PM 03-04 blok...7 PRAVNO RELEVANTNA OBILJEŽJA AKATA UPRAVE izvorni znanstveni rad Prof. dr Fuad Purišević* Sažetak UDK 342.9 Upravni akt je pojam javnog karaktera u odnosu na veći

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

3 – 4ožujak – travanj / mart – april

Sarajevo 2019.

PRAVNA MISAO

SADRŽAJ

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine(Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Evropski sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

111

117

127

121

135

7

35

65

Fuad Purišević

Tin Matić

Amila Svraka-Imamović

Pravno relevantna obilježja akta uprave

Elektronički izvornik isprave i njezin prijenos elektroničkom poštom

Krivična djela u jevrejskom, islamskom i engleskom pravu

102

106

109

Emina Hasanagić

Nedžad Smailagić

Arben MurtezićDavor Trlin

Komentar Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, autorica prof. dr. Jasminka Gradaščević – Sijerčić

Oppenheimov udžbenik o pravu Organizacije ujedinjenih nacija

Vodič o obrazloženoj sudskoj odluci

5Uvodna riječ glavnog urednika

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

PRIKAZ

Upute za autore

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 3 – 4 / 2019

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

SADRŽAJ

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine(Pripremili akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine)

Sud Bosne i Hercegovine(Pripremio prof. dr Branko Morait, sudija Suda Bosne i Hercegovine)

Evropski sud za ljudska prava(Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu)

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine(Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosnei Hercegovine u mirovini)

111

117

127

121

135

7

35

65

Fuad Purišević

Tin Matić


Pravno relevantna obilježja akta uprave

Elektronički izvornik isprave i njezin prijenos elektroničkom poštom

Krivična djela u jevrejskom, islamskom i engleskom pravu

102

106

109

Emina Hasanagić

Nedžad Smailagić


Komentar Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, autorica prof. dr. Jasminka Gradaščević – Sijerčić

Oppenheimov udžbenik o pravu Organizacije ujedinjenih nacija

Vodič o obrazloženoj sudskoj odluci

5Uvodna riječ glavnog urednika

IZVORNI ZNANSTVENI RAD

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

PRIKAZ

Upute za autore


3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 140 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Bosnia and Herzegovina

European Court of Human Rights

(Prepared by Professor Branko Morait, Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5

Fuad Purišević

Tin Matić

Legally relevant characteristics of the administrative acts

Electronic original of a documents and its transfer by electronic mail

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

SCIENTIFIC REVIEW

Instructions for authors

OVERVIEW

Emina Hasanagić

Nedžad Smailagić



Comment of the Labour Law of the Federation of Bosnia and Herzegovina, by prof. dr. Jasminka Gradaščević – Sijerčić

Oppenheim's International Law: United Nations

Guide to a rationale of the court decision

Criminal offenses in Jewish, Islamic and English law


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrelevan-

tnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni i

Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko interesantnih

radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

U radu Pravno relevantna obilježja akata uprave, autor upozorava

da zajednička, određujuća obilježja (tzv. nužna obilježja), koja moraju imati

upravni akti, nisu dovoljna da bi se potpuno utvrdile specifičnosti po kojima ti

akti međusobno razlikuju. Autor posebno skreće pažnju na posebnosti iz

kojih proizilaze praktično upotrebljive posljedice, koje određuju specifičan -

poseban pravni režim pojedinih vrsta upravnih akata, te koja predstavljaju

nezaobilaznu pretpostavku za razlikovanje upravnog akta od drugih pravnih

akata. Pri tome, autor upozorava da su sva obilježja upravnih akta relevantna,

neovisno od toga što se neka, po nekim teoretičarima upravnog prava, izvode

iz drugih obilježja upravnog akta, tj. nisu izričito fiksirana u pisanoj formi.

Autor je mišljenja da su sva obilježja upravnog akta relevantna, neovisno od

toga da li ih tretirali kao bitna-izričita ili izvedena-prećutna, te da je, polazeći

od specifičnosti određujućih obilježja upravnog akata, moguće vršiti njihove

različite podjele upravnih akata.

Obzirom da živimo u vremenu elektronske komunikacije, od izuzetnog

je značaja rad pod nazivom Elektronički izvornik isprave i njezin prijenos

elektroničkom poštom, u kojem autor razmatra odnos između glavnog

teksta poruke elektroničke pošte i njezinih priloga. Posebna pažnja je posve-

ćena činjenici da elektronička poruka može, kao prilog, imati tekst, sliku ili

glas, pa se u radu analizira pravni karakter glasovne poruke, odnosno utvr-

đuje ima li ona karakter pisane ili usmene poruke. Uz to, u radu se analizira

regulativa izvornika isprave u elektroničkom obliku u Bosni i Hercegovini uz

Foreword of the Editor-in-Chief

111

117

127

121

135

7

35

102

106

109

65

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)


4 5

CONTENTS

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina

Court of Bosnia and Herzegovina

European Court of Human Rights

(Prepared by Professor Branko Morait, Judge of the Court of Bosnia and Herzegovina)

(Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty of the University of Sarajevo)

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement)(Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

5

Fuad Purišević

Tin Matić

Legally relevant characteristics of the administrative acts

Electronic original of a documents and its transfer by electronic mail

ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER

SCIENTIFIC REVIEW

Instructions for authors

OVERVIEW

Emina Hasanagić

Nedžad Smailagić



Comment of the Labour Law of the Federation of Bosnia and Herzegovina, by prof. dr. Jasminka Gradaščević – Sijerčić

Oppenheim's International Law: United Nations

Guide to a rationale of the court decision

Criminal offenses in Jewish, Islamic and English law


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrelevan-

tnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni i

Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko interesantnih

radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

U radu Pravno relevantna obilježja akata uprave, autor upozorava

da zajednička, određujuća obilježja (tzv. nužna obilježja), koja moraju imati

upravni akti, nisu dovoljna da bi se potpuno utvrdile specifičnosti po kojima ti

akti međusobno razlikuju. Autor posebno skreće pažnju na posebnosti iz

kojih proizilaze praktično upotrebljive posljedice, koje određuju specifičan -

poseban pravni režim pojedinih vrsta upravnih akata, te koja predstavljaju

nezaobilaznu pretpostavku za razlikovanje upravnog akta od drugih pravnih

akata. Pri tome, autor upozorava da su sva obilježja upravnih akta relevantna,

neovisno od toga što se neka, po nekim teoretičarima upravnog prava, izvode

iz drugih obilježja upravnog akta, tj. nisu izričito fiksirana u pisanoj formi.

Autor je mišljenja da su sva obilježja upravnog akta relevantna, neovisno od

toga da li ih tretirali kao bitna-izričita ili izvedena-prećutna, te da je, polazeći

od specifičnosti određujućih obilježja upravnog akata, moguće vršiti njihove

različite podjele upravnih akata.

Obzirom da živimo u vremenu elektronske komunikacije, od izuzetnog

je značaja rad pod nazivom Elektronički izvornik isprave i njezin prijenos

elektroničkom poštom, u kojem autor razmatra odnos između glavnog

teksta poruke elektroničke pošte i njezinih priloga. Posebna pažnja je posve-

ćena činjenici da elektronička poruka može, kao prilog, imati tekst, sliku ili

glas, pa se u radu analizira pravni karakter glasovne poruke, odnosno utvr-

đuje ima li ona karakter pisane ili usmene poruke. Uz to, u radu se analizira

regulativa izvornika isprave u elektroničkom obliku u Bosni i Hercegovini uz

Foreword of the Editor-in-Chief

111

117

127

121

135

7

35

102

106

109

65

(Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina)

7

PRAVNO RELEVANTNA OBILJEŽJA AKATA UPRAVE

izvorni znanstveni rad

Prof. dr Fuad Purišević*

Sažetak

UDK 342.9

Upravni akt je pojam javnog karaktera u odnosu na veći broj

autoritativnih pojedinačnih pravnih akata. Zajednička određujuća obilježja

(tzv. nužna) koja moraju imati upravni akti, nisu dovoljna da bi se potpuno

utvrdile njihove specifičnosti po kojima se međusobno razlikuju. Skrećemo

pažnju na one posebnosti iz kojih proizlaze praktično upotrebljive posljedice.

Upravo te posljedice određuju specifičan-poseban pravni režim pojedinih

vrsta upravnih akata. Jer upravni akt je nemoguće u potpunosti razlikovati od

drugih akata bez identifikacije svih njegovih relevantnih obilježja. Ta

posebna, a relevantna obilježja predstavljaju nezaobilaznu pretpostavku za

razlikovanje upravnog akta od drugih pravnih akata. Sva obilježja upravnih

akta su relevantna, neovisno o tome što se neka, po nekim teoretičarima

upravnog prava, izvode iz drugih obilježja upravnog akta, te zato nekada nisu

izričito pismeno ni fiksirana. Međutim, cijeneći navedeno, mišljenja smo da su

sva obilježja upravnog akta relevantna, neovisno o tome da li ih tretirali kao

bitna - izričita ili izvedena - prećutna. Dakle, polazeći od specifičnosti

određujućih obilježja upravnog akta, moguće su i njihove različite podjele,

odnosno različite vrste u okviru upravnih akata.

* Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu

Ključne riječi

Akti uprave, upravni akti, bitna obilježja, izvedena obilježja, relevantna

obilježja, određujuća obilježja.

F. Purišević: Pravno relevantna obilježja akata uprave Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 7 - 34

6

paralelni prikaz regulacije u Konvenciji UN o elektroničkoj komunikaciji, Mo-

del zakonu o elektroničkoj trgovini UNCITRAL-a, te Jednoobraznog zakona o

elektroničkim transakcijama (Uniform Electronic Transactions Act) SAD-a,

kao i u pravu Republike Hrvatske.

U vremenu oskudice komparativno-pravnih radova u kojima se vrši

analiza krivično-pravnih pitanja u okvirima različitih pravnih tradicija, rad

Krivična djela u jevrejskom, islamskom i engleskom pravu, predstavlja

pravo osvježenje. Autorica ovog rada bavi se pitanjima klasifikacije krivičnih

djela unutar religijske pravne tradicije (jevrejsko i islamsko pravo) i common

law pravne tradicije (englesko pravo), te ukazuje na sličnosti i razlike unutar

navedenih pravnih tradicija.

U ovom broju Pravne misli, možete pročitati prikaz Komentara Zakona

o radu Federacije Bosne i Hercegovine, autorice Prof. Dr. Jasminke Gradaš-

čević – Sijerčić. Čitateljstvu skrećemo pažnju na "Oppenheimov udžbenik o

pravu Organizacije ujedinjenih nacija", koji su Higgins i saradnici napisali u

dva toma, na preko 1500 stranica. Knjiga je izašla u izdanju Oxford University

Press-a. Također, donosimo i prikaz Vodiča o obrazloženoj sudskoj odluci, koji

su, na preporuku Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu, izdali Ustavni

sud Bosne i Hercegovine i AIRE Centar (Advice on Individual Rights in

Europe) 2018. godine.

Od sudske prakse, u ovom broju donosimo praksu Ustavnog suda BiH,

Suda BiH, Ustavnog suda FBiH i Evropskog suda za ljudska prava.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


7

PRAVNO RELEVANTNA OBILJEŽJA AKATA UPRAVE

izvorni znanstveni rad

Prof. dr Fuad Purišević*

Sažetak

UDK 342.9

Upravni akt je pojam javnog karaktera u odnosu na veći broj

autoritativnih pojedinačnih pravnih akata. Zajednička određujuća obilježja

(tzv. nužna) koja moraju imati upravni akti, nisu dovoljna da bi se potpuno

utvrdile njihove specifičnosti po kojima se međusobno razlikuju. Skrećemo

pažnju na one posebnosti iz kojih proizlaze praktično upotrebljive posljedice.

Upravo te posljedice određuju specifičan-poseban pravni režim pojedinih

vrsta upravnih akata. Jer upravni akt je nemoguće u potpunosti razlikovati od

drugih akata bez identifikacije svih njegovih relevantnih obilježja. Ta

posebna, a relevantna obilježja predstavljaju nezaobilaznu pretpostavku za

razlikovanje upravnog akta od drugih pravnih akata. Sva obilježja upravnih

akta su relevantna, neovisno o tome što se neka, po nekim teoretičarima

upravnog prava, izvode iz drugih obilježja upravnog akta, te zato nekada nisu

izričito pismeno ni fiksirana. Međutim, cijeneći navedeno, mišljenja smo da su

sva obilježja upravnog akta relevantna, neovisno o tome da li ih tretirali kao

bitna - izričita ili izvedena - prećutna. Dakle, polazeći od specifičnosti

određujućih obilježja upravnog akta, moguće su i njihove različite podjele,

odnosno različite vrste u okviru upravnih akata.

* Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu

Ključne riječi

Akti uprave, upravni akti, bitna obilježja, izvedena obilježja, relevantna

obilježja, određujuća obilježja.


6

paralelni prikaz regulacije u Konvenciji UN o elektroničkoj komunikaciji, Mo-

del zakonu o elektroničkoj trgovini UNCITRAL-a, te Jednoobraznog zakona o

elektroničkim transakcijama (Uniform Electronic Transactions Act) SAD-a,

kao i u pravu Republike Hrvatske.

U vremenu oskudice komparativno-pravnih radova u kojima se vrši

analiza krivično-pravnih pitanja u okvirima različitih pravnih tradicija, rad

Krivična djela u jevrejskom, islamskom i engleskom pravu, predstavlja

pravo osvježenje. Autorica ovog rada bavi se pitanjima klasifikacije krivičnih

djela unutar religijske pravne tradicije (jevrejsko i islamsko pravo) i common

law pravne tradicije (englesko pravo), te ukazuje na sličnosti i razlike unutar

navedenih pravnih tradicija.

U ovom broju Pravne misli, možete pročitati prikaz Komentara Zakona

o radu Federacije Bosne i Hercegovine, autorice Prof. Dr. Jasminke Gradaš-

čević – Sijerčić. Čitateljstvu skrećemo pažnju na "Oppenheimov udžbenik o

pravu Organizacije ujedinjenih nacija", koji su Higgins i saradnici napisali u

dva toma, na preko 1500 stranica. Knjiga je izašla u izdanju Oxford University

Press-a. Također, donosimo i prikaz Vodiča o obrazloženoj sudskoj odluci, koji

su, na preporuku Pravosudnog foruma za Bosnu i Hercegovinu, izdali Ustavni

sud Bosne i Hercegovine i AIRE Centar (Advice on Individual Rights in

Europe) 2018. godine.

Od sudske prakse, u ovom broju donosimo praksu Ustavnog suda BiH,

Suda BiH, Ustavnog suda FBiH i Evropskog suda za ljudska prava.

Čitajte i pišite!

Doc. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


34 35

LEGALLY RELEVANT CHARACTERISTICS OF THE ADMINISTRATIVE ACTS

The administrative act is a notion public in its character with respect to

a number of other authoritative individual legal acts. Commonly defined

characteristics (so-called obligatory elements) administrative acts must have

are not sufficient to determine fully their specifics by which they differ. This

paper draws attention to those particularities that result in practical

consequences. These consequences are what determines the specific legal

nature of the certain types of administrative acts. Namely, it is impossible to

distinguish administrative act from other acts without identifying all relevant

features. These special and at the same time relevant features represent an

inevitable premise for distinguishing an administrative act from other legal

acts. All the features of administrative acts are relevant, irrespective of

whether some, by some theoreticians of administrative law, are derived from

other features of the administrative act, and therefore sometimes are not

explicitly set in writing. However, given the above, we believe that all the

features of an administrative act are relevant, irrespective of whether they are

being treated as essentially explicit or constructively prudent. Thus, starting

from the specifics of the administrative act, their different divisions, or

different types within the scope of administrative acts, are possible.

Summary

administrative acts, essential features, characteristics, relevant

characteristics, determining characteristics.

Key words

ELEKTRONIČKI IZVORNIK ISPRAVE I NJEZIN PRIJENOS ELEKTRONIČKOM POŠTOM

pregledni znanstveni rad

Dr. sc. Tin Matić*UDK 347.7:004.738.5

Sažetak

U radu se razmatra odnos između same poruke elektroničke pošte te

njezinih priloga. Nakon toga, a polazeći od pretpostavke da elektronička

poruka može imati prilog koji je tekst, slika ili glas, analizira se pravni

karakter glasovne poruke, odnosno utvrđuje ima li ona karakter pisane ili

usmene poruke. Nakon toga analizira se regulativa izvornika isprave u

elektroničkom obliku u Bosni i Hercegovini uz paralelni prikaz regulacije u

Konvenciji UN-a o elektroničkoj komunikaciji, Model zakonu o elektroničkoj

trgovini UNCITRAL-a te Jednoobraznog zakona o elektroničkim

transakcijama (Uniform Electronic Transactions Act) SAD-a kao i u pravu

Republike Hrvatske. Zakon o elektroničkom pravnom i poslovnom prometu

BiH pitanje izvornika regulira zapravo posredno primjenom pravila o čuvanju

dokumenta u elektroničkom obliku. Iako ti uvjeti formalno nisu oni iz Model

zakona o elektroničkoj trgovini ili Konvencije koji se odnose na elektronički

izvornik, u njima nema sadržajno bitnih razlika. ZEPPP je na taj način riješio

pitanje elektroničkog izvornika sadržajno vrlo slično rješenju Konvencije.

Usprkos navedenom, poželjno bi bilo i u domaćem zakonodavstvu prihvatiti

rješenja Konvencije kao najmodernija.

* Odvjetnik, Odvjetničko društvo Tin Matić i partneri d.o.o. Zagreb;[email protected]

Ključne riječi

Elektronička pošta, izvornik elektroničke isprave, integritet podataka,

dostupnost podataka, Konvencija Ujedinjenih naroda o korištenju

elektroničke komunikacije u međunarodnim ugovorima, Zakon o

elektronskom pravnom i poslovnom prometu Bosne i Hercegovine.

T. Matić: Elektronički izvornik isprave i njezin prijenos elektroničkom poštom Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 35 - 64


KRIVIČNA DJELA U JEVREJSKOM, ISLAMSKOM I ENGLESKOM PRAVU

pregledni znanstveni rad

Amila Svraka – Imamović, Ma iur.

Sažetak

UDK 343.3/.7:340.5

Dok jevrejsko i islamsko pravo definirajući krivično djelo akcenat

stavljaju na religijske zabrane i kršenje religijskih propisa, u engleskom pravu

krivično djelo predstavlja postupanje protivno važećem pozitivnom pravnom

propisu. Podjela krivičnih djela u jevrejskom pravu podrazumijeva glavna

krivična djela koja su spomenuta u Bibliji i za koja je predviđena smrtna

kazna, kao i podjelu prema načinu izvršenja smrtne kazne, dok se u

islamskom pravu krivična djela dijele na zločine i prijestupe, odnosno na djela

protiv društva i djela protiv pojedinca. U islamskom pravu postoje krivična

djela za koja su propisane jasne i obavezujuće kazne, te krivična djela koja

nisu jasno precizirana u Kur'anu ili sunnetu, ali se njima krše vjerske i

moralne norme ili ugrožava javni poredak. Kada je riječ o engleskom pravu, do

današnjeg dana nije izvršena kodifikacija krivičnog prava, tako da faktički nije

zakonom izvršena kategorizacija krivičnih djela, zbog čega su i pojmovi nekih

od najvažnijih krivičnih djela određeni odlukama sudova.

* Asistentica, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu;[email protected]

Ključne riječi

Komparativno pravo, krivično pravo, krivična djela, jevrejsko pravo, islamsko

pravo, englesko pravo.

A. Svraka – Imamović: Krivična djela u jevrejskom, islamskom i engleskom pravu Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 65 - 101

This paper deals with the relation between the e-mail message as such

and its attachments. Starting with the assumption that an electronic message

may have a text, image or voice attachment, the legal character of the voice

message is thus analysed in respect of the question whether it is a written or a

verbal message. Furthermore, the Bosnia and Herzegovina's regulatory

framework on the original document in electronic form is analysed together

with a parallel presentation of the provisions of the UN Convention on

Electronic Communications, the UNCITRAL Model Law on Electronic

Commerce, the Uniform Electronic Transactions Act of the United States as

well as the law of the Republic of Croatia. In the Law on Electronic Legal and

Business Transactions of Bosnia Herzegovina, the original is regulated

indirectly by applying the rules on storing documents in electronic form.

Although the requirements in respect to the electronic form are not formally

those of the Model Law on Electronic Commerce or of the Convention, there

are no substantial differences between them. The ZEPPP thus solved the

question of the electronic original in a very similar way to the solution present

in the Convention. Nevertheless, it would be desirable to accept in domestic

legislation the solutions of the Convention as being the most modern ones.

ELECTRONIC ORIGINAL OF A DOCUMENTS AND ITS TRANSFER BY ELECTRONIC MAIL

Summary

Electronic mail, the original of electronic document, integrity of the

information, United Nations Convention on the Use of Electronic

Communications in International Contracts, Law on Electronic Legal and

Business Transactions of Bosnia and Herzegovina.

Key words

64 65

T. Matić: Elektronički izvornik isprave i njezin prijenos elektroničkom poštom Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 35 - 64

JASMINKA GRADAŠČEVIĆ-SIJERČIĆ: KOMENTAR ZAKONA O RADU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE(Privredna štampa d.o.o. Sarajevo, 2016.)

prikaz knjige

Pripremila: Dr. sc. Emina Hasanagić*

E. Hasanagić: Prikaz knjige "Komentar Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine"Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 102 - 105

E. Hasanagić: Prikaz knjige "Komentar Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine"Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 102 - 105

102 103

* Docentica, Pravni fakultet Univerziteta "Džemal Bijedić" u Mostaru.1 Zakon je usvojen na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH održanoj 30.7.2015. godine, te na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH održanoj 31.7.2015. godine. Zakon je objavljen 12.8.2015. godine u Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine broj 62/15, a stupio je na snagu 20.8.2015. godine. 2 "Službene novine Federacije BiH", br. 43/99, 32/00 i 29/03.

U 2016. godini objavljena je knjiga prof. dr. Jasminke Gradaščević-

Sijerčić, Komentar Zakona o radu Federacije Bosne i Hercegovine, u izdanju

Privredne štampe d.o.o iz Sarajeva. Autorica je redovna profesorica na

Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, i priznata stručnjakinja u naučnoj

oblasti radnog i socijalnog prava.

Pred nama je jedno kapitalno djelo u oblasti radnog prava, u kojem se

stručno i temeljito objašnjavaju i komentarišu odredbe novog Zakona o radu

FBiH. 1Novi Zakon o radu FBiH usvojen je u julu 2015. godine , što znači 16

godina nakon donošenja starog zakona iz 1999. godine, koji je dvaput 2

mijenjan, 2000. i 2003. godine . Usvajanje novog zakona bilo je praćeno

nezadovoljstvom sindikata i radnika te njihovom protivljenju njegovom

donošenju u predloženom tekstu. Unatoč tome, novi Zakon o radu je usvojen

od strane oba doma Parlamenta Federacije BiH u 2015. godini. Ubrzo nakon

toga, neki od delegata Doma naroda pokrenuli su pred Ustavnim sudom

Federacije BiH spor u vezi sa usvajanjem navedenog Zakona. Ovi delegati su

tvrdili da sjednica Doma naroda Parlamenta FBiH nije održana u skladu sa

Poslovnikom o radu Doma naroda, što je potvrdio i Ustavni sud FBiH u svojoj

presudi od 17. februara 2016. godine, utvrđujući da je Zakon donesen

suprotno Poslovniku o radu Doma naroda Parlamenta FBiH i Ustavu FBiH, i da

isti treba biti vraćen u fazu predlaganja pred Domom naroda Parlamenta 3FBiH. Potom je Zakon o radu ponovno iznesen na dnevni red sjednice Doma

naroda Parlamenta FBiH koja je održana 31. marta 2016. godine, kada je i

usvojen. Na istoj sjednici predloženi su i određeni amandmani na novi Zakon,

ali su odbijeni, te je Zakon usvojen u istovjetnom tekstu kao i 2015. godine, i

ponovno objavljen u Službenim novinama, ali sada u 2016. godini, te stupio na 4snagu 14. aprila 2016. godine. Komentar profesorice Gradaščević objavljen je

prije ponovnog usvajanja Zakona o radu 2016. godine, međutim, ta činjenica

ne umanjuje naučni i stručni značaj ovog djela, s obzirom da se Zakon

sadržinski nije mijenjao u odnosu na 2015. godinu, te je ponovljenom

usvajanju Zakona pristupljeno zbog proceduralnih razloga.

Pojačani napori na putu napretka BiH prema euroatlantskim integra-

cijama ogledaju se i kroz usvajanje Reformske agende za Bosnu i Hercegovinu

za period 2015-2018. godine. Agenda je usmjerena na reformisanje određe-

nih oblasti u BiH koji se tiču ekonomskih, socijalnih i drugih važnih pitanja. U

kontekstu reforme tržišta rada kao segmenta koji je obuhvaćen Reformskog

agendom, u FBiH i RS-u su usvojeni novi zakoni o radu koji reflektuju zahtjeve

za moderniziranjem radnog zakonodavstva i usklađivanjem sa konvencijama

Međunarodne organizacije rada (u daljem tekstu MOR) kao i standardima i

principima Evropske unije (u daljem tekstu EU).

Knjiga ima 390 stranica i 111 fusnota, korištena je značajna domaća i

strana literatura, zakonski i drugi propisi, konvencije i preporuke MOR-a,

evropske direktive i drugi međunarodni pravni akti. Prvi dio knjige je uvodni,

pod nazivom Radno zakonodavstvo u 21. stoljeću – uvodne napomene (13-25

str.). U uvodnom dijelu autorica ukazuje na okolnosti koje su uslovile neop-

hodnu reformu radnog zakonodavstva, odnosno njegovo moderniziranje u

skladu sa razvojem društvenih i političkih odnosa, te nastupanjem

ekonomske krize iz 2008. godine. Autorica ističe neminovnost uvođenja

fleksibilnosti tržišta rada odnosno fleksibilizacije radnih odnosa. Pri tome

autorica podsjeća da redefiniranje radnog prava ne smije voditi kršenju

međunarodnih standarda rada. Autorica pojašnjava i kako je došlo do

modernizacije radnog zakonodavstva, te da su i u okviru EU doneseni neki

3 Presuda Ustavnog suda FBiH i Ispravka presude, broj: U-29/15 od 17.02.2016. godine, „Službene novine Federacije BiH“, br. 20/16 i 24/16.4 "Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine", broj 26/16, od 4.4.2016. godine.

106 107

* Institut krivičnih nauka, Pravni fakultet u Poitiersu; [email protected] th R. Jennings, A. Watts, Oppenheim's International Law. Volume I: Peace, 9 Ed. (London, Longman–Pearson Education Ltd. 1996); H. Lauterpacht, Oppenheim's

thInternational Law. Volume II: Disputes, War and Neutrality, 7 Ed. (London, Longmans, Green & Co. 1952).

Biblioteka međunarodnog prava obogaćena je vrijednim naslovom,

Oppenheimovim udžbenikom o pravu Organizacije ujedinjenih nacija

(Oppenheim's International Law: United Nations) grupe autora pod vodstvom

baronese Rosalyn Higgins, nekadašnje sutkinje i predsjednice

Međunarodnog suda u Hagu, u izdanju ugledne britanske izdavačke kuće

Oxford University Press.

Prije nego se upustimo u pregled ovog izdanja, potrebno je prethodno

podsjetiti na osnovne podatke o profesoru Lassi F. L. Oppenheimu (1858 –

1919. godine) čije ime nosi ovaj udžbenik. Njemački pravnik, koji je živio u

periodu 1858-1919. godine, prvotno je predavao krivično pravo na

univerzitetima u Göttingenu, Leipzigu i Baselu, da bi potom postao profesor

međunarodnog prava na Univerzitetu u Oxfordu (Whewell Professor of

International Law). Bogat naučni opus obuhvata mnogobrojne teme iz

krivičnog i međunarodnog prava protkane izraženim pravnim pozitivizmom.

Njegovi udžbenici međunarodnog prava u dva toma prvi put objavljeni 1905.

godine (International Law. Vol. I: Peace) i 1906. godine (International Law. Vol.

II: War and Neutrality) doživjeli su niz izdanja poslije autorove smrti pod

redakcijom uglednih britanskih stručnjaka. Pored izraženog pozitivističkog

pristupa, Oppenheimov pristup u izlaganju materije međunarodnog prava je

specifičan i po tome što se u glavnom tekstu jezgrovito navode opće i u praksi

nesporne činjenice i postulati, dok se ostale informacije, kao i korišteni izvori i

literatura, navode u opširnim fus-notama. Dok su posljednja izdanja 1pomenutih udžbenika objavljena prošlog stoljeća , ovaj udžbenik je

sadržajem potpuno nov i predstavlja nastavak uspješnog udžbenika.

Iako je cjelovita i sistematska obrada međunarodnih organizacija bila

izvorna namjera autorâ – što je uostalom i najavljeno u ranijem izdanju iz

1992. godine – od takvog poduhvata se moralo odustati i ograničiti se na UN

zbog, kako baronesa Higgins u predgovoru ističe, obimnosti materije usljed

razvoja prava međunarodnih organizacija ali i aparata UN-a u posljednje

vrijeme (str. vi). Ograničavajući se isključivo na UN, kao najveću i

najznačajniju međunarodnu organizaciju, prvi tom obrađuje materiju koja se

odnosi na strukturu Organizacije, glavne i druge organe, članstvo i ovlasti (str.

1–619), dok je težište drugog toma na njenim funkcijama i sistemu rješavanja

sporova (str. 620–1525). U uvodnom dijelu (str. 3-10) daje se sažet historijski

pregled sa fokusom na Ligu naroda te struktura Povelje UN-a.

Izlaganja o strukturi i funkcijama UN-a ukazuju da to više nije

organizacija sa šest glavnih organa sa jednim brojem specijaliziranih agencija,

već cijeli sistem organizacijâ koje se bave pitanjima ekonomskog razvoja (kao

što su, npr., Konferencija UN-a za trgovinu i razvoj, Organizacija za industrijski

razvoj ili različiti fondovi i programi), ljudskim pravima i slobodama (kao što

su, npr., Visoki komesar za ljudska prava, Odbor za ljudska prava itd.),

odnosno utvrđivanjem činjenica i rješavanjem sporova sudskim i

alternativnim načinima (Komisija za kompenzacije, MKSJ, MKSR i dr.). Pored

kompleksne organizacione strukture, u prvom tomu se razmatraju statusna

pitanja kao što su članstvo u OUN, pravna priroda, odgovornost Organizacije,

te privilegije i imuniteti. Od posebnog značaja su izlaganja o razvoju

međunarodnog prava i doprinosa UN-a u tom procesu, posebno u svjetlu

odredbe čl. 103. Povelje (str. 414-428).

Funkcije i zadaci UN-a, predstavljeni kroz aktivnosti organa

Organizacije, ukazuju na tendenciju širenja aktivnosti i djelatnosti od

osnivanja do danas. To je iskustvo nastalo kroz oživotvorenje ciljeva

sadržanih u čl. 1. Povelje koji se ogledaju u očuvanju međunarodnog mira i

sigurnosti, razvijanju prijateljskih odnosa među nacijama, ostvarivanju

međunarodne saradnje u rješavanju međunarodnih problema ekonomskog

socijalnog, kulturnog i humanitarnog karaktera, i poštivanju ljudskih prava i

sloboda. U tom smislu posebno se misli na aktivnosti u oblasti demokratske

uprave, podrške u oblasti izbora, pružanje pomoći u slučajevima nepogoda i

katastrofa i zaštiti okoliša. Međutim, posebno su značajna izlaganja u ovom

R. HIGGINS I SARADNICI, OPPENHEIM'S INTERNATIONAL LAW: UNITED NATIONS(Oxford, Oxford University Press, 2017, cxv+1525 str., tvrdi uvez, 2 toma, £375.00)

prikaz knjige

Pripremio: Mr. Nedžad Smailagić*

N. Smailagić: Prikaz knjige "Oppenheim's International Law: United Nations"Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 106 - 108


VODIČ O OBRAZLOŽENOJ SUDSKOJ ODLUCI(2018. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, The AIRE Centre, 191. str.)

prikaz

Priredili: mr. sci. Arben Murtezić* dr. sci. Davor Trlin**

***

Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH.Viši stručni saradnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH;[email protected]

A. Murtezić, D. Trlin: Prikaz - "Vodič o obrazloženoj sudskoj odluci"Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 109 - 110

108 109

dijelu o očuvanju mira i mirovnim i drugim operacijama u smislu raščlanjenja

uloga, ovlaštenja i dosega Generalne skupštine i Vijeća sigurnosti i to kako u

pogledu upotrebe oružane sile i drugih mjera (str. 958–1092).

Posljednji dio posvećen je materiji rješavanja sporova u sistemu UN-a.

Međunarodni sud u Hagu kao jedan od šest glavnih organa predstavlja

mehanizam nadležan kako za rješavanje međudržavnih sporova tako i za

davanje savjetodavnih mišljenja. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća

bilježi se tendencija povećanja broja zahtjeva za sudskim rješavanjem

sporova i u tom smislu ukazala se potreba za racionalizacijom postupka pred

Sudom (str. 1243). U ovom dijelu od značaja je i pregled međunarodnih

krivičnih sudova osnovanih pod okriljem ili u saradnji sa UN-om, kao što su

MKSJ/R, Međunarodni krivični sud, te mješovitih sudova kao što su Posebni

sud za Siera Leone ili Odjel za ratne zločine Suda Bosne i Hercegovine.

Ovaj lapidaran pregled udžbenika ukazuje da je u njemu obrađena

veoma široka materija pravnog i institucionalnog okvira ON-a u savremenim

okolnostima. Udžbenik ne predstavlja isključivo presjek formalnih struktura,

već se one stavljaju u kontekst stvarnih okolnosti, čime se dobija realan uvid u

pravo i praksu UN-a. Zbog toga će predstavljati nezaobilazan materijal svima

onima koji se u okviru svojih zadataka i interesa – akademskih ili praktičnih –

bave na bilo koji način UN-om, pravom i djelatnostima međunarodnih

organizacija, odnosno međunarodnim pravom općenito.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine i AIRE Centar (The AIRE Centre Advice

on Individual Rights in Europe) su 2018. godine izdali Vodič o obrazloženoj

sudskoj odluci. Vodič je nastao na osnovu preporuka Pravosudnog foruma za

Bosnu i Hercegovinu. Prva godišnja konferencija u okviru navedenog foruma

održana je 06./07.11.2017. godine u zajedničkoj organizaciji Ustavnog suda

BiH i AIRE Centra i u saradnji s Visokim sudskim i tužilačkim vijećem Bosne i

Hercegovine.

Vodič se sastoji od dvije cjeline. Prva se odnosi na Evropsku konvenciju

o ljudskim pravima i osnovnim slobodama sa praksom Evropskog suda za

ljudska prava. Posebno je obrazložen standard prava na obrazloženu sudsku

odluku u EKLJP, da se „mora vidjeti da je pravda zadovoljena“. Praksa

Evropskog suda za ljudska prava je ovdje razvrstana na tri grupe-na krivične

predmete (Hadjianastassio protiv Grčke, Salov protiv Ukrajine, Taxquet protiv

Belgije, Gorou protiv Grčke, Vidaković protiv Crne Gore, Mugoša protiv Crne

Gore) na građanske predmete (H. protiv Belgije, Ruiz Torija protiv Španije, Hiro

Balani protiv Španije, Helle protiv Finske, Garcia Ruiz protiv Španije, Hirvisaari

protiv Finske, Bufferne protiv Francuske, Suominen protiv Finske, Sakkopoulos

protiv Grčke, Buzescu protiv Rumunije) i na upravne predmete (Tatishvili

protiv Rusije, Atanasovski protiv Makedonije).

Druga cjelina se odnosi na Ustav BiH, te izabrane ogledne primjere iz

prakse Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, u kojima su, u krivičnim,

građanskim, odnosno upravnim predmetima nisu, odnosno jesu ispunjeni

standardi obrazložene sudske odluke.


110 111

Jedna od preporuka (ukupno 18) sa navedene konferencije

Pravosudnog foruma je bila da je potrebno organizatorima ove konferencije

inicirati izradu jedne brošure/smjernica za obrazloženu odluku u sudovima s

ciljem obezbjeđenja ujednačene zaštite prava na pravično suđenje s aspekta

prava na obrazloženu odluku, boljeg edukovanja sudija i drugih učesnika u

postupku. S tim u vezi, organizatoru se sugerisalo da pripremi nacrt vodiča

(smjernica) koji bi se prije konačne izrade i distribucije dostavio učesnicima

ove konferencije na komentar, sugestije i prijedloge. Tako je i urađeno i kao

rezultat je bila izrada i objavljivanje ove publikacije koju preporučujemo

stručnoj i naučnoj javnosti.

Publikacija je predstavljena na tri seminara CEST-a Federacije BiH, od

strane predstavnika Ustavnog suda BiH, Mensura Karasalihovića, šefa

Apelacionog odjeljenja Ustavnog suda BiH; Mirsad Ćemana, potpredsjednika

Ustavnog suda BiH, te Ermina Dumanjića, šefa Odjeljenja za Ustavnosudsku

praksu Ustavnog suda BiH.

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 111 - 116

:

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; Tužilac Tužilaštva BiH

***

PRAVO NA LIČNU SLOBODU I SIGURNOST

Nema povrede prava iz člana II/3.d) Ustava Bosne i Hercegovine i

člana 5. stav 1. tačka c) Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i

osnovnih sloboda kada u obrazloženjima osporenih rješenja o

određivanju pritvora nisu izostali razlozi i obrazloženja na osnovu

predočenih dokaza koje su redovni sudovi cijenili u prilog zaključku o

postojanju osnovane sumnje i naročitih okolnosti iz člana 197. stav 1.

tačka v) Zakona o krivičnom postupku Republike Srpske.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Ustavni sud zapaža da u konkretnom slučaju iz osporenih rješenja

proizlazi da je apelant osuđivan pravosnažnom presudom Osnovnog suda u

Modriči zbog izvršenja krivičnog djela nedozvoljene proizvodnje i prometa

oružja ili eksplozivnih materija iz člana 399 stav 1. Krivičnog zakona

Republike Srpske. Dalje, Okružni sud je istakao da postoji osnovana sumnja da

je apelant nekoliko mjeseci nakon isteka roka provjeravanja, po ranijoj osudi

u kratkom vremenskom periodu od svega tri dana, učinio dva nova krivična

djela, a ta okolnost dovedena u vezu sa činjenicom da nije zaposlen opravdava

bojazan da će na slobodi ponoviti krivično djelo za koje se može izreći kazna

zatvora u trajanju od tri godine ili teža kazna ne kazne. Dakle, sudovi nisu

cijenili samo raniju osuđivanost apelanta, kako to u apelaciji želi da predstavi

apelant, već i njegove lične prilike, posebno materijalne prilike i način na koji

bi apelant mogao doći do sredstava za život, te su naveli da sve navedeno

predstavlja naročite okolnosti koje opravdavaju bojazan da bi apelant ukoliko

A. Murtezić, D. Trlin: Prikaz - "Vodič o obrazloženoj sudskoj odluci"Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 109 - 110

sudska praksa

Priredio: prof. dr Branko Morait*

SUDSKA PRAKSA SUDA BOSNE I HERCEGOVINE

* sudija Suda Bosne i Hercegovine

B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 117 - 120

:

116 117

Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud konstatuje da iz odredbi Zakona o

građevinskom zemljištu ne proizilazi ni ovlaštenje Opštinskog vijeća,

odnosno Opštine da u postupku donošenja Odluke o određivanju gradskog,

odnosno ostalog građevinskog zemljišta utvrđuje pravo vlasništva u korist

Opštine na predmetnom zemljištu, a što je zapravo urađeno Odlukom

Opštinskog vijeća od 20. septembra 2015. godine, kako to proizilazi iz

činjenica konkretnog predmeta. U takvim okolnostima, imajući u vidu

činjenice konkretnog predmeta, dakle sporno je da li je navedena odluka

mogla poslužiti kao osnov upisa prava vlasništva na predmetnom zemljištu u

korist Opštine u smislu tačke 1. stav 2. člana 3. Zakona o zemljišnim knjigama.

Pri tome, Ustavni sud smatra potrebnim ukazati da pitanje prava vlasništva na

gradskom, odnosno ostalom građevinskom zemljištu eventualno može biti

predmet nekog drugog postupka koji nije predmet konkretne apelacije.

Imajući u vidu i činjenicu da je u konkretnom slučaju riječ o Odluci Opštinskog

vijeća kojom nije određena mogućnost podnošenja bilo kakvog pravnog lijeka

protiv nje, Ustavni sud zapaža da redovni sud, razmatrajući apelanticinu

žalbu, nije obrazložio zašto navedena zakonska odredba Zakona o zemljišnim

knjigama ne bi bila primjenjiva u ovakvoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

broj AP-176/18 od 23. aprila 2018. godine)

KRŠENJE ZAKONA O FINANSIRANJU POLITIČKIH STRANAKA

(Odredbe čl. 4. stav(1), 8. stav (1), 11. stav (1), 12. stav (1) i (4), 19. i

20. Zakona o finansiranju političkih stranaka („Službeni glasnik BiH“

broj 95/12 i 41/16))


Prema stanju u spisu predmeta, Apelaciono vijeće zaključuje da je

Centralna izborna komisija BiH pravilno i potpuno utvrdila činjenično stanje

tako što je, razmatrajući izvještaj Službe za reviziju finansiranja političkih

stranaka, utvrdila sljedeće činjenice:

Služba za reviziju je sačinila Preliminarni izvještaj o reviziji godišnjeg

finansijskog izvještaja za 2016.godinu i postizborni finansijski izvještaj –

lokalni izbori 2016. godine političke stranke D. f. broj: 03-07-6-576/17 od

19.06.2018. godine, te je isti, u skladu sa odredbom člana 14.stav 3. Zakona o

finansiranju političkih stranaka („Službeni glasnik BiH“, broj 95/12) (u

daljem tekstu Zakona o finansiranju), dostavila političkoj stranci da se izjasni

u roku od deset dana i dobrovoljno otkloni uočene otklonjive nedostatke. U

ostavljenom roku podnosilac žalbe se očitovao dana 18.07.2018. godine na

nalaze iz Preliminarnog izvještaja i postizbornog finansijskog izvještaja –

lokalni izbori 2016.godine uz koji je dostavila ispravke obrasca 3-a i 3-e

godišnjeg finansijskog izvještaja za 2016.godinu, nakon čega je Služba za

reviziju uvažila argumentovane primjedbe i djelimično korigovala nalaze

revizije iz preliminarnog izvještaja o reviziji te sačinila konačni izvještaj o

pregledu godišnjeg finansijskog izvještaja za 2016. godinu, političke stranke

D. f. broj: 03-07-6-576/17 od 16.08.2018. godine, u kojem je konstatovano da

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 111 - 116

:

sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

* sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 121 - 126

:

120 121

učinjenim prekršajima i da će se istim postići svrha kažnjavanja, pri tome

imajući u vidu kao otežavajuću okolnost činjenicu da je politička stranka D. f.

već kažnjavana primjenom odredaba Zakona o finansiranju, te uzela u obzir i

ekonomsko stanje stranke, te težinu prekršaja i visinu zapriječene novčane

kazne predviđene odredbom člana 19. i 20. Zakona o finansiranju.

Samu visinu izrečenih kazni po utvrđenim prekršajima ovo vijeće nije

posebno ispitivalo iz razloga što ista nije bila ni osporena žalbenim navodima

žaliteljice.

(Iz obrazloženja rješenja Suda Bosne i Hercegovine

broj: S1 3 Iž 031437 19 Iž od 14.01.2019. godine)

Ustavno pitanju koje je predočio Kantoni sud u Zenici u svezi

utvrđivanja ustavnosti čl. 4. i 5. Odluke o naknadama za vatrogastvo.

Utvrđuje se da odredbe čl. 4. i 5. Odluke o naknadama za

vatrogastvo („Službeni glasnik Općine Visoko“, broj: 2/14) nisu u

suprotnosti sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine.


Kantonalni sud u Zenici, u postupku rješavanja upravnog spora broj:

040 U00905117 po tužbi tužitelja Javno poduzeće: „Elektroprivreda“ Bosne i

Hercegovine d.d. Sarajevo, podružnica „Elektrodistribucija“ Zenica, protiv

Rješenja tuženog Općinskog vijeća Visoko, Komisije za statut i propise broj:

01/3-05-7-3/17 od 10.03.2017. godine, na temelju članka IV.C.3.10. (4)

Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, predočio je Ustavnom sudu Federacije

Bosne i Hercegovine, ustavno pitanje u svezi utvrđivanja ustavnosti Odluke o

naknadama za vatrogastvo koju je donijelo Općinsko vijeće Visoko broj: 01/1-

02-85/14 22.02.2014. godine.

Podnositelj zahtjeva navodi da je u osporenoj Odluci propisana obveza

plaćanja naknade za vatrogastvo koja je prema članku 4. podijeljena u šest

kategorija, gdje je ovisno od vrste djelatnosti utvrđena visina naknade za

vatrogastvo i to od 12 KM do 550,00 KM na godišnjem nivou. S obzirom na

stajalište Ustavnog suda Federacije kako to navodi podnositelj zahtjeva u

donesenim presudama i to: U-14/13 od 26.06.2013. godine, U-5/09 od

13.10.2009. godine; U-12/11 od 04.10.2011. godine i U-36/12 od 26.02.2013.

godine, utvrđena je povreda prava na jednakost pred zakonom, u svim

slučajevima u kojima je kao relevantan kriterij za propisivanje visine

općinskih pristojbi i naknada nadležno općinsko vijeće propisalo vrstu

B. Morait Sudska praksa Suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 117 - 120

:

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 127 - 134

:

Pripremio: Harun Išerić*

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

* Stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu

1 Odluke i presude Suda su dostupne na web stranici: https://hudoc.echr.coe.int/ eng#{%22documentcollectionid2%22:[%22JUDGMENTS%22,%22DECISIONS%22]}.

126 127

Iz tih razloga možemo reći da, zaštita od požara obuhvata skup mjera i

radnji koje se poduzimaju u cilju sprječavanja, izbijanja i širenja požara,

njegovo otkrivanje, te zaštita ljudi, biljnog i životinjskog svijeta, materijalnih,

kulturnih, povijesnih i drugih dobara i okoliša i čini sastavni dio sustava

zaštite i spašavanja.

Propisani kriteriji za utvrđivanje visine naknade za zaštitu od požara i

vatrogastva je opravdan iz razloga što je kao kriterij propisan visok rizik

opasnosti od otkrivanja, izbijanja i širenja požara, te zaštita ljudi i imovine,

veličina prostora u kojem se obavlja određena djelatnost, a ne visina

očekivanog prihoda odnosno dobiti.

(Presuda Ustavnog suda Federacije BiH

broj: U-45/17 od 10.07.2018 godine

objavljena je u "Službenim novinama Federacije BiH"

broj 59/18)

Četvrti pregled novosti iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska

prava (Sud) obuhvatit će presude i odluke Suda donesene od 08. januara do 1

03. marta 2019. godine, a povodom navoda o kršenju Evropske konvencije za

zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Konvencija).

Sud je u tom period donio pet odluka i pet presuda u predmetima protiv

Bosne i Hercegovine. U predmetima koji su se ticali dužine parničnog

postupka (Mujkanović-Hrustanović [aplikacija br. 84325/17], Đurković

Obućina [aplikacija br. 1820/18] ) i neizvršavanja domaćih presuda (Mefa-Oil

d.o.o. [aplikacija br. 82799/17] Sud je prihvatio postignutu prijateljsku

nagodbu. U predmetu Brkić (aplikacija br. 26606/18) aplikant je povukao

aplikaciju.

U predmetu M.I. (aplikacija br. 47679/17) aplikant je tvrdio da je došlo

do povrede članova 2, 3 i 13 zbog odluke o njegovoj ekstradiciji u Rusku

Federaciju, preciznije u Sjeverni Kavkaz. Sud je utvrdio da ne postoji osnova

da se vjeruje da će aplikant u slučaju izručenja biti izložen stvarnom riziku od

zlostavljanja. Također, Sud je zaključio da je očigledno neosnovana tvrdnja o

povredi člana 2 zbog navoda o pokušajima da se uvode smrtna kazna za lica

osuđena za terorizam. S obzirom da su navodi o kršenju člana 2 i 3 proglašeni

za očigledno neosnovanim, Sud je tvrdnju o kršenju člana 13 proglasio za

ratione materiae nekompatibilnu sa Konvencijom.

U predmetima Šain i drugi (aplikacija br. 61620/15 i 53 druge), Hrnjić i

drugi (aplikacija br. 20954/13 i 57 drugih), Elčić i drugi (aplikacija br.

34524/15 i 5 drugih), Dujak i drugi (aplikacija br. 17303/15 i 52 druge) i Avdić

i drugi (aplikacija br. 47345/15 i 40 drugih) Sud je utvrdio povredu prava na

pravično suđenje i prava na imovinu zbog neizvršavanja odluka domaćih

sudova odnosno zbog njihovog zakašnjelog izvršavanja.

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 121 - 126

:

UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku

134

dvorištu. U pogledu kazne isrečene drugom i trećem aplikantu, njemački

sudovi su samo zabranili dalje objavljivanje ili distrubiranje fotografije i

naredili plaćanje skromne sume advokatskih troškova. Sve u svemu, Sud je

zaključio da su njemački sudovi ispravno uravnotežili pravo aplikanata na

slobodi izražavanja i pravo na privatnost novinara koji se nalazio u pritvoru u

dato vrijeme.

PRAVO NA IMOVINU

Nepostojanje registra radi upisa prava na korištenje na nekretnini

U predmetu Kopytok v. Rusije (aplikacija br. 48812/09) Sud je utvrdio

kršenje prava na imovinu zbog toga što je aplikant (kupac) pretrpio prevelik

teret jer pravo korištenje prodavaočeve odrasle djece nije bilo upisano u bilo

koji službeni registar kojeg je aplikant mogao konsultovati pri kupovini

nekretnine. Aplikantkinja nije imala način da utvrdi da je bilo ko imo pravo na

korištenje stana, iako ju je u procesu kupovine prodavač ubjedio da nije

postojalo optrećenje treće strane na stanu. Aplikantkinja je saznala za pravo

odrasle djece na korištenje tokom postupka iseljenja, kada je nacionalni sud

interpretirao prisustvo nekih od njihovih stvari u stanu kao namjeru da

nastave tamo živjeti. Aplikantkinja nije mogla znati da će takva odlučujuća

težina biti vezana za te predmet. Čak i da je znala, nije imala priliku da pogleda

imovinu vlasnika prije potpisivanja ugovora niti da vidi da li su tamo bili

predmeti koji mogu opravdati tuđe pravo na korištenje stana. S obzirom na

nedostatke pravnog okvira za uspostavljanje takvih postojećih pravnih

interesa, Sud je utvrdio da nije postignuta pravična ravnoteža između opšteg

javnog interesa i obaveze da se zaštite prava aplikanktinje, kao i da je na nju

bio stavljen pretjeran teret.


135

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2019, str. 127 - 134

:

137136

Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku



• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.

138

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija


Documents

PM 03-04 blok...7 PRAVNO RELEVANTNA OBILJEŽJA AKATA UPRAVE izvorni znanstveni rad Prof. dr Fuad Purišević* Sažetak UDK 342.9 Upravni akt je pojam javnog karaktera u odnosu na veći