PiG Na Maturi ( Skripta )

7/31/2019 PiG Na Maturi ( Skripta )

1/39

POLITIKA

-grc. polis - grad drava; politeikos - dravni, javni; politeia - drava, reim-ispunjuje sve pore naega ivota, ta politika-Platon (Drava) i Aristotel (Politika) zapoeli pojmom politike u smislu etikog

bavljenja dravnim poslovima-rimsko doba: politeia-republika / srednji vijek: umijee upravljanja gradovima dravama-N.Machiavelli - Vladar 1513. - odvojio pojam etike od politike (makjavelizam - etika seiskljuuje od politike) - nain na koji vlada upravlja dravom

-POLITIKA (def.) - djelatnost upravljanja i ureivanja poslova od zajednikoginteresa za veliki broj ljudi-politika kao drutveni odnos (s obzirom na irinu i stupanj organiziranosti):

A) opa politika - lokalna, dravna, meunarodnaB) posebna politika - socijalna, gosp. , prosvjetna, zdravstvena

-VLAST - mehanizam koji omoguava pokoravanje naredbama koje dolaze iz jednog

izvora ili pokoravanje naredbama uz odreene ustupke-LEGITIMNOST - vlast izabrana opom voljom naroda na parlamentarnim izborima ilizakonom odreen dolazak na vlast-3 tipa vlasti (Max Weber - podjela s obzirom na utemeljenost legitimnost - idealni iliisti tipovi vlasti): 1. tradicionalna - ope prihvaanje tradicije - odanost i poslunost vladaru(apsolutne monarhije)

2. racionalna - odreene norme i zakoni - vlast po hijerarhiji (sva moderrna

zapadnoeuropska drutva)

3. karizmatska - posebna svetost odreene osobe (Isus Krist - pozitivni

primjer ili Staljin - negativni primjer)

-LEGALITET - utemeljenost postupanja vlasti na zakonima ili pravnom sustavu u cjelini-AUTORITET - razina potovanja ili asti povezanih s drutvenim poloajem-MO - mogunost pojedinca ili skupine da utjee na druge radi zadravanja

postojeeg stanja ili vjerojatnost da e pojedinac ili grupa nametnuti svojuvolju drugima ak i unato njihovom otporu

POLITIKO DJELOVANJE

-donosi evolutivne promjene

-politiko djelovanje se treba temeljiti na pravilima:1.sloboda2.politika kultura sudionika3.uvanje i zatita ljudskog dostojanstva

-politiki se djeluje (vrste politikog djelovanja):-politikim govorom-napis politikog sadraja-fizika akcija - prosvjed, politika kampanja...

POLITIKI GOVOR


2/39

-svrhaje oblikovati ponaanje ljudi i njihova socijalna, politika i ideoloka stajalita teutjecati na njih, ali i odreivati njihove odluke-3 vrste - 1.ekskluzivni - u krugu pol. djelatnika / jezik je profesionalan

2.totalitarni - u javnosti / skupina pretvara jezik u sredstvo vladanja

3.demokratski - jezik dijaloga,tolerancije i viestruke osjetljivosti zarazlike u gleditima; prihvatljivi skoro svim lanovima zajednice

-demokratski:a) emotivan - rabe rijei s moguim jakim emotivnim uinkom na sluateljab) ekspresivni - bogatstvo i raznolikost vokabulara ili dinaminost reenicac) iterativni - u govoru se ponavljaju vane rijei ili reeniced) ekstenzivni - eli ponititi uinak neega to je prije reeno ili udaljiti

sugovornika od osnovne teme; upotrebljavanjem dugihreenica, pozivanjem na sporedne teme, prolost,budunost

e) koherentni - govor je skladna cjelina; usklauje odnos prema sluatelju,

prema vremenu ili prema temiPOLITIKI NAPIS - gotovo svaki novinarski napis je i politiki

POLITIKA UTAKMICA

-ne moe se svesti na borbu politikih stranaka, nego je treba razumijevati i kao izrazovjekove slobode da se odluuje za neke vrijednosti i da sudjeluje u njihovuostvarenju

-djelovanje interesnih skupina (na vlast) - esto nelegalna sredstva (mito, ucjene)-djelovanje sindikata-npr. u SAD-u - lobisti (financijska mo)-Europa - interesne skupine djeluju putem masovnih kampanja usmjerenih prema

parlamentima i vladama-Hrvatska - neafirmirani oblici graanskog izjanjavanja

NAROD I NACIJA

-NAROD - oznaava graanstvo odreenog dravnog podruja koji komunicira istimjezikom, njeguje iste tradicijske obiaje

-poistovjeuje se s nacijom-NACIJA - stabilna globalna zajednica koja se moe konstituirati kao politiki suveren

narod na odreenu podruju-prepoznatljiva kultura i autonomni gosp. ivot

-vrijednosti - 1. ideja samostalnosti zajednice2. zahtjev za teritorijalnim jedinstvom i nedjeljivou3. patriotizam4. legitimna nac. volja za politikom moi i stvaranjem drave5. ideja meunacionalnog razumijevanja

-nacije ve od 16.st (panjolska, Nizozemska), ujedinjavanja 19.st (Italija, Njemaka) - ---II.svj. rat., 1989. bive komunistike zemlje...


3/39

-nije uvijek sinonim nacija i narod (npr. prostor Europe)

MANJINA

dvostruko znaenje:

a)vladajua skupina unutar jednog narodab)brojano manja skupina u vienacionalnoj dravi

-Hrvatska - Srbi, Talijani, esi, Slovaci, Maari, Albanci...-nikad brojano stanje nije kriterij (npr. Ma. ili Aus. - 100 godina treba tamo ivjeti)-u Hrvatskoj se odreuje bilateralnim ugovorima s drugom dravom i ustavom

RJEAVANJE PITANJA MANJINA:

1.asimilacija - manjina naputa ili gubi svoje obiaje i prihvaa ponaanja i etnike

osobine veine2. prisilno mijeanje kulturnih osobitosti manjine i veine te stvaranje novogkulturnog predloka (SSSR, SFRJ)3. kulturni pluralizam - priznavanje istodobnog postojanja i jednake vrijednostirazliitih etnikih skupina (vicarska)-nakon rata manja manjina Srba - kako vrijeme otie, odnosi se popravljaju-pamenje zla treba nas proiavati i podsjeati da se ne rade iste greke-STUPANJ DEMOKRACIJE - oitava se i rjeavanjem pitanja manjina

NARODNI SUVERENITET

-sintagma koja obuhvaa mehanizam izbora, donoenja odluka u predstavnikomtijelu, sustav obnaanja vlasti i ustorjstvo sudstva, ali prije svega razumijeva pravo

naroda na njegovo samoodreenje-DRAVLJANIN - pripadnik odreene dravne zajednice - subjekt javne sfere, agraanin privatne sfere

a) u smislu pripadnosti dravnoj zajednicib) u smislu prava na sudjelovanje u oblikovanju zajednice i upravljanju njome

-dravljanstvo se stjee roenjem

TIPOVI POLITIKIH POREDAKA

-oblik organiziranja drutvene zajednice koji ima svojstven izvor legitimnosti i ureenodnos izmeu zakonodavne, izvrne i sudske vlasti

-svojstvena je i procedura biranja ili imenovanja vritelja vlasti-najosnovniji tipovi: demokracija, aristokracija, tiranija, diktatura, totalitarizam

1. DEMOKRACIJA - po Heldu vladavina naroda, po narodupluralistikipolitiki sustav u kojem se politiki ciljevi postiu utakmicom

mnotva politikih subjekata


4/39

-dioba vlasti: zakonodavna, izvrna i sudska-legimitira se stupnjem prihvaenosti zakonitog ustroja pol. procedura

2. ARISTOKRACIJA - vlast pripada iskljuivo oblikovnoj manjini (eliti) koja donosisve vanije odluke i koncentrira svu drutvenu mo

-tradicionalnost i statinost

3. TIRANIJA (samovlast) - na vlast dolazi vladar koji nije izabran niti mu je priznatonasljedno pravo-uspostavlja se neovisno o pravnim i obiajnim normama sredine

4. DIKTATURA - vladavina jedne ili vie osoba koje monopolitiziraju svu vlast udravi; nema diobe vlasti; uglavnom su diktatori nelegalno doli na vlast(dravni udar)5. TOTALITARIZAM - drava ima kontrolu nad svim dijelovima zajednice i nadzornad svim podrujima drutvenog ivota; partija koja se poziva na

totalitaristiku ideologiju (faizam, komunizam)-tehnologija vladanja je prisila, teror i kontrola javnosti-npr. Staljin u SSSR-u, Hitler u Njem., Mao Ze Thung - Kina

6. REPUBLIKAa) demokratska - nositelj suvereniteta cijeli narodb) aristokratska - nositelj suvereniteta dio izabranihc) predsjednika - vlast podijeljena izmeu predsj. i parlamenta - izvrna vlast

neovisna o zaonodavnojd) parlamentarna - vlast proizlazi iz parlamenta - izv. vlast odgovara

parlamentu7. MONARHIJA - sustav vladavine pojedinca

-prema nainu na koji se dolazi na vlast:-nasljedna-izborna-uzurpatorska

-2 osobine (tipa)-vladar je nostielj svih zakonodavnih, izvrnih i sudskih ovlasti -

apsolutna-vladar ogranien zakonima utemeljenoj djel. parlamenta - ustavna

POLTIKE STRANKE

-interesne skupine org. graana koje su formirane radi oblikovanja pojedinanihinteresa u borbi za vlast i organizaciji dravnog ivota nakon osvajanja vlasti-zadae:

-reprezentacija - programa i interesa razliitih drutvenih slojeva-konkurencija - nadmetanje nositelja odreenih programa-integracija - postizanje ravnotee u funkcioniranju politikih sustava-mobilizirajua snaga biraa (predizborne kampanje)-socijalizacija lanova-organizacija vlasti

-nastaju u Engleskoj u 17.st; pravi smisao djelovanja dobivaju u 19.st

Vrste politikih stranaka:


5/39

-KONZERVATIVNE - okrenute tradiciji; kao reakcija na revolucionarna dogaanjaa) ispunjenje legitimnog postojeeg stanjab) priznavanje postojeih ustanova i pozivanje na mudrosti prethodnih naratajac) zajednica iznad pojedinca; ljudska prava izvode se iz njihovih dunosti prema

uspostavljenoj hijerarhiji

-faze: -tradicionalni konz. - nakon franc. Revolucije (1789-1848)-graansko-nacionalni konz. - sukob konz. i liberalizma (1848-1918)-poludemokratski k. - reakcija na prekid tradicije po. 20.st (1918-1933)-nekonzervativizam - u Njemakoj kao reakcija na njem. poraze

u I. i II. svj, ratu i suprotnost boljevikom Istoku (1945-danas)-LIBERALNE - kao pokret graanstva protiv ogranienja apsolutistike monarhije;temelji su:

-filozofsko-duhovni - ideja slobode osobe i vjere u um i razum-politiki - naela moderne demokracije (suverenitet, dioba vlasti, ljudska

graanska prava, legitimitet...)-gospodarski - privatno vlasnitvo, slobodna konkurencija, trino

gospodarstvo-SOCIJALDEMOKRATSKE - ciljeve postiu reformistikim metodama-Njemaka -1848-1914 - opa njem. radnika udruga s istim soc. programom

-1914-1933 - nacionalsocijalistika partija s totalitarnim prog.-1933-1945 - gubi se-1946. - temelji doktrine demokratskog socijalizma-1951. - socijalistike internacionale

-temelji: sloboda, ravnopravnost i solidarnost-DEMOKRANSKE - utemeljene na socijalnom kranskom nauku, odn. na nauku

Katolike crkve od 1891 - 1991.-osnovne vrijednosti: ovjek i dostojanstvo-protiv kolektivnosti i liberalistikih osobnih probitaka koji iskljuuju solidarnost

IZBORI

- Kljuni elementi:

a)raspisivanje izbora - tri vrste:


6/39

1.kompetitivni - demokratski politiki sustav u kojemu je osigurano pravo isloboda izbora2. semikompetitivni - autoritarni sustav s ogranienjem slobode izbora3. nekompetitivni - totalitarni sustavi i nema slobode

b)utvrivanje sastava birakog tijela- ene prvi put u vedskoj 1867., u Jugoslaviji nakon II. svjetskog rata- ope birako pravo: odreena dob (od 18. ili 21. godine); dravljanin; osimosoba koje su sudskom presudom liene graanskih prava graana koji suizgubili poslovnu sposobnost ili su pod starateljstvom- biraki popisi - evidencija svih biraa

- utvrivanje izbornih rezultata:

a) sustav veineapsolutna veina natpolovina veinarelativna veina onaj s najveim postotkomb) sustav razmjernog ili proporcionalnog predstavnitva:1.izborni kolinik - ukupan broj mjesta = x; glas za listu / x = broj

mjesta dobivenih2.D'Handtov sustav - RH3. Badenski, Hereov sustav- utjecaj izbornih rezultata na stranaki sustav

- sustav relativne veine - manji broj stranaka- sustav apsolutne veine - vei broj stranaka

- mjeoviti sustavRH - Hrvatski Sabor ima 153 zastupnika

DRAVA

- pojam drave razumijeva odnose meu ljudima neke politike zajednice koji suureeni pravilima ili skup organizacija i institucija, koje na odreenom

teritoriju posjeduju legitimni monopol sile- oblik drave kao aparata sile u ureivanju odnosa u zajednici ili drutvu

upoznajemo tek od 17.st formiranjem apsolutne monarhije (Francuska)- kako aparat sile slui kontroli stanovnika, a ne njegovoj zatiti, pojavljuju seideje liberalne drave kao reakcija na odnose u apsolutistikoj monarhiji; uliberalnoj dravi karakteristina je dioba vlasti, ime se postie nadzor jednevlasti nad drugom, a ne nad stanovnitvom - zatita stanovnitvazakonodavstvom i ustroj u kojemu administracija provodi drutvene promjeneprimjenjujui opepoznata i unaprijed odreena pravila rezultira stvaranjempravne drave


7/39

- osnovno obiljeje pravne drave jest da postoji strogo formalna proceduraprimjene zakonodavstva; radi reguliranja odnosa slobode i prava pojedinca,graanina, donosi ustav i subordinirani zakoni koji osiguravaju njegovoprovoenje-ideja izraavanja volje puka (naroda) ostvarena u prvim demokracijama

razvojem politikog sustava dobiva novi oblik u predstavnikoj iliparlamentarnoj dravi; ideje koje su prevladavale u politikom ustroju dravapojedinih epoha jo su:

1. socijalistika - utemeljena na idejama graanske drave s izrazitim socijalnimprogramom i svodi se na aparat sile (klasnog proturjeja)2. demokranska - drava uobliena na elementima socijalnog kranskognauka i demokratskog ureenja; u njoj se ograniuje autoritarna vlast radiosiguranja ovjekovih prava na slobodu i osiguranja njegova dostojanstva;nastaje potkraj 19. stoljea, a poticaje dobiva papisnkim enciklikama iz 1931.,1944., 1961., 1963. i 1967.; najstalniji oblik dobiva u Njemakoj

3. nacionalna drava - u najnovijoj politolokoj teoriji dobiva obiljeja afirmacijenacionalne ideje shvaanjem da nacija stvorena kao drava tek postajemeunarodnim imbenikom i tek tada dobiva priliku za postizanje suverenosti iza postojanost; taj se koncept ne smije poistovjeivati s nacionalsocijalizmom,pogotovo ne s njegovim degradirajuim oblikom - nacizmom ili faizmom;afirmacija jedne nacije ne smije teiti ponitavanju drugih nacija nego afirmacijivrijednosti dominantne (brojano) nacije; odnos s manjinama nuno se ureujezakonima i demokratskim ustrojem vlasti

USTROJSTVO HRVATSKE DRAVE

- ruenjem Berlinskog zida i raspadom SSSR dolazi do pojave demokracije

- pojava viestranaja U RH

- prvi parlamentarni izbori - 30.5.1990. - 36 stranaka - pobijedio HDZ i Tuman

- do sada bilo 5 izbora: 1990., 1992., 1995., 2000. i 2003.

- jedinstvo politiara:

1. trino gospodarstvo2. demokratska drava

- na prvim parlamentarnim izborima konstituiran Hrv. sabor

- RH: vlast se temelji na trodiobi tj. na podjeli:

a) zakonodavnu (Hrvatski Sabor)b) izvrnu (Predsjednik RH i Vlada RH)


8/39

c) sudbenu (opinski, upanijski, trgovaki, visoki trgovaki, upravni, vrhovni -najvia instanca, ustavni - zasebna kategorija)

- meusobno odvojene i neovisne

Hrvatski Sabor- do oujka 2001. dvodomni Sabor, kasnije ukinut upanijski dom jer nijedonosio nikakve odluke nego samo predlagao

- sadajednodomna struktura (Zastupniki dom)

- konstituira se pomou parlamentarnih izbora

- prva konstituirajua sjednica sazvana od predsjednika i biraju se saborska tijelai predsjednik Sabora

- Hrvatski sabor je predstavniko tijelo graana i nositelj zakonodavne vlastiu Republici Hrvatskoj.

lanak 71.Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temeljuopeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem.

lanak 72.Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine.Zakonom se odreuje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor.

lanak 73.Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakonisteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora.Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakonprovedenih izbora.Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj jenazona veina zastupnika.

lanak 74.Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat.Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju drugaprava odreena zakonom.

lanak 75.Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet.Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ilikanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru.Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenutikazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora.


9/39

Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo akoje zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora utrajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednikaHrvatskoga sabora.

Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se

protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluujemandatno-imunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadnopotvrditi Hrvatski sabor.

lanak 76.Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonomproduiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 100. Ustava.

lanak 77.Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako toodlui veina svih zastupnika.

Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 103. Ustava,raspustiti Hrvatski sabor.

lanak 78.Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izmeu 15.sijenja i 15. srpnja i drugi put, izmeu 15. rujna i 15. prosinca.Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike,Vlade ili veine zastupnika.Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubovazastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanrednozasjedanje.

lanak 79.Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie podpredsjednika(2-5 potpredsjednika).Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ureuje seposlovnikom.Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika.

lanak 80.

Ovlasti Hrvatskog sabora: odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane RepublikeHrvatske,

odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum,


10/39

obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunostiodgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom,

daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvrene Ustavom.

lanak 81.Ako Ustavom nije drugaije odreeno, Hrvatski sabor donosi odlukeveinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika.Zastupnici glasuju osobno.

lanak 82.

Zakone (organski zakoni) kojima se ureuju prava nacionalnih manjinaHrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.Zakone (organski zakoni) kojima se razrauju Ustavom utvrena ljudska

prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain radadravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne)samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.Odluku iz lanka 7. stavka 2. i lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosidvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

lanak 83.

Sjednice su Hrvatskoga sabora javne.lanak 84.

Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radnatijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske.

lanak 85.

Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske ipojedinim ministrima zastupnika pitanja (aktualni sat).Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijetiinterpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana.Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ureujuposlovnikom.

lanak 86.Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, oprijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga.Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vladeraspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju za kojedri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske.


11/39

O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendumu skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa uRepublici Hrvatskoj.Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su glasovali, uz uvjet da jereferendumu pristupila veina od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj.

Odluka donosena na referendumu obvezatna je.O referendumu se donosi zakon.lanak 87.

Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti VladuRepublike Hrvatske da uredbama ureuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga,osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrenih ljudskih prava itemeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nainrada dravnih tijela i lokalne samouprave.Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag.Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od

godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije.lanak 88.

Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada suizglasani u Hrvatskom saboru.Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu sUstavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona predUstavnim sudom Republike Hrvatske.

lanak 89.

Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se uNarodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske.Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljenina dostupan nain u skladu sa zakonom.Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nijezbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odreeno.Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imatipovratno djelovanje.Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imatipovratno djelovanje.

lanak 90.Dravni se prihodi i rashodi utvruju u dravnom proraunu.U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjetinjihovi izvori.

lanak 91.Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od

javnog interesa.


12/39

Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom.Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenihzastupnika.

lanak 92.

Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora koji titi ustavnai zakonska prava graana u postupku pred dravnom upravom i tijelimakoja imaju javne ovlasti.Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina.Uvjeti za izbor i razrjeenje, djelokrug i nain rada pukog pravobranitelja injegovih zamjenika ureuju se zakonom.U okviru institucije pukog pravobranitelja osigurat e se zatita ustavnih i

zakonskih prava graana u postupcima koji se vode u Ministarstvu obrane,oruanim snagama i slubama sigurnosti, zatita prava graana predtijelima lokalne i podrune (regionalne) samouprave te zatita prava nalokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu pred tijelima dravne vlasti.

IZVRNA VLAST(Predsjednik RH I Vlada RH)

- PREDSJEDNIKI SUSTAV - predsjednik ima veliku odgovornost, nijeodgovoran parlamentu (SAD)

- POLUPREDSJEDNIKI SUSTAV - biraju ga graani; predsjednik ima malomanje ovlasti

- PARLAMENTARNI SUSTAV - predsjednik nema ovlasti; bira ga parlament (It,Njem, Izrael) - poasna figura

- U RH do 2001. polupredsjedniki, sada parlamentarni sustav

PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 93.Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku

u zemlji i inozemstvu.Predsjednik Republike brine se za redovito i usklaeno djelovanje te za

stabilnost dravne vlasti.Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne

cjelovitosti Republike Hrvatske.


13/39

lanak 94.

Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakogprava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od petgodina.

Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike.

Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Akoni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14dana.

Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata kojasu u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidataodustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei pobroju dobivenih glasova.

Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prijeisteka mandata.

Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikomUstavnog suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom seobvezuje na vjernost Ustavu.

Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ureuje se zakonom.

lanak 95.

Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu iliprofesionalnu dunost.

Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo upolitikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor.

lanak 96.

U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenjagodinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjednikuHrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluujePredsjednik Republike.

U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebnoako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti

privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunostprivremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda.Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade.

U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog sudaRepublike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskogasabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandataPredsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike posili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora.


14/39

Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republikedonosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade RepublikeHrvatske.

Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike

sukladno stavku 3. ovoga lanka.

lanak 97.

Ovlast predsjednika Republike: raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju

raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenihkonzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika,

daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odreena zakonom, obavlja druge dunosti odreene Ustavom.

lanak 98.

Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske surauju uoblikovanju i provoenju vanjske politike.

Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade,odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike

Hrvatske u inozemstvu.Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora

Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efovadiplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpispredsjednika Vlade Republike Hrvatske.

Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efovadiplomatskih misija.

lanak 99.

Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga RepublikeHrvatske.Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu

sa zakonom.Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje

rat i zakljuuje mir.U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti

drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti


15/39

uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje.

lanak 100.Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe

sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskogasabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlastda uredbama sa zakonskom snagom ureuje sva pitanja koja zahtijeva ratnostanje.

U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnostidrave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svojeustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade iuz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom.

Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrduHrvatskom saboru im se bude mogao sastati.

Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrduu skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sazakonskom snagom prestaje vaiti.

U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravosazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade.

lanak 101.

Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotriodreena pitanja.Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u

raspravi.

lanak 102.Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i

zakonom, surauju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi.Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje

nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike ipredsjednik Vlade Republike Hrvatske.

lanak 103.Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika

Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnikaparlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjevVlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje iliu roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun.

Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabordok traje postupak za utvrivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava.


16/39

lanak 104.Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u

obavljanju svojih dunosti.Postupak za utvrivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike

moe pokrenuti Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika.

O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud RepublikeHrvatske dvotreinskom veinom svih sudaca.

Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti PredsjednikaRepublike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od danazaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost PredsjednikaRepublike za povredu Ustava.

Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost,Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava.

lanak 105.

Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti.Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe

pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda.Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda

samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora utrajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje jePredsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestitipredsjednika Ustavnog suda.

lanak 106.Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavnatijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisudoputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti.

Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu PredsjednikaRepublike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ureuje se zakonom i pravilnikom.

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 107.


17/39

Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom izakonom.

lanak 108.

Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili viepodpredsjednika i ministri.

Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednudrugu javnu ili profesionalnu dunost.

lanak 109.

lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjeriomandat za sastav Vlade.

Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od

prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstavitiHrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju.Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika

u Hrvatskom saboru.Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom.

Tekst prisege utvruje se zakonom.Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi

Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosiPredsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, arjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpispredsjednika Hrvatskoga sabora.

lanak 110.

Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanjamandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30dana.

Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vladane dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit emandat za sastav Vlade drugoj osobi.

lanak 111.Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 109. i 110. Ustava,

Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobnoraspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.

lanak 112.

Ovlasti vlade Republike Hrvatske:


18/39

predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvrenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad dravne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.

lanak 113.Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju

se zakonom i poslovnikom.

lanak 114.

Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru.Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje

donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada.

lanak 115.

Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saborumoe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu

njezinom lanu ili Vladi u cjelini.Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik.Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam

dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30

dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru.Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od

ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru.Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici

koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka odest mjeseci.

Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini,predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana neizglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastavVlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome PredsjednikaRepublike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskogasabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanjuHrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor.

Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe


19/39

umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasapovjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku.

U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavkupostupit e se u skladu sa stavkom 7. ovoga lanka.

lanak 116.

Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ureuju sezakonom.

Odreeni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinicalokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javneovlasti.

Zakonom i drugim propisima ureuje se status dravnih slubenika te radno-pravni status namjetenika.

SUDBENA VLAST

lanak 117.

Sudbenu vlast obavljaju sudovi.Sudbena vlast je samostalna i neovisna.Sudovi sude na temelju Ustava i zakona.

lanak 118.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenuprimjenu zakona i ravnopravnost graana.

Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenjeOpe sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odboraHrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeujeHrvatski sabor.Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se naetiri godine.

Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak predsudovima ureuje se zakonom.

lanak 119.

Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime RepublikeHrvatske.

Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbograzloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnogreda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radizatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima usvezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene iliposlovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u


20/39

opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnimokolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde.

lanak 120.

U suenju sudjeluju i suci porotnici, u skladu sa zakonom.

lanak 121.

Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na

odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbeneodluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kaznenodjelo.

Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u

obavljanju sudake dunosti biti pritvoren bez odobrenja Dravnoga sudbenogvijea.

lanak 122.

Sudaka dunost je stalna.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka prigodom prvog stupanja nasudaku dunost suci e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakonponovnog imenovanja sudac obavlja svoju dunost stalno.

Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: ako to sam zatrai, ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, ako bude osuen za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja

sudake dunosti, ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela,

tako odlui Dravno sudbeno vijee, kad navri sedamdeset godina.Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15

dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske

albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odreenom Ustavnimzakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac

ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom suduRepublike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako jeto odreeno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.

U sluajevima iz stavka 4. i 5. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti uroku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na


21/39

ustavnu tubu.Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja

suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom.Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive

sa sudakom dunou.

lanak 123.

Suce, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje i razrjeuje te o njihovojstegovnoj odgovornosti odluuje Dravno sudbeno vijee.

Dravno sudbeno vijee u postupku imenovanja i razrjeenja sudaca duno jepribaviti miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.

Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova koje iz reda istaknutihsudaca, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti bira Hrvatski saborna nain i u postupku odreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova

Dravnoga sudbenog vijea mora biti iz reda sudaca.Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenogvijea.

lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na vrijeme od etirigodine, s time da lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe bitivie od dva puta uzastopce.

Predsjednika Dravnoga sudbenog vijea bira tajnim glasovanjemveina lanova Dravnoga sudbenog vijea na vrijeme od dvije godine.

Djelokrug i nain rada Dravnoga sudbenog vijea ureuje se zakonom.

DRAVNO ODVJETNITVO

lanak 124.

Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijeloovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivihdjela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske tepodnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i zakona.

Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijemeod etiri godine Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz

prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora.Prigodom prvog stupanja na dravnoodvjetniku dunost zamjenici dravnogodvjetnika e se imenovati na vrijeme od pet godina. Nakon ponovnogimenovanja zamjenik dravnog odvjetnika obavlja svoju dunost stalno.

Zamjenike dravnih odvjetnika u skladu s Ustavom i zakonom imenuje,razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetnikovijee. Dravnoodvjetniko vijee bira Hrvatski sabor na nain i u postupkuodreenim zakonom. Veina od ukupnog broja lanova Dravnoodvjetnikog


22/39

vijea mora biti iz reda zamjenika dravnih odvjetnika.

elnici dravnih odvjetnitava ne mogu biti birani za lanoveDravnoodvjetnikog vijea.

Djelokrug, ustrojstvo i nain rada Dravnoodvjetnikog vijea ureuje sezakonom.

Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitvaureuje se zakonom.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 125.

Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatskisabor, na vrijeme od osam godina iz reda istaknutih pravnika, osobitosudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnihznanosti.

Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izborHrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav.

Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme odetiri godine.

lanak 126.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugujavnu ni profesionalnu dunost.

Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici uHrvatskom saboru.

lanak 127.

Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunostiprije isteka vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, akobude osuen na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvruje sam Sud,izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost.

lanak 128.Ovlasti Ustavnog suda Republike Hrvatske:

odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom,

odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih

propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjevaili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana,

odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnihtijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnihosoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrijeena ljudska prava itemeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu)


23/39

samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama

neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor, rjeava sukob nadlenosti izmeu tijela zakonodavne, izvrne i

sudbene vlasti,

odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u

skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad, nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava

izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, obavlja druge poslove odreene Ustavom.

lanak 129.

Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenjeodredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, otome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada,obavjetava Hrvatski sabor.

lanak 130.

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da jeneustavan.

Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdida je neustavan ili nezakonit.

U sluajevima iz lanka 128. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sudRepublike Hrvatske utvrdi da zakon nije bio u skladu s Ustavom ili da drugipropis nije bio u skladu s Ustavom i zakonom, donijet e odluku o utvrenjuneustavnosti ili nezakonitosti.

lanak 131.

Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske iprestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjeneustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita

ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i druga pitanja vana zaizvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuju se ustav-nim zakonom.

Ustavni zakon donosi se po postupku odreenom za promjenu Ustava.Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ureuje se njegovim

poslovnikom.

MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA


24/39

lanak 132.Graanima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) sa-

moupravu.Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih

(regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na

slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakogprava.

Graani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima,putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladusa zakonom i statutom.

lanak 133.

Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podrujeodreuje se na nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i

druge jedinice lokalne samouprave.Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podrujeupanije odreuje se na nain propisan zakonom.

Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije.Veim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlastiupanije.

U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblicimjesne samouprave.

lanak 134.Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga

kojima se neposredno ostvaruju potrebe graana, a osobito poslove koji seodnose na ureenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistikoplaniranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnuzdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturui sport, zatitu potroaa, zatitu i unapreenje prirodnog okolia,protupoarnu i civilnu zatitu.

Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove odpodrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose nakolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarskirazvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mreeobrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova.

Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ureuju sezakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijelakoja su najblia graanima.

Prilikom odreivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne)samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevimauinkovitosti i ekonominosti.

lanak 135.Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru


25/39

zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrugsvojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogunostima.

lanak 136.U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i

zakonitosti ovlatenih dravnih tijela.lanak 137.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastiteprihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju bitirazmjerni njihovim ovlastima predvienim Ustavom i zakonom.

Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave uskladu sa zakonom.

MEUNARODNI ODNOSI1. MEUNARODNI UGOVORI

lanak 138.U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima meunarodnog prava,

sklapanje meunarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi isadraju meunarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Pred sjednikaRepublike i Vlade Republike Hrvatske.

lanak 139.Hrvatski sabor potvruje meunarodne ugovore koji trae donoenje ili

izmjenu zakona, meunarodne ugovore vojne i politike naravi i meunarodne

ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku.Meunarodne ugovore kojima se meunarodnoj organizaciji ili savezu daju

ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvrujedvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.

Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju iliprihvatu meunarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka1. i 2. ovoga lanka.

Meunarodne ugovore koji ne podlijeu potvrivanju Hrvatskoga saborasklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske.

lanak 140.

Meunarodni ugovori koji su sklopljeni i potvreni u skladu s Ustavom iobjavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka RepublikeHrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogumijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvreni, ili suglasnoopim pravilima meunarodnog prava.

2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE

lanak 141.Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s


26/39

drugim dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru,Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske.

Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u savezes drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti doobnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske

dravne sveze u bilo kojem obliku.O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor

dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika.Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu

veinom glasova ukupnog broja biraa u dravi.Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke

Hrvatskoga sabora.Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak

razdruivanja Republike Hrvatske.

PROMJENA USTAVAlanak 142.

Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanjejedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike iVlada Republike Hrvatske.

lanak 143.

Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasovasvih zastupnika.

Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvruje veinom glasova svihzastupnika.

lanak 144.

O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinomglasova svih zastupnika.

LJUDSKA PRAVA


27/39

- sva prava koja pojedinac ima i kojima tei- zajamena Ustavom bez obzira na rasu, vjeru, etiku pripadnost, ali mogu seograniiti, npr. u ratnim uvjetima

- korijeni ljudskih prava:

1. stara grka filozofija (razvitak ideje o jednakosti svih ljudi)2. religije (sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na samoga sebe)

RAZVOJ: novovjekovna filozofija => John Locke (nepromjenjiva su uroenaprava svakog ovjeka: pravo na ivot, slobodu i privatno vlasnitvo)

- 1215. Magna Charta Libertatum => Velika povelja slobode (Engleska);plemstvo ograniilo svojim zahtjevima ovlasti kralja (porezi, suenje i sl.)- 1776. Virginia Bill of Rights => jezgra ljudskih prava; temeljna ljudska prava:pravo na ivot, slobodu, privatno vlasnitvo, slobodu okupljanja, tiska, kretanja,

na pravnu zatitu i glasako pravo- 1789. Povelja o ljudskim i graanskim pravima u Francuskoj- 10. prosinca 1948. Povelja Ujedinjenih naroda / Opa deklaracija o

ljudskim pravima => osigurava ostvarenje ljudskih prava u cijelom svijetu

- uenje o ljudskim pravima zapoinje u djetinjstvu, a nastavlja se u susretu sdrugima gdje uimo potivati razlike, a na kraju u drutvu uvaavamo druge

Vrste ljudskih prava:1. OSNOVNA: pravo na ivot, na slobodan razvoj osobe; pravo na

zatitu od napada svake vrste + nepovredivosti ljudskogdostojanstva

2. POLITIKA I CIVILNA: sudjelovanje u politikom ivotu zajednice;sloboda miljenja i sloboda tiska, sloboda okupljanja;

3. SOCIJALNA i GOSPODARSKA: svaki ovjek treba biti opskrbljenbarem osnovnim stvarima da bi uope mogao preivjeti; pravo narad, obrazovanje, zdravstvenu zatitu, socijalnu skrb...

4. PRAVA TREE GENERACIJE: pravo na razvoj, zatitu ovjekovaokolia...

PUKI PRAVOBRANITELJ (ombudsman ): titi prava graana i upozoravavlast na krenje prava, posebno onih uzrokovanih radom vlade; tainstitucija postoji u Hrvatskoj od 1993. (u vedskoj npr. postoji od 1809.);bira ga Sabor na 8 godina

Zatita prava- u tradicionalnim drutvima ljudska prava su krena vidljivo, a u modernomdrutvu se isto to radi, samo nisu tako izraena (kod zapoljavanja kada seraspituje o planiranju obitelji...)- danas zlostavljanja u obitelji, bioloko-kemijska oruja koja dugoronounitavaju ljude


28/39

- Martin L. King se bori za prava mirnim putem, ostali borci: Mahatma Ghandi,Nelson Mendela (27 godina u zatvoru) / za razliku od SAD-a u Iraku

- Europski sud za ljudska prava se nalazi u Strasbourgu

EKONOMIJA


29/39

gr. oikonomia - upravljanje kuom, tednja upuuju na racionalnotroenje

EKONOMIJA - prouava nain na koji drutva uporabljuju ogranieneresurse za proizvodnju korisnih dobara i kako ih rasporeuju meu

razliitim skupinama u drutvu

do 17. stoljea se prouavala unutar filozofije (Aristotel) kao ravnomjernoureeno drutvo

1776. godine nastala ekonomija kao zasebna disciplina - Adam Smith -'Bogatstvo naroda'

Pravci:1. MERKANTILIZAM (15.-17.st) - osnova prireivanja u drutvu je stjecanje i

oploivanje kapitala; unutarnja trgovina mijenja gospodara, vanska

pridonosi bogatstvu drave; zapostavlja unutarnju trgovinu i proizvodnju,govori o izvozu

2. FIZIOKRATIZAM - stavljaju naglasak na proizvodnji i to posebno napoljoprivredu

Podruja ekonomije

1. MAKROEKONOMIJA - bavi se globalnim ekonomskim pitanjima iproblemima

*u poetku makroekonomija je temelj, od gospodarske krize, 1930ih se poinjerazvijati

2. MIKROEKONOMIJA - bavi se sastavnicama gospodarstva; kuanskomekonomijom, odnosom proizvoaa i potroaa...

Odnos izmeu ukupnog gospodarstva i njegovih sastavnica

Leon Valras 'Elementi iste politike ekonomije', 1874. => formulirao zakonkoji vrijedi i danas => bilo koja promjena koja se dogodi u gospodarstvu dovodido prilagoavanja meu svim ekonomskim jedinicama da bi se uspostavilaravnotea => gospodarstvo tei ravnotei => cjelokupno gospodarstvo utjeena svoje dijelove i dijelovi utjeu na cjelokupno gospodarstvoPrimjer: tand sa sendviima (=> podie cijenu, pada interes, pada proizvodnja);

tand sa sladoledom (=> cijena ostaje, zbog vee cijene sendvia, potranja iproizvodnja rastu)

Ekonomist praktiar


30/39

- uvijek nastoji s ogranienim sredstvima zadovoljiti to vie elja- ponaa se svjesno i odgovorno- uvijek mora birati izmeu razliitih mogunosti- nastoji pomiriti svoje elje sa stanjem trita

ogranieni resursi => maksimaliziranje profita => minimaliziranje trokova =>smanjenje potranje => odluivanje

Zato uiti ekonomiju:

- poznavajui osnovne ekonomske pojmove i pitanja, uimo razmiljati,kalkuliramo, nastojimo zadovoljiti svoje elje uzevi u obzir stanje na tritu;susreemo se s njom svaki dan (tednja, plaa...)

Zakon ogranienosti i oportunitetni troak

ZAKON OGRANIENOSTI - objanjava da su dobra ograniena jer nemadovoljno resursa da se proizvedu sva dobra koja ljudi ele potroitiOGRANIENOST RESURSA kojima se proizvode dobra => odabir izmeuogranienih dobaraOPORTUNITENI TROAK - odabir jednog uvijek znai odricanje od drugog, adruga najbolja varijanta je taj troak = odricanje od slijedee najpoeljnijealternative

*osnovni problem gospodarstva je povezivanje ogranienih resursa i

neogranienih elja

Zadovoljenje ljudskih elja

EKONOMSKA DOBRA dobra ija je ponuda relativno rijetka ili ograniena,predmet su proizvodnje, odnosno privreivanja; svaka stvar ili usluga koja jeeljena i rijetka; dijelimo ih na proizvode i usluge

initelji proizvodnje1. PRIRODNI IZVORI - prirodno bogatstvo dostupno ljudima koje oni

upotrebljavaju u procesu proizvodnje (prirodna energija, materija...)

2. RAD - obuhvaa mentalne i fizike ljudske sposobnosti koje se moguupotrijebiti za proizvodnju dobara i usluga3. KAPITAL - oblik trajnih dobara nekog gospodarstva koje omoguava

proizvodnju drugih dobara*kapitalno dobro vs. potroako dobro

4. PODUZETNITVO - kombinira sva tri prethodna initelja (prir. izvore, rad ikapital)

Temeljna ekonomska pitanja


31/39

- zbog ogranienosti prirodnih resursa

1. TO PROIZVODITI?- zadovoljavanje razliitih elja ljudi

- ono to donosi najvei profit i zaradu- proizvodi se i ono to omoguuju resursi neke drave- proizvodi se ono to e uz minimalan ulog dati maksimalan profit

primjer: trite zasieno trikotaom, manjka mu PVC => proizvodit e se tomanjka

2. KAKO PROIZVODITI?- pitanje tehnike prirode- hoe li biti vie ljudi ili tehnologije ukljueno u proizvodnjuPrimjer: konja trave - strojno (bre) ili runo (sporije, ali jeftinije)

3. ZA KOGA PROIZVODITI?- tko e se time koristiti, kako e se raspodijeliti meu spolovima, dobima; hoe liunutar neke grupacije svi dobivati jednako, hoe li se dobiti zaslueno za rad...- rjeava se na temelju 'potrebe' ili razmjene prema koliini dobara to gapojedinac proizvede ili tako da se za sve osigura priblino jednak udio dobaraPrimjer: Opatija => ako je vie turista mlae populacije, grade se mjesta

prikladna njima za izlaske

Alternativni ekonomski sustavi

EKONOMSKI SUSTAV je gospodarski poredak koji se sastoji od odreenogskupa pravila, ciljeva i poticaja koji upravljaju ekonomskim odnosima izmeu ljudiu drutvu koji ine okvir za nalaenje odgovora na temeljna ekonomska pitanja

Tri alternativna ekonomska sustava prema metodama donoenja ekonomskihodluka:

1. OBIAJNO GOSPODARSTVO - uglavnom u prolosti, danas uneindustrijaliziranim dijelovima koji nemaju nacionalno gospodarstvo;proizvodnja dobara i usluga na nain koji je zaobila industrijskarevolucija; gospodarska pitanja prenose se tradicionalno sa starijih namlae

Primjer: Somalija, 75% stanovnitva je nomadsko2. KOMANDNO GOSPODARSTVO - drava donosi sve odluke u vezi sproizvodnjom i raspodjelom - vlada moe biti i diktatorska i demokratska;resursi su dravno vlasnitvo; proizvodnja po planovima

3. TRINO GOSPODARSTVO - pojedinci donose ekonomske odluke naosnovi trinih signala i vlastitih preferencija ; drava ima malu ulogu,obino u zatiti prava pojedinaca i vlasnitva; apsolutna sloboda iliberalnost, ALI! prevelika sloboda moe dovesti do poremeaja u odnosuponude i potranje, nezaposlenosti


32/39

*Meutim, nijedno gospodarstvo danas nema obiljeja iskljuivo jednoga od tihsustava, ve su to MJEOVITA GOSPODARSTVA s elementima svih triju oblika

*NAELO NEVIDLJIVE RUKE ADAMA SMITHA*

- Adam Smith - zagovara isto trino gospodarstvo koje funkcionira na osnoviponude i potranje- svaki pojedinac tei za tim da uposli svoj kapital tako da njegov proizvod budenajvee vrijednosti- openito ne namjerava promicati javni interes niti zna koliko ga promie- on pazi samo na svoju sigurnost i svoju vlastitu dobit i u tome, kao da je voennekom nevidljivom rukom, stvara uinke koji mu nisu bili namjera- slijedei vlastiti interes esto promie interese drutva uspjenije nego kada toeli stvarno uiniti- potie se konkurencijaPrimjer: dobro ureen kafi i lo kafi => gazda loijeg posjeti dobar, eli

preurediti svoj => potie konkurencijuDRAVA = VIDLJIVA RUKA (u mjeovitom gospodarstvu)

Trite i cijene

TRITE - mjesto sueljavanja ponude i potranje i formiranja cijena- izravan kontakt kupca i prodavaa (burza je trite, s ostalim tritima

komunicira telefonom)

Podjela trita prema:

1) prema prostornom obuhvatu (lokalno, regionalno, svjetsko, nacionalno...)2) prema predmetima razmjene (trita razliitih dobara - koe, dijamanata...)

Trite odgovara na temeljna ekonomska pitanja putem osnovnih funkcija:1. selektivne - uinkovit odabir potrebnih proizvoda (=> TO?)2. alokacijske - uinkovit izbor proizvodnih postupaka (=> NA KOJI

NAIN?)3. distribucijske - sustavom cijena na koji utjeu ponuda i potranja

ostvaruje se primarna raspodjela ukupnog ostvarenog dohotka4. informacijske - osigurava maksimalnu ekonomiju informacija (=> TO JE

KLJUNO?)5. razvojne - racionalnost u ekon. ponaanju gospodarskih subjekata iprisiljavanje na stalnu konkurenciju

MONOPOL - nema konkurencije (npr. HT) - drava moe intervenirati

POTRANJA = potreba trita => koliine dobara i usluga koje e se kupiti poodreenim cijenama na odreenom trinu i u odreenom vremenu (npr. jeftinija

je riba na moru nego u Zagrebu, jeftinija je salata u proljee nego zimi)


33/39

*ako cijena raste, potranja pada i obratno

KRIVULJA POTRANJE - pokazuje da se potraivane koliine i kretanje cijenadobara nalaze obrnuto ovisne

PONUDA (proizvodnja) - koliina dobara i usluga koje se nude na prodaju poodreenim cijenama na odreenom tritu u odreenom vremenu

KRIVULJA PONUDE - suprotna od krivulje potranje - cijena i koliina dobara suusporedno ovisne

TRINA CIJENA - dobivamo ju ako poveemo krivulje potranje i ponude= cijena koja se utvruje izjednaenjem ponude i potranje

(onoliko koliko trebarobe se i nalazi na tritu)

Drava i nacionalno bogatstvo

BRUTO DOMAI PROIZVOD => vrijednost svih dobara i usluga za finalnupotronju proizvedenih u godini dana na podruju neke zemlje

Zato ga mjerimo?- kao putokaz za gospodarstvo u zemlji- da bi se pratile promjene u ivotnom standardu graana => promjene

BDP-a po stanovniku- da bi se pratile promjene u ivotnom standardu graana u razliitim

zemljama (zemlje blagostanja zemlje u kojima se preivljava zemlje narubu siromatva)

STOPA NEZAPOSLENOSTI => dijeljenje broja nezaposlenih ukupnom radnomsnagom

INFLACIJA => rast ope razine cijena svih dobara i usluga, a time i pad kupovnesnage, tj. vrijednosti novca; u doba inflacije cijene i plae ne mijenjaju se premaistoj stopi

Kruni tijek dobara: proizvoai prodaju dobra, a potroai ih kupuju; potroai

prodaju radnu snagu i druge initelje proizvodnje koje proizvoai kupujuEkonomske funkcije drave: poticanje uinkovitosti, jednakosti i stabilnosti

1. Poticanjem uinkovitosti ispravljaju se trine nesavrenosti;ekonomskim propisima i antitrustovskom politikom obuzdaje se monopol

2. Poticanje jednakosti zbog razliitih pogodnosti koje mogu izazvatineopravdano visoke dohotke


34/39

a) progresivnim oporezivanjem => propisivanje veih poreznihobveza onima koji imaju vii dohodak

b) izgradnjom sustava transfernih plaanja => pomo starijima,bolesnima, nezaposlenima

c) subvencioniranjem potronje => postizanje financijske sigurnosti

za siromano stanovnitvo (bonovi za hranu, besplatnazdravstvena njega, niske stanarine)3. Podravanje ekonomske stabilnosti provoenjem makroekonomskih

mjeraa) primjena fiskalne politike => oporezivanjeb) primjena monetarne politike => reguliranje ponude novca,kreditnih uvjeta, kamatne stope

dovode do obuzdavanja inflacije i nezaposlenosti te poveavanja ekonomskograsta

Ekonomski ciljevi i ekonomska politika

MIKROEKONOMSKI CILJEVI:a) ekonomska uinkovitost => proizvodnja to vie dobara i usluga iz

ogranienih resursab) pravedna raspodjela => potena raspodjela dohodaka i proizvoda meu

pojedincima u drutvu; jednakost ansi (svaki pojedinac ima jednakupriliku proizvoditi i zaraivati)

c) ekonomska sloboda => nema komandnog gospodarstva; pojedincislobodno kupuju, prodaju, organiziraju, proizvode i troe; neija akcija neteti drugome

MAKROEKONOMSKI CILJEVI:a) gospodarski rast => podizanje ivotnog standarda proirenjem prirodnihresursa (doba kolonijalizma), razvojem tehnologije koji omoguuje veuproizvodnost resursa; poveanjem kapitalnih resursa veom proizvodnjomkapitalnih dobara (=odustajanje od sadanje potronje radi vee potronjeu budunosti)

b) puna zaposlenostc) stabilnost cijena => izbjegavanje inflacije

Ekonomska politika: njome se svjesno usmjeravaju, odnosno regulirajuekonomski tijekovi u nekom drutvu radi ostvarenja ekonomskih ciljeva

Fiskalna ekonomska politika:- dio ekonomske politike koji se sluijavnim rashodima (financiranoporezima graana: policija, bolnice, kolstvo, ceste) i porezima priostvarenju makroekonomskih ciljeva1. ekspanzijska / antirecesijska fiskalna politika => poveanjeukupne proizvodnje i zaposlenosti smanjenjem poreza ili poveanjem javnihrashoda


35/39

2. kontrakcijska / antiinflacijska fiskalna politika => suzbijanjeinflacije ograniavanjem prekomjernog rasta ukupne potranje, poveanjemporeza ili smanjenjem javnih rashoda

BUDET => novani plan prihoda i rashoda drave za odreeno razdoblje

Budetski deficit => stanje kada je troenje drave vee nego prihodi (koristi seu razdoblju recesije)

vs.Budetski suficit => stanje kada je troenje manje od prihoda drave (koristi seu razdoblju napretka)

Vrste oporezivanja:1. izravno => osobni porezi + porezi koje plaaju poduzea na ostvarenu

dobit

2. neizravno => porez na dodanu vrijednost + carinske pristojbeNaini oporezivanja:

1. paualno => iznos poreza jednak je bez obzira na veliinu dohotka =>regresivno jer kako dohodak raste, manji se postotak dohotka izdvaja zaporez

2. proporcionalno => uz jednak postotak na ostvareni dohodak3. progresivno => do odreene visine dihitka primjenjuje se jedna porezna

stopa koja se poveava rastom dohotka

Monetarna ekonomska politika:

- kontrolira ponudu novca i utjee na gospodarska kretanjaSREDINJA BANKA koja nadzire ponude novca i kredita u zemlji => u razdobljuopadanja gospodarske aktivnosti i zaposlenosti treba poveati ponudu novca(ekspanzijska monetarna politika), a u razdoblju kada rast ukupne potronjevodi rastu cijena, odnosno inflaciji, treba smanjiti ponudu novca i kredita(kontrakcijska monetarna politika)

Kamata je naknada za od banke pozajmljeni novac. Cijena kredita je kamatnastopa koju treba platiti za kredit.Poveanjem kamatne stope poveava se troak pozajmljivanja pa se potranjakredita smanjuje.Pad kamatne stope smanjuje troak pozajmljivanja i poveava potranju kreditato vodi brem rastu ukupnih depozita banke ponuda novca se poveava

PODUZEE

PODUZEE -samostalna gospodarska organizacijska jedinica koja se koristigospodarskim resursima da bi proizvela dobra i ostvarila profit (kuanstva-vrt za


36/39

proizvodnju povra)-unajmljuje rad i kupuje druge inpute radi proizvodnje i prodaje dobara, tepostizanja prihoda kojim podmiruje trokove i ostvaruje profit; imatono utvren cilj, a to su profit, dobra i usluge-MALA PODUZEA-lake se prilagoavaju potrebama trita (caffe-bar ima 1 ili

nekoliko radnika)-VELIKA PODUZEA-tee se prilagoavaju potrebama trita (ATT, GeneralMotors- imaju gotovo 1 milijun zaposlenih)-u SAD-u svake godine poinje poslovati 600 000 novih poduzea, a malo manjibroj njih propada

ORGANIZACIJSKI OBLICI PODUZEA-u RH-status poduzea utvren je ZAKONOM O TRGOVAKIM DRUTVIMAprema kojem je TRGOVAKO DRUTVO definirano kao PRAVNA OSOBA

-4 OBLIKA POSTOJANJA TRGOVAKIH DRUTAVA:

1) JAVNO TRGOVAKO DRUTVO-udruuju se 2 ili vie osoba radi trajnog obavljanjadjelatnosti pod zajednikom tvrtkom, a svaki lan DRUTVA OSOBA-

temelj povezivanja jedrutva odgovara vjerovnicima cijelom svojom veza izmeu lanova

koji ih ine;ne moraimovinom imati temeljni

kapital da bi poelo2) KOMANDITNO DRUTVO raditi-barem 1lan odgovara za-udruuju se 2 ili vie osoba radi trajnog obavljanja obveze drutvasvekolikom svojom

djelatnosti pod zajednikom tvrtkom, najmanje jedna imovinom -odgovornost lana se ne

osoba odgovara cijelom svojom imovinom-komplementar, ograniavasamo na ono to je u

i najmanje jedna odgovara za obveze drutva samo do drutvu uloioiznosa odreenog imovinskog uloga u drutvu-komanditor

3) DIONIKO DRUTVO-lanovi (dioniari) sudjeluju s ulozima u temeljnom

kapitalu podijeljenom na dionice-na osnovi dionica dioniari imaju prava-imovinska DRUVA KAPITALA-temelj povezivanja je

i upravljaka kapital,a neosoba;kapital je-u sluaju steaja gube samo ta prava, ali nisu imovinskavrijednost koju se

obvezni namirivati dugove imovinom lanoviobvezuju unijeti u drutvo4) DRUTVO S OGRANIENOM ODGOVORNOU (novac, stvari,prava)-odgovaraju


37/39

-1 ili vie osoba unose temeljne uloge- s njima sudjeluju za obvezedrutva do visine

u unaprijed dogovorenom temeljnom kapitalu-prema kapitala koji suu njega uloili

veliini njihova udjela pripada im dio godinje dobiti

-odgovaraju samo svojim ulogom i gube samo pravasteena udjelom

FINANCIRANJE PODUZEA IZDAVANJEM OBVEZNICA I DIONICA

VRIJEDNOSNI PAPIRI SU:DIONICE-ako poduzea ele poveati vl. sredstva (imovinu) tada ihemitiraju,oblik trajnog investiranjaOBVEZNICE-kad poduzea ele uzeti kredit; financiranje odreene aktivnosti uobliku kratkoronog, srednjoronog ili dugoronog kreditaSEKURITIZACIJA -pribavljanje sredstava od nefinancijskih organizacija

emitiranjem vrijednosnih papira, proirilo se nakon 1980. godineDIVIDENDA -dio profita dioniarskog poduzea koji ostaje nakon dobitkaakumulacije i priuva, te isplate lanova upravnog i nadzornog odbora-dijeli se dioniarima-svakoj dionici pripada razmjerni dio (dividenda)

PODUZETNITVO-bit poduzea je u njemu- funkcija se sastoji od kombiniranja initelja proizvodnje radi maksimiziranjaprofita, pa uspjeno poslovanje poduzea uvelike ovisi o tome kako se ta funkcijaobavlja-uvijek je povezano s pothvatom, kapitalom i rizikom-bez njega poduzee bi bilo osueno na poslovanje bez razvoja, po inerciji, to bikad-tad dovelo do njegove propasti-bit je sposobnost-sastavnice: tenja za uspjehom, motiviranost, intuicija, procjena, rizik i rad-za poduzetniku je sposobnost odluujui prirodni dar, a pojedine obrazovneustanove mogu poticati i razvijati tu sposobnost-treba postojati ne samo trite dobara i usluga, nego i kapitala, radne snage,tehnologije, informacija, znanja, ideja, menadmenta i samih poduzea ipoduzetnitva

VLASNIK-moe se baviti i poduzetnikim i/ili menaderskim poslom, ovisno otome je li vlasnitvo odvojeno od voenja i nadzora u poduzeu

PODUZETNIK-odluuje kakav e oblik dati novanom kapitalu, odnosno kako e proizvoditi

-nositelj poduzetnike inicijative-osoba koja poduzima poslovne pothvatepreuzimajui rizik za uinke takvog pothvata

-osobe koje se u poduzeu angairaju za pronalaske i organizaciju proizvodnjete preuzimanje rizika


38/39

-pronalazak se sastoji od kreiranja i razvijanja novih proizvoda ili proizvodnihprocesa

-osim to je inovator, poduzetnik mora biti sposoban primijeniti odreenu ideju uproizvodnji-u veini malih poduzea vlasnik kapitala je ujedno i poduzetnik (esto i

menader), pa rizik od poslovnog pothvata snosi vlasnik-i kao vlasnik i kaopoduzetnik-ako su vlasnik i poduzetnik dvije razliite osobe-rizik snosi vlasnik kapitala

MENADER -vodi poslovanje u ve stvorenom poduzeu radi osiguranjanjegove uspjenosti-javlja se kad se odvoje voenje i nadzor-mora imati odreene vjetine: tehnike-poznavanje zakona; socijalne-komunikativnost,- otvorenost i izvan poduzea; konceptualne-sagledavanje-podjela: top menader-globalni i strateki ciljevi; srednji menader-provodi ideje

top menadera; najnii menader-konkretni zadaci vezani za proizvodnjuPRISTUPI KOJI STAVLJAJU NAGLASAK NA POJEDINE SEGMENTEPODUZETNIKE DJELATNOSTI:1)OSOBNI PRISTUP-poduzetnitvo definira kao djelatnost ljudi posebnihpsiholokih znaajki2)NEOKLASINI PRISTUP-poduzetnito definira kao djelatnost s onomkombinacijom initelja proizvodnje koja maksimizira profit3)SOCIOKULTRNI PRISTUP-promatra poduzetnitvo kao ekonomsku djelatnostljudi u sklopu danih socijalnih i kulturnih institucija

MALO PODUZEE-ima jednog vlasnika ili malu skupinu vlasnika-malo poduzee posluje lokalno, u odnosu prema najveim poduzeima u istojdjelatnosti posao je malen-broj zaposlenih obino je manji od 100-mala poduzea potiu konkurenciju, a postoji i ovisnost velikog poduzea omalom-mala poduzea prodaju potroaima proizvode velikih proizvoaa, a sdruge strane opskrbljuju velika poduzea mnogim uslugama, dijelovima isirovinama koje oni trebaju

MARKETING

MARKETING-drutveni proces koji usmjerava gospodarski tijek dobara i uslugaod proizvoaa do potroaa na nain da uinkovito prilagoava ponudu ipotranju te ispunjava drutvene ciljeve-kao koncepcija i poslovna filozofija pojavljuje se u uvjetima razvijenekonkurencije na tritu


39/39

-poslovna filozofija, osebujan nain promiljanja i djelovanja pojedinca, poslovnihskupina poduzea, poslovnih neprofitnih institucija koje tek sudjeluju u razmjenibilo koje vrijednosti na tritu

POVIJESNI RAZVOJ MARKETINGA:

1) PROIZVODNA ERA-traje od industrijske revolucije do '30-tih godina 20.st.-poduzea nastoje poboljati tehnike proizvodnje pretpostavljajui da epotroai odabrati proizvode koji su raspoloivi i koji su niske cijene

-1930.-ekonomska kriza

2) PRODAJNA ERA -traje od '30-tih do '50-tih godina 20.st.-vea konkurencija-menaderi shvatili da ono to proizvedu moraju prodati kupcima-ne znaju kako pridobiti kupce

-poduzea se usmjeravaju na agresivnu prodaju i promociju svojih proizvoda3) MARKETINKA ERA-poinje '50-tih godina 20.st. i traje do danas-uinkovita proizvodnja i agresivna promocija ne jame kupnju-najprije moraju otkriti to kupci ele, zatim to proizvesti, a ne nastojati utjecati nakupce kako bi svoje elje i potrebe prilagoavali ve gotovom proizvodu-poinju posveivati pozornost eljama i potrebama kupaca, te provoditimarketinki koncept-dugorono maksimiziranje profita uz zadovoljenjepotroaevih elja i potreba-imaju jasan cilj-prednost

Documents

PiG Na Maturi ( Skripta )