozofa i pjesnika. Da bi im so osve-

tto, olr jc narcdio cla se i-madu sakupit; sve knjlge, u ono

vrijerne ve6 vrlo bogate kinlske kultur'e, (Kina je bi-l-a naj-kulturnija zenlja onoga doba) i da sc rnoraju spaliti. Uvida-

juii svu tragediju ove sulude i barbarske nareclue i u LeLSi

da za iduia polcoljenja saduvajrn djela klneske literature,

\-

:I

?

a

-i

t=It

10

pisci su se sa svim Zarom krrlturnih pnegalaca dali na posao

njenog obnavljanja, nastojeii. da obnove po sjeianju 'sva unj--

stena oJela

U podetku su qni lrlsali- na svili, kao 5to su to i do tada

radiliu ah kako su potrebe rasle iz d.ana u dqn, postavio se

sam po sebi problem pronalalen1a jeftinijeg, a prikladnijegmaterijal.a za pi.sanje, Tada se 'uoga posla prihvatio poznati

Tsai Lir.n" Dakle Tsai Lun je prvi d.o3ao na ideju" da u kamenim

mlinovima samelje da.ure cd srrilenih buba, (sa kojih je pret-ho'dno bjlo slcrnuto svlleno pred.ivo), neke trave, vlakna bam-

busovc trske, s'bare ribarske nreZe, slamu od. riZe, stare krpe

i koru od dr.,.d.cvog drvetar pd da ocl te melja,ve, pomoirr. vode ikre6nog mlijeka (ceda) r nadini iiaBu " Zatin je dobj.venu kaBu

.

preli.o :.:oko detverouglastog sita, nadinjenog ocl tankih bam-

busovlh nltir a pove zart:rlt svileninr, koncem, i mehanidkim po-

kretanjen sita, kao tst; naEe cl.omadice siju braEno, rasprosti-

_rao je kaEu u jed.nolidnorn eloju po ci-"ielorc si'cu. Vlakna su se.,ne taj naJin isprenletal-a, a voCa je kroz sltc ot.iecala" Na

'taj rraiin se dobio sj-::ovi list papi-ra, koj::re veoma paZljivo

skidao sil sita i star,'ljao na, posebne daskeo a zattm suBio na

suncu" OsuBcni listgvi papira slr. u sveZnj.evima preEanl u d.r-

venim prcBama, p.j:enazivani l-jep:-1oin, a onda gl-a6ani sa slo-

novom lrosti- i obrezivar-: ,

Taj, takg -lrimitj.vnr nadj.n.proi-2voo.nje zadr?ao se .u Kini ido naEih clana, a kako su Kinezi svoji.rn pronalazadkim d.arom ibeskrajnim' strpljen.iem taj za.nat'dc'r;jerali zansta do savr5en-

stvar Fojeclinim vrstana njihcvog papira ni danas io5, usprkos

Irr' **llF- +*:-'-;":-

.l

f ra'a,

ttlr

rL\

t:f-nw

*1qlt

s

h*a

hry'L,;

{a.

11 -

l0L:'t

\

njihovoj visokoj cijenir h€ mogu na svjetskona trZl5tu d.a se

suprotstave ni najfiniji proizvodi savremene izrade na5ih naj-mod"ernj-jih tvornica papira.

Kineski, rukom izradenl papir, nezamjenljiv je u upotrebi za

v'azne specijalne svrhe, kao za luksuzne umjetnidke mape (drvo-

veza, bakroreza i sl. ) ili za bibliofilska izdanja vrijednih,knjiZevnih djela. Kineski papir se takoder pokazao 1 veoma ot-poran prema zubu vremena. l,/i:rogi- od tih papira saduvali su se

iz davnih vremena, do naEih dana. Tako je nprr u Tibetskojpustinji pronaden veii broj rukopisa na kineskom papi-ru, ismatraju se kao najstariji saduvani primjerci.K:rnezi su vrlo ljubomorno duvali tajnro prolzvotlnje papira iuspjeli su je sa6uvati gotovo punih pet vljekova, Istom oko

610.9. saznali su za tu tajnu Japanci i tako je ta vjeEtinastlgla preko Korej.e u Japan. svakalio da je tako uspje5nom du-

vanju ove tajne d.oprineo i poznati kineski zid., kao i njihovnadln Zivota, a posebno loi i to 3to su znal-:- pravilno ocije-niti znad,aj toga pronalaska uopie. Japanci su u osnovi proiz-vodi]i papir na isti nadin kao i Kinezi, sanno su u njegovoj

prolzvod.nji- podeli. prlmjenjivati druge materi je (sirovlne ) , u

prlrom redu koru jed:rog posebnog dudovog d.rveta, koju su ras-tvarall u obidnnn cedu od pepela. duveni japa?ski, papi.r kojise Lrz Kineski smatra za najbolji na svijetu, i danas se joE

u osnovi izraduje na nadin vrlo slidan ovom prastarom, i izistih materi-ja, samo Eto je njegova cijena toliko vlsoka d.a

se uopie ne moile govoriti o tome da bi se on mogao takmiditisa papirom izradenim na stroju. Rukom izradeni papiri su red.o-

:'sr\

Ii-

L

c

T2

Y

vito vanred.nc dvrstoie i otpornosti, a

Lani vod.eni znak rad.ionlcc lcoja ga jena nj i-ma se obldno na-

1zrad.i1a.

Arabljani prenose nadi-n proizvod.njepapllq_g pg_qlt]L __

Da bi paplr prodro u Evropu, a potom i u ditavi svijet, treba-

1o je dekoti joE skoro vijek i po1. To se dogodilo tek godine

751, kad su Kinezi, kao savczni-ct nekih turkmenskih plemena,

napali orukjem Arape, koji su bil-i u ratu pr"otiv Turkmenar

Arapima je rrspjelo da odbiju turnkmensko-kj-neskl napad I da

zarobe vc6i broj Ktneze., medu kojima se nalazilo i nekoliko

njih koji su znali tajnu proizvodnje papira, Da bi olakEali

svoj te.|ak poloZaj robova, oni su tu tajnu odali Araplma. Tako

Arapi 75I)g, osnovali prnr radionicu papira u gradu Samar-

kandu:, .L.rrr-.,rrj oj Buhari u Uzbekistanrrl.

0d togr. vremene podlnje erapska proizvodnja papira, koja se

- V. .neglo pro5irile po ditavoj arapskoj drZavi. Do na5ih dana sa-

iuvani su ncki ru-kopisl z& koje su strudnjaci pouzdano utvrdi-li da potje6u rz IX vijcka. Prema rezultatima kemijske anallzQ

izgleda da su stare lanene krpe bile glavni rnaterljal za izra-

du papira u arapskim rad.ionicarno,r Nakon nelcog vremena Arablja-

ni su u tu svrhu podeli upotrebljavati l-an i druge vlaknaste

biljke. Pamuk, medutim, izgleda da su onj- u tu svrhu upotreb-

ljavali vrlo malo ili nimalo. Saduvani prirnjerci toga papira

Lz istodnjadkih radionlca i d.anas joE lmaju dvrstu i solidnu

strukturu, kao i sjajnu povr5inu.

t

-l

I'+

L

I

I

'

I

Arabljani su uspjell da tajnu proizvodnje papira saduvaju pu-

na cetiri vijeka, a vrlo skupo su ga prodali kao svoj proiz-vod., kao 3to su to dinili i sa nekom drugom robom: ekserdiii-nor nirisnlm uljina, biberom i paprikom. Proizvod.nja papira

bila je kod njih vrlo cijenjena, te su se njom bavl1i samo u-6eni ljudi, sudlje, pisari, u6ite1ji, sveienici, udenjaci iknjiZevnicl, a oni su nadin proizvodnje papira duvali kao naj-veiu tajnu.

_

Evrjp skj-_Jris tql];Lq! pap ir.A

U svojim mnogobrojnim ratnim pohod.ima, koje su Arabljani pod.u-

zi-mal,i u iduiim. vijekovima po juZnoj Evropio oni su na6in pro-

izvodnje papira proEirill i protiv svoje volje po Si-ciliji,Grdkoj, Italiji i Spaniji. U svim tim zemljama papir se ubrzo

podeo proizvoditi na isti na6in kao i kod Arabljana - rudnlm

putem. Najstariji saduvani papiri sa grdklm tekstovima, za kio-

je se danas zna, potjedu tz XIII vijeka.Prva radionica papira u Evropi spominje se l,I54.g. r i to u

Jativi u Spaniji.. Trebalo je da prode oko dvanaest vijekova

d.ok je tajna proizvodnje papira prodrla iz Kine u Evropu. Su-

de6i po tome, duvenl kineski z!d., kojeg su Kj-nezi podigliskoro cijeli vijek prlje Tsai lunovog pronalaska, odigrao je

vrlo dobro svoju ulogu. U ltaliju je vjeEtina proizvodnje pa-

pira prodrla za vrijeme okupacije Sicilije, a prema izv1esnim

podacima izgled.a da je Italija u XIII vijeku imala prvenstvo

--\

i

l-I

Ii

-jj

y' u prolzvodnjl papira. Sicilijanski i Spanski papiri Lz toga

vremenar po svojoj kvaliteti i nadinu lzrade, slidni su starim

istodnjadkim papirima. Papir raden u lta11ji, bio je vrlo c1-

jbnjen rad.i kvalitete, te je bio poznat pod imenomrrvelun ilivelinrr. lfirogi proizvadadi su svo j proizvod. oznadi]-i vodenim

znakom. Iz sjeverne Italije nadiu prolzvodnje papira preEao je

u Njemadku oko XV stolje6'a", a Lz te zemlje u ostale zemlje

Evrope: u Francusku, Holandiju i druge zemlje, U to vrijeme

su vei u Njemadkoj osnovane prve tvornice i1i, kako su ih on-

d.a zvalL, rrmlinovi za preyadu papiratr.

-t

l[elcako u to vrijeme je podeo pgpir sve viSe d.a nad.omje5tava

pergament, koji je bio, istina, bolji i dvr56i, a1i i znatno

skuplji. Posebno zato Eto ga nije bilo dovoljno da podmiri

rastude potrebe za podlogom za pisanje. Interesantno je, me-

dutim, da se pergament. kao podloga za pisanje zadr\ao i d.o na-

5i-h d.anan Tako se na pergamentu i danas piBu razni medu-d.ri,av-

ni ugovori- (deklaracije) povelje, diplome i s1i6no. '

U naSoj zemljl je prvi mlin proradio u Goridanama kod ljublja-

\

Q-t

-\-<\

\-

l?\

O

F

1

si

:r

a} 'at

't

-. '1 tr rDr-J

; ne, podetkon XVI vijeka, a godine 1880, osnovana je na5a-prva

tvornica paplra na SuBaku,:-\ Epohalan pronalazak Ivana Gutenberga iz grad.a Majnca u Njema6-

\\-r koj 1440.9. koji je pronaEao pomidna sIova, a koja se mogui)!-

\ sloZiti, TazloZiti i ponovno sloZiti 1 Stampati, mnogo je do-

. prineo veioj potroBnji papira. Kniige sTru se mogle brize i. u vi-5e primjeraka umnoEavatl, nego na dosada5nji nadir, u prepiea-

vaonama (scribtoriumi'). BrZoj, boljoj i jeftinijoj proizvod-

;r- nji papira doprinijeli su i nekl drugi j-zumi, kao HOIENDER,

kojeg su lzumili Holand.ezi, a koji je po njima dobio i i-me.

Taj il,;,tm ubrzao je proizvodnju papira, a zadrlao se i do na5ih

i dana u gotovo ne.izmjenjenom obliku.Kad.a je proizvod.nja papi-ra prenesena u Evropu, svakako se on

. -.-'',3

-j nije mogao proizvoditi iz bambusove trake, jer se nije 1sp1a-c-tilo dovoziti glomazne sveZnjeve te trske 6ak tz Julne Azije

. i1i nekih drugih krajeva, vei se morao pronaii- novi materljalkoji ie biti sposoban da zam1enl trsku, a kojeg 6e dovoljno

biti u samoj Evropi.Tako se doElo na ideju da se bambusovaTtrska zamijeni starj-m lanenim krpama, 5to se pokazalo vrlo

i dobrj.m. Kada se u tom uspjelo, pojavio se novi problem, kako

da se na 5to pogodniji nadin vrHi usitnjavanje starih krpa,

1 bijeljenje i medusobno vezivanje vla1ma, u svrhu da papir

r. bude Eto bolji za pisanje -i tlsak. Tome je mnogo doprlneo go-- dine 1807. I11ig iz Ebersbacha kod Darmstad.tar koji je p:rvi

i primijenio kalafonij kao veziva vlalcna u masj..-

fako se za dugi ni-,z godina papi:r proi-zvodlo iskljudivo iz Is-p&r al-i sad.a vei osim l-anenj-h, upotreb.ljavajril se i pamuine i

-. 16 r,

l"

i1q\.I

\;+

f\.+

ri'

konopljane, dakle sve na bazi biljnog porijekla. U to vrijeme.

papira je trebalo sve viEe, a krpa je bilo sve manje, jer su e

se krpe podele upotrebljavati u proizvodnji. nvoga tekstila.Sve je to uticalo da se podeo tra?it:- materijal, koji bi ba-

rem.jednim dijelom zamijenio manjkajuie krpe .

Pored mnogih, tako je i Nijernac Fridrich Goitlob Keller; tra-dio nadin da se krpe zamijene sa drvetom kojega je b1lo dosta.

Promatrajuii ose kako prave. gnijezd.o, zapazio je veliku s116-

nost. osinJaka sa papirom i uvjerilo ger da je na dobrom putu,

God. 1843. on je bruEenjem d.rveta dobio materiju, i1i bolje

redeno vlakna, koja su bila sposobna da nadomjeste jedan dio

krpa u. proizvod.nji papira. Keller je time izumi-o tzv, nrehaniE-

ku preradu d.rveta, a vlakna je nazvao drvenjadorn il1 bru5evi-

nom, koja i danas imade primjenu u proizvodnji papira, U spo-

men toga, u gradu Heinichenr,l stoji spomenik na.kojem je likKellera pri.kazan kako promatra ose pri gradnji gnijezda, od-

nosno, oslnjaka.

,t<5'

|}

-

^*.,atb

*.

"tr

F

I1

f:L

-f,.Dal jn j i znadaj ni pronalasci

rzvodnju papira su svekako

1750. i pronelaza]r Francuz,a

z,a, bolju i brilu indus trj- j sku pro-

pronala zak beskra jnih si ta godo

Luis Roberta koji je L799,g"

rrl-TEr

konstruirao prvi stroj za prolzvodnju papira u beskrajnoj

traci.Izum i izgradnja brzotisnog stroja po Fridrich K6nigu ggdine

1812. doprinijela je tome da se papir, pored drugih potreba,

podeo jo5 v15e traZitl za tisak ve6ih kolidina knjiga, koje

vi5e nisu bile svojina povlaBtene klase ljudi, ve6 su i ostalislojevi naroda podeli da .kupuju knjige razli6itog sadrZaja"

Pronalazak mehanidke prerade drveta je upravo epohalno otkri-6e, liao i ostali pronalasci za ubrzanje proizvodnje papira,

ali rastuie potrebe nisu nrogle biti podmirene zbog pomanjkanja

potrebnih krpa, Englesici- nau-6enjaci Burgess i Watt prona51i.

su 1854.8. prvi, tzv, natronski postupak kemijske prerade dr-veta u vlakno, koje je po svojlm osobinana moglo d.a zamljenl

lspe. Nedostatak toga vlakna je bio u tome 5to je papi-r, izra^den Lz takove celuloze, bio jako smede boje ( a i danas) pa

nije bio podesan za pisanje, vei se upotrebljavao samo l;ao

motni papir. Njemac Dahl prona5ao je iB79.g, dobivanje celulo-.

ze po sulfatnom postupku, ali je od te celuloze izradeni papir

lmao lste osobine (smedu boju) kao i natronski papir, te se

upotrebljavao kao omotnj- papir,

Pronalaskora sulfitnog postupka za dobivanje ce1u1oze, a kojije 1867.9. pronaBao Amerikanac Tilghman, konadno je omoguiena

izrada papira bijele boje, sposobnog za tisak i plsanje, Pro-

nalaskom kemijske prerade d.rveta u vlakno, sposobno za izradu

kvalitetnih papira za pisanje, tisak i ambalaZu, konadno se

umanjila vaZnost krpa za izradu pojedinih vrsta papira, L{edu"

tim krpe su ipak ostale sirovina za dobivanje vlakna tz kojeg

'\

,

,\

I

A

-18-

se i danas lzraduju najkvalitetniji papirir ro koje se. postav-ljaju posebni zahtjevi, kao kod papira za novlanice j- kod ci-garetnog papira,

Pronalaskom i primjenom cel-u1oze i -drvenja6e, kao osnovnlh

slrovina u proizvodnji papirar podela se ind.ustrija paplranaglo razvj.}ati, tako da je tz ku6nog obrta postala ind.ustrl-ia. Tako danas imamo strojeva za izradu papira dija je radna

Birina d.o 7 mt a brzina stroja je takva da daje tralcu papira,duZine 300-400 metara u jednoj minuti.stari rudni na6in izrade papira njeguje se i danas u Njemadkoj,

.Ital1ji, Japanu ,i- Kini kao kuini obrt, te se tako lzraduju ne-ke posebne vrste papira za specijalne svrhe, kao Eto su blbLl-ofilska izdanja pojedinih knjiZevnih djela ili tzv, grafidkihlistova bakroreza, drvoreza, litografija i druglh,

Pltanj a:

1. {oi*_su bil-e prve podloge za pisanje i gdje su one prona-dene?

+

-\

t

2, 9ajg su nastale vo5tane p1o61ce,je bilo jo3 nekih podlogb u vidu

3, Neki narodi su koristili dijeloveje i koji narodi?

keiko su 1zg1eda1e i da liplodica za pisanje?

biljaka za pisanje - ko-

4,tr).

Sta je to Papyrus i demu je sve sluZio?

Na koji nadin je od biljke papyrus pravljena podloga zapisanj e?

6" Ttg je osnovao u Aleksand.riji velikrl biblioteku, a tko jeistu unl3tio?

7,Sta je to pergament, gdje je nastao i demu je sluXio?

1g

8. Na koji nadin je izradivan pergament i rz, 6ega?

9" Kakovu prednost je imao pergarnent prema papyrusu?

l-0. Na koji na6in su oslguravane knjige od pergamenta od kra-de i tko je njih mogao posjedovati?

if 1l-. Kako to cla pergament - iako bolji i trajnijl - nije izupotrebe istlsnuo papyrus?

). :r2. Tko je prona5ao papir.u dana5njem obliku, Bdie i kada?

13. KoJi su materijali posluZili Tsai Lunu za proizvodnju pa-

" pira, te kako je papir pravljen?

1{, Gdje i danas rukom proizvcden papir ostaje nezamjenjiv?

15. Kolitco su dugo Kinezi uspjeli saduvati iajnu izrad.e papirata u kojoj zemlji se zatim proizvodio?

:> G.rbo Tz 6ega su Arabljani proizvodili papir, a kada su nadinproizvodnje donijeli u Evropu?

l-7. Koje evropske zeml-je su prve pristupile proizvodnjl paplra ta koja se u tcme posebno istakl-a?

- l-8. Koji 1zum je uticao na veiu potro64j u papira i brilu izva-du lcnjiga?

i 19, Iz dega se,ie kasnije u evropsklm zemljama prolzvodio'> paplr?

20o Sta je j-zumio Fridrich Gottlob Keller, te kako je nazvaoCobiveno vlakno?

zir, Tko je i kada lzumio prvi stroj za izradlu papira u beskraj-noj traci?

\ 22, Euglesl<i naudenjaci Burgess i- Watt prona5li su nadin do-bivanja vlakna tz drveta, kacla i kakve je osobine to vlak-no i dobiveni papir Lz njega?

v 23. Tko je pronaBao i kada na6in, dobivanja celuloze _po sulfit-

nom postupku i kakove je osobine bio papir izraden iz teceluloze?

24, Da li se i gdje danas proizvode rudni papirl?

20

;. .G...-'$ ler

aa

trn

*<F

h.

-------- t

gdje se isjekrrr u male lcomad.e oC nekoliko centimetara. Taj

stroj imade okretne cilindre na koSima su udvr5ienl o5tri no-

Zevi, koji krpe daLje usitnjavaju., Tako usitnjene krpe ponovo

se ispra5uju kako bi bil-e sposobne za daljnju prer.ad.u,

Potpuno ispraEena i ra5dljana vlakna odlaze u tzv, okruglikuhad, koji se za vrijeme procesa kuhanja neprestano okreie.Kuhanje se vrEi u otopini krednog mlijeka i luZnog kamena,

dakle po natronskom postupkura pod prltiskom pare od 3-4 at-"mosfere o Za najfinlju vrstu materijala upotrebljavaju se b1a-

varni Tastvori Tadi toga C.a

bi se dragoc j eno vlaknoV r o V V q5to viSe saduvalo. Kuha-

nje traje obldno 3-7 sati,'..'

a za zagrijavanj'e slutLvod.ena para, Jed.nlnn pu-

3

r5

.$

{t

i

s

:l.{l*_' i

ditava

koja semasa se ispuSta iz kotla i ona ima ujed.nabenu boju,

t\t.

kreie lzmedu sive + gotovo crne, O'rako doblvena masa se od.vo-

cli r,'r specijalne naprave. u kojima se ispire u velikim kolj.dj.na-

ma ,vod.e, a koja stalno i otide tako d.a rr masi ne ostane ni5'ta

od luZine u kojoj je kuhana"

Tako lsitnjena i oprana vlakna odlaze u tzv" ?rholendererf

za koje smo vei rekli da su unapred.ili proizvod.nju papira.

llolend.er je u stvari jed.na kada rr kojoJ se d.obiveno vlakno

ra5dijava u vodio d.a bi se dobila vlakanca poaSednake ve116i-

11€ n

I

i-

C''I

&

d 22 'r

!

Nalcon toga odlazi vlaknasta masa u bazer,e za bijeljenje, gdie

se to 6ini pomoirx. spojeva klora i drugih kenlkalija.Po zavr3enom bijeljenju masa se ponovo ispire u velikim ko116i-

nona voc1e, tako da se ukl-one i najmanje kolidine klora, kojlStetno djeluje na papir, U tu svrhu upotrebljavaju takoder

kemikalije - fiksirnatron i druge. Ovime je proces dobijanja

vlalcna tz krpa zavrBeno te je vlakno sposobno za izxadu najfi-nijih vrsta papira na papirnom stroju. Na takve papire postav-

ljaju se posebni zahtjevi, tako na cigaretni d,a izgara bez

clina i mirisa, a na papir za novac da je otpo4an na habanje icla se nc r.roZe imitirati (falsificirati).

Pitanj a:

1o Koje vrste krpa doLaze u obzir za pyorzvodnju v1akna?

2, Kako se postupa u tvornici sa krpama da bi bile upotreblji-ve u daljnjoj prolzfodnji?

3o 0.,ri5i tehnoloEki proces dobivanja vlakna u okruglom kuhadu?

4" Dobiveno vlakno'12 krpa imade tamnu bojur pe Eto je potreb-no diniti cLa je izbjeli?.(1je vrste papira se prolzvode tz vlakna dobivenog iz krpa?

Proizvodnj a vlalcra mehanidkim putemv .-.:_gryn_J 399_LJ- r:_ orqjr e_v:Lnq_

;

t'..( 0tkri6em proizvodnje clrvenjade - mehanidkom preradom drfeta :

koju je godine 1843, udinio F.GnKel-ler iz Hajnihena u Saskoj,

razv:-1'a se snaZna lnd.ustrija jer je mnogostruka upotreba drve-

njade u proi-zvodnji papira, kartona i ljepenke.

Oslm celu]-oze_, koja se dobije keroiiskom preqad,orn drveta, druga

val,na slrovina u ind.ustrlji papira je drvenj-ada, koja se pro-

i zvodi mehanidkir!_lsec a!_gm_brq5eqkl. drveta.

-

Kao slrovina za proizvodnju drvenja6e sluZe detinj ari-t smreka

i jelar & u posljednje vrijeme sve viEe i 1i5iari, i to u

glavnonr topola. Drvo za mehanidku preradu u d.rvenjadu. mora se

o6istiti od kore i potkorice. To se moZe postiii na dva nadi-

na: rudno, rlakljanjem u Sumi i mehani6kim putem, pomoiu naro-

6itih uredaja, pri 6emu ima neEto viEe gubitka zd.rabog drveta

ili jeclraca.

Prema nadinu proizvodnje razlikuje se bijela i smeda d.rvenja-

6a. Bijela se dobije bru5enjem drveta u naravnom stanju, zbog

dega imade priroclnu boju upotrebljenog drveta, dok se smeda

prolzvodi bruEenjem drveta nakon njegovog prethodnog obradiva-

nja perom. Bijela drvenja6a, u odnosu na osobine.celuloze, je

krhlca i bez Zilavosti, a njena se kvallteta ocljenjuje na os-

nol r finoie njenih vlakanaca, pa se yazl:kuju fing, srejg;ie

lj,99. i gggg_gglne1g-!-g_Jgg-!S.. Smeda drvenja6a prolzvodi se od

clrveta lcoje je, prethodno kuhano u pari, u kuhadu, cilindridnogoblika, duZlne 6-10 metara i- promjera oko 2 metra. 0d duZine

kuhanja zav1si kvalitet,a i boja smede drvenjade. Sto je pro-

ces duljcg trajanja, to je boja tamnija, a vl-alcra dulja, te se

bruEevina prlblii,ava osobinama polucelu1oze.

['l/:

I

L

{

24"

W

x

g-

tr\3

,$

ii :---. -

!i::I a_-1iI

i

: . ;^::-:-t't'

j".-.1 , ''r

F,F\'+ i'\l1-'

;;\

Tehnolo5ki proces bruEenja drveta vrEi se brusevima razl-i'6itelconst::ukcije i sistema, a svima su stanorriti dijelovi zajed-

nidkl: brusni kamen od bazaltne 1avo, uredaj za r:cgul-isanje

pritiska drveta na brusnu plohu kamena, uredaj.zil o5trcnje ka-

mena, cLovod. vod.e pod pritiskom za diEien;e plohe brusnog kame;

na i kuii5ta. Obzirom na sisteme koji su u nrlmjeni, posto.je

brusovi sa hid.raulidnim pritiskom, kao i oni sa automatskim

ili kontinulranim nadinom pritiska.NajvaZnijim sastavnim dijelom uredaja smatra se brusni. karaen,

jer o njegovim d.i-menzijama, zrnatosti i broju okretaja, ovisine samo ko1i61na, nego i kvaliteta proizved.ene drvenjadeo Dal-J

-rr# vaZni dijelovi su pre5e, kojih imarle d.vije iLi vi5e, pomo-f

{ 6u kojih se drvo stavlja pod pritisak na brusnu plchrr. Nekit'r brusqvi unjesto prese imad.u sa strane lance kejima se sloj dr-

5

L

t

t

€d

,!

'{a-;,\

veta priteZe ka brusnoj p1ohi. Osobine prolzvedene drvenjade

ovlee o jadini pritiska d.rveta na brusnu p1ohu, kao i od tem-

perature pod kojojm se brusi. Na taj na6in postojl hla,ll:o i

,toplo bru5enje, dak i d.o 70o C. Uz navedene faktore" kval-j.te*

ta i kolidina ovisi i o o5trini brusne plohe r po se zato ona

mora povremeno oEtrlti.Iz brusa d.obivena razvodqjena kaBa vlakanaca prclazi so:-b:i.re-

rima raznih konstrukcija, a odvojene Eestice, koje ne produ

sltom, odlaze u rafinere, gdje se podvrgavaju raBdl;avariju inakon toga kruZno se ponovo vraiaju na sortiranje.Od.govarajuia vlalrra, koja produ sitoun sortire::a* odlaze u sa*

birnu kadu, odakle se preko zgu5njivada sa 3-4% suhoie od.v,rcre

pumpom u pogorl. paplra i1i se odvodnjavaju sa 25-28% suhcde u

obliku preklopljenih paketa da bi se uskladlBtill ili t:'anspor-

tirali. Kako je prirodna boja drvenjade Zudkasta, to se oila v.

stanovitin sludaJevina joE i bijeli, i to u redrrkti-rnj.m sred.-

stvtma, koja su u osnovl razni. bisulfiti ili spojevi. kl-crao

I pored toga Bto su vlalma d.rvenjade kratka i lcru'ba, ona. jena51a Siroku primjenu zbog svoje nlske proizvod.ne cijenes pogc-

tovo u odnosu na celuLozu, Zbog svoje volumenozr:.cs"ij- pcgoC-na

je za izrad.tr papira, kao dodatak celulozj-o 0d 100 kg cl::veta cio*

Ui;e se 9O-g2 kg d.rvenjade, 5to je dokaz velikog lsl:orlEten;aua tLme i rentabilnosti...

U posljednje vrijeme uvada se novi postupak, k.ojin sc d.z".rc

usitnjava kao za proizvod.nju celuloze i tako dobiverra i;r,ijesj-a*

vina impregnira sa hladnon razredenom natrijevc:ri aui:.nom kr.,ardr;

vrijemer a ond.a se u tzv, defibratoru ra5dijava -i- ni:.kcn sr;.i:'ti-.

i

a

t'

a'

-2$-

ranja ,bijeli. 0vako dobivena vlalara su elastidna i po svojinosobinama slidna su polucelulozj-.

Osim ovih, imade jo5 razni,h postupaka, a svi imad.u za ciljEto veii postotak iskoriStenja drveta t vz dobra mehanidka

svojstva d.obivenog vlakna za proizvodnju papi-ra.

Pitanj a:

1. Sta poarazumjevamo pod mehanidkom preradom drveta i tko jtrje prona5ao?

2, Kako se naziva vlakno dobiveno iz drveta bruEenjem i gdjeimade primjenu?

3, Kakovo mora biti drvo za proizvodnju drvenjade?

4, Kakove su osoblne bijele drvenjade u odnosu na celulozu ikoliko se vrsta proizvodi?

5, Na koji se nadin dobije smeda drvenjada, te kakove su jojosobine?

Proizvodnia celul_qze

Celuloza je vrlo znadajna materij a kulturne tekovine danaEnji-

c@r Bez celuloze se ne moYze zami-sliti preno5enje duhovnih vri-jednosti, i raznih tehnidkih d.ostignuia, Bto se vrEi Stampom,

t. j. novinama, dasopisima, knjiZevnim djelima i drugJ-m putem.

Celulozu je stvorila priroda, jer njena proizvod.nja podinje

vei u biljci, - na polju i u 5um1. U stvari, celuloza se ne

proizvodi, nego se samo izdvaj a ia biljke drvenastog porijekla,i to iz detinjara i 1i5dara, Osim d.rvetat zd proizvodnju celu-

1

{--t'

27-

;\

.{

trska, slama Lltarlca, a narodito ri.l::na slama, kao i ktrlcuro-

wovinu lVledutim, svaka sirovina zahtijeva specifidne uredaje

I tehnoloBki. proces proizvodnier te je rijetko da r",* jednoj

tvornici koristi viEe vrsti slrovina (npr. d.rvo I slama).

U na3im tvornicama za proizvodnju celul-oze upotrebljavaju ses

drvo liBiara - topola i vrba, a bukva za viskozu i umj"1.

vlalcno, t

riZina sl-ama.

Celuloza imade p:rimjenu - osim u industriji paplra - i u d.ru-

glm d.jelatnosiima, kao za prolzvodnju vje5tadkib vlakanar c@-

lofanan vjeBta6ke svile, plastidnih masa, nrateri jal:a z.a izora-ciju, u kemijskoj industriji boja, lakova, ljeplla, a i u in-dustrijj- naorudanja"

rz ovog kratkog navoda moZemo ocijeniti znadaj cel-uloz,e u sa-

vremcnom Zivotu.

Osnorrna sirovina za proizvodnju celuloze je drvo, a glavnisastojci su mu:

- cel-uloze

- lignina

- hemiceluloze

smole, nasti ipepela

Drvo posmatramo u prirodi- ircade:

- koru

50%

30%

t6%

4/o

.1-

- potkoricu ili likojedrac srZ - i1i zdravo d.rvo

28*

Za, protzvodnju cel-uloze potrebno je samo zd.ravo drvo ili jed-

vec; a ono se sastoji rz siiuBnlh sud.ova 1li cljevi, koje zo-

vemo vlakna dlve!_a. Kvaliteta vlakna svakog drveta zavisi od

toga gdje je raslo. Drvo koje je raslo u hLadnijem podneblju

i na veioj visiai, imat 6e vlakno dulje od onoga koje je raelo

p toplij,em kraju, odnosno, u rarmici ili u vlaZniro dolinama,

Celuloza se proizvodi, kako je to vei i ranije redeno I iz dr-veta 6etinjara, a takoder j- iz slame i tropskih trava, trske

i clrugih d.rvenastih maierija.

Kemijski sastav celuloze je slijedeii:- ugljika- kisika

- vodika

45%

49%

6le

Celulozu ne vid.imo u d.rvetu ili u kojoj drugoj biljci i ne mo-

Zemo je razlikovati od drvenastih naterija, Lzv, "li€glnatt iostalih sastavnih dijelova drvetar pe makar to gledali i pod

velii;im poveianj em.

Da dobijemo iz drveta potrebnu nam celulozu moramo primijenitikenijskl postupak i sredstva za odvajanje drugih sastojaka dr-

veta, a prvenstveno izluZivanju lignina da bi nam ostalb celu-

loza kao nerastvorenl ostatak

Da bi se proizvel-a 5to kvalitetnija celuloza, potrebno je da

luZina (lciselina) prodre u tkivo drveta. Radi toga se proiz-vodnja celuloze, vr5i pod utvrdenim uslovi-ma i to:

- u hermetidki zatvolenim posud.ama,

- pod od.redenom temperatdrom i tlakom

-. kod odredenog rastvora kiseline i: tadno od.redeno vrijeme.

2q

t

;.r

Da bi se postigao Zeljeni rezultat i celuloza jednolidne kvall-tete, drvo se sijede u podjednake komade, tzv, trijeslovlnu,jer bi komad.l raznolike velidine zahttjevali duZi proces kuha-

njar a da pri. torae ne bi dobili celulozu jednolidne kvalitete,Posudu - kuhad - u kojoj se d.rvo kuha natopljeno sa kiselj.na-fior zagrr;avamo postepeno sa parom, a to znad:- da raste pri-tisak u posud.i. Kada se postigne odredena temperatura, drvo

je kuhano, t. j, lignin se od.vaja iz d.rveta i pretvara u lignin-sulfonsku kiselinu, a ostaje samo .ce1uloza. Kuhanje cijel-eko1i61ne drveta mora biti podjed.nako izvrBeno i radl toga je

vaZno, kako smo vei naglasili, da lsjedeni komadiii drveta

bud.u podjednaki. Da bi se ovo moglo postiii, d.rvo. treba da bu-

cle podjed.nake suhoie, kako bi cljela kolldina drveta upila u

seb:e podjed.nake kolidine kiseline.Drvo odredeno za proi.zvodnju celuloze mora biti:

- probrano

- odiSieno od. kore i potkorice i'- prosu5enoo

?robrano znall da cjepanlce i1i oblice budu podjednake deblji-o@r bez krrga i velikih iskrivljenja.OdiEiono od kore i potkorice moZe biti na dva nadina, i toru.dno, od.mah u Bumi, ili mehanidki - kasnije u tvornici - po-

moiu posebnih uredaja. zalto mora blti prosuEeno vei je objaS-

nj eno o

psitnjavanje d.rveta vrEi se na sjekiro-stroju, di;a konstmk-cija je takova d.a su 3-4 noila pridvr5iena na jakoj delidnojp1odi, koja rotacijon sljede drvo u sitne plodice 3-5 cm d.uZi-

t-

ai

t'

.f

-?O-

!.-

Ileo Drvo clolazi u stroj u kosom poloZaju prema nozelrima, tako

c1a nastaje kosl Tez, 5to poveiava povr5i-nu isjedenlh dirvenih

plodica, a time olak5ava prodiranje kiseline i pare u d.rvo.

0sobita se paZnja mora posvetiti sortil'anju trijeslovlne d,a

bude podjednake ve1i6ine, jer o tome ovisi jednoli6no kuhanje,

a kroz to i kvaliteta celuloze" Zato se trijeslovina narodi-

tim uredajirna prosijava kako bi se odstranila sva piljevj.na.Trijeslovina se zattm transportira pomoitr jakih ventilatoralcroz cijer'l u silose, koji su smje5teni tznad kotlova gdje se

vr5i kuhanje"

Da se lignin noZe pretvoriti u lignin-sulfonsku otopifiu, potre-

bna je kiselina, t.j" djelovanje kalcijevog kiselog sulfi.tana drvo o Za rastvaranje llgnina i dobivanje celuloze iz drveta

postoje d.va nadina:

a) natronskj. ili sulfatni posiupak, kojeg su pronaSli

Englezi Burges i V'/att 1854"9. ib) sulfitni postupak, kojeg je pronaBao Amerikanac

Tilghman 1866,g, i koji je danas nnogo ra5i-renlji u svijetu.ltratronskirn ili sulfatnim postupkom d.obije se celuloza smede

boje, imade dobra mehanidka svojstva, te se od nje izraduju

tzvo natron papiri, a od njih se izraduje uglavnofil razna amba-

IaLa (vreie za cement" gr'Iojirro i sl, )

Sulfitni postupak ciaje ce1ulozu standardno bijele boje, od

koje se izraduj,u tiskovni r plsaii papiri,Sve vrs'be celuloze mogu se naknadnim postupcima bijeliti pomo-

iu klornih spojeva. pa se takova celuloza upotrebljava za iz-radu snjeZno bijelih papira"

'c

i

t'

3L

a-

-

t-,,

za dobivanje potrebne kiseline pr?i se rud.ada pirit u specijal-noi peii, uslijed dega se razvtja sumporni dioksid. ovaj plinse ventilatorlma tjera u bazen koji se na]:azj- ispod tornja za

lcreEo Preko kre6a stalno tede vod.a i tako stvara kalcijev bi-sulf it, od.nosno, kalcl j eva luZina. Ovu tednost radnici zovu.VjoS i kiseli lug, Iz bazena kiseli 1ug prenosi se u sakupljad,odakle se po potrebi prebacuje u kotao za kuhanje drveta.

Kotl-ovi ili tzv, kuhad:l, u kojima se vrEi kuhanje d.rveta sa

kisellnama, nadinjeni su iz kovanog lerjeza. plode pla5tasi:ojene su medusobno zakovicama ili sr.r, medusobno zavaretTe.

Kako se kuhanje vrEi sa kiselinom koja najed.a Zerjeze, to su

kotlovi obloZeni sa klselo-otpornim clglama, a medupraznine --ispunj ene su naroditlm kitom pod imenom rrasplit il.

Kotao se mora kontrol-irati prilikom svakog punjenja, jer dos-

piie li plin ili klselina i najmanjom porom izmedi.r, cigala ipla5ta kotla, nastupa nagrizanje Zelj eza, a to se opazi istonondan kaoa je plaE! vei progriEen, Eto moze :.zazvat1 eksplo-zljtlo Ovakvi kotlovi kuha6i su razne zapremlne, a mogu bitlod 1OO-300 m3 sad.rZaja trijeslovj-neo

Kotao se puni trijesl-ovinom slobodnim padom iz silosa i pri-tiskon pomoiru pare" Kada je kotao do vrha napunjen sa drvetom;

zatvori se o cvor na vrhu kotla i napuni sa kisel-inon, a zatlm

se podne doc.avati para, t.j" podinje proces kuhanja. Samo kuha-

nje se vr5i u tri dijelar u prvom dijelu postiZe se temperatu-

ra od 11oo c i potrebant;lak, koji je uvjetovan sposobnoEiu

otpora kotla i iznaEa B-10 Atm, U tom dijelu kuhanja nema jo5

nikakve kemijske reakcije, vei se vr5i samo natapanje drva sa

\

1.C -

*].'

lciselinom. Kada se postigne navedena temperatura, zatvori se

d.ovod pare i prep.usti se ditava stvar mirovanju pod tlakonr.

To je potrebno da se postigne izjednadenje temperature po 6i-tavom kotlu, Ova stanka traje obidno I-2 sata. U d.rugon dijelunavodl se opet para, all oprezno, vei prema tome kako proces

nastupa, i dovod traje dok se postigne temperatura od 140-L45o

Co Za vrijeme d.rugog dijela kuhanja mora se vr5iti stalan nad-

zor L radi toga .se uzimaju uzorci- iz kotla i vrBe potrebne a-

nalize. U treiem d.lje1u se konadno pomoiu mirisa i boje 11g-

nin-sulfonske kiseline ustanovljava dali je proces kuhanja

zavrEen, kron cijelo vrijeme drugog i treieg d.ijela kuhanja

mora se regulirati tlak u kotlu, koji ne smije prijeii dozvo-

ljenu granicun Pod konac treieg c11je1a kuhanja, tlak u kotluse toliko snizi da se moie otpadna lui,1.na, t. j . lignin-sulf on-

ska kj-selina, pustlti iz kotla. Otpad.na luZlna se ispuEta ukanalr & tr posljednje vrijeme se i ona iskori6tava za proi-zvod-

nju industrijske Zeste ili neki?:, vrsta 1jepi1a.

Prije ispuEtanja u sabirne jame, celuloza se u kotlu dobro is-pere vruiom vodon, kalco bi se ista Eto vi5e oslobodll-a smolnih

destica otpadne luZine, koja se hvataju za vlakno celuloze.

Ovako isprana celuloza ispu5ta se u velike bazene koji su

smje5teni ispod kotla" Dno ovih bazena napravljeno je iz Eup-

ljikavih clgala, kako bi tekuiina mogla oticati, a1i ne 1 vlak-no sa njom" Dobiveno vlakno celuloze sc joE podvrgne ispitiva-nju tvrclo6e jer postoji mekana, normalna i tvrd.a ceJ:uhoza, a

to i-spitivanje je.vaZno radi oznake celuloze i rad.i kasnije

primjene pri izradL pojedinih vrsta.papira, Iz bazena se celu-

a

?

|-

t

-33

i-

roza transportira na stroj za xallijavanje, na tzv. separator,gdje se celuloznL sveZnjevi potpuno ra56rane. ltrakoq toga se

dalje transportira sa velikim razredenjem od oko 0r3-O,4 %

suhoie lagani-m tokom preko dugih kanala, u kojima se vr5i ta-loZenje ne6istoie i doprema do sortirera, koji su koritastiili rotirajuii, a zadatak im je da prodiEiavaju cerul-ozu. po-

tro5ak vode kod mehanidkog di5ienja celuloze je velik i izna-5a oko 25oi5a litara vod.e za 1 kg ce1u1oze. 0vako prodi5ienu

celulozu pomoiur sisaljki trd,nsportira se u velike betonske

ltad.e, obl-oZene plodlcama, tzv. holendere. U koliko se ZeL:.

potpuno'bijela ceIuloza, u holenderj-ma se celuloznoj masi do-

daju sred.stva za bLjeljenj@r I obj-dno su to spojevi kl,ora, ko-ji celp.lozno vLakno potp'uno izbijele.Celulozno vlakno se preko stroja za odvodnjavanje osu5j. i izra-di u koture i1i u bare, teZine oko 5o tg, te se usklad.iEti do

upotrebe za i-zyadu papira,

Pitanj a:

1. Gdje nastaje celuloza t.j. iz kojih se sve rnaterljala moileizdvajati, kao i gdje imade prjmjenu?

Koje materije koriste na5e tvornice za dobivanje celuloze?

Da li celuloza oslm za proizvodnju papira imad.e primjenui u drugim industrijana i kojim?

Koji su osnovni sastojci drveta?

Koliko /rtaka" celuloze imade u clrvetu, a Bta je ostalo?

Soiq dryo.od.govara za prolzvodnju celulozel a koje ie datikvalitetnije vlakno?

\

-

ar

i

?'

t

2,

4,

5,

6,

-34

7, Kako nazivamo postupak d.obivanja celuloze?

B. Pod kojim se uslovima vrEi kuhanje celuloze?

9, Sta j.e trijeslovina, 6emu sluZi i kako se dobj.je?

10. Po kojim se postupcima vrBi kuhanje celuloze i kade supronadeni?

1l-. Kakove je osobine celuLoza dobivena sulfatnim, a kakovesulfitnim postupkorn?

:.2o Koje osobj-ne imade tzv, kuhad za prolzvodnju celuloze?

33, Kuhanje celuloze se odvija u tri dijela opl5i ih?

L4, Sta se d.eBava sa celuloznLm vlalmom nakon, zavr6enog kuha-nj a?

. 15. U kojem obliku d.olazi ceLuloza na trZiBte?

i+

PaPira

U savremenoj industriji papira sakupljanje starog papirar ilibolje rredeno otpad.aka papira, igra veliku uLoguo Za bolju ilue-traciju moZemo navesti da se prolzvodnja nekih vrsta, a poseb-

no omotnih papira i ambalaZnih kartona, te sive ljepenker re

mole ni zamielitl bez papirnlh otpad.aka. Zato se sakupljan;u

otpadaka poklanja sve veia pa?nja, te se stvaraju posebrie orga-

nlzaci1e za taj posao.

Prema porijeklu papirne otpatke moZemo rasporediti na:

- diste lndustrijske otpatke (iz tiskara i kartonaZa)

- mije5ane ind.ustrijske otpatke (edje imad.e otpadakasvake vrsti papira)

- vaznl arhivski materijali , (raehodovani spisi iz dr-Zavnlh nad.leEtava, industrije i trgovine)

otpaci Lz domaiinstva.

-35

-F-

Sakupljanju ovih posljeclnjih se zapravo poklanja posebna pa?-

njau jer se ba3 u domaiinstvima najviBe otp.adaka nepotrebno

spa1i, baci i1l na neki drugi nadln uniBti, Sakupljanjem otpa-

daka u5teduiu se znatne kolidlne drveta, bilo d.a dobiveno

-,lakno iz starog papira zamijenjuje drvenjadu ili celulozuo

Za boljr"r ilustraciju navest iemo d.a se iz 100 kg drveta proia-

vede ?0-92 &r drveniad.e, a1i samo 35-$B kg celuloze. '

Prera<Lom starog papi-ra u vlakno, a Eto je vrlo jednostavnot

uHteduJe se tehnolo5ki proces prerad.e drvenjade ili celuloze..

litari papif se preraduje u vlakno tako da se najprlje nav3:aili.,

a potom se ra5dijava u stroju zvanom Itkolodrobtr (Koltergangs).

TaJ stroj se sastoji od

6vrs te okrugle posud.e , uV r' . a 't l .dijoj sredini se na1.az:-

T,ajeclnldka osovina i dva

okrugia kamena sa grubornV.povr5lnoItrI., Dno ove posu-

cle j e takoder Lz, grubog

].anleil&r te se Lzmedtr te

civij e kamene povrEine-r v . . VV r r

vJ 8"znl- p ap 1r res c l- J 8,v& o

Postoje i d.:':ugi uredaji za raBdijavanje sta.rog

a njihov izbor eavislti ie za koju vrstrr papi_ra

).*t-

l

-I

It

l1

L.

*I

papira u vlakno,

je to vlalrro

t

Art'

narni j enj eno

Svakako da se sakupljeni stari papir, prije samog raB6ijava-

nja, razabire po vrstama, kao Etampani i neEtampani od sulfatne

ili suifi-tne celuloze. Nadalje papiri sa inpregnacijana, kojit

'tr

-r 36, E

se u vod.i ne rastvarajrn, pa se takvi papiri

sebnon postuphr ili se od.bacui u.

Postoje postupcl za'od.stranjivanje Btamparske boje ig starog

papi.ra, pa se tako dobiveno vlalmo moZe upotrijebitl oslm za

izradu slabiji.h vrsta papira, i za boLje vrste bezdrvnih papi-

18r

Pitanj a:

1. Pored. vlakra drvenjade, d.obiveno mehaniEkim postupkom,t ffi1fi'1"f,"3:u33 H?*'

vlalcra, koje se dobije na slidan

2, Gdje vlakno, doblveno od starog paplra, imade prinjenu?

3. .Koji su uobidajeni Lzvori sakupljanja starog papira?

4,Sta se uBteduje primjenom vlakna starog papira?

5.. Opi3l tehnoloEki proces dobivanja vlakna Lz starog paplra?

6o Kako se vr5i razv:rstavanje papirnlh otpadaka, te da liimade'i takovih koji se ne mogu koristitl?

vV o .ra5dijavaju po po:

L.!

a.-f$-

'iF

,?l.- :''.-'

5

r$

i.-'

L

-;'

a3Trr

vpg$r{E

S'

LJEPENIffi

U rudne ljepenke ubrajaju se: bijela, smeda i siva ljepenkar

Biiela f.ig'pgnkg prolzvodi se iz d.rvenjade snrekovog.d.rveta.

SrEda lieperl]ca proizvodi se iz drvenjade prethodno kuhanog

d.rveta, ,

Siva liepegJc_a proizvod.i se iz otpadaka starog papira.

Rudna ljepenka se prolzvodi na stroju sa okruglim siton u od-

redenom slrovom formatu veliding,?3xf!l:31 Svaki arak lie-penke mora imati iskoristivu povrEinu 70x100 cm.

Dorada rudne ljepenke se sastoji iz suFenja, rarnranja i glade-

njar. biranja po debljini (mlkrometrirania) i pakovanja u vezo-

ver tdZine 25 kg (u neklm zemljama od 50 kg). --

Su3enje'ljepenke vr5i se slobod.no na zrakul (vje5anjem)r u suE-

nim kanalima grijanih parom i kombinirano, t,j. da se ljepenka

djelomidno osu5i na zrakv,, a dosu5l u kanalu. ljepenka se po-

nroiu kaland.era ravna j- g1adi, all se prije vkali da bi se pos-..-

bb

E

F

.\

t

f

t-

!>I

b

q{

I

4

rrr 38 r

a-t:

tigao Eto bolji sjaj i da bi ljepenka bila Bto ravnija. Nakon

gladenja, ljepenka se bira po debljlni (rnikrometrima), a zatimpakuje u vezove teZine 2j kg.

s'r'e vrste ljepenke oznaduju se brojevima i to: 10, 12, 15, lg,2Or 25t 30, 35, 40, 45, 5Or 55, 60, 70r 80, 90 i- 100 koji u-jedno oznaduju koliko araka ljepenke.imade u vezu teZine zj kg.Nadin n:T.iit= yll:i":lia!1_J-3_1", smede 1 slve ljepenkeje uvijek isto, a1i treba naglasiti, da-je bijela ljepenkanajdeblja, smeda ne5to tanja, a siva najtanja, lre3pg1*dvrstoiinajslabija je bijela ljepenka, dvr5ia je smeda, a najdrr5ia jesiva. Osin navedenih vrsta ljepenke postoji joE i cijeli nizspecljalnih ljepenki, koje se u grafidkoj industriji rijede

".*upotrebl j avaju.

Vrsta

>

t*'

l'

f

.\

-

Broj TeZina8t/m2

Teil:'naarka

Debljina u mmbijela smeda siva

Bi jeIa, smedai siva1j epenka

-rrVrve -LLc ].ne

73x103 cm

iskoristivep ovrS ine70x100 cm

B10L2t51B'2A253035404550556070BO90

f00

44703580298023BO1980L760r43011901020

Bg07927l-5650595510446396357

rama

3r3025002AB0L670rSgoL2501000

8357l-5625556500+554r73583r3278250

-

-! t

+,is +,)o3 rg5 3 e503,lE 2 rBO2 165 2 ,342 r3B 2,101 r 90 I,68Lr52 1' 40L 136 L;zO1,19 L ro51, 06 .0, 95o ,95 0 ,8.j,.0'87 Or77o,BQ o,70o, QB o,600,60 o;53o;53 0 s47or48 a,42

4 r7o3 r753 rl32 t5O2 ro31, BB1' 50Ir251;08o r94or840 r75a e69a 163o r54o ,47o r42o,38

b

-'a

i

--' rskazane debljine su priblj,dne jer su obzirom na tehnolo5kiproces izracle ovih ljepenki, dozvoLjena dosta velika odstupa-nja u debljini, ali ne i u tezini prbjedirrih araka. Meduti.m,

G' 39 'Fr

-

svakl vez mora imati 25 kg teZiner pe makar u njemn kod neklhbroJeva blo koji arak lJepenkg nanje ili vi5e,

c-!

Fitanj a:

11 1. Koje se vrste rudne ljepenke izraduje i Iz 6ega?i

2, Na kakovom stroju se proizvod.er'rudne lJepenke i koje su- velidine?

3" Sta se podrazumjeva pod d.oradom rudne ljepenke?

4o Kako se rudne ljepenke pakuju, a kako ozna6uju?

; 5o Kakove su razlj.kq u deblJini pojedinih vrsta ljepenke', akakove po 6vrstoij-?

6o'Da li osim navedenih vrsta imad.e joB nekih vrsta ljepenkl?

7, Svaki vez ljepenke irnade odredeni tiroj araka, da li noZe

_= bitl i od.stupania od toga?

Ft

:

rF

.D

f

;

b

,r

r, 40 F,

f\\

PROIZVODNJA PAPIRA

Vlakna koja nam sluile u proizvodnji papira, dijelimo, obzirom

na nadin njihovog dobijanja, u slijed.eie grupe!

1, Vlakna koja se doblvaju iskljudivo mehanidkim putem - d.rve-

njada

2* Vlalcna koja se dobivaju djelomidno kemijskim putem - polu-

celul-oza

'{b

.\

i

t$

tl-

{t

.L4O

t

,*

; 3" Vlalara koja se dobivaju iskljudivo kemijskim putem - celulo-za sulfitna i sulfatna

4, YIaIsta iz tekstilnih otpadaka - pamuka, konoplje i lana

5o Vlakna iz otpadaka starog papira

Za pro:.,,zvodnju papira mogu se upotrijebiti pojedine vrste vlak-na samostalno (oeluloza i vlakna iz krpa), a neke samo u kombi-

naclji sa clrugim vlaknom

Sve iz dega se papir sastojj- unosi se u tzv, h o 1e n d e r,u kojem se stvara papirna ka$a ili papirna puIpa, a koja se na

od.redenj. nadin mije5a i ra5dijov&o

-rL1 -l-

*t

--F

vt

?

Nadinom defibracije (raEdijavanjem) .rlakanaca uti-de se na kva-

litet i osobinu papi.ra.. Za ra36.i-javanje vlakanacei upotreblja-vaju se strojevi (holenderi), koji imad.u sa, zad.a6t da vlakrro

rasiiju, odnosno samelju, rlolenderi se sastoje iz betonske kad

de koja je podijeljena na C'ra dijelar cd kojJ-h je jed.an Ei-ri,

a u kojem jo smje5ten'raljak sa noZavima (A), t€ se taj valjakpomoiu elektromotora pokreie" Ispod valjka, na dnr.l. betonske

kade (B), na?azi se kuiiEteu 'bakoder sa deliinim noZevi.ma, ko-

; ii su stabilni. Pritiskom'deliinih noZeva Jedan o drugi Bosti-de se raE6j-javanjs rr-lakana" U terminologijl iarad.e papira pos-

ioji tzv. posno i masno mljevenje rria,lcra, a vlakna st io5 di.;e-

j -1e na d,uga i kratkan

--^i --: i ^.^ -. -- i ^r. - -Posno mljeve:r:je primijenjuje

vse kod. izrade mekih i upoj * .'i

nih papira (bugadica), a 'n*'

' masno kod izrade tvrdih i

*' neupojnih papira (pergament)."

. 0d vrste papira 6e zavis.:-ti

r I duZina meljave 'jedncg pu-

jenja holend.era, a koja

ir moie trajati cd 3-7 sati-,

" 'U hoJenderu se paplrnoj .kaBi^t dod.aju punil-a ili pomoine

'' sirovine (boja) radl toga-\

. da papir dobije Fotrebne

osobine o

8r 4?- Gd\l

t

c.

'rii

--t

a

U porno6,ne sirovine il-i punjenja ubrajaju se: K a o l_i_r, kojiimade za,daiu da i-spq11i sve pore u papiru i da papi:r imade od-

redenu kolidinu pepela, te glatkoiu, k a 1a f o n,ij, hoje-ga ge veZe za vlakno dodatkom alumlnijevog sulfata, USgiEbiljnsre l1i Z:ilvotigjskogJori.iekla da bi papir bio sposoban za

pisanje i1i tisak, anilinske-boje se doda;ju za izradu obojenibg

papi-ra, a od dodane kolidine zavisi jadina obojenja,

Kada su vl-akna dovoljno rasdi3ana (defibrirana) za odredenu

vrstu papira koja se Zeli proizvesti, masa se ispuEta iz holen-

d.era u betonske kade sa mjeEalicarna. Zadatak betonskih kada sa

mje5alicama je da ne Code do razdvajanja papi.rne kaEe, t.j. do

taloZenja teZih sastojaka od laic5ih, a iz istih se ispu5ta na

papirnj. stroj c

Stroj za izrad.u papira moile se pod.ijeliti u detiri skupine:

1". Dotok i prodi5davanje mase za stroj,2o Odvodnjavanje vod.e iz mase preko sita,3o Skupina mokrih pre5a i,"r, Su5na skupina,

+

3

.FGr

t-

r

a

?

U

ao

--t\

rd\sz.t

rr. 43 r-

,tr

b

\

F\

-\r-

Dotok mase na stroj za izradu papira vr5i se u jako razrijede-nom stanju i to prema vrsti i teZini papira' po kvadratnom me-

tru. To tazvijedenje se kre6e od 0r5 do Org % apsolutne suho-

ie na litru vode, Dotok mase i vode uskladuje se prema brzj:ni

stroja i teZini papira po jed.nom kvad.ratnom metru. Vlakna se

prije samog d.otoka na stroj podvrgavaju diSienju, i to prol-a-

zom preko taloZnika, gdje se specifidno tebe tvari od. vlakna

lzl-ude i padnu na d.no taloZnika, te zatim dolaze na sito preko

rotirajuieg bubnja, sa prorezima (otvorina) od Or5-0.r7 nm tzv,

lr.vata6a dvorova3

Skupina sita se sastoji rz.Jednog nepreklnutog (beskrajnog)

sita, dija je traka izrad.ena iz fosforne bronze (u novije' vr1-jeme 1 iz, plastike), a tkana u vidu platnai te imade zad.adu da

la ra5dijanih-vlakana i punjenja, pomijeEanih sa vodom, oclstra-

ni vodu, te vlakna napravi- homogenim, t, j. vlaZnim papirom.

Da bi se ubrzalo odstranjivanje vode iz beskrajnog sita, ispod.

sita je smjeBten cijeli ni-.z okruglih valjaka koji uslijed. svo-

je rotacije dine podtLak i oduzimaju vodu iz sita, a tj-me omo-

guiavaju situ nesmetano kretanje. Poslije valjaka smje5teni su

duZni usj-sadi koji su spojeni sa jednom vakum sisaljkom, a za-

dada in je ta da iz mokre, homogene papirne trake, crpu joE

vi5e vode, kao i zrak koji je u masi zaostao prilikom transpor-

ta mase do slta, Zatim vLalna papirna traka prelazi preko pre-

5eu tzy, g a u d e, koja pod velikin prltiskom pre5a mokru pa-

pirnu traku tako da iscijedi toliko vode, d& papirna traka sa-

d.a vei imad.e 14% apsolutne suhoie, Zati.rr" se ru6no papirna tra-ka prenese na klobudevinu, koja dalje istu nosi preko pre3a do

-l+

i

'i

b

-.t\

-r 44 -r

-->A

t1 ,rsu3ne skupine. I\{okre preHe se sgstoje iz gumenog dolJnjega

valjka i kamenog gornjeg val-jka, a z,adada im je da tz mokre

papirne trake iscijerle Eto vi5e vode, a time papir dobiva veiu

dvrstoiu 1 manje treba pare za konalno su5enje papirne trake,

?apirnl stroj imad.e tri mokre preBe, a suhoia mokre homogene

papi.ine trake, nakon prolaska istlh, imade oko 35% apsolutne

suhoie, ZatLm se paplrna trakai opet rudno, prenos i na su5nu

skupinu, koja se sastoji iz mnogo cilindridnih valjaka iz 1je-

va,nog ileL1eza i jako fine obradene vanjske povrHine,

Valjci se iznutra zagrtjavaju parom, Papirna traka prolazi pre-

ko ovako zagrtjanih cllindridnlh valjaka, a d.a bi se Bto bolJe

priljubila uz parne valjker' t. j. cla se papir ne bi smeZurao

prilikom suEenja, jer nastaje uslijed topline veliko krdenje

vlakanaca, valjci su. obloZeni sa specijalnim debelim vunenim

pla3tem, tzv, kLobudevinom, koja imad.e tu zada6v, da mokru pa'pirnu traku 5to bolje priljubi uz zagrijani parni valjak, te na

taj na1Ln riogi mokru papirnu traku. PoEto se prllikom dodira

sa mokrom paplrnom trakom klobudevina ovl-aZi, to postoje specl-jalni parni valjci kojf su5e vuneni pla5t i tako se papirna

traka , proLazeii preko parni-h valjaka, su5i das na jednoj, das

na drugoj stranj-, dok napokon izade iz stroja kao izradeni pa-

plr sa 95-96% suhode,

U koliko se l,eJ::. dobiti strojno gladak papir i1i moZda papir

samo sa jedne strane gladak, to se postiZe odmah na samome

stroju, i to na taj nabin d.a se papirna traka pusti preko jedne

preBe, koja trenjem gumenog i metalnog vruieg valjka pravi na

papinr sjaj. 0sim stroJno-glatkog i jednostrano-glatkog paplrat

grf

:"

+

i

,G

-

.€!

f!

!

3

ID

.rr +5 -.

na papirnom stroju se dobiJe jo5 i hrapavi, kao i krepovanlpapiri.U koliko izradeni papir treba d.a bude gladak i sjaJan sa oba-

dvije strsne tsattnirani), tada se veC izradeai papt.r suhoie

95-9616 podrnrgRe vLaZenjur ea vrlo sitnim- mlazevima vod.e, Orrako

maLo navlaieni (falhtani) papir ide zatim na stroJ za gladenJer

zvani. s a t i n e r ili kalan-d,er, na koJem paplrna traka pre-

LazL preko cijelog nLza grlJanihvaljaka-, te se gLadl nai.zmjeniEno

sa j edrre t druge strane, a zatlm

namata na koture.

Na paplrnom stroJu lzraduje se

paplr u beskrajnoJ tracl, a nje-. v. .zina Blrlna moXe blti i do 7 me-

tara, 3to zavisi od. konstrukcije

stroJa ilt vrete paptra koJl 6e set aa stroju prolzvoditi.PrL proizvodnji paplrar f,& papirnom stroju se moile izradlti u

paplru 1 vodeni znak pomoiu valJka za istl. Takav vodenl zna:r-

?'ove se pravi vod.eni znakr koJi moZe pred.stavljati nazlv lLl.za5titn:L znak proizvodada iLi kori.snlka.pgpira, a moZe bitl j.

umjetnidkl il-i neutralni vod.eni z4Vk.,.;:. :.-

voda je vrlo vailan faktor u proizvodnjl papira zbog toga 3,to

Je ruaogo treba i zato 5to mora biti distar 4 u nekim sludaJevi.-

na sb od. vod.e zahtijeva i neke posebne odlike u pogleduJvrd.s-ie fif nekoie, ml.neraLnog sastava I slj.dno,

r1. r/]

\

.Jaf-'-

I

\i\i,

-lt

v

--\

lr

.F

-$.1lF -,

F.iA

rr/2\

EI -a

-- ra

Pitanja:

1. Kako su podijeljena vlakna u odnosu na nadin njihove pro-izvodnj e?

2, Koja se vlakna u proizvodnji papira, mogu koristiti samo-stal-no, a koja samo u kornbinaciji sa drugim vlaknom?

c3, Gdje se sastavlja paplrna kaEa?

4,Sta je holender i na kojl se nadin u njemu rasdlnjavajuvlakna?

5. Kakova je raz1:J<a izmedu masne i posne meljave?AzY. 6,5ta se joE osim vlalc:a - dodaje u holenderu papirnoj kaEi?

7, Sta su to pomoine sirovine i 6emu sluZe?

B. Kada se zavr5i priprema papirne kaEe u holend.eru, kuda seI' ona ispuEta?

g. Koji su osnovni d.ljefovi papirnog stroja?

. 10. OpiBl dotok mase na papirni- stroj?

a- lL. Kakav zad.atak imade beskrajno sito?

]-2, I(ada papirna traka imade L4% suhoie?

^ 1.; L3 , Kakav j e zadatak mokri-h pre 5a?

14, Iz 6ega se sastoji suEna partija papirnog stroja 1 kako l

djeluje na papir?

15, Koje se sve glatkoie mogu posti6i na papirnom stroju?l-6. Alco pg,p+T treba da bude obostrano gladak, koii postupak 6e

i- se primijeniti?]-7, 0d dega zavisi radna Eirina papirnog stroja?

e 18. Sta jc to vodeni znak na papirtr i kako se postlZe?

19. Kakowr ulogu igra voda u proizvodnji papira?

,\.

,,c

v\t|.:

\'tt?'-

r' 47-

a

€

---;s,

a'

t\

t!9

P.,or,r-? d-g ,, p-gt p i, r a

Na papirnom strojul papir se izradj- u koturima rad,ne Sirine pa-

pirnog stroja. U koliko se papir po l,elji narudloca imade ot-prem'iti u koturima, tada se vei spomenutl strojnS. koturl sta-ve na stroJ za uzdu?no rezanje, Sdje se redw na odredene Sirl-ne i premotavaju, paze6t pr:- tome da budu 5t'o tvrde namotanl

jer je to vailno u daljnjoj prerad.i papira.

Papir koji treba d.a bude odredenog formata, id.e sa uzdulnog

na.poprednl rezadr gdje se yeile na potrebnu duZinu araka. Ova-

ko.Lzrezani papir u formate sortira se, kako bi se odstranillsvl 1o51 arci (pokidani 1 prljavi), a zatim se broji i pakuJe

u omote sa jadim omotnim papirom. Svakl paket sadrZi odredeni

brof araka i1i dio rizme (1000 araka)1 Rprr 1OO, 1.25t 150,

2OO, 250 ILj- 5OO araka, 5to zavisi od vrste i teline papi.ra.

Svaki ovakav omot papira mora imati naljepnlcu na koJoj je oz-

.+>b-

t

LS

t{aat

G

\? .\

t:+'bFd i.-.

rf

<;t

'!

vnaceno:

a48r-

dcl

G

'-i,a,

tko je p::oizveo papir

- vrsta papiraD

or amatura paplra za I m'

boja papira

glatkoia papira i* format papira.

Osirn toga, kod nekih vrsta paplra mora biti, oznaden i smjer

vlakanaca kod proizvodnje papira, t.i" da 1i je uzduZni j-l-i

popredni smj.er vl-akana,cor U jed.nom omotu ne smije biti pomlje-V . . . .- -a - - t vSani smjerovi vlakar:.aca, -b.j" ne smiju biti zajedno uzduhnL ipopredni.

Pitanja:

j= 1" Sla podrazumjevamo pod doradom papira?

2, Na koji se nadin papir rele u koture, a na koji u formate?+\ " Sta se d.eEava sa papirom nakon rezanja u formate?,F )n

4,, Sta mora sad.rZava.ti naljepnica na omotu papira?

5. qte je smjer vlakanaca u papiru i zaEto ne smije biti pomi-J esoft,c

T

*Zakliu6aj;

, Sve ovo o 6erou smo d-o sada govorlli.., odnosilo se na tzv o

.?." iedhosloiue gapire i _kartongp h8 papire kod kojih Je cljela

. struktura sazdana tz jedne rrrste materijala, a izraduju se na

-j

;.'

49

x

a

strojevima sa duglm sitom, ViSesloini papiri i karjtoni t zd -taz-

liku od jednoslojnlh, sastoje se iz 2 ili 3 sloja razliditekvalitete, a izraduju se na kombinj.ranim strojevimar so dugin

i okruglim silom, Gornjl sloj je obidno Qezd.rvni s1oj, srednjlje drvenja6a i otpaci starog papira, a donji sloj je kvalitet-no sJ-abiji od gornjeg, ali bolji od. sred.njeg, te je 6esto izsulfatne celuloze, da bi karton bio Sto boljih mehanidkitr oso-

binao

\'

19

Pi-tanj a:

1o ?'akovl su to jed.noslojni,kartoni?

2o Na kojim strojevima se prolzvode jedni, a na kojim drugi?

3o Ako se karton sastoji j:z, tri s1oja, kako se oni medusobnomogu razlj-kovati?

-. . va kakovi vl5eslojni papirl i

T

F

'}*-

tC

v

50-

"''* __*.-n--;-,*f-

0-l! Q :,''._1 ;il i,,- J-l_::r i*L it_.!

l-*, Utvr-di.va::jil osno'v'n-i.li irsobinil pa,oif.a'"-rHi se na taj nadin da se

1 ustan;vi vrr:tiL i <o]..i)lr:$ une senog vl-al,:na u papirn a io moZe

biti icako s1i.jei,i:rs papirl sa r-ritctsoilt l-OL}i,t', I'l-a1cnn. lz krpa,

- papir: so Lr.r.ro;orri v.l::k;'ia t.i kr,1,2 i.. oeir,ilozt.,, ',.

: - papi,-::- lii-i urJosi)iii -:..Oi.]ii rrlaicrc;, ccL',t'tcze ir.tr.i-Lfa.tl:r.e ilj sulfitne),v. papir':i Se Un(-tsOrl tr'.]-r:,'rna cclu.j-cz+,, a dlven;ad,; ili starog papifa

Kvalitei; papii'a s3r. r'u,zilI1tim unoso.n: celuloze i drvenjade, za-

visi od "r.!sine Llncs6. pcjecii:rih vrsta vlakana :t zate se ovl pa-i

$- piri nazivaju s:"e,,1ljr'*-f-i-Ri- papir:i-.j e podijet-jenr su na petgsupa 3

a\

f; i g:'u.prs :iaiLt-Ui Su:i, ccl-uicrze i ?0% r\r.verija.ie,

iI grupa sadrZi 6Coii ceiutoze "r 4()% oyvenjale,

IIf grulla. sadrZ.i. +O7o c.:iuloze j 50% dr:vc:Lrjade e .

Iir igli.lpli ;:udr.Ej 3Ot i.,jful_cz"e l- '70;;, Crvc.i:;jadc't;-tr V gruit.i. sail::i:r Zj,it c;).,u.Lc:ze i 75% a.rve:.rjade" -r , 1I Jlv v.t I \.rrd(rvvc :

Kra-Lko ;'cdeno , {r;c., :i'lii'Je vlsc cel-uloze" osok'irie p;-r'pira ie bitlt .je., a E'r.., ,*o viBc rP;veri;arir:, osobinc ii-, bitl slabijeo tebol

' ': ;..--.*... - - - i-^ -Vgrupr.inaz.i."vamonovi,rtskirriii:.o-topa.piron"

.Q

- . Da 'bi iie.tri.il' i.:ra<; cdreilen,',r srrojstva, i" j,, <1a bi. Di-o sposobanF-

L c--.-' -"u,.

I,. pisc,n;e, lrsak'rl: nclcu dsugu ccredenu pnnrje.nu, njenu se

i;'Y.

-....: -' skog ponj,":kia (tutke.ic), :i"ii i-.neka drug:a,, Olrzirbm na d.odanu

i. ko116inu ijepila u paoi.:'nu ka5uo raziikrr;eno aet sl;epena kelje-t,

5i r+

{,

nja i to:

VI ; punokeljeni papiri-

3/4 = tridetvrt keljeni papiril/2 = polukeljeni papiril/4 = 6etvrtkeljeni papiri iA = nekel-j eni papiri.

Oslm ovog, papiri- mogu biti jo5 i specijalno keljeni, kao ipovr5lnski keljeni, Stepen keljenja pojedinih papira zavlsit6e od. namjene papira pri- upotrebi ili tehnike tiska u kojoj 6e

se papir preraditi.Od ostalih sred,stava za punjenje, vei smo spomenuli k a o 1 it.j. jednu vrstu g1ine, kcja imad.e zada|u d.a popuni praznine

lzmedu vlakna u pepiru, te da paplru dade glatkoiu. Osirn toga

unos kaolina d.o LzvJesne kolidine poboljEava svojstva paplra,

a preko toga papir gubi dobra svojstva, o.d.nosno dobre mehanid-

ke osobine.

Ka laf oni j -prolzvodi- se j-z borove smole -papiruda-je zvonkost i tvrdoiu.

4

)

a' B o j e koje sluie za bojenje papi-ra, obidno su anilinske bo-

F

je, jake koncentracije i topive u vod.i-.

lidine boje u papir razl-j-kujemo:

obo j erre paplre ( intenzivno ) ,- nijansirane papire i- meliranei papire.

Neke vrste papi-ra bojimo

znatno skuplje.

Obzirom na unesene ko-

;.

sa svjetlostalnin bojama, koje su

papira, dijelimo papir natObzirom na povrEinsku obradu

-52

li

*'st=ojno*gladak papir, kojl je jedno1i,5:,o iir.apav, ei dc!:,j.rra se

pomoiu gladalice na suhom diJelu stroja za j-;.:i'acu papj-i'a.e

,- Jednostrano-gladak paplr, kojl je s jecl:,r sr,rr.e-.ne 6l;.cak, a

sa druge strane hlapav, a doblrra se porroir.i fili::.', j..ir'*d:i.h

cilind.era na sunon cj.i.je1u stro;a za ir-:t'.':.t:. ::,p:irei,,

obostra.no-gladak l1i satinir.uni papir,. ;::J j .j ,: :ja r-1-,rriv:,.je

strane gladak i sjaja.n, a d.obiva se aa k:1r-i.nri.e::,u. j-ir sarine-

nr 1 moile biti vi5e ili manjc sjajan l.ii. i;-le:ek, 5tc z,a'.ri;;i

od namjene papira,

- hrapav papir dobiva se pomodu

paplra,

- krep papi-r se d.obiva primjenom specijal":r.,;g ircutupka ia stro-7v za lzradu papira 6

Povr5inska obrada papira (gladanje) zavisr-r 6,t: ot1 tel:rr:.ke ko-

Jom ie se papir preradi-ti., ali i od namjenc prcrzvoda iz pa;)i-?ao Tako ravna Etampa zah.ttjeva ne5to hrape'rl:-;t r la-.r;irr:v ";er se

kod glatkih papira mora primijenitj, poseban :r,:iii;:, .i:a,ia {prc;*laganJ e ili praEenje naklada) ^ U dubokoj .{.tazr;.*,:i iJap:..j1- trebsda bud.u giatkl i pod.atni., Za visoku Etampu: ciiqrta::,aju si,'e v-rste

papira, a1i 6e se njihova povr6i-nska obs'r.ia rrr-r.i-eigrrl:ii;r .,i-rstl

rad.a ili namjeni proizvoda (za icnj iZn c1e -i.i i:l'r,,na".*.i -,-i:j.f,li.r ,1 zd

rad.ove sa ili;stracijama glatki paplr)" .ied:i.rist::e-r':.o-:giatiii pa,pir

.pfirnjenjuje se za, Btampanje plal:aia, anhal t;,zn':'!i :r;rc'tn;.ca i na-"

ljepnica, lcao i u prerad.i papir,i u anilinskon t.t-slir.io.

Da bi se _rpogle utvrditi osobine papirg,, t-re.ba ge ijosn:lt-r.atikakav je po izgledu, prozirnosti; dvrstoii. cp:i.pu i zr.'ukuo I'ig*

dalje papui mogu bati tvrdi i m.ek,anj-,. /

*g

e

fi 16e.ia ::e :Jtr'cj1: za. i-z:*i:di,

t

l^4\'

)\. l

f

ls,.r

'-if

t\

'53-

*

Posmatrajuii neki papir u ileI7i da utvrdirno njegove kvalitetnen- osobine, nastojj-mo utvrditi kakeiv je:

- po sasta,ru sadrZaj celuloze, drvenjade, punjenjaA

I' stepenu keljenja - fi, t/4, I/2, 3/4, I/L j.'tj. specijalno

i<elj en

- kakve je boje - bije1, bijeljen, obojen, nijanslTq#) meliran

- izgledu i sastavu povrEine strgl, I-strgl, satiniran, hra- i

, pav ili krepovanI

\ - izgled.u i sastavu mase jed.nostruk, dvostruk i-li trostruk- kalcvi su formati - redovni, vanred.nj. ili u koturima

- telina papira - gr^ u ^2 i1i za 1000 araka

Pitanj a:

f . i{akvi papiri- mogu biti u odnosu na vla}ma?

2n Kvalitet srednje-finih papira mole bitl razlI6it - odSega zavisi?

3o liadi 6ega se paplru dodaju ljepila?4" rtoliko stepena keljenja papira inade?

5, 0d dega zavisi stepen keljenja papira?(:, Kakav zadatal< u papiru imade kaolin?'1" Kojim se bojama paplr boji, te kakav mo?e biti obzirom

na obojenjg?

B, Keko je papir podijeljen obzirom na povrEj"nsku obradu?

9, 0d dega zavisi izbor povrSlne papira?

|1ooKakovapovrBinaod.govarararrnojdubokojBtampi?j

-\ 11" Kakova povrBlna od.govara visokoj Starnpi?

L2, Sta treba posmatratl kod. utvrdivanja osobine nekog papira?

t

II

?

ll\

e:,o

ltl

'l.f

.-:

54-

J.3, Da bi utvrdili kval-itetne osobine papira treba ga posma--brati kakav je?

P_aglri_ zaJcisani g - adminlstrac 1 j u

Papiri za admi-nistracijir. su uvijek puno-keljeni (1/L) da bibili sposobrri da se po njima piEe tintom. Ovi paplri su redo-

rrito u kvaliteti bezdrv,ni ili srednje figi, Sto znadi da su

izradeni tz celuloze, lIi tz celul-oze i dodatka drvenja6e, sa

od.govarajuilm punjenjem. Bijeli srr a nekad.a i u boji, veiprema torne za koju svrhu su nami-jenjeni.

@ imadu primjenu kod izrade dokumenata trajnei1j- novdane vrijednosti, kao Eto su svjedodZbe, diplome, legi-

"'bimacije, ugovori i slidno, nadalje dekovi, uloZne knjiZice,knjigcrrodstveni obrasci i drugo.

S-red.$ie-fini papil:i imadu primjenu za izradu tiskanica tekuieevidencije (razni iskazi, pozlvi, ankete i slidno) i za izradu

v.bilj ekniea za Bkolsku nastavu.

Sve vrste papira za potrebe Ekolske nastave moraju biti spo-

sobne za pisanje (keljeni l-lf), a prema potrebi su ovakvi papi-

ri razlidito linirani ili karirani.

Pitanj a:

1o l(oja je osno\ma osoblna papira za pisanje i administraciju?

2o Kakovj- mogu biti po kvaliteti paplri za pisanje i ad.mini-straciju?

3o Gdje imadu primjenu bezdrvni papiri za pisanje i administra-ci-,-iu?

*-

t

55

4" C.die j-madu primjenu srednje-fini papiri z,a ad.mlnistraclJu?? 5, Kakovi treba d.a budu papiri za potrebe Skolske nastave? i

-t

'+ Pailiri -Za FtanlPr+-tisak

Papirinarnijenjenizatisak,imatieosobinekoje6ezavisit1- od tehnike tiska u kojoj 6e se papir preradi-ti, a1i i od. na- I

;.': mjene gotovog proizvofl.a. Pod tiskovnim papi-rima pod.rszumjeva- I

'3.-norr1nskj-i1irotopapirisuonj.kojisunamijenjenizatisat

novina i dasopisa u rotacionoj Stampi (vlsoka)t- srednje-fini - keljeni i nekeljeni - sluZe za tisak udZbeni-

I t nika, dasopisa sa ilustracijama, broSura 1 popularnih izdanga I

I

' knjiZnih dje1aI Il,uJ LZTLLLT LrJ era,l-r

l-' - bezd.nrni papiri - strojnoglatki - imadu primjenu za tisak j

Ito vrijednijih knj:-,1n:..ln dje1a,

- bezdrvni papirl - glatki - sluZe za tisak naudnih i elidnihdjela sa ilustracijama, ilustriranih kataloga, cjenika i i

F r.vsIt-cno

- ilustracioni papiri sn posebna vrsta papira, koji mogu bitio

po unosu bezd.nmi i1i srednje-fini, a1i su tako obradenl da

se na njima mogu Stampati ilustracije sa rasterima sred.njer+

t gustoie, i to u visokoj il-i tlubokoj Stampi. To su prena tome

.r. dobro glatke i podatne povr5ine. |ilt ::l,o: it_

/ia Pitanja:

. +o Kakove ie osobine imatl paplri namijenjeni. za, tisak?

56'

2,

3.

4n

i

i,tIItI

1II

5,

\F

*n

€

Kakav je to novinski ili roto-papir?Gdje imade primjenu. sred.nje fini papir?

Gdjq ie se primijeniti bezd.rrrni strojno-glatkl,bezdrvni satinlrani. u tlsku?

Kakovi su to llustracioni papiri?

a gdje

-'-iv:

KARAKTERISTIKE NEKiH VRSTA PAPIRA-a

0sobine pojedinih vrsta papige u odnosu na pojedine tehnike

tiska, kao i njihovu namjenu, trebaju biti kako slijedi:' Pap ir:L _z_a kni isot lsakAko se ne. postavljaju neki specijalni zahtjevi na kvalitetupapira, kod. ove tiskovne tehnike moZemo primijeniti svaki pa-

plrr bez obz:rya dali je strojnogladak i1i satiniran, sano mora

biti ravne i dobro ispunjene povr5ine. Kolidina d.odanog 1-jepi-

1a.ne igra znatniju ulogu, Za tisak autotipija papir mora bitimekan i podatann a1i ne spuZvast. Fini rasteri svakako ttade ibolje obradenu. povr5j-nu.

P ap i t":L_ge__alt:l ljn€k:L_ t 1 s ak

Ovi papiri treba da bud.u relatirmo dvrsti, - dok obrada povr5i-

ne' maiie biti hrapava i glatka , jex se Stampanje rrBi sa e1a-

stidne forme, Na mekanim i nekeljenim papirima otj.sak je neoS-

tar, raz1:;eva s@r a obojenje je neizrazLto. Papir ne smi.jeV.biti pra5an 3er brzo istroii gumeni kliBer pe je otisak neoB-

tar,

-57-

4.

!'I

$:t

tr

oa*

o

,n-4F

;*f

Pgp+-ll-g^q-Egm

Ove tiskovne tehnike zahtt1evaju da_ papir bude otporan prema

vocll" 5to sc postiEe pravilnim odabiranjem sirovi.na, usltnja-vanjem vlarkanaca i clodavanjem ljepi1a. Ovi papiri ne smiju se

praElti, ni derupati, jer uslijed toga dolazi do zastoja u

radu stroja, a noZe se oBtetiti i crteL na plodi,

WiyZ_-z g--9glgt pliS-a t

U ovoj tigkovnoj tehnict tralt se da papir pritisnut na tisko-vnu plodu ili cilinder povude bojw iz ud.ubine kliEeja, te su

zttto obidno nekeljeni, Bez obzira dali ovi- papirl sadrZe ce-

lulozu i-.L:- clrvenjadu, moraju biti podatni i ne smiju praBiti.Posebno je vaZno d-a nemaju sastojaka LeTjeza, koje vrlo nepo-

vol.ino cljclujc na bakrenu tiskovnu formu,

Pq,p+.qi za umietnidki tis?kTisak koji daje potpuno vjernu sliku u.finom rasteru, zaltt:-1e-

va i savrleno obradenu povr5inu papira. Da se pokrije gruba

strul<tura vlakna, tih destica papira, nanosi se na povr5inu

finozrrrati bijeli pigment., kojl papiru dN" potpuno jednolidan

izgled.. Ova. vrsta papira naziva se i povrEinskl oplemenjenj-

papiri

BibJiiqhi i pap+{ za zradnu pg5tu

?ored ovoje male gramature,,moraju biti 5to manje transparentnic1a bi se moglo po njima Btampati ili pisati obostrano.

Sl_Io,j ni_ kq{F oni i e ci4p e L g.i 4:L iL_ vi 5 e s 1o i niRazlika mcdu njima je u tome Eto su prvi iz jednog sloja istekvalitete, a drugi rz dva ili tri sloja, svaki a1i razlidite

i'

58-

lcvalitete. Ostal-e osobine tih kartona mogu biti razT.j-lite ,zavisi od primjene.

C qtgli p eI igi__q b i!_ni _i__q! e c i i a lniovi i:oirlri nisu narnijenjenj- za tisak, aii mogu biti razliditekvalitete kao: bezd.rvni, srednje fini, all i od vlalma iz lcrpa, ,

ve6 prema torne demu su namijenjeni. Povr3lnska obrada 6e im bi*,ti za sva"ku stranu razlidita. l

leEko _propustl-jivi papiriPairiri rasporedeni u ovu grupu odredenl su za potrebe raz1.t1_-

tih vrsta pakovanja"

l]syana paDir

Ovi pa;iri sl-uZe za izrad.u raznjlh vredica u koje se pakuju

bonbonirmirodije, boje u prahu i slidno.

P eJgqrng n'b _na d omi e s_[ ak

To je napir sa boljim svojstvima ocl havane, te msZe biti bije.-ljen i nebijeljen (rijetko se radi- u boji), a sl-uZi za pakova-

nje kvasca, na.slaca, sira i drugih prehrambenih proizvoda, d:.;a

svojstva treba duvati.

Le_fggg+l3q::igi su zapTavo visoko gladeni pergamentl, a rad.e

se L u raznirn bojana, te sluZe za pakovanje luksuznijih proiz,'vocla racli za5tite, a1i tako da se kroz papir mogu vid.j eti iz*vjesne osobine (bojaroblik) proizvoda. Ova vrsta papira danas

irnad-e manju prirnjenu, jer se zamJenjuje sa celofanom koji imade

bolja zaEtitna svojstva, a prozirnost mu je daleko veia, te se

rrroizvod- vidi u naravnim bojama.

59

-

-.)I

.<.e

I1

;s

a

;:tf

f

!44

1

t

.*:

'o

:

,ar

&l1g.3gg:ll [o su paltiri nami j en j eni zu ;ehnidke cyteLe ko jise umnoZavaju na tzv. ozalit papirr'-rrrau 'be sluZe kac negativ i.1 i

na-irica., u tisicarama se na tim papirima.aosta 6esto Etampaj:,,

obrasci za strojno knjigovodstvo" Ov.i p?.irlri su vrlo 6v:"sti _t

trajni, jer su izyadeni od celuloze i v':tkana iz krpa, a p-':,.'

zirnost iiii je nastala uslijed kemijskog djelovanja nekih ken.i^.

kalija (sumporne kiseline) koje papj..r !r..;-gs,o€r1ti-ra.ju.

Duecl-.-l aJnl- Danr_r1

u ovoj grupi sponienut 6emo neke vrste ui mnogih specijalaj-hpapira za razne svrhe:

sirovi za foto papir

- papir za novdanice

ci_garetni papir

- kartograf ski papir i drugi "

rz gore nabrojenih vrsta.vidi se da evi I'apl-ri nemaju 3i::u pr-i.-:

mjenu u grafidkoj industriji jer.se od r:.jrh traZe iznirrme onc

lrine, bilo radl pri-mjene gotovog prolzvcri?,. b:1o rad:- sp:ci{'-':-;-.

nosti tehnike u kojoj se preraduju" osj.n' ovih" pos-ioji joE ,:,:'

"ieli- niz speci-jalnih papira za razne sv_1.-:?.

1

i

.ta

$

e

0,4

litanj a;

1o i(lkove osobine

2. I(akove osobinetisak?

3, i(akove osobineil-i offset?

treba imatltreba imatl

treba imati

Dapl-r 11a.:,r-'- j en j en

papir ra,rl. j enj en

papr_r nan:i.jenJen za

k.ajigoti rrr,.

anili-nshi-

kamenoti s.;.r.

za

za

t,

60

fF

*

4. Kakove osotflne treba lmati irapir namij enjen za dubokuEtampu.

5, Kakove osobine papira zahtjeva umjetnidka Etampa(reprod.ukcije) 1

! .

6" Kakovi su papiri za zralnu poEtu i biblijski?7" Kakova je raz1lka lzmedu strojnih kartona jedno i vi5e-

slojnih?

8. Kakovi rtlogu biti crtadi papiri?

9, Kakovi sr.r to te5ko propustljivi papiri?

10, Gdje imade prinjenu havana'papir?

11, Gdje imade primjenu pergament nad.omjestak?

12" Gdje imad-e prinjenri. pertamin?

13. demu su namljenjeni paus papiri?

14" Kakovi su to specijalni papiri i edje imadu primjenu?{t

rAa

-.>'

a

,i\

4

ri

Klimaiizaci.ia:

Pod klimatizacijoin pod.razumjevamo prilagodivanje materijala i

.(papira,kartona,1jeirenke)rad.nimus1ov1mauproStori-jama

gdje 6e se preraditi, I(limatizacija je potrebna da bi se ot- ,l:qrl

klonile poteEkoie u radu (tistcu ili prerad.i) sa slrovj-nom koja

- ie sklona d"a se baca t.j. postane valovj-ta, da se falca, da se,Dr-''

rasteZe i tine prouzrolorje nepodudaranje tiska,Potrelcno je sirovinu prilagoditi za sve tehnike i sve naEine

prerade" i'laroditu paZnju treba posvetiti klimatizaciji za ti-salc u- ravnoj Etampi, lcao i za svg vrstb viEebojne Btampe. Ima-

de vi5e nadina prilagodivanja, npr.:

- uno6enje sirovine najmanje 24 sata prije tiska ili prerade u

61

.g

I-.-:*,r'

racLne i:rostori j e,

- vjeiianjei:r papira u radnlm prostorijama pomoiu narodi-tih ure*-

daj a,

'- ponoiu posebnih ureciaja zvanlh temperatori, u kojima se pqp-i,^

ru moZe ocluzeti ili dodati potrebna v1aga, ve6 prema potrebi "

- u narodito izgradenim sklai.i3tima vezanj-m za radne prostori-je, a pod i-.retpostavkom da je u sklacli5tu i- u rad.lonicama

ista te.r.aperatura i vlaZnost zraka.

i,Iarodita paZn3a mora se posvetiti smjeEtaju papira u skladl5ti--

ira poduzefa. Papir treba d.a bude smje5ten u zya6,na i suha

skl gdix1a, te da se ispalcuje iz bala i sloZi u ne velike kupo-

ve., Pri tone treba paziti da papir bud.e potpuno ravno sloZen,

jer va.loviti ili papir sa uzdignutim krajevima oteZava rad u

svirn radni-m operacl jama (rezanye , tisak ) :;vez, savijarje itd. ) .

VaZno je d.a se papi-r saduva od Etetne praEine, mehanidkih uda-

ra i olteienja. Direktno sundano svijetlo nepovoljno utide na

-ra1rlr, te ga treba izbjegavatl. Dugo uskladi5tenje papira ,ri-iu

,:ren:ru61jivo, ali isto talco treba, ako je moguie, izbjegavati-':eradivanje ltapira ocknah nakon njegove proizvodnje. Narodito

De to odnosi na tiskovne papire koji treba da predu period tzv,C.ozrtSevanja prije Etampanja. Liod rukovanja papirom uvijek tre-ba i,.iatj- na unu iijegovu vrijed,,nost, te fizikalna i kemijska

svojstvar i)a ier,io u svakom sludaju znati pravilno postupiti.

.t-Lil-:aliJ a 3

i.- Sta se podrazurojeva pocl klirnatizacr1om papira?

.1

4

.-

2o Kacla je potrebno sirovlnu kllmdtj_zirati?

3, ila koje se sve nadine sirovina Tno?e klimatizirati?4, i(ako treba irapir. smjestiti u skladiStu?

5, 0d ,jega treba paplr duvatl u skladiSti-ma?

6. I(ada je papir bolji: odmah po dolasku iz tvornice ili akocl-,.go l-eEi na skladiEtu?

I _q _l*:n_ _e !_:*_ r,-- q p + q a

Do a939,g. papir je bio vrlo raznolj-kog formata, 5to je oteZa-

valo rad, kako proizvodadima papira, tako i trgovci-ma, kao ipo'cro5a6ima, te grafidkim poduze6ima. od .toga vremena po prepo-

ruci rsA (nedunarod.ne organlzactje za standerte u industriji)niloge zernlje su prihvatile stand.ardne formate. Danas, porecl na-

Ee zernlje, navedene formate koriste u lTjema6koj, Austriji,xsvj-ca::skoj, Belgiji, Ytzozemskoj, svedskoj, Rumuniji, poljskoj,xUeSlioj, .,iadarsicoj, Kini 1 nrnogim drugim zemljama.

?rerna rleolunaroclnorc standardu, formati su rasporedeni u tri re-Ca, a oznadeni su sa slovima A, B i C, s tim da je

- Ted A - osnovni red\ - red 3 - dopunski red red.u A i

- red C onotni red za red A i B,

Obzirom c]a je icod nas uvedenl pretridki sistem mjera, to se ifornati papira zasnivaju na tom si-stemu. svaki red se dijelirLa klase (razrede) i to od O do L3, a oznaduju se pojedinl for-r::ati'tako d.a se oztLo"dt red, (npr.A 4) i broj klase uz njega.

lilasa nam ozrraduje koliko se puta osnovni format O mora presa-

+

t{

i

63

'-t-

vlti ili prorezatt da bi dobili odreoenl format.

Red A 0 je glavi:i tzLazni fornrat. To je pravokutnik sa strani-cana 841 x 1189 nm, a povrEina mu je tadno 1m2. Osnormi red A

je red koji imade najviEe prednosti za gotove formate svih ne-

ovisnilr velidina rrapira. Samo onda ako za namLjenjenu svrhu ne

od-govara, uzirrra se u ponoi dopunski red B, kojl ima iz1'azn:-

format sa duZinom stranica 1000 x 1414 mm. Omotni red Cr s&

cluZinorii stranica 9L7 x 1297 mm, prliajenjuje se po preporuci.

JUS'-a z,a tzradu koverata. Svi redovni formati papira rzralavajuse u punlm mil-irnetrima (.qf ? 594 x 841) za raz1:}u od. sirovj.hfornata koji se tzyalavaju u punim centimetrima.

Sirovl forr::ati papira sluZe tamo Adje gotov proizvod treba da

bude u velldini redovnog tormatar & u pravilu su povr5inski

veii za oko 5%,

<. Itla- -.t\azlv Osnovni red DopunskiAB

red Omotni redrtw

!

0

1

z

3

4

5

6

7

o

$

!

t,etverostruki arakDupli ayakArakPoluaralcr-letvrt arkalistPolulistCetvrt listaOsnina llsta

841x 1lB9594x. 841

42ox 594297x 42o21Ox 297

14Bx 210

105x 148

74x 105

52x 74

1OOOxl414

707x10005C0x 707

353x 50025ox 353L76x 25oI25x 176)BBx 125

62x 88

9I7xI297:648x 9r7)458x 648

324x 458229x 324I62x 229

Il4x l62Blx 114

57x 81

sirovi format cm 61x86 72xLO2

64

-

.ec

!)n'

: t' Geometr.ijsku slidnost formata reda A, B i C dokazujemo time 5tol

dijeljenjern formata zadriavaTu svoju dijagonalu, odnosno da je,,;^ ^+-^-.1^^ t..x^ ^-L--*.:^^ *^.^i^-^ F^-^--a r.,.od stranica veiega formata duZa stranica manjega formata. Me-

e.'- dusobni odnos rrel-ldina Ar B i C je tako rasporeden d.a je red. A

najirianji,rec.Bnajveiir&Usredj-niizmeduovihdvanaIazl

velidina red.a C, te se zato oiri mec1usobno d.obro dopunjuju-. Z-a

. izrad.u lroverata r-r-potrebfjavaju se formati reda C i1i vanredni ittformat19anaJde5ied'ijagona1nifornati.Torad.itoga5toizdi-iagonalnlh formata najbolje tzlaze formati koverata bez otpa-{s ---c.

daka. Cvl formati se i na poseban na6in oznaduju i to npr.

. Cl 64gx9f7x?30 mn, gdje treda d"imenzija (230 mm) oznaduje nagibt

.l za dijagonalno rezanje papira.l.'

i

bb

-l

Ir

,}l

Fi[:iLrtF

,. .-i'.L

IT

IFi-t't:il

:l^.

vliad"a se naruduju papiri u koturima, onda su to obldno vanrednl'formati. I(od. narudZbe papi-ra u lroturima moraju se obavezno

nazr:a6iti:

Eiri-na kotura

- prolijer kotura i- proi:.uer. cepa

0d ovih poclataka zavj-si dal-i iemo moii narudeni papir racional-no ko::istiti, jer kod ve6eg prornjera sa kotura se mora odbacitj-

jeCan cl-i-o papi-ra, a od.promjera 6epa zavlsi stavljanje papira

na strojIia bi se iz. tvornlce mogao dobiti. vanredni format papira i1iI,:artona, mora se udovoljiti izvj.esnim uslovima,i to:1. Da se ne rjrogu racionalno i<ori-stiti redorrni formati reda

i, i1i B,

2. Da se naru6i kolidina papira koja od.govara proizvodadu papi-

Tdg obzirom na prolzvodnt kapacitet stroja za izradu papira,

3, Da se iskorlsti radna Eirina papirnog stroja.

66-

*il

?.\

$

,*

^'

4-

t\al

apirnog stroja u'cijelo-sti, proizvadadu pppira pripaCa od.redena naknad.a, 5to poskup-

ljuje traZenu kolidinu. papira. {

.t

fi

'1'ez7_na

Pod pojnom "g r a m a t u r ati

mase, povrEi-ne I m2, tzrailena u gramima. Ovaj pojam je po JUS-u

prih.vaien i odreden, te se ne moZe druga6ije protumaditl.

i$ekad.a nam je potrebna tek:rna papire. ,,u 1OOO araka izra|ena ukg a kod- poznate gramature to se tzradunava po formuli

duZina x Elrina x Eramatura = tehtna za 1O0O araka

Itpr' 43-x 61 x B0 = zor984 kg ili zaokruzeno 21 kg10

1OOO araka tzradunava .se teilLna I m2

po formuli

povrs1na

ltTpr, 21 x IQ =

2623

gramatura

Alro ni-je poznata te:ztna po arku, a, ni gramatura papira, papir

se vaile ponloiu specijalne vage, koja vaganjem 1 dm2 ().zrezart sa

Eablonor:) od.r:rah pokazuje gramatr-rru papira (teZinu 1 *2),Ljepenku poznajemo u prometu po brojevima koji oznadavaju koli-dinu araka ljepenke u vezv tei,ine 25 kg.

TeZina I arka se dobije d.a se broj araka u jednom vezrr podijeli

..

papaTa

podrazumj evamo teil::nu papirne

-a\

qa.

I(od poznate teline za

obrnutim redom, t.j.$ 10 x tell.na

pribliZno 80 grm2

a

A

a{

-{

lli'irdr.f:i

;.j

-.,J.'#it

ti,.

-67

.-- r'-irdhrsaib\ ':.

t

\r

sa 25 kg,. Cvaj ns6in izradunavanja se primjenjuje i kod sloZer :

n1hkartonafinihiobi6nih,koj1setakoderoznadujubrojemaraka u omotu tellne 25 .Vg. {

Pita.n j a:

l. i{ada je do3lo do jednoobraznlh formata papira?

2, ZaEto su ranlje formati 6ini1d- pote3koie?

3. I(ako su rasporerleni standardni formati papira?

4. i{ako je svakl pojed-ini red. dalje razdjeljen?

5, Sta oznaduje kl-asa pojedinog formata?

6.. Za1to kaZer,ro da j'e AO glavni i-ziazn:- format?

7. Gdje imad.u primjenu redovi B i C?

8. ,iako se tzralavaju ve1i61ne redorrnih formata, a kakosirovih formata?

9, Gcije i-nadu primjenu sirovi formati papira?

10. i{avecii velidlne fornata reda A, ve}ldine 0-6?

11, I,ii,ved.i vel-idine sirovog formata A-1?

:r2, iraveoi vel-idine formata red.a B, velldine 0-6?

l-3. llavedi velidinu sirovog formata B-1?

l 4, llavedi velidlnu formata C-1?

15. di-me dolcazujerno da su f.ornati redova A, B i C medusobnogeometrijski slidni?

16. Za5to se za tzradu koverata C formati reYau dijagonalno?

L7. iioje poclatke treba naznal:-ti kod. narudZbe papira u kotu-rima?

18. Do kakovih posljedica dovodi netadnost podataka za papireu koturima?

t)

a

!r't iII

I

.tD'

/a

a-

i:i\lI

,:

:r{

i.l.l-t

'<,;:.' ,-:*;iiilffl

68-

i(-

l-:r. :o,c. iiojin uslovlna se mogu iz tvornice naruditi vanredni:lorilati paplra (izvan standarda) ?

')'{'). i'-i;:-' ee ,rocl-razunijeva pocl r;granaturomrl papira??-L. -'ui:': s('i lzrardu,navzv teltna papira za tooo araka, a kocl

I

;,,1 ,='" c-!.." -r,ai1g,tUf e ?:-. J.:.!.-., UV t,

?2, j'-',.lio sc izradunava grainatura papira kod poznate fuzine:,a iCu0 arai.ra?

23, -i-ro 'rije";ozrizta granatura papira, a ni teziga za 1o0o,-..r:I:r", lia,:o sie r-'tvrCuje teiina papira za I m.?

2,+' -.'-. iioji nacin se u.tvrduje tezina 1 arka ljepenke, kodito ::irr-bc,..' brc ja 1j epenire?

1

i

d

69

It

'-iTTi].,i1.'j',il.T.J IiIiALITETE I OSOBINA P0JEDII.TIH

'ais-::-g*liF.A

Ispltlvatlj e ,-rehanidkih i f rzTka1.nih osobina papira vrBj. se na

s;recl"ia1::-im u tu svrhu konstrui-ranfun aparatima. Vadno je napo-

irei:ui-bi cLa su, ako Zelirao taEno rezultate, za taj posao potrebni

posebnl fizikalno-kemijski laboratoriji u kojima je vai-an fak-tor -l;crlpera-bura i vlaga .

U '':oliieo se iel-ir:ro posluZitl uslugama takove laboratorije, mo-

r:aiiio znt',tl kekve uzorke smo duZni dostaviti za ispitivanje. U-

zorale za is1riifr,,a.n.ie uzlma se barem i, SF"u Tnih kotura i1i- pa-t\', " I

i-gta, vei Tire,ra tome kalcav je papir primljen. Uzorcl se uzimaju

s:,r. rDzaih njesta tj. Lz srecllner s& strane, itd. Potrebno je da

se aa',riljeZe podaci o koturiina, balama ili paketinra odakle su

r"r:orci '.rzeti, hao i da "" !e_6ly]j_u__ty91ni6k_e cedulje i?!?d:,,,cCl.i:,i;in, lekaC-a je potrebno da se i-zvrle neke byze probe, koje

su jiali.:ot:ebrie na naEem radnom mj.estu, a koje 6e biti dovoljne

i-: :--i-:;c:"ir,ro sliku o uzroclma poteBkoda u radu sa pojedinim vrs--!,'..c :('-lr-re ili noida o n.jeqovim dobrim str.anama, te da tako

::a,{ i':d- tisrijeri-nio na posttzanje 5to boljeg rezul.tata u izradi' :'::iii:licg ;r::o i zr,'o cla.

l-'r,.'::ir-ri",i: :l e ojtgrnosti papira

ot.rcrino, pa opet zgu|vamo. Ovime je )-ist i-zgubio svoju prvobit-:ru k::r,.tost, te postao mekan i labav. Poslije toga list uhvatimo

t

L,

.\A

&r t.

{i

t

-{l:

l.

"$,-b

arft

I,:'IA

1

I

J

1

. .td

I

lr\ts_

-70

--

t\

r1I:

,t i:

a€.

iii

a6+

lCrlr

t

.q

l

ra dvije suprotile strane i riba io, lagano b.ez trganja, izmedu

dlanova 3 puta tamo i ovamo, kao da ga peremo. ond-a ga.uhvati-mo za clr,ije su-protne strane i postupimo isto tako. Ovo naiz,mje-

iii6no dinimo tako dugo dok u papiru ne nastanu rupice. Tj.m pos-

tuplcoi:r ispitujeno sve osobine 6vrsto6e, d.akle otpornost prema

nehanidkon djelovanju. Vecina p;iplra ne pokazuje joE nikakove jruplce nakon sti-sicanja u loptic'.r., nego telc nakon viEestrukog

recla ribanja" Razlike Ll broju rr:dova ri.banja do pucanja papira

'rrio su velike koc raznih vrsta papira. U laboratorijima za is-;ii-tivanje papira, stepenovanje :-.tpornostl vrlo je razgTanato.

tr' t'Oti:ornost se tzta/ava ovakoz rztrayly.edno mala, vrlo mala, malar.

,\ '.i

sreclnja, dosta veli-ka, velika, .'?1o velika i izvanred"no velika.Za uobi6a.jenu dnevnu upotrebu clovoljna su i ova tri stepena pt-por::osti

vglq _ILqJs_r_ q9rle_v-gllkg _:', vrlo velika.i;jerilo za prosudivanje lagano r:e usvoji vjeZbom.

stepen i'vrlo malatr odgovara obi-. nom novinskom papiru ko ji veinakon guZvanja u loptice, dakle prije prvog ribapja, pokazuje:..'.^i a^a Lt:Jlutt n '

'Steireir ric-Losta vel-1kat? odgovara c.obrom bezclrvnom papiru, a stepen:ivrfo velii{a'i oclgovara papiru oi lanenih 1 pamudnih krpar rfa'trona itd", l,rjeZbom se postiZe s:3urnost u odredivanju otporno-sti.

n1li

{r

Utvrdivanje uzdalnog i poprednog smjeravl,akanaca Eo4 natira __ _

Iz arka paplra lztehu se u oba brnjera trake 1 - 2 cm Sirine iolco 15 cm duZine. Zat:rm se oznale i poloZe jedna na drugu, a

oncia se obadvije uhvate na jednom kraju i postave tako da drugi

kraj slobodno stoji. Trake 6e ostati da LeLe jedna uz drugu i1iic se razd.vojiti-. U prvom sludaju pokazuje donja uzdulni smjer,

a u d.rugom sludaju gornja traka. 0bja5njenje je u ovomi u tracise r-rzciuZnim snjerom Leili vi5e vlakanaca paralelnog sojera nego

u traci 6ija je cluZina poprednog smjera. Prva se traka stoga

savije riianje od druge.

{.1.

t

r.

,-

Ito

-t

c

?

'lcl

t'

II

1

-{

72

t

's Utvrdivanje uzduZnog i poprednog smjerd: izrade papira mol,e se

' itiii i- na drugi nadin cijepanjem papira u pravcu Sirine ipos\A

duZine arka. lada ie u jednom sludaju otpor vlakanaca biti ma-

nji, a u drugom ie taj otpor biti veii. ObjaEnjenje: pravac sa. v.jadirn ott:orom pokazuje popredni smjer, a pravac sa manjim otpo-

roili uzduirli smjer, kao 3to se i cirvo lak5e cijepa po uzduEnom

neEo po pog;rednom smjGrllr

Treii ladin za utvrdivanje uzduZnog i poprednog'smjera vlakana-

ce se.sio ji se u ovoine 3 uzmemo oko 1 dm2 papira i nakvasj-mo g&.

Ov:rko nakvaEeni papir saviti 6e se paralelno sa smjerom vlaka-

naci'. papira, od.nosno, suprotno od njegove razvlalivosti.-

grr@Iiod. prerad.e d.ebelih pa1:ira, kartona i ljepenke, vrlo va?nuulo-

gu i,3ra dvrstoia savijanjq, t.j. otpornost koju materljal su-

::rotstavlja savijanju, nabiranjur previjai:ju, lomljenju, Ta ot-r:or:iost je ve6a u uzduZnon nego u poprednom smjeru. Pokusi ru-lcorr su d-osta siguran oslonac za prosudlvanje te osobj-ne. Zbog

toga je potre'rno previjati ili se.vijati papir u oba snrjera ipritor,i posinatrati pojave koje se na rubu (falcu) pokazuju: da

l-i ostaje bez ikakovog oEteienja., da li- dolazl d.o listanja gor-

njeg eloja, cla l-i se p-rinje6uje viEe i1i. nanje pr-rcanje ili lom-

ljenje" Ovim nadinom se'noZe takoder dosta tadno utvrditi smjer

vlakanaca u papiru.

1-

It4

-t

?

n

.ti

73

!t

.s

.t

tr

.fl

al

Il ttrr{iJani-g- 4e il- i inq papira

Za utvrdivanje debljine papira sluZimo, se mjerilima tzv,. mikro-

nctrinar s& koji-ma se moZe mjeriti debljina od L/IOA mm 11i sa

oniil jed.nostaviiijim koji polcazuje debljlnu od. 1/10 mm. \lloile se

postupitl i na taj nadin da se odredeni broj li-stova papira sla-bo optereti i r,zmjer:- pomi-dninr millmetarskim mjerilom, a dobi-

venl broj podijeli sa brojem listova. U veiini sludajeva ie

ovalco pribliZno mjerenje biti dovoljno za prosudlvanje. OeUi;i-

ne se kod papira uvijelc tzvaiavaju u milj-metrlma.'

Srr4tZqj_ pgp_el-=q g pqp+gu

!

Pepeo je konadni ostatak koji ostaje nakon sagor.ijevanja papi- l

ra i Zarenja ostatka. Poznavanje sadrZine pepela va|no je za

prosudivanje vrste 1 kvalitete papira. Poznato je da mineralne :

materije, koje se d.odaju papirnoj masi radi punjenja; umanjuj.u ,

dvrstoiu papira i str"araju pepel. -i

Za odredivanje sa.drZine pepela postoji jed.nostavna vaga za pe- i,i

peo sa kojora se lalco rukuje. U posebnoj spfavi- spali se pod vi- 1

sokon tenperaturom jedan gram J:apira, pepeo se tzmieri na vazL

i direktno na njoj prodita koliki je sadrZaj pepela u postoci- I

Iirl&. .Te6a kolidina pepela oznalava vaiu kolidinu mineralnih tva-

ri u papiru, a ta. kol-idina moZe biti razJ:dr;ta - ve6 prema tome

za lcoju svrhu je papir namijenjen.

t.u

--

,)6

?

h1,5,

:.

- 74

\-1

iladin utvrdivanja sad-rZaja, dryenjad,e

ind.ustrija papira, kao 5.to znamo, preraduje trl vrste vlakana

rr papir: ltrpe, celulozu i drv.enjadu. PoEto je drvenjada najma-

i:je vrijeclan vlaknasti materil"l za fabrlkaciju papira, vai,no

je za potroBade papira c1a raspol-aZrr sredstvirna kojim mogu'brzo

rrstanoviti koji papir sadrZi d.rvenjadu i u kojoj mjeri, il-l da

1i je papir bezdrvan. Za ova ispitivanja najde5ie se primjenju-ju otopine Lt*ggglu"ina. i analin-sulfata, od kojih prvi obojipapir od Lutog do gotovo ljubidastog, vei p_rema tome kolikod.rvenjade inade u papi-rur & drugi od svjetlog do taronoZutog.

Sto je obojer:je intenzivnije, to u papi-ru imade ve6i postotak

irvenjade. i,iedutim, jedart i drugl rastvor dat 6e krivi prikaz

al;o je oiopi-ne. odleZana, jer 6e u tom slu6aju biti obojen i naj-fini-ji pezdrvni papir

Iod obojenj-h papira sad.rZaj d.rvenjade moguie je utvrditi samo

u laboratoriju i sa mikroskopom.

i.a6in uivrdivani q s trelep_a-. 4e I j_en j a .p.qglra

? ?apiri za pisenj.e moraju biti' puno keljeni (I/l) da se tinta'.:re bi z'azi-ijev:1a i d.a kod jadeg pritiska perom na paplru tini

te ne rrrobije na druLgu stranu papi-ra.

Za jeCnostavrro ispitir"anje bit ie dovoljno naliv pero tvrdoieF (sreclnje) i ne5to bolja tinta za naliv pera. Perom se pornrie

irekoliko, unakrsnih poteza, pa ako je papir dobro keljen, onda

75

{'t

A

1

a

1

'$

-

G

.l

{

1

- i''-44

r

Yt

a

.It1

se tinta neie nln'ralo razlttt, dak nl na sastavlma poteza. Sla-

bo keljeni papi-ri 6e dozvoliti da se tinta razllrje po cijelojduZini poteza, a a.ko se primjeiuje razliSevanje samo na mjestj-- !

na ukrBtanjao tada je papir semo djelomidno. keljen. i

lredto sigurnija proba izvr5it 6e se perom za izvladenje, koje

6e se podesiti kod debljih papira na 1'mm, a tanjih na L/2 mn,

te ie se izvuii tintom nekoliko paralelnih poteza. ! .

Rezr-rltat -breba da budre isti kao

kocL probe sa perom, sano je on

oUitiji, jer se kod porrladenja

p:riri:'1j enjuj e podj ednaki pritisaki ists kolidina tlnte. I(ada se

s

tf

l,eL: utvrditi ta6a.n stepen keJ-je-

nja papira, kao i sn kojirn sred--T stvin:i ( Ek'obom ili tutkalom) j e ',n

keijenje izvr5eno, tada je potrebna detalJna laboratorijska i

r-rc-l i c'o

a

?' ISri_U_vgqle_pIqvrliqo_qi_I__pgpltAtn

Papirnoj n';asi dod-aju se sredstva za punjenje i boje, pored os-s,n telog i zbog toga da bi se umanji-1a providnost (transparentnost)

pa.pirarlspitivanje pi'ozirnosti vr5i se 'na slijedeii nadins

i,Ia staklenu plodu otisne se nekoliko jadih slova (velidine

8-l-0 mrn a clebljine oko 1r,rm). Prelco tih slova stavi se arak

papira koji se ispituje i poton pokrijq drugom staklenon p1r,6eltr*,.,j'$ j.:::

!

r'd,-

GI

i''.iiri se obaclvije pl-ode sa uloZenim arkom papl,ra okrenu.prema

svijctlu. To se ponavlja tako d-a se dodaju slijede6i arcj-, sve

clotle dol; sc slova potpuno ne pokriju t.j. ne vide. po kolidi-ni araka koji se na ovaj nadin stevl.iaju na slova, mjeri- se

prozirilost, oCr.nosno, transparentnost papira, te se oznaduje u

vid.u razlorrlea kaoairsoluina )rop-usnost,

Le lct irrnit p j'o-pusito st:r i -aliJ!rLla

broj stavljenih listovaje bz'oj listova por-,inoZen sa ,debljinorn pa-

trl

Oilrei-ivnnje stenena poZutjelosti is,!q1pos-t]--b_qjq _ -_ _- _ ______iJt,'i-n:"pirinijenjajusvojizg1ec1poc1utjecajemsvijet]a'naro-ii"bo ;:oC r,rijecajem dir.ektnog sun6anog svjetla, i to zavisi od

i'"veliteta: neki nijenjaju viSe svoju boju, a neki papiri opet' .;

irai:,ie'. i(oci neobojenih papira, lcaZer,ro da su poZutj_eli, kada pro- I\'.-.i-jcnp boju, a kod obojenih da su izbl-jjqdili-. .,

J::.jc i:oZute papiri koji sadrZe drvenjadu, Icao novinski i sred-

nje flni. Po::eci Zr,rikaste boje, javljaju se i nljanse smede bo--:.a ,-,-1-iEi n-auu. rl:i,,!i'r u..,ojeni uinjetni-m bojama mogu da izblijede'do te mje-

re.i.:r. se gotovo ne moZe ustanovlti kakva lm je bila prvobi-tnalrn i nrJL'-l-! c

iLio Zelimo ust:rnovlti kakva je otpornost papira prema svjetlu -s.r,'"jctlostl.host tada se post'upa na slijedeii nadin:

Stavi-mo iro:lrtL papira pod stalclo ili u okvir za koplranje. Jedan

c

i

'n

?,,F

77

8fl

g.

rt.

'n-

clio papi-ra polirijemo crnim papirom i sve :-zl-o?r,mo utjecaju dnev-

nog svjetla, tako da sundano svjetlo neposredno djeluje. 0.d vre-nena do vremena iemo usporedivati osvijetljeni 1 neosvijetljenidio papira. I(ada se ispituje ili uporeduje viSe vrsti papira,

stevj-t 6eno pod- staklo od svake vrste papira po jednu tralcr,

;ednu uz ck'ugu, i tako vr5iti uiroredenje.

Oi:ojeiri- papiri po svojim osobinama ntogu blti svjetlostalni,sreCnje-svjetlostalni i sl-abo-svjetlostalnl, a to ovisi o duZi-

-ii lrticaja direktnog svjetla.

jq-;"+ tsptli"gliq_ p"o!_ "Papiri koji sluZe za pakovanje masne robe Isira, kvasca, masla-

ce 1 clrugog) su havana, perganent nadomjestak i pergamin, te

treba da budu nepropustljivi za masnoie, Ispitivanje. nepropus-

r:orsti se vr5i na vi5e na6ina, a naj jednostavniji je ovaj:.. c

i\ra kol'adu papira, p.ovrEine 1 dm', trljarno dvije-tri- kapi terpen-ti:.is1'o$ ulja Kroz tricl-eset sekundi. Pod papir koji se ispituje,podr.ietne se obi6an pisaii papir. Ako je papir po kome smo tr-ljali zeista nepropustljiv, neie propustiti ulje. Nasuprot to-::re'e proplr-sf,ljivi papiri- propu3taju rnasnoiu ulja brde ili spori-je, Bto se vidi na podloZenom komaclu pisadeg paplra.

i:la4-l-ik_ov:,nie i qdnoslojnih od viSeslojnih kartona

Da li je kartcn jed.noslojan ili viBeslojan, moZe se utvrditi

-!C

Qd

c

i

4l

(

?

78

'tt

,.t-

iit+

ki-d.anjem, te alco se }croz cijelu strukturu nazire samo jedna ma-

s&r ta.da je jednoslojan, a kad.a se mase medusobno razJ:Jrttjo lo

boji, koje mogu biti bijele-siva-smeda, tada se rad.i o trosloj-non kartonu. Kod vrlo finih lijepljenih kartona, ova proba ne-

6e zad.ovoljj-ti, Takav se karton na rubu zapali, te 6,e se na

zapaljcnom mjestu razclvo jiti u svo je slojeve t. j. dvrbstruko -ill-i;ros-truko.

Stanclardne vrste papira u proi-zvodnjiry: ilclqsi{ii q e

Inciustrija papira u svojoj proiZvodnji lmade vrlo velike mogui-

nosti u pogledu vrsta, asorti-mana, formata, boja i drugih osor

bina papira. ftli 6emo. spomenuti samo osnovne grupe u koje su

rasporectene pojecline vrste papira prema namjeni, a spomenut

iemo sarlo nelcollko karaicleristidnih vrsta u svakoj pojedinojgri.rpi. Papiri se proizvode u uobidajnim formatima, gramaturama

i bojana, a to su:

--, bezd.rvni papiri kel"'ieni (plakatni, bankpost,

-u. itezerwni .oapiri nelieljeni ( iiskowli )

a bezdyvn:- papiri specijal-ni ( biblljski, za novac iza foto-papir)

' - teEko-propustljlvi papirl (havanar perg,nadomjestak

ganin )

r- fornspak - kolipak (grubi omotni papiri)-1sred-i:je fini papiri keljeni (pisaii papiri)

-79

+A

!

tD

protokolni- ) /v

sirovi t/

i per-t

+

4r

l/T.f

!r i - srednje fini papiri nekeljeni. (tiskormi t roto) 1/

. u'- tankl papiri od krpe (cigaretni i sirovi za i-ndigo) f,c.. i - IgLbi.- ql:?6r._1 liskovnl papiri (pelir, afiEen i kudjeljnL) V

. ,r obidni tanki papiri (servijetni i toaletnil /

b ,- konfelccionirani bojadisani papiri (svileni i krep) 7, - omotni papiri (superi-or i Srenc)

? , - natron papiri (obidni i krep, ka.o i specijalnj-)

sloZeni icartoni flni (kromonadomjestak i pre5pan) -/sloZeni kartorli obidni .(za vozne karte, duplex i- triplex) f'

C*i.. kartoni sa vunenim krpama ( si-rovi za krorriiu lj epenku I ,,"u

t kalander)

Stanclardne vrste ljepenke su3,aq.bije1a1jepenka(obidna,ce1u1oznaizapivskepodmetade)

smeda ljepenka (obiEna, visoko gladena i volumenozna):!

| " siva ljepenka

ljepenka iz slame

specijal-ne ljepenke (faktis, Zakard. t z& vudenje i druge) :

lj'epenke za kov6ege (clesinirana 1 la\irana) iaFi€"d :

f - azbestna ljepenliari:..

Uobidgjene teZine papira, kartona i ljepenke su kako slijede: ,

Ipapiri clo 15o gr/mz

laEane vrste l-O-59 tr I

i' srednje teBke vrste 60-119 r!

lF

{t - teike vrste lzo-J{g ,o 'i

,? polukartonj- 120-200 " :''n kartoni 2OO-+5O r?

1j epenke preko 45O re

80-

{II

4*.r

ib

i

+

c

$

+.?

.F

Prei;re pojeclinim vrstama teZine su!

Pr-secr- pailr-rr-

3:,nkpo;t

lislcovni-satinirani u arku

Tislcovni str.rel. u arlni

rio'l; n,c iorli -s at inlraniIi.ote.c ioni str. 91,

tai:l:i -pisadi i tj-skovnl

irepi-sni

ival-enr-

?e;:lr z,a zradnu po3tu

:.{uler-saiiniranil'erganent-pravi

.leriqinin i pergament nad"omjestak

.1,u:..stJrucli

Iiarton za. dopisnice

-,airfoiccnr_

O:lotni h:rtoniJ:::otni nairi-ri

?i'iatt j a;

1. l-aico se

?. l,e ko jipai:ira?

_?. Da li je

4. ii;r ko ji

utvrduje kvaliteta ilise naUln uzimaju uzorci

'uvijek neophodno da se

se nadin moile utvrditi

osobina nekog papira?

za laboratorijsku analizu

probe rrEe u laboratorljima?otpornost papira?

.!

6o-so 8t/m2

ft

t?

It

ti

fi

fi

It

t7

ti

t9

50

59

4B

53

50'

30-40

30

L7

25

50

45-48

40-+2

90-110

140-1?0

190-250

20'0-300

60;88

tt

fi

t!

tl

t?

'. 1-f

A,t

i

I

I,l:..'.5

-91 -

,rt

%

5. i: .l"nevnu prairsu dovoljnc su tri stepena otpornostikoji su- to?

i

6, liojoj vrsti papira odgovara ttvrlo mala'? otpornost, kojoj I' iidosti velilcari, a kojoj irvrlo. velikat'?

7, iia koje se sve na6ine moZe utvrditi smjer vlakana u papiru?:

8, ,:ra koji se nadin urtvrduje otpornost'i dvrstoia savijanjapapira ?

9, lia koji se nadln utvrduje debljina papira.?

10, i{a koji se na61n ut,rrduje sadriaj pepelaiz paplra?

11. ir]:. koji se na.6in utvrduje sadrZaj drvenjade u papiru?I

L2. ,ir iioji se nedin stoile utvrcliti stepen keljenja paplra? :

13. liir koji se nadin utvrduje kojim sredstvom je vrEeno'Lieljenje papira?

L4.i"l;1kojisenadinutrrrdujetransparen!nosti1iprovidnost:--'aPire ?

L5, l(:rkov: je razlika izmedu apsolutne i relativne propusno-c*i rrr:-r-i r.,n ?u uJ gr-.i-i!r G ;

L6. l:--" koji se n.rdln utvrduje svjetlostalnost papira?

17^ i\a lcoji se nadln ispituje nepropusnost teBko propustlji-vih pa1:ira?

18" iie leoji se nadln utvrduje cla li je neki pe ir ili kartonjeitro il-i vi5eslojan?

J 19, Sta podr.;z,uiirjevamo pod standardnim vrstama papira?

20, r'levecli stand.ardne grupe na5e industrije papira, te nekei-rredstavnike poj ecline grupe?

?L. {J ko.iir,r responfuna se kreiu teh:rne papira, polukartona,li:rtona i ljepenke?

22" iil-evecli nekoliko vrsta paplra ili kartona i njihove teZine?

-82

a

a€

I

at..b

c

t

+

bf

-

'Cr-

SLOiEI'i-] I],I VISESTOJNI I{ARTONI

Ova vrsta kertona, za razl:j.ku od jednoslojnih, proizvodi se na

kornbiniranin strojevima se dugim i okrugli-m sitima, To su u -

stvari strojevi na kojima postoje dva ili tri pripremna dijela,te se papirne traice razl-i6ite kva.li-tete sastaju na odredenom

dije}-r stroja (mokre partija), te u svom daljnjem putu idu kao

jecr,instveni sloj kartona d.o izlaska iz stroja. Ovl strojevi,gotovo recl-ovito r u svom nastavku imadu uzdui.ni- i poprednj- re-za6, tako d.e se karton kod stroja sortira, broji i pakuje u o-

::rrote 25 kg teZine i sa odredenim brojem araka. Uobi6ajeni bro-'jevi sloZenih kartona su 80, 90, 1OO, I2O, 13O i 140. To ne

znal:- d.a nije moguie izrcditi na tim strojevi-rna i neEto debljt,ali i tanji trca"rton,

iii',lco sno vei rc,nije spomenuli, ovi kartoni su obidno iz dva

ili tri sloja razlidite kvalitete. Gornji sloj je obidno bez-

drvni sJ-oj i nosilac tiska, srednji sloj je d.rvenjada i stari

]ta"i,'ri3, te daje kartonu volumenoanost, a tre6i sloj je slabljiocr- gornjeg, a1i bolji od. srednjeg, te povezuje dva gornja s1o-

ja i lcartonu claje dobra mehani-dka svojstva.

Cils.vni irredstavnik sloZenih finih kartona kod nas je kromonado-

fi;_gS_LAE, a obidnih kartona je duplex i triplex. Svi- ovi kar*o:,

ni prvenstveno su namljenjeni za i.zradu razlldite ambalaZe sa

tiskon i bez tiska, lcao i z-a..korice kod broSiranih knjiga u iz-Car,'a6kcj cljelatnosti. !

Kl-oq-oqa"-{gmje-qtgk lcarton treba da bude sposoban za viEebojnu

Etr.,:rpu, naclclje za rilanje, rlcanje, biganje, Etancanje i pre-

.l

{t.

Lit

at'

i

e

{!

f

I

I

I

I

ti

t

i

I

l

1

l

.il

]

_83

-j

i

r. gnilie. Rgcli toga treba c1a gornji !ro; bude kelj en !/Lr. a osta-

li c1io I/2 keljen'. Sposoban je za tisak u svim tehnikama (viso-4** kom, ravnom i lcakro tislcu).

rq.

?ita.nja":.

e l, jiia kojoj se vrstl strojeva proizvode viBeslojni'kartoni?2. i.ir,ko se ,sl-oieni ksrtoni pakuju?

. 3, Koji su urobidajeni brojevi sl-oZenih kartona?

i' ,

,,. f,1:l,1t*"flfliti lmadu dva ili tri sloja opisi njihove

o J. iioji su osnovni predstavnlci viEeslojnih kartona?

:, d, 6, iloje osobine treba da imade kromonadomjestak, odnosno koja( itiehanlEka svo j stva?

rt

rt

t'

t'

f

:

{{

llpf

G!

s

J{"x'{

84

:

{I

q-

P,qililSJilSIU 0PIEI{E}iJE}TI PAPIRI I KARTONI

Tisak koji daje vj.ernu sliku u vrlo flnorn rasteru, zahttjeva isavr-ieno obraderru povrEinu papira. Upravo zato 5to su elementi

ra.stera tal<o sitni, pred naEim odima ne izgled.aju kao sitne

tadkj-ce, vei irotpuno. jednolidna povr5ina, Yadno je da i stnrk-tura papira, odnosno njegova povrBina, bude vrlo jednolidna,

bez ikakovih pora i pukotina"

Da bi se Lz navedenih razloga pokrila gruba struktura vlalcna

tih Eestica papir'a - nanosj- se.na njegorru povr5inu finozrrratibijeli pignient, lcoji joj daje potpuno jednolidan izgled. Oslm

togq, razL:-lita vlakanca ne upijaju jednako boju, te bi se neg-

d.je moZda 1 razJ'i-seval-ar tl& raster ne bi bio 6ist.Papir-i koji se upotrebljavaju za knjigotisak i offset, prema-

zuju se povrEinski sa.raznlm mlijednim suspenzijama finog, hi-jelog ili obojenog plgmenta t vz dodatak veziva. Vezivo mode bi-ti i-:irkazein, otopljen u natrijevoj luZlni ili arnonijah, zatLm

Elcrob i1i Zlvotinjsko tutkalo. Dobivenlnnanos desto je potreb-

no udiniti otpornim prema vodl, 5to se postiZe dod.atkom forma-

]ina. Ostc.li doclaci su obidno glicerin, koji spre6ava suviEe

jalro suEenje, zatim voskovi, koji omoguiuju visoki sjaj i po-

boljEavaju tiskarska svojstva, te anilinske boje, .

Za nano5enje sluZe nam razlidito konstrulrani strojevi, kojibmoguiavaju nanos pomoiu valjaka, prskanjem, pritlskom zraka,

dettrrama itd. I\akon nano3enja, papir se suEi kod temperature*4A-45o C takir d.ugo dok mu vl-aXnost ne iznosl oko 4%, da ne bipostao suviBe krhak.

-85

L

{t

1

i

li

i

I{

'II

:

.

i

:1j

.':

tf

nt-

3

a'

\'

1'\

i

a

l

I.iI

-e-- -.+.--s -:.- -;.e*t*- *+ ; '.' '*'- 'tx'lli*

s-

rh. tr ?'

o

-I'[a]con nekoliko c1ana papir se poncv3 rr]-aZj- vodom, do vlaZnostiod 7-B%, te obraduje na specijalnin kalanderima.

Povr5ina ovako obradenih vrijed.nih tisl:ormih papira ne srnije

biti siva, te se u pojedinim sludaj...,;ima mora nekoliko puta

satinirati, no ne sa prevelikim pri-';islcom.

Obzlrom na satinaZu, isti mogu bitis\

a ) sJ aJnr-

b) polusJajni

c) b"7 sjajad) polumat ie ) ma'; povrBlne,

Prema svojstvima neJrosa i obrade mogu biti:Kromo-pe'!1_rf,.l|1i-_ li:artoni, dije 1me potjede od. kromolitografiJe,te imadu nanos samo sa jedne straner & u glarmom sluZe u rav-nom tisku(offset), i\Ta ovim papirina postiZu se u offsetu 11jepiakvarelni i pastelni efekti. zbog dobrih svoJstava upotreblja-va.ju se za tzradu etiketa, omotni.ca za U0koladu i ostale ilivei,-ne nanirnice, a redovito u vl6ebojnon ti,sku, te desto uz bron-

zir.anje, lakiranje i preganje.

Kunstdrucic (za umjetnidki tisak) papir-i- i kartoni imadu obostra-

ni nanos, te iraaju primjenu za umje-l.ni6ke

je u lcnjigotisku, a sposobni su za tisakOve vrste paplra obi6no se rel:;, u a:'l-ce, a

duju u koturima"

i'lararmi_papiri z? urnjetniEki. tisak nemaju neki specljalni nanos

na svojoj povrEini, Gornja strana sad.rZj. viSe punila od d.onje.

'I

-1

I-1Ii

L

,G

t

t€.

rtt-,

le

$

+

viBebojne reprodukcj--

sa obadvije strane.

rijetko d.a se prera-

?"t\

,J\

lc\

Jaliom satinaZon se postiZe glaikoda povrEine, medutim pod. veli-lcim pritlskom. na. clebljim mjes:ilma, vlakanca se sasvim izgnjede

i. nejed::ako upi.jal; boji.i" ITa c;rrim papirima se ne nogu postiiirezultati i:ocl '.,'i-Jchojnog ti.ska, lcojJ- omogu6uju povrBinskl op-

lemenjenj- pap1.r'.1 Chromo i Kunstdruck!t

Piir.nja:

1." Kojc s; osncyne osobine papi.rr ?,d t:-sak u fj-noni rasteru?

2. Cime se prerr.Lzl)j'u papiri ze ...i5ebojni tisak u knji,gotislcr| :i-. off setu?

3. iria koji se naEi.r vrEi nar:oH+nje p:enaza na povr6i-nski-oi:1emen; ene pi-r, jr':.:: -j'i

4-. i(akova mor.L bj-t.:- no'"'r5ina premnzanih papira, da b1 odgova-'rala ze v15ebc jni' ti-st1,?

5, U od.i:osti nr- sa-b.i.r"-.i:',:r,n;; : r;sr,ri''rl-.1nski cpiemenjeni papif.irnogu 'ri'b:-?

r--6o iio;ie su ool::-ke iz,,r. kl'cno-pr,-.pr:a? Gdje imade p::cteXnup:i-i,:j en.r?

F6

.a't

I

{t

$.?

3'

5S

l

l'lI4

'7

Oo

;ioje sir .od,l:ike 1,2"'"'t kunstd:';L:!.e naplr:a i gdje im;Lrl.e pretei,nttp-:in:j enu?

Itckovi sL1 -i.;o paliiri nar:avni ze umjetnidki tisak., te icakose poni"Iaju 'i.r oclnosu l'r.r viEebo jnr'.- Stampu?

+''4

I],1I].I.EGIIIRA}IJD I OPLEMENJIVA}:UE PAPIRA

Cd Ei-tavog rLLza razn::h mogu6nosti oplemenjivanja papira, spo-

r:en'rt i-erro one najvailni j e, i to:bez.rojno d.esiniranje

ljclljenje papira

- paprrne fotijesr: ci; al-ne papire

impi't,gnirane papire

j%jg1@ ili preganje papira primijenjuje se kod

1,,rpj-;.', ze izredu novirnica, listovni-h papira, prgamin papira,

omoii:.i}.. i -i;iskovnih papi:'a" Ono se postiZe na taj nadin d.a se

n3 pal:ir utiskuju razlidit:; d.eseni i oblici por'ro6u graviranih

del:-Ir..ih veljaka. Kod primjene Cvaju 6elidnih valjaka, i to

,sri,je {tenitr jedan iznad d.rugoga.. dobi'va se mat ili transparent-

n? b:;z;bojno desiniranje. I(ad.a Eelimo posti6i povr5inu desini-l:nnu poput pl-atna, uzoralc se ne grarrira na del-i6ni valjak, ne-

go sc na ks;and,eru clva -"'aljka presvuku lanenim platnom, t€ na

r:'cl-e:zt :ralre lzmedu valjaka nar papiru ostaje utj-snut reljefl.:n,nor, pla-ylc, Ovaj nalin oplcmenjivahja pri116no je skup ip;irnijenjuje se kod vrijednijih paplra.

!l_e. p +J er'l_ . pj, t.r ala_

rrrlo Icsto se upotrebljavaju razliditi papirj. ili kartonir pro-

rz',edcnj- ned-',isobno lijepljenjem od. nekoliko slojeva papira,-: .'

taz\i6j.tog po sestavu j- kvalj-tetir.apr, duplex, triplex itd.Svojstva tih papira obidno su n:logo bolja nego pojed-inadnih

slcjeva, Tehnoio5ki proces odvija se na strojevima za ljeplje-

-83-

d;.

c,

b

1i

at.\,,

ti

f

T

?

1F:

- ,3,$'- --!*.*-"- 4^'_--- 8q

tf-

dt.

Sl.

I

nje,, diji su gl-evni dije lovi uredaj za ljepljenje i uredaj ze.

suSenje. Ovej uredaj se sastoji od. nekoliko va1.1aka grijanih

;,arom i presvu-denih filcom, te uredaja za vlade:r-je, uzduil,no

rezan.je, namr':,tanje, a koji puta i bd uredaja.za popredno reza-

nj:,o ltrakon nana5anja ljepila i ulclanjanja suvlEnog nanosa, .to.*

l-ezi pre,6anje papira izmedu valjaka radi boljeg t:riljubljivangajectnog sloja uz drugi, te napokon, su5enje, namatanje i reza-'

i: j; u arlce .

s@izradujuse1jep1jenjem,odnosinol.iaEiranjem,i-ia,lira sa mete.,linn vrlo ma].e debljine. Danas -se 'i tu svrhu naj-viSe priiaijer;jr-rje alurninij, koji je skoro potpuno potlsnuo sku-

1rr_ stanum (liaiaj), i to zbo3 toga 5to tro"jno zad:lava lijepi-is;ajni izgled, Eto je elastidan, savltljiv i dvrst. Qsim a+u-

iirnija iroEu se haBiratj- i. razne.plastidne folije kao i tekstil ,

l(:ro 1jcp,ilc obidno se priinijenjuju Skrobna ljepila ili voskovj."

Ul;ciiko folije sluZe kao amba.laZa u prehrambeno;i industriji,5cL;e se i najbe5ie primjenjuju, ljepilo ne smije imati nikakav

-::iris, [i okus "

,.)e;-r:r.re foiije i-nadu dobra mehaniEka svojstva, te potpunu. ne-

r;ro.;rustnost za svjetlo, zyak i vodu. Oslm toga, i izgled im jcr.'r-!-o -prinamljiv, narodito ukoliko se Btampaju kojom odgovaraju-

don tislco\rnom tehnikorc. Izraduju se u clva sloja -. metal-papi-r-.:,

u tri slojao - papir-metal-papir ili metal-papir-metal.

$S g ij:!:.L:pg-Li_r3_ ( src.'" ta {ta.',ytori; \

-\/.

I t

;o;c:rjem ;:apirne riase kod same izrade, mogu se postiii najtaz''l-iSiiiji efelcti. Tako postoji ditav niz moguinosti mije5anja i

-89

,.F

i

Ft

t3

o

f

4

-D.

?.

{

/L

if-.

ciod.rvanj e r?.zrrrh boja, koje nejed.nako prianjaju na pojedine

lcomponente papi-rne mase, ili se pakr uslijed nemoguinosti do-

brol4 ,lljeEanje, rasprostlru po papirnoj tracl u raznirm oblicj.-rrloo Tako moZemo dobiti marmorlrane papire sa raznim Barama

byonze, relp fne paplre i druge.

r,a.:as se mecTutj-m sve manj e rzraduju ove vrste papira, buduii se

norrfn tiskormin tehnikama postiZu ljepEi i ekonomj-dniji efekti.! \Jz'. spomenute nioguinostl oplemenjivanja i1i impregniSanja papi-

ror postoje i drugi nadinis premazivanje uljem, zatlm su5enjem

zbog posti-zavanja providnosti, umakanje paplra u boju kod i-n:

tenzivno obojenih papira ili povr5insko'bojenje, koje se pr1-

::ri-jenjuje cloic je joE papi-r u mokrom stanju. Otopine boja nano-

se sc pomodu valjaka presvudenih filcom ili gumom, koji mogu

bj"ti i d.esinirane povr51ne. Radi boljeg vezanja uz boju se do-

cirjc glicerin, Ekrobno ljepilo i tutkal-o.

fi{re€qarc.gi p.],piri dobivaju se nanosom ili premazivanjem papi-va :'t\.znj-n voslcovima, katranom, te drugim sredstvima.

i'ov::Elnski-rrr oplenenjivanjem, odnosno specijalnlm nanosirna, do-

::ivaju se i diazokop papiri za kopiranje nacrta, te fotografski

;.:,.:iri, l\ko papiru dodamo prirodna il-i umjetna sredstva, kojaL"sii,ieit svoje kemijslce prirode irtaju afinitet (srodnost) prema

:tapir:noj raasi, mijenjajuiJ- njezi-no prvotno svojstvo, govorimo

o ii:,r:rcgnaciji,

;g3i; _+ !g_ Fo=tpgq_q_ _rL s*, zjr lqzl:.icq od peyqli4skog nanosa,

.,nriiil:-ora de_Sa obladuiemo samo povr5inu paplra,

li

s

1'

;.

-,1,. lgq:;',-q-c_+_j_q t_.q4 ery__gmfS lq rodiran.ie tude. dod.ane tvari

90

t

TeEko je postaviti jed.nu odredenu gra.ni-cu j-zmedu ova dva nadi--.ria preracie ;:apira, jer u nelcim slu6ajevlma uz povr5insku obra-'

ii.u C-clazi i do impregnacije, 5to svakako zavisi od sas.tava do-

c,cri.e tvarj-, kn.c i od njez::nj]t kemijskih svojstava, te i od. sa-

nog pai;ira. U nelcirn sludajevlma mogu se ova dva nadina (inpre-,e;,::.cijr i povr5inska obrada) kombinirati na jednom materijAlurcC-nos.ro t:gpir.u.

?epir irnpreEnlran sintetskoro'smolom, moie se gumirati, t. j.povr5lnsir:- ol:raciti, d-ok paraf inirani papi-r ne moZemo vi5e

" ii':prcgnir:.ti, jer gornji s1-oj parafi-na predstavlja znatan otporsreCstvu za i-mpregnaciju u njegovom prodi-ranju u papirr ,

' Buc'.itcj- da se izmedu povrBinskog nanosa i impregnacije ne moZe

povuii'iieka tadna d-efi-nlrana granica, ui nqjviEe sludajeva go-

vorj- ser prenrda ne sasvim tadno, samo o impregnacijl papira,:i.rico je ve6 naprijed. spomenuto, impregnj-rani papir posjeduje

sesvin d.ruga svojstva nego obidni papir. prvj- zad.atak impreg-nacije je tl tome d.e papiru dade svojstvo nepropustnosti vod.e.

ovaj zahtjev zc,pravo je vrlo r:zridit i kreie se. j-zmedu otpor-nosti prema vl-e"zi, clo potpune nepropusnosti vode.

csin toga desto se zahtjeva s jedne strane otpornost prema pa-3 ri i -lli-lrovlnilu a s d.ruge strane, da ne bude nep,ropusta1 za

iste. Potrebno je naglasiti, da otpornosti prema ryri i plinunisu ;eclneke, jer neki impregnirani papiri savrEeno su nepro-pusni za. paru, dok s druge strane pokazuju propusnost za prin,0vdje, ntravno igra ulogu i kemijski sastav plina.

'

r i:oljenje pairira sprijedava prodiranje vod.e u papi-r. IVo kod

posttgnutih bol-jih svojstava, nego 5to daje samo keljenje,

h.

t-

rL

1'\

;{o

Ei'D

aI

f

nrt,

'a't

!"'!

-01

fi

govorimo o impregnaciji.?i;lrt;ic."ri i efekti koji se'postiZu impregnlranjem papira, veoma

-i su rszl-iciti, hcpregnacijom se moraju postiii odredena svojstva,

i.rzlidj-tih. osobina, kao:t-

- otpornost na vlagu ' .

1

1: oipornost na svjetlo , ih' -. . "-.

t otirornost na toplinu i

1€ | - obrena od plljesnl i bakterija'depropusnost za tekuiine, masnoie i plinove

za5tita od oksidacija:

zadlrZavenje aromeI

zaitita od s-i;ranlh mlrisa

- .zaltita od korozi.je i1i kemijskog djelovanja.F

-,l..jepi i dekorativni -izgled

r #rro^qr, - moguctrost tiska na m$-ernr

iiobr.:" inehariid.ka s-u-oj stva .

)ilo bi lrosve ]crivo kada bi mislil-i da svako sredstvo za impreg:.

i:-tci *il..r koje prirnjenjujemo u praksi, lspunjava sve ove zahtje- ;

Sl ycc frli:no j,-, tia iz ditavog ni-za prirodnih i sintetskih proiz- j

_ t.\oia cdaheremo u-pravo onaj koji nam najbolje odgovara, obziromJo il:''. slrojs-i;vr u odreclenom s1u6aju. L[edutim, tri posljednja od na-

. i-\.rojrt::i?:. i;rrojita',/a , 6" u veiinl slu6ajeva biti potrebna kad.a '1., ,

a se c;a vrsta prpira prir,rjenjuje u grafibkoj djelatnosti.T

a i Sr:e-sjyg--zg i:ri;Lea4aqiju d.olaze u glavnop u vodenim ctopinamaa

o.:'1:r--.;icirih lastvarada, pastama i folij&rro. Mogu se primijeniti.{'j-ot

)lL

a

h.

€

!.1)z dodatok obojenih pigmenata, veziva, omek3lva6a i drugihY,ioc-igtara. Cesto se upotrebljavaju mje3avima od dvaju i viSe

kc:'rip,onelrrta, l:oje se medusobno nadopunjuiu svojim specifidnim

sr,.cjst.,'ina" Od sredstcva za i-mpregnaciju i povr5insku obrad'u,

sl:o::c:::uti ieno oi-ra. koja se.danas najviEe upotrebljavaju.

;cp.tsy_i- se ubrajaju u termoplaste. Otporni su prema kiselinama,

.rodi o ';,I-inovina, te uljina i r.estima. Upotrebt;ava;u se za J:m-

!-rcg-r.,r.ciju i povrEinskc oplemenjivcnje. Ovamo ubrajamo i para-jine, koji se nedu-sobno razl:Jrcuju prema tadci taljenja, kao iste:--.eiru disto6e (rafinacija), Voskovi, kao i. parafinr najEe6ie

sc r-r-;:otrebljtv:ju u vodenim emulzijama, ili ta6nije, u disper-e'l ..'ff..i::r-'rr", lc.c je krt:-ta tvar flno razdijeljena u tekucini..$fl:..'.rl-zi"ie voshova i parafina sve 6e3ie se kombiniraju sa

sL.:i:,r p.r:oi=vociii:a, kco sa" polie-bilenom, acet6t-celulozom,.,/"ii-ilon it'j", i to rad.i dobivanja Eto bolje kvalitete i

Q)

{r!'

..

Ft.

si-ntet-

$o1i-svoJ -

st,:lvt iz"reiienog nanoga.

J.z 1:rirodre voskove, pouboje ikuju veiikom tvrdo6om j- viEom

sinteteki voskovi, koji se odli-r V. . ,tacKom sKrucr_vanJa.

I-_1

r:1

I

.

it

-i'i'r-nr7',av -'ir:, N;11s6$-cr vrlo clobro sred.stvo za zaEti6ivan;e od. vIa-_':.J:j:1::-:--, dv Lvvrv urvuuuv\

^11 r''.- -.+-..^hl-jc,rl se r:;r,jvi5e za ka5irar Lmpregnlciju:_uo ../--.J u-L',ipl jevl, se r:":rjviSe za kaEiranje papira i :

3 l:cil i,;::*Ce p;pirnati-h vreia, kao i za izolacione papire.

-c lo tr:--"::o-snct1r, 1:oludvrsta smjesa , zaostala nakon destilacijerer:1o,.; r,rljr." Prinjcnjuje Se ur vruien, tekuiem stanju ili hLad- r

:tn -,,1,-a -;. :._ J'.:; _SII"_._ti,, o

-)c:rvl.'ii ktir.durka takoder se upotrebljavaju za impregnaclju pa-

93

o

t

:T

ri-

G

Ii

i

!Pr"*.

fs

Pri-roch:e i sintetske smole-.g.- -t---- -

rii:o fei',olne, krezolne i formaldehidne smole t vz poviEeni pri-tispk i teinperaturu, daju i-mpregniranom papiru sasvim nova

sr,'ojstva.

.rVfgj+pg]rg*F,14_olg se danas sve viEe primjenjuju kao d.odateik pa-

.. t-.irloj r:lasi l:od izrade pepira, kao i za povr5insko oplemenjiva-?

ilJe. Toi:ive su u vod.i, .r dolaze u prahu i u tekuiem obliku.

Sf-f:++il e_qg!!.t je takoder termoplast. Upotrebljava se sa i-

bcz or.reklivada u finijim i grubljinr dispo,rzijama ili u otopini.Ot;o:::.n je no ulja i masti, a otpornost na vlagu, koja inade

::i-e i1::rod'ita, povc6ava se niije5anjem ea paraflnom. Osim para-

fii:.a,'r:iole se :rijeEati sa Zivotinjskim tutkalom, kazeinom iiilrocoir. Lrve rn;'eEavine upotrebljavaju se 1 kao ljepilo za paplr.

lri.ra. zbog s',roje otpornosti na vodu.

je to1:iv u sromatskira otapalima, a

or.:eiiEiva6a.

;,9$g_i;:rg!- je takoder otporan na vod.u, kiseline,

Irlarodito klor-kauduk, kojiprimijenjuje se rLz dodatak

luZine i mno-

.Ft

!

rFiA

!t'

t

.T

I

,}s.

.lgJ*j*f_I._eg se upotrebljava u voclenim disperzLiama, u folijama

ii: ri i;oi-rbir:cciji sa parcfinom i- voskovima.Otporan je na vod.u

i r,'o,Lcnrr parue o, osim toga vrlo je gibak i podatan. LoEe mu je

r;vcjetvo iito je dosta propustljiv za pllnove i aromatska ulja.,'ho3o se upotrebljavaju polietllenske f o1ije, koje se kaEiraju

i,c lapir i ljepenku.

T

94-

;{,f\,,

rrf

+

t,9

[e,r1v_at_1 _c-e_1.]11pge, ]cao iri-t:oceluloza takoder se upotreblj avaju

u ,rrt;:radi pepira zbog svoj.e otpornosti na vodu, svijetlo, uljai nrstj-, te pociatljivosti, i- to u obl-lku laka.!'api::l naini-jcnjeni tisku, lcao kunstdruck, chromo-papir i im-

preg::.1rc;ni pi-rpiri sa rna,Ej,nski,m nanosiha, takoder su povrSinski

oplc:;ier:.jenl nanosima sa spomenutim sirovinama, Tako se od. tih;apira zahtijeva da imadu homogenu povr5inu, jednaku jadinu i_

d-ebljlnu, jed.noliko pri-manje boje, otpgrnost na vlagu, otpor-wst €-

nost i'.Li 6erupanje, glatkoi!, da q.d brfLsq da su presvuieni kod

oplenenjrvrnja najdeEie sa vodom, pigmentima, (o 6Ljoj vel-idl-ni zavisl sjaj i pokri-vanje), te razliditim vezrvima, od kojihzavisi kvehtcta impregniranih, od.nosno oplemenjenlh papirra.' Iltadr dLo'bivanja 5i;o jednolidnijeg nanosa, a i primjene razn|nsgud.stavr. za impregnaciju, postoji vi3e moguinosti i na.dina na-r:oJeirji-l sredstava impregnlranja, odnosno njegovo g izjednadiva-ilJn na. llcpl_rut

:icd"ur st:rije paznate metod.e ubraja se nanos, od.nosno njegovo- rleC:::.:.6c:rje ponoiu detaka, 5to moile biti jednostrano i obo-

s trl.ro o ,

I'oti ove i;:etodc, sred.stva za nanaEanje ne smiju.biti vlskozna ii.:crr"ju se ciobr.o razlijevati,;.:.i:.os poi:roiu valjaka i egcliziranje strujom zrak a, tzv.lrrodtroietkoil, slijedeii je na61n nanoEenja impregnata na papir.i=u+eri.nr"den"ie nenosa moZe se vr3iti i noZem (tzv. raklom) Taz-

r:ih koirstrukcija, obzi-rom na viskozitet sredstva za i-mpregna-

ciju. i(olidina nanosa ovisi u tom sludaju o oblilar i jadini

lF

e

se

r1

,a\

f; -95

ra-

noXe za egaDziranje, njegovom pritisku na paplr, te viskozite-- , koji se nana5a.-ULl l:)i.tCfiJLl.Ia KOJI- Se nanasa.

I.zjedna6enje n3.11osa pomoiu detaka ili strujom zraka, moguie je

lcod vodeniir disperzlja" i1j. emulzija, clok egaliziranje raklom

il-i v:',,ljclr:ra, primjenjujemo i kod sred.stava za i-mpregnaciju u

r:staljenon stanju, pastama i1i tmpregnatima, otopljenim u or-ganski-m otrpalima.

i.od voder:.ih. ili drugih otopina, potrebno je papir provesti

iiroz urcclaje ze suBenje, koji mogu biti raz1iditi, vei prema

v:,rti ncnosa na papir, t. j. top11m zrakom i1i vodenjem preko

vei-jirc l;oji- se hladi vodom. Sve ovo treba d.a osigura Bto kvali-tetniju sirovj-nu za preradu u grafidkoj djelatnosti.lJa -:aglilsiti je d.a oplemenjeni i impregnirani papiri imadu

i.:reteinur prinjenu u preradivadkoj industriji za izradu razl-j-6i--';c i.rlbalr.ie,

D,rnr.!i::j'i s:.vrcneni nadin prodaje u originalnim pakovnim jedlnl-c:!r:cr Fc sisterru ssnoposluZlvanja, zahtijeva sve viEe ba5 tui:'srll ril:,.'.1-.-..ie. Pri odebiranju sirovina j- nadina j:ztade, mora-

:.-o vo.',lti- r.:dunr o r,roguinostima tiska, ljepljenja i o sistemu

r.;.Ll:io./i,iiJfl (rudno ili strojno). Ovo podrudje grafidke djelatno--,!i!i- -i:,'rCe vel-iim bucludnost i razrrojne uslove.

-'lj*jl;+Il. -P-?Alq

To j; je,nostrano iii cbostrano premazan papir, razAilitog sas-

T:,a"/3." i.,ro i-jeoil-o sluZi najde5ce gumiarabika, zatim tutkalo iCel.istrir , Z?, gr-rniranje obi6no sluZe bezdrvni pisaii papiri,natron ,rryriri, kromo popiri i's1i6no. ReZu se u arke i uske

t

t+

f.

€',v

it

I

rl

I

4t

-96

rol1ce, 3 upotrebljavajuke itd.Sanio gumiranje vrBi se rra

se kao ljepive trake t z& etikete, mar-

papim u koturima, ljepilo se nanosl

hi{.

-<r.

,}

.-i

"1'

t

ponoCu valjaka, a su5enje se vr5i u suBnim kanalina ili pomoiu

ciiindera za suEenje.

:"larodita se pailn1a mora posvetiti .uskladiEtenju toga papira,

jer je vrlo osjetljiv, te se moZe slijeplti, Ako se drZi ubliiini izvora topline, onda se baca i frde, Bto oteilava rad..

,'Jitgaj e :

l. li: lcoje se sve nadine papir moZe oplemeniti?

?-. i(r,]rovi su to bezbojno desinirani paplri?

3, 5t.., sc podrazumjeva pod ljepljenim papirima?

4, lta su to kaEj-rane folije?5" Gdrje j-n:du primjenu ka5irane (papirne) folijeo i kakovo

ljepi 1o se smije koristiti za ka5iranje?a r-6" U kojrn lioiitbinacijanna se obidno i-zraduju ka5iran6 folije?7. OpJ-emenieng papire nazivagro.i speciialnim (presvladnim

ii knjiEoveZnj-ci i kartonaZi) na-koji se naOln oni-p:roi zvocie ?

f. ir,ojin: se na6inom dobiju impregniranl papiri?

9, Sta poclrc"zumjevamo pod pojmom impregnacije?

-r-Co Dc li s.ri iinpregnirani papiri imadu jednaka svojstva?

11" iiojr" se sve svojstva mogu postiii- impregniranjem?

L2. i-tr, l-i svakl impregnirani papir mole zadovoljj-ti svimza;rt j evina?

L3, St:" sve sluZi kao sredstvo za impregnaciju papira?

L+. l.;i: koje n:.dine se mogu sred.stva za 'impregnaciju nanijetins ili- u papir?.

-97

I

III)!

c''iI

iI

I

i

I

l

I

tl+

t.'f'6

I$.a'.

i^-'4'

L5. Gc'lje inipregnlrani papiri j-mad,u preteZnu upotrebu?

16" Tri zahtjeva se grafidka industrija ne mole odre6i kod; ir:pregniranih papira. - Koja su- to?

L7 , I"e.lcovi sdr to gurnirani papiri i kojim se sredstvima obiEnor*, Prcmazuju?

18, Gdje gutrirnnl pcpiri imadu primjenu?

4. 19. i(eko se gumi-rani papir inora uskladiEtiti?

+

I \l

ar

\

t'6

t

a

b

rl:.

OQ

I

drr.:OF-i5

Ulcg;l celofana u yreSoj zem:-ji raste iz dana u dan, a time ipotz'oinjr, Sve ve6i broj proizvoda pakuje se u celofan, koji-p-reristevlja. id.ealno sreostvo za pakgvanje velikog broja pred-

l:.cta. ?ove i.rnje potrodnje je uslovljeno strojnom izradom amba-

l-a:l1or Fr broj preradivada na.taj nadin svakodnevno je u porastu.

?::c:::-.d,a cel-ofena, 3 naro6ito strojna, zahtijeva dobro poznavaa

l;ic osobi-nl, cel-ofana i njegovo pona5anje u prerad1.. l{epoznava-

i:.j: ovo€f:rr pre dstavlja danas joH uvijek jednu od. znalajnih te5-l:oi::. koje se javljaju kod prerade celofana 1 izrad.e ambalaZe.

i,r;. ':i se izrnde celofanske ambalaZe mogla sa uspjehom obaviti,rccpirodr:o jc potrebno c1a preradivad upozna nJegov kemijskis,:.,;i-.vr- i:Jtrullturu folijc i d.ruge fizidko-kemijske osobine.

:'r,:ii;r, ;jc, ,rok:"zol-a cia poteEkoia u preradi celofana nema tamo

,'i jc loL jc ,:ciofan, obzirom na svoje specifidne osobine, podev

oc-l ur.:.:.clenj,:, u skladiS-be , do palcovanja izradene ambal-aZer pre-v-il:lo 't.::tlran nc. osnovu pozriavanja njegovih osobina.

j -r_o. l-:"] _qg_.ij i c_c l_q ! l.n!

.-io.-,o.-.:'.,:ii:,eiibcrger noliu-,i:ao je n;-i pamudnu tkaninu da nanese vis-l-oz-:j fiin, p3 1nu je tako po61o zJ rukom da r,zrad,- prvtr visko-::.:u l."cl.ij;r-. Ov3 fo11ja, lcojc je nazvana imenom !|CELOFANtir ima-

1:. .lc c1,.cb,1-,ii4p oko or1 mm i nije ispunlla nade. koje su u nju

.-rol'r. r:.nc. ,-oili:e I9l2. t uspjcEno je proizvedena folija deblji-i-e CrC2 ;.'lii, teii-ne oko 30 grn2. Ove folija postala ge ubrzo

f

a

+

L

*

t

-99

vrlo cijenjena kao sredstvo za pakovanje. Do velikog porasta

pi'oizvodrije celofana doEl-o je, rnedutim, tek l)22,g. kad.a su u

ili'encuskoj r (Du Pont), i u IrTjemadkoj, (Ka1le), izgradili veli-lce 'cvornic e ,

0d" io,-l-a vremena. i teh-nolo6ki proces proizvoan;e celofana stal-no sc usarrr5evao.

Osnovnr sirovina za proizvod.nju celofana je celuloza d.rveta,

proizveclena po sul-fatnoni ili sulf,itnom postupku. I{od nas se u-

potreblj:Lva celuloza izradena iz bukovog d.rveta. Pored nje se

upctrcbljavaju, kao pomoine si-rovine, i natriumhidroksidr ug-

ljeiriisr-ilfid, surnporna kiselina, gli-cerin i d.rugo,

Tzr:Ca celofena rnoi,e se podijeliti u dva dijela, proizvodnja

vislcozc i tzre.d-a cel-ofanske folije.:?roi:vodnja vi-skoze obuhvaia:

a) proizvodnju alkalicelul.oze

b) i:riprerou rastvora za pred.enje

c) sazrevanje viskoze i dorada.

Izi:.aa celofsnl obuhvaial

n) prcCenje folijeb ) d.oradu foli j e

c) l-.:lcii'nnje

d-) }:o:rf elccioniranj e.

lvr"iia oc1 neveclenih f a/a sad"rZi viEe razni-lh operacija, te ukupno

uzcvlii, iehnoloEki p?oces prolzvodnje celofana je niz. kernijskih

:l:ocego,'Da bi ipak dob1li uvj-cL u opseZnost tog radnog procesa,

nr-icgt deiio brojdano 5ta je sve potrebno da se prolzvede 1oO0

Iiilc gr-:.re celofana rI

- 100

i.t,

:*'it:,tI

:

f-+,'3

J,

G

--1'

4

1,, {rf

F

\F

a

*Ifu'

1.000 lcg cel-uJoze ss 90% alrfa-celuloze

95O lcg natrlumhidroksid a ]lOO%

L,75o kg sumporne klsel-ine 6.60 gE

BO kg .natriumhipoklorita

1BO kg glicerina28.000'kg vodene pare

3.40C kiltr elektridne1.500 m3 vod.e ukupno

230 rad-nih ssti

energr_J e

a

Yr s tS_ i_pli_rni el:a_j e 1 o f cl4g

Celofan se preteZno upotrebljava kc.o ambalaZno sredstvo i nje-

Eov zod.atck je d.vostruk. Upakovanu robu treba kupcu ponpditi u

E'co dopaCl"iivijern oblikur pri 6emu sama ambalaZa igra znadaJnu

ulogu. iioba t zajedno sa ambel aiom, mora biti ukusna, kako bisvojin estetskin izgledom zagolicala radoznalost kupca i nave-

1e gt, nf, lcupovinu.

Irrutfi 'zadctalc arnbclrZe je ujedno tehnidkog i ekononrskog karak-

ter:', upakovana roba rnora stiii kupcu u ruke neoiteiena, a is-;r::rvncln stc.nju. Zad.atak ambalaZe jc taj da za5titi upakovanu ,

robu o,c svih moguiih utjecaja, sa minimalnom potroBnjom ambala-Yznol sred.stva. Da bi se ovo postiglo, potrebno je u detaljeproz:r:lveti osobine i karakteristike robe koja se LeL:- upakovati

kr.o i osobine sarle ambalaZe. Celofan od.govara svim ovim zah-

tjevii:e"r po predstcvlja jedno od najpoznatljih sredstava, a

101 -|.n

:\

h

!+

.1

' a

:.)t

!'r:

;. e'I

j-;to -bcriro i- i:.ajprimjenjivanijih u ambalaZne svrhe, Danas se usvijetu proizvod.i vi5e d.esetlna vrsta celofana, od kojih svaka

a

zaclovoljava posebno zahtjeve za pakovanje. Ova se raznovrsnostpostiZ_e kombinrcljame osoblna osnovne folije i laka, odnoeno

prcnaz3.. 0sobli:e osnovne folije - nelaki,ranog celofana - zavi-se od osoblna 1 od.nosa njegovih sastavnih komponenata: regene-

risane celurl-oze, onekEivada, plastifikatora 1 vod.e,

Dr. bi se pojedine vrste medusobno mogle razlikovati postojiniecilr-narodni sistem oznadivanja na pr.:

[ = lakiran sa pollmerima

C = obojen

D = jednostrano l:.klrant = neotporan prema vlazij;l = otporan na vlagu - lakiran nitrolakomP = normo"lan - nel-alciran

S = moZe se zavaritiT = bezbojan

illa''rne vrste celofana koje se danas u svijetu proizvod.er s[slijeC.eie:

I.- lio::mclni, nelakirani celofan (PT)

b.r" ,r""ta cclofana predstevlja praktidno meduprodukt u mod,er-

iroj ';vornici celofana, kgja pored proi-zvodnje sirovog, obuhva-

{,c. i nj egovo lakiranj e.

Ove vrstn celofana primjenuje se onda kada za pakovanje nijepotz'cirnr zsEtite od v1age. Roba, upakovana u ovakav celofanz:rStj-ie:ia je od vazduha, praEine, u1ja, insekata i suhih gasova.

-

i:.4

- 102

i.ei:e specijr"l-ne vrste primjen$uj1 "u za zaEtitu pakovanja

trorrslclir oblestiiaa, pa su prema tome pode5ena za primjenutoiri:-tii i vleinin uslovima.

Ol-r=i-i'on n: boju razlikujerno:

u

u

f

L

r) irezbojan'b) oi:ojen ic) pigrnenti::anl celofan

--or::irl_no ?u i:rolzvodi i:ezbojan cel_ofan. Ako se meduti-m ZeIi-::oi3r,'csti proviclan, ali obojen, onda se u.mokroj dorad.i upo-:ri.icbi l.rrpetilo za bojenje, Za samo bojenje obidno se upotre-

i r;l-j:lveju- bo;ie za viskozr: reJon il-i pamuk, Za, proizvodnju pig-r. er';irar:og cel-ofana postoji viEe moguinosti:

r) ii-': se viskozi prije predenja dodaju sredstva za

pi-g.lentiranj e ,

b) c-lr. se efekat matlranja postigne naknadnim bojenjemjloli j e.

"::;:cd. i:orr,:elnog celofai:a proizvodi se:

;eC._iostreiro l_akirani cel-ofan

C:.r:l o l::k:-rani celofan

cr.vostiulii celofan

"i cC-lro:irani polietilenizirani celofan

:,ficivost-rr,lro poiietileniziranl cefofin

- liaij-r:ni celofan na aluminijsku foliju.

II - lc.kirani cglofan

-i,r1':ir:,:.- celofrn i:roizvodi se zbog toga da bi sama folija pos-ti;:,-i-::. neos"ietljivija na vlagu i da bi se udlnila nepropustlji-

-:r,

.g

i

\a

n

::.F*l\.Fi

i-

103

I s

von zo vod.enu poTllt

Tolcom vremena razvlle su se specijalne vrete:c,) hldrofobiranl (l,tf ;, lakiranib) tiidrof obtranl za vrude liJepljenje (l/lST)

c) hidrofobirani za vyude lijepS.Jenje sa Lakom postoJa-

nim u vodi (MSAT)

Zc. lrid.rofobiranje rlogu posluZitl razlidtte metode. Za celofon

irrnktidno clolezi u obzir lakircnje, pa se obldno primjenjuje

rzrlz rrlelcirnni'r celofan, umjesto hidrofobiranog. Lakiranje se

vrEi tako cla se folija propuBta kroz rastvor nekog cel-uloznogI ^ t-^Ic!:!gl r

foslije isparenja razredivada u tornju za su5enje, na povr5int

folije ost:,je sloj laka u kolidini od 2-5% prosjedno.

Cel-ofnn se moZe lalrirati samo sa jedne ili sa obje strane. U

'i zrr.cii celofenslce c.mbalaEe se u sludaju r:elakiranog celofana

prinjc::juju nelca specijalna ljepila ze vredicer D& bazi iel-atl-har nclce soli 1 vode.

i\ko se cel-ofo.n lclclra sa nekom termoplastidnom materijom, onda

se r,ioZe izvr5iti U-jepljenje toplotom - zavarlvanje t. j.rrpcjai:je cclofr.na bez primjene 1jepi1a. Ovo je omoguiilo st:roj-:iu preradu celofe.na u potpunosti i u velikoj mjeri poveial-o ka-

pacitete proizvodnje celofanske ambalcZe, lJoguinost vruieg 1i-jepljenja i zavari.vanja celofana u prvom je red.u funkcija nje-govog ternroplastiEnog sloja laka. Treba medutim reii da i $am

filn u izv,iesnoj mjeri utide ni,r moi vruieg ljepljenja. Tempera-

tura potrebna za lijepljenje, zavisi djeloroidno i od debljine,

F.

'\l\

\9

-L

{.

i-

,a,tr L-.- t,

f,

l$'!

..***tt!f,lli";.

- 104

o brcju sL.cjeve laka iroje trel:a zevariti, od vremena dodira

cclofaiia. sa grijedim tijelorn, pritiske i drugog. i

liocr, lalcirnnog celofana, ur uroguinoBiu vruieg lijepljenja, pos-

to;e rnzl-i6iti till.ovi obzlrom na vislnu iemperature lijepljenja:r) sr niskon tenperaturom lijepljenjab) s:. visolcom ternpera.turom lijepljenja,

Obzironr na propustljivost vodene pare razlikujemo:

e) celofan potpuno rrepropustljiv za vodenu paru i."b) cclofan djelonidno nepropustJ-jiv ,o rodurru paru.

,1i-, lrostizavanje nepropustl-jlvosti vodene.pare dodaju se laku

obidno sredstva. kao 5to su prrafin, vosak, vjeEtadke smole ic'rugo. Lak na r.[ST ce]ofanu drl,i dobro sve dok folija regeneri-cr,ne celuloze, u prisustvu vode il1 vtage u atmosferi, ne D&-

l:ub::i. Ovo se deEava pri pakovanju molcrih ili dosta vlaZnihp:cccl-r.eta i1i pod specijalnim uslovi-ma, kao Bto su konzervj.ra-

nle l.:i:.ilenjen ili stcrilizacija. Lak se sa nabubrelog celofana

L.;liro skicl-a. :lko lel-imo da proizved.emo celofan sa postojanim Ia-l;oi. i- ir nebubrelon stanju, onda treba lak ne neki nadin udvrs-ti-bi, vezatt unoEcnjen jednog medusloja izmeclu laka i regene-

rlsrne ceiir-1oze, Ovaj celofan dobio je oznaku L{SAT. I(ao sred-stvo zr; vGzivanje lakc sa celofanom, sluZi obidno neka vje5tad-lcr, snol-a.

.,r. speci,-ialne svrhe, kr.da se od celofane tra?;.. izvanred"no vi-soira iiepropustJ-jivost vlcge, visoka rnoi vruieg lijepljenja,sicoro potpr-rna ncllropustljivost gasova, vlsoka dimenzionalna

st:rbilnost, dugi vijek trajanja i visoka postojanost prema ulji-

tr-

q.

$

te'

-a

;

105

-

nil i il'asniin naterijamar,- upotreblja"va se celofan prevuEen Rg-

lcorii folijon: ocr, plastidne naser ro primjer polietilenskqm foli-jonr. Orralcav cetofan sluZj- za direktno pakovanje higroskopskih,,

uljrstibo nasnih, slo.nih proizvod.a, i1i proizvoda koji sad.irZe

r,'elilce lrol-idine Seiera. Svi tipovi celofana mogu se kombinira-

ti nedueobno s.: papirom il-i sa nekim fotilama od plastidne ma-

se. Cveko konbinir?"ne folije imaju bolje osobine od osobina

-,tojecLinadnih liomponenti. Dobar primjer je gore naved.ena kombi-

nr.cij a celof an-polieti1en.Ceiofan se mot,e oc11i6no Btampatir pri 6emu je Btampa osigurana

oC r:kidanjc, dok polietilenska folija osigurava stalnu i d.obru

Svrstoiu sevijenja. Ova je kombinlcija podesna za pakovanje

pod. vakuutnom. i(ada treba upakovati fine, pra5kaste materije,veona higroskopng kerniiralije il-i neke d.ruge kemikalije koje

i-rogu de u6ine fil-n krhkirn, onda se mora pr.imijeniti celofan

Lroilbinova,n ge nekom drugom materijom. Ovakvj- proizvodi su mli.-jeiro u- prihu, nelci pnBkovl, razni d.ehidrirani koncentrati ig l-l-cilo .

ilr"rn:, nanjena celofana je u ambal.a?ne svrhe, jer ga izvjesneosobi::e, lcao potpuna providnost, dvrsto6a, nepropustljivost

srakc,, gasove,, ulja, r:r.l,sti, vodene pare i drugog, dine ideal-r:i:i :::,rbcrleZnirl sreclstvom. Za neke artikle je cel,ofan i jedino

i-.o6tuie ainbal-eZno sredstvo. Od-sustvo svekog mlrisa laklranog

cclof:na, 6ine ga idealnlm mcterijalom za pakova.nje ZiveZnih

i::;:rirniea pod oteZanj-ro uslovima, kao u i-nd.ustriji hladnog kon-

zervi-ranja, kod eterilizecije i drugdje. Celofan moile uspje5no

I;

- rsr't

F*

-t.i_ \+iq'i;

a

i$

\€\

l.T!

.4:

f,;*.,i,}

F

106 -

..\.

.

zeniicniti 1i-m, ili kartori za pakovanje re4r,:}l proizvod.a, 0n

potislcuje postepeno i'z upotrebe limene kutije 4a pakovanje ta-bleta u neclicinskoj industrlji. Celofan.se sve viEe upotreblja-ve k:r.o u::retgk, onota6 iti presvlaka kutija i1i posuda gdje se

ne trr.Zi tolika mehanldka zc5tita, koliko zaEtita od neZelje-

nog ulLza ili izl.aza vod..e, nekih'rastvarada, ulja i drugog.

Cel-ofan se iaoZe talco obojiti odredenim vrstama boja da apsor-

liira upravo one tclasne cluZine svjetlostl koje su Stetne po

zap:lcova;':.u robu.

Zt" ie.hniku patrcovanja su od znadaja i celofanske ljepive trake

za ncpropusno zetveranje kutija i slirdno.

.3roj proi-zvod.a koji se d.anas pakuje u celofan, vanredno je ve-

lik. Dovoljno je samo napomenuti podrudja gdje imade primjenu:

- pedene namirnice, kao kruh, koladi i s1.g

sl-atkiSi svih vrsta, ka.o bonboni, dokolada,

- i:reredeno Eito svih vrsta za pripremu jeIa,

- osu5ena hre.na, kao suho voie i s1.,

smrznuta hrcna svih vrsta

- neso i prercldevi-ne od. mesa,

svjeZe voie 1 povrie,

- r'ezne d.ruge Live1ne nemirnlee, ko.o sir, maslac, kava

i s1, e

dehiclrircno" hrana, kremovi i ekstrakti u prahu,

lijekovi, tablete, nehigroskopski pra5kovi i sl.1- predmeti za kuinu upotrebu, kao boje, sred.stvo protiv. noljace" i s1r r

irrp""

i!i.-r.F-rFi'a

Ee1e i s1.1

,i}

- 107

\.c

,.!-,-i

- sapuni, spuZve, Taznr praEkovi za 6i5ienje, Tazniproizvodi od plastidnih masa i sl.1tekstilni proizvocli svih vrsta,dui:anske preradevine svih vrsta i

- vazne C.ruge oblasti prlmjene svih vrsta.Osi-i:: u navedene svrhe, celofan se nnogo primjenjuje u tehnidke

srrrhe, kao npro za lzolaci-ju, u tekstilnoj industriji. za pos-

tizanje efekta u tkaninana, nadalje u automobilskoj industrj--jl, te u avionskoj lndustrlji, kao i u joB mnoge druge svrhe,

i to bilo sam 1li u kombj-naciji sa d.ruglm materijalima.

P::eracla celofana

?reraCa celofana sli6na je u mnogome preradi papiia i ona se

oCri-ja ija i stim, ili na slidnim strojevima. Celofan se mode

tezatt strojno i rudno. Pomo6u jednostavnih uredaj a mole se

i'tercati i uopie uzev, preradivati u najrazliditije oblike am-

'lalai:,nih sredstava, Celofan se moZe Etampati u svim vrstama

-lta:,:oe, sano su pri tom potrebne specijalne boje za neupojne

pcd.loge, koje se brzo suEe.

Up t<l_e-qiq !..jj3_ q_e_l! t Lna

Osnovna inaterija od koje je celofan tzraden, je regenerisana

oelul-oza" Ova je jako higroskopna i oduzlma vodu dak i u nekim

posebilim prililcama. Zna se takoder da neke mehanidke osobine

regeireri-rane cel-uloze zavlse od sadrZaja vlage. Celofan bez

dovoljno vJ-age je krhak i brzo pucar pd se te5ko strojno prera-

iuje, SuvlEe vl-a7,an cel-ofan talcoder nije d.obar. On gubi potre-

-a

t

\-..r

108

bne osoblne dobrog ambala/nog materijala, Izdui,enje mu se ne-

normalno poveia, a dvrsto6a kid,anja smanji, pa postaje sklc:n

d.eformacijl, U procesu proizvod.nje moguie jd dati celofanu tra-?enu optimalnu vlagu. I,,{edutim, u prerad.i i primjeni, on tu vla-gu ne bi zadrilao ukoliko nlsu poduzete rzvJesne mjere u tome

cilju. Zato se kao posljednj a faza mokre prerad.e primjenjujeglicerlnsko kupatilo. Primanjem gli-cerinar c€lofan postaje ma-

nje osjetljiv na promjene relatj-rrne vlage u sred.j-ni koja ga o-

kruZuje. Glicerln djeluje kao neka vrsta regulatora v1age.

I(ao i kod svake druge materije, tako je i kod celofana prvlpreduslov za dobru preradu njegovo pravilno uskladi5tenje, Ako

ono nije kako treba'ond.a 6e se i najkvalitetniji celofan teE-

lio preradivati, uz mnogo otpadaka i sl-ab kvalitet cel-ofanske

amb-leZe" Ponekad lo5i usl-ovi uskladiEtenja mogu dovesti do to-ga ci-', i najbolji cel-ofan postane potpuno neupotrebljiv za. stroj-nu preradu, Stoga je od. velikog znalenja da se kod uskladiitc-nja pridrkavamo slijede6ih osnovnih pravila:a) ne dozvol-iti uskladi-Stenje celofana u uslovima ekstremn.c

visoke ili niske temperature. l[arodito treba izbjegavatrmjesta uskladiBtenja u blizinl radijatora, parnlh cijevi id-rugih izvora topline. Celofan treba uskladistiti zimi i,

zagrijanlm prostorijama, ali- daleko od izvora toplineo Pc--

trebno je tzbjeii i d.irektnu sun6anu svjetlost koliko je io

nog:u6e. SL,..ri-Be visoka temperatura i direktna sundeva svjet-lost mogu lzazvati blokiranje ili dak djelomldno slijepl;ji--vanje celofana,

.l

r.1r.(Tl

' r

.L

Ih

*

-{r

109

b) IzbSegavati uskladiStenje u uslovima visoke i niske vlage'

Cel-ofan treba uskladiStiti u vlaZnlm podruroima, On obidno

irna pravilnu vlagu kada se nal.azi u ravnoteZl sa relatirnrom

vlagom atmosfere imedu 40 i 45%. Celofan koji primi vi3e

vlage, postaje ml-ltav, naboran i s1ab, a koji nema dovoljno

vlage postaje krhak 1 neelastj-dan.

Dozvoliti d"a celofan dobije sobnu temperaturu prije prerade,

Prlmjerla netemperiranog celofana - hladnog - moZe dovesti

do kidan.ia i slabe prerade uopie. 05tri klimatski uslovi utoku transporta j- nj-ska temperatura skladi5ta utidu na duZi-

nu vremena potrebnog za \tzagrt1avanje'? prlje prerade.

Celofan treba driati u ori-ginalnom pakovanju sve dok nijespreman za prinjenu. Kartonske kutije treba duvatl od vlai-nih prostorija lijepo sl-oZene. Iiutije sa bobinama treba sla-gati talco da boblne l-e?e na svojim krajevima - vertikalnom

ooloZaju a ne hori-zontalnom. Utvrdeno je da one na tajnadin nnogo bolje 'oodnose teret gnjedenja.

Pahete sa celofanskim listovima sloZiti u visint najvi-5e ilo

10 slojeva, u horizontalnom poloZajur po cijeloj povrBini.

J'alc pri-tisak zbog velike tel:.ne gorrljih paketa, - u sludaju

cr,a ih j-ilacle vi5e, ,{to je dozvoljeno, - moZe dovestj- do toga

da se istisne zralc iznedu pojedinih listova, zbog dega se

oni slijepe. Ako do toga docie, onda treba paket presavltii1i ud.ariti o5tro uglom paketa o ivicu stola, od 6ega 6e se

preliinuti vakuum izmedu listova i omoguii-ti njihovo razdva-

j anj e.

-l

n-a

c)

d)}.

-a

I5

e)

]

\

110

:'

.:,';i'r,

ei stari.i i cel- i-3ta. Sva-f) Upotrebljavati uvijek najstariji cel-ofan sa sklad

ka poBiljka sadrZi, pored ostalih podataka, i datum prolz-vodnje" Ovo ornoguiuje u skladiEtu razvrstavanje prema staro-

sti i pravilno kori5tenje na toj bazl

g) F,artonske kutije 1 pakete treba paZljivo otvarati" Kod ot-varanja treba kutiju namjestlti na glalku i suhu povr5inu,

Za otvaranje kutije treba prini-jeniti specijalni otvarad, a

ne nob ili 5i1o, jer se njima moZe celofan o5tetiti, 5to

prouzrokuje teBko6e u daljnjoj preradi.

h) Celofan ne treba izvaditi rz kutije ili izbaciti tz nje.Postupak pcslije otvaranja kutije treba da bude slijedeii:

- saviti otvorene stranlce na ciole prema zemlrjl,

- paZljivo prevrnuti otvorenu kutiju prvo na bok, p8 onila

- rra glavu,

- polako ski-nu-ti kartonslcu kutiju, ne pomjerajuii- bobinu

ili- valjak, kojl ostaje da stoji na mjestu. Povr5ina mora bitisuha i glatka. l\ko bi se postupllo drugadije i ako !i se bobi-

ta :,zvLacila iz nepokretne kutije, onda bi moglo doii do defor-

macije slojeva cel-ofana na bobini, odnodno do stvaranja ci-jevi-.

- Djelomidno upotrebljene bobine trebq umotatj- u prvobit-nu anibalaZu i ostaviti na Ltoy:rzonta1no lei,eiim Stapovima. Ponov-

no u-motavanje va/at i za djelomidno upotrebljene pakete sa ceio-fanskim listovima, od.nosno arcj-ma .

Stamrrani e celofanax,Starnpanje celofana moke se obaviti na nekoliko raz1.il,--tih vrs;

-

;i

:

v.-

b:

trt

f -".r*:- irh

111

I

Ulsi

t\

-i;a strp j eva B

- rto. zalclopirliir strojevlma

na rotacionim strojevima- na strojevima.za bakro tlsak,

5'canipanjc celofana su pogodne dvije

- vlsolci' - anilinski tisak i

- t].uboki bakro t-Lsak"

kao i sitb tisak.vrste ti$ka,

ct

;.'

F;-,$-F.

rd !"ni-l-i:rrskl tisak

Crra. je .rrsta tiska vrlo pogod.na za Etampanje celofana, samo se

litan,.panje illora vrFiti sa narodito obradenlm gumenim kliBejima. .

'.i-r- se -lr:i-;ijcnjuju anilinske boje sa razredivadima koji brzo is-na"ravaj'"r., 5to omoguiuj e brzo su6enje. U podetku je ovaj nadin

!-bai:.r-.:,:nja prirnlenjivan samo za ovojne omote 1 kod i-zrade keslca

za" inbal,-aZu. Stampati se mohe la,kirani i nelakirani celofan.

:'::1"'ic pri;:r'aie colofan treba unijeti u prostoriju gdje se vr5iJ; i;airr::i.1uie.'i ostaviti ga da stoji najrnanje 24 sata da bi se us-

ilcsl-rvila riavnorirjerna tenperatura sa prostorijom. Prerada hlad-

roii" ;.eodstojanog celof'ai;a. narodi-to u zj-mskim mjesecima, moile

C-ovesti dc teXkoia.

Cel-o,'-a-:. ne.treba izvaditi iz poiietilenskog pakovanja prije ne-

go s, stavi na stro j za orerad.u, U protivnom slu6aju mo/e d.oii,

!i:. slutiir"i nekondicj-onj-r'anih prostorlja, do primanja suviEne vla-

;,3, - cd -:rtlinperr;a je onCa n,:rnoguie postiii rar4nomjerno zatez,a-

,rje ::r"ica, kojc obidno olabaver pd dolazi do nabiranja celofan-

sLi:e i:ovrElneo Na r:.abor.anu p.ovr5inu je, roedutlm, nemoguie nani-

{

LLZ i

Iia

i

I

... ..'5

L

F,t\

jeti boju ravnoinjerno, Et',,, pogo::Bava kvalitet lzradene ambala-

ie" Iiod samog Starnpanja j,r od velikog znadaSa pravllan -rzhoy

brzlrte odvodenja, nanos b';e i crrEenje, Ako je brzina ma3ine

spora, ako je nanos lrurJ-i, ,r te,mperatura vi-soka, onda eel-ofan

posiaje tcrtreiic i lon:l;rv, -i'l ne taj nadir: nepod.esa rr za dalju

iJrrj:r'ed.u" ?rvobj-bni sr,urZa;^ vle:ge od 6'7%, koji je ee.l-ofan imao

pr::.je preladce nora sji) od.:.'.atl j- posllje toga. Karo se radi o

rastvorir.ra boja u nek'cm ra.redj-rradu, 'bo se moXe d:siti d.a je

zbog veiike bvz:le, \{)i-i-kc;3 na:icsa boje i nlske temperature,

razredivad djelomidno zaoE; ;ao i nije ispario u podpLlirosti. Ovo

je E-be-bno '';-z v:iSe raz-'oga, pr:je svega posto.ir opasn,.rs-b da pro-

izvcC:.., upairovani u c\r'ej r: '1ofan, prinre miris razr:edl:i-.radao:.- ,Sta"nnpani cclofan nanc.,ava ',2 n;i bobine u ko jina B,;amoana stra-n? leZi na neEtampa.iro;i , pa se noi;e d.esi'i;i d-a na ta;j nadin trrlu--i,raEnja s-brana, celofa.rske :.lbaIaLe zaorlt miris, kojj- se posli-je prcrrcse na upakova:lu ro{,'1. Cvr) je nepoZelJtlo u svirn sludaje-vima, a na:iodibo je Eleinc .:rod pa:covanji, kre:inlh nan.i-.rtnj-cao

,;'cB je veia me-.oa clo k,:je rn;.Ze Cloi-l, ako se razr.edivad.ie lspariu pr;punos'Li t '!d d.ode dci s.' Ljepljrrranja celofana. 'Iada se kod.

od:::otavanja boja skida ili ,:aostr,je na neEtampanoj s-i;rani-, Pos-,I

-Lije normalnog Stampa:. ja, ,'elre bobinu u.rriti rr polieti.lenskui' ^ svin cot.r-e;;n' --- -- - : - "- - -a vrstu robe: fatr::.j-6kin bro-" foliju, se, svirn poire;inj-m .:,nat,i:'..na, z

t

jernu bempe;atu.r:on !je1.,=jivr',,tj- i ..-,:ijednoBiu ljep1-jii,-:'rfi.

-lobi-ne ireba za'c7-rrt usliadritit.,. l' uslo''rima kal:o je rani-je ved

oirj a5nj eno n

I

i

,4i.1

l.'r-3

t\

i

\

-l:l:r,..''tr sak

Ztt o\ro Fiampanje upotrebljava se bakreni ';r1*nde":, Fciogi'afs.<im

pu-bt:tr se najprij e :.zraCt:- slika u diapozlt-'i-'i;r:ro Sa uvog se kopi-

ra i1a pignientni papir, a sa istog na bakre.ni c-ll.j-:rd-c.: koji se

o:1,-l-li :nag;.r,za krsel-inama. Slike i slova, oino:no ,'c-l.govar&juic,

mjes i;a, kisellna nagrtza.L time stvara manja i'-t-:- -re(.a ud.l:blje-

i.,jir,, dcir osta,ii d-io vcljka ostaje nedir::u.",, F.r -:-li..<on Eta.nianja

ce-l-ofan ;;r:i.ma boju tz ovih udubljenja bak.en:l3 va Ljl-,;"

Ovakvr-r,, bi-skon mobe se celofan Etampati u -ri,ie bL-rja (do 6 boja).?-"j ,e Stamnanja treba celofan rzrezati:-r o,,r.)cr'?nu vel,-;-dj-rie ko-'rura., .i:le zanJe j. narnotavanj e. treba izvrEit j- iiec ra ' :ai..i 1:i-vo o Tvr-

doii: pc 3lrini bobine mora biti jednaka, i'ir-L:e sa. sj;iiane:;-dea1-

nc i'c.rrn.-j, bcz talasa i bora. Ravnomjerno-s'i i;.'rc'oi.' l l Eirin:- je

-:L-lc5uie post-t-ii- semo onda ako je sam celc fir,. - 'stc. d;ilj:-ne i'rad.e j" ka.',:tonski tuljak za namotavanje Fel)i'n,., rr. r'|crr,;.: tt=z i-l;:k,,v-i.}i :-z.icrsf f janja. Re z'anje t prenrotavqn,-l .: ,:3.'.of --r;rr t:.ev.; v:"-

i:.t: -l istoni urljeljenju, ili u nekom Qru-g6..n al-i '.- i,:';;i-m kli-',,.r-is',:1.,n i;s]-oirima keo 5to su u od.elen ju za 'il.r:::',^

.,s.ovj. i;rsh..',., brztna stroja, d.ebljt-na nano-a'1tc;jc. k..,,1 i povf.-

lj-:ra-, :bo;cnja, te tenperatura suHenja, +re la ,l-r. 1,. d.u tc;de ,Xen.i

te..'c: .1-:l ce'lcfc:n poslije tiska ne postane k'-'nali. 1.r,.rgo Llora za-':2..ii'Ilt-l !lv'e ::a::i;e osobine: elastidnost, gl,r.-c.:',,, ,_t1a'ciroirr i

d-1',,r-.; -

llc sl .:bih rltisnirc nloie cio6i, kako kriviccn" sa:nc;B .;e1,. fana, tql:r

l::o .,. :i:iivi.ccm loIc priprerne. Za kvalitet c':1.: ilr.,ra zn;I.r.jit-, je.

La., lo,njei'nclst uebljine po Hirini i duZj-ni fcI-i.j:, ra,rii'r..mji:rrlost

hh.L

l|

I

I

T!

=

F!| 'c'

I

I

t-.!{

- 114

*.

,*

f{,

FF

:r'asteza;rrja ivica, u uporedenju sa sredinom fol-ije, te drugo.

Poslije Stampanja se namotane bobine skinu.sa uredaja za namo'

tavanje, uviju u poliatilensko crijevo i uskladiSte do daljnjeprl-1rj i:lc '

-l'ropq.sni r_1L e!!-L_q-! i sgk

Ovo je poeebar: nadin Etamp:.nja, koji nepa niEta zajednidko sa

ostalim. Gl.'.vni faktor kod o1/og Stanipanja je sito. Ono znadt za

0\"Ll v::stu- tislca ono 5to je u visekon tisku slog? a u ravnom i:rubokorri ploda sa elementima ze Stanpanje. Ova vrsta tiska i;z-

gl-ecir vrl-o jedrrostavna. tsoja se prenosi na i-oliju, lcoja ge

;-';.:,ilpa -,oomodu illi::unog rasti-rada \<roz. uzorak na sltu, Celofan

.3;i irroiie ir::, oi,'3j i:e"iin Itanpati u jei.noj ili viSe boja. TeSko

je r,red-uiim poc',esi-ti da druga ili slijed.eia boja dode na pravo

irlesto, Za' ovu vrstr-r tiska celof'an se reke u. listove potrebne

ve l-idlne, stavlja se Ll okvi-r j- prevladi gumenim rastiradem

;rre.:c site. Posii-je tosa se otisak vadi- i- razlaEe na d.rvene

cicvire, gdje se boja polagano su5i,

Irr';'Cc. ceiofansire ambalaZe

Za izracili cel-of::,iske anbalaZe prinjenjuje se sve vei navedene

vrstc cel-cfana. Koja ie sc vrsia u pojedinlm sludajevima upo-

l;rljebr-ti-, to z:rrrlsi od- proizvoda tcoji se treba pakovati.

Ccl-o-l;-:islia l.rb..rls.Za moEe se izradi-rati rudnlm il1 strojnim pu-

t c:r:.

\F*Frfb"

FltE4

L

h

b

.t*

115

-1',i{

tu

FI,|.

il.udira :-zyad.a celofr.nske arnbalaie

i'la ovaj nadln izracluje se u glavnom celofanska ambalaZa od ne-

lakurano6 celofana, Veiinom se lzraduju cel-ofanske vredice.svih oblilra i vel-16ina, Najprije treba celofan prikrojiti po-

moiu naroditih Bablona. Ovako izrezani celofan treba naslagati

u slojevc, previ-ti na odredenim mjestima za preklop, zategnLrti

preko 5ablona, premazatS- svaki pojedlni dio sa ljepilom, Lz,\r1)-

ii Eablon i zal.:jepiti vreij.cui.-vZa izrad.u ove anrbalaZe narodito je vaEno da rezanje bude pra-'

vilno, da celofan bude dovoljno elastidan i da se izrad.a vrHi

u lclir:ratiziranim prostorijama kako ne bi doElo d.o naboravanja,

povrElne ideformacije. Celofan ne smije imati zakidane ivice,d.o dega r$/e d.odi na stroju za rezanJe i1i Btancanje, Ova po--

jave osiabljuje ivlce vredj-ce, jer je otpor celofana na ci.j.,-pai:je vrlo malen. Uzdulna i popredna lijepljenja moraju bi'i;j.

"izvec.ena tairo da se vreiica ne mo?,e pod teretom odlljepiti,.reci sario polcidir,ti. Ljepllo ne smije :za6i ispod. ivica celofana

lrr:}co ne bi do5lo kod slaganja vredica zia pakovanje, do za1,i.1ep-

1"'iivl:nja istih. Kod ovakve izrade celofanske ambalaZel prim:--

jenjujc se 1 laliirani celofan. Ljepilo mora biti specijalnc,-bj, od;.;ov:raju6e, prenlct-a je bolje spajanje vrEiti na rudnom

uredaju zr. vruie li.jeplje:rje. Ovakove vredice pogodne su za

pakov:"n;e pred"r:reta di;u aromu treba. saduvati, i proizvoda,

Sije treba spri.iediti primanje ili gubitak v1age.

t-.1-b

J-i;rojna izrada cel-ofenske ambalaZe

\yzt pora.st potroEnje celofana uslovljen je strojnom izradom

ccloi;rnsLie a"rnbaLaYze. Ovim naiinom iztade dobiva se kvalitetnaarirbal-:'.Xa po niXtm troBkovlma izyad.e, Za ovaj nadin izyade ce-

lofair .sc isporuduje u koturinra, Stampan i1i ne Stampan. I{a

etroju se zateile preko 5ablona, provla6i' ispod uredaJa za va-

re:.rje po duEinl vreiicer po se ond.a sijede na potrebnu duZinu.

lno se sa.vija i zavarivanjem spaja. Vredlce koje :'zhaze Lz

s'L::'e;o, skupljeju se, pregleclavaju, broje i pakuju.

iioC- ,stro;ne izrad.e celofanske amhalaZe noZe doii do slijedeiihpo-be Skoia :

a) 4o.,ki_4_e-$ia_cg]ofg4a,_1ig9 ogngjauan&. Ovo je posljedica krh-kosti, do ltoje je do,51o presu5ivanjem u lzradi celofana

ili nalcnad.no kod Btcmpanja. U tom sludaju treba popus.litikodnr cur, smanjiti zatezanSe, a istovremeno smanjiti b::zinu

s-bro j a .

Do_nlsEe noii lijepljegja. Ovo je posljedica ne odgova:raju-

ieg l';veliteta 1alca, i11 ne odgovaraSuiifr tempelatura i vre-nana. trcj.irjo lijcpljenja, U tom sludaju treba prekont:'o1i-r::',ti broJade urectirja za vatenje i temperatureo Treba pcvi-siti temperatu:ru, a smanjiti brzinu stroja.

rc*gg!s"Le_-U,g€]g, U toku duZeg rada ureclaja za varenje, mo-

Le croii do to,ga.da se na njima nakupl jedar: odreoeni srojlal;a. ii,airo ovaj preds'uavlja neku vrstu izolatora, to normal-

n,a temperatura nije dovoljno visoka d.a izvrSi otapanje ni-trol-ai;a povrEi-na koje se lijepe.'Radintoga treba s vremena

Lttr1

7:1 "-r^*

6EF-.8."F.,rFV

*t--ri

w:

lr)

*._YF -.is

Eg?-' :|.

F.rat

W*J'itLt.E,E.-Fr.[ ..]b

F

117 -

na vrijerne odistiti uredaje i- vrpcu

v::3inu celof ana.

d) lg:iqgq.vngpisgqg rgteZa4ja_-9_elofq.nske fol_ije. Ako je jedna

strgna fol-rje labavija od. druge, onda treba ja6e pritegnutileodnice na uredaju za od,notavanje, da bi se ona,lvica, koja

nije labava, istegla u.veiem stepenu i da bi na taj nadin

se da mo6 lijepljenjapostoj i pretposti:,vk&

temperatura uredaja

za varenje.

U 'bom sludaju treba mjer'iti temperature u odredenim vremen-

skim rezmactyna, pa ako se utvrdi da je ovo uzrok, onCa tre-ba i1j- povisiti tempez'aturu opienlto, ,ili snanjiti byzi-nu

stroja, odnosno prod.uZiti_ vrijeme lijep1jenja..r' ) L,o-J-is9L9-:!..e:rperq!!rq-e--11isp1j E' Poveianj e temperature ne

s:li jc iii ,orev15e vlsolco. u sluda.ju suviEe visolce tempera-

turer c€iofan na zavarenim mjestima izgubi svoju pro,r:l-d-

nost i po.iavljuje se,trag lijcpljenja, 5to smanjuje e.'rtet-

slri izgled ambal-aZe. De3ava. se i to da uslijed vj-soke-bem-

pcreture clolazi do pucanja kod kasnijeg punjenja takvj-h

vredica. '

g) Dggtlij|a,fi? qelofana, Ako je cel-ofan uskl-adiSten i1i prera-cl:-'/an u nepovoljnim klimaiskim uslovima, sa veoma vj_solcom

vJ-agom, ond.a je do51o dp toga d.a su ivice lakirane ce--l-ofan-

ske folije primile viEe vlage, nabubrile, pri 6ermr su se

koja prenosi topli-nu na po-

{-

pcstigli izvSesno ujed,nadenje.

e) i9-i1. . DeEava

.."arira. itlco tome n'ije kri-v 1ak, onda.

da varira napon struje i na taj nadin

br,

!r*i..

"'i.\'.}1. LF -rL{; ---t

F^!r. -?15

- 118

.i&,

\i

_l

riircri-1,:, zadobljanja na krajevima:. Zbog toga je doBlo do nepra-

ia :ipl-JelrJ!r.., \ . \Vt:fir) Lo\y'-ro1l-icnosti vruicg lijepljenja uopie. Alco iz bilo kojeg l

ii,rioga ri.c postoji mogi.t-inosi; vruieg varenja, to su na: I

. oviln st:'ojcvirna nonti-ranl uredaji za obidno ll-jepljenje sa ,

... :::poci.-i:l-nii,i ljepivom 2.1 lakirani celof,an.

i q i i Mu t o-i:E!-!F-E-o-i-a,E p v a n j -e

".r, r,utonr.tsko pchovanj'e priirrjenjr-ije se samo lskirani celofan,

s:: .Liio5-LldnoEiti vruieg li"iepljc;:ja. Automatsko pakovanj e upo-

t::c':1.iav'il si s.u'e vi3e i vi5e rad.i' svoje ekonomidnosti. Danaq

sc ri ;::3oj zc:,rl;i primjenjuje oko TOli od, cjelokupne izrade

-',,]lofena zc. eu-bomatsi'o irakovanje. Postoje strojevi za aato-

;.-iltsko pakovinje ci;areta, bonbona, Jc€ive, SeEera i drugog.

---.!__l_:aq

l-. iri:. .i9 potrcbno znati o oelofanu, da11u.:,i"16i-.'i111 1 u aarbalaiu?

2n --.',i:o je pronabao celofan i o'd- kad.a jeV-:f:je?

3, ::';c :u -osnovne. sirovin-e u proizvodnjiii. ..,-i:,1 jr oLluhvaieno u i-zradi celofana?

,, ,-,tr. je gve potrebno zJ i-ztadu 1000 kg

5o *,o1:1:o .rrstei ceiofana se prolzvodl, ati ,:cjeoinu vrstu?

bi

t

se ea uspjehom

primjenjen za pako-

celofana?

cel-of ana?

po 6emu iemo pozna-

:t

- 119

I

--"r

,h{.

htst{{'

7" i(ateav jc to normalni celofan sa oznakom PT?

3. l(ek:,:v cclofan moZe biti po izgledu odnosno boji?

9. Z:3$o Be vr5i };rkireirje celofana?

lC. iirr koji'n,:dj-n se vr3i spajanje (ljepljenje) celofana? .,

11. ti:r li se cclofan iloZe lcombinirati sa drugim materijali-ma?

1?. ,',o;e r:iatcrijale moZe cel-ofan zamtJeniti?

L3, l:r.brcjl nel:a od podruEja Stdje celofsn imade primjenu kao,&'lnb:"-l1l Zno' sr c d s tvo ?

14. i'a lio.ii se nadin mohe celofan preradivati u ambala?u, ar:a koji- Stamrrati? -

L5 . Lako se ce-lofan iilora uskladi5titi?16. i(ai.;o treba ruirovati sa celofanom prije i za vrijeme

preradenpogonu?' '

!7, ;iaico rui'ror,'ati sa celofanom u f ormatu?

13. ;rr.. i:oj'irl s,e strojevirna moi!,e celofan Etampati? '

19, Opiiii ;;tanpcnje cclofana tehnikom anillnskog tiska?

20. ,),riEi iitampenje celofana tehnlkom bakro-tiska?I

2l-, OpiEi tehniku rirdne izrade cefofanslce ambp,laZe?

2?, 'jrriEi tohrilku otrojne izrade' celofanske ambalaEe?

23. S-ta se podrazumjeva pod automatskim pakovanjem u celofan-=ku :::i'lcl rZu?

t_20