Pénélope Bagieu NEUSTRAŠIVE · Mojoj nevjerojatnoj mami. Biblioteka Kolorka | Posebna izdanja | Knjiga 26 Tekst i crte ž Pénélope Bagieu Izdavač Naklada Fibra d.o.o. | Glavni

NEUSTRAŠIVEŽene koje žive po svom

Pénélope Bagieu

www.fibra.hr | www.stripovi.com

Kolorka_specijal_26_Neustrasive_KB.indd 1 23.03.2020. 18:05:55

Mojim prekrasnim kćerima.Mojoj nevjerojatnoj mami.

Biblioteka Kolorka | Posebna izdanja | Knjiga 26

Tekst i crtež Pénélope Bagieu

Izdavač Naklada Fibra d.o.o. | Glavni urednik Marko ŠunjićPrijevod Ursula Burger | Lektura Aleksandar GucunskiRedaktura, prijelom i priprema za tisak Marko ŠunjićDizajn Melina Mikulić | Naklada 500 primjeraka | Tisak Stega tisak d.o.o.

ISBN 978-953-321-499-3 | Zagreb, svibanj 2020. | © Gallimard 2016 - 2017Knjiga je objavljena uz financijsku potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.


Žena � bradomClémentine Delait


5

Clémentine je snažna djevojčica.

Praktična je to stvar jer može priskočiti u pomoć roditeljima farmerima u Vogezima.

Tata, gdje da ti ovo odložim?

U pubertetu, međutim, Clémentine otkriva da ima jednu posebnost...

Š... što je? Imam ruža na zubima?...

... i tad započne brijati lice.

Koju godinicu poslije ona se zaljubi u Josepha, pekara.

Hi hi

Joj, daj više uzmi to svoje lisnato tijesto!

Ljubav je obostrana.

Clémentine, prihvaćate li

DA.

Kupce silno intrigira nova pekarica.

Još neeešto

?

No Josepha počne mučiti grozna reuma i Clémentine shvati da ga više ne može gledati kako pati. Jadni moj

mišić!

..


6 | N E U S T R A Š I V E

Tako Delaitovi odluče promijeniti djelatnost...

... i otpočnu karijeru u noćnom životu (vogeškoga kraja).

Ta daaa!

Joseph vodi računovodstvo.

Dok njegova žena brine o posluzi...

Dosta je, René, pijan si k’o bačva!

... a po potrebi je i zaštitarka.

Ah, René, a lijepo sam te upozorila!

U svom baru, baš kao i svugdje drugdje, Clémen-tine plijeni po-zornost.

Jeste li za još jedno piće?

JEDNOGA DANA, TIJEKOM POSJETA NEKOM SAJMIŠTU...... Clémentine začuje kako je netko zove.

Hej!

U dobrom društvu

na prodajuprodano


7

Bok, ljepotice! Taj će joj susret okrenuti život naglavce.

Clémentine tad odlučuje.

Više se nikada

neću brijati.

Ta će joj odluka promijeniti tijek sudbine.

CAFE KOD ŽENE S BRADOM

Sviđa ti se? I svjetina pohrli na vrata kako bi ih služila

vogeška celebrity.

Možemo li dotaknuti?

Jeste vi normalni?



Došavši na glas, Clémentine počinje prodavati svoje fotografije, i to silno uspješno.

Za Roberta.

Velika... pusa...

Ro...bertu.

Dobiva čak i odobrenje da se za svoje fotografije odjene kao

muškarac (što je u ono vrijeme

bilo strogo zabranjeno).

Pali ste na dupe, ha!

Clémentine postaje istinska zvijezda i daleko izvan granica svoga kraja.

Oprostite, jeste li vi Clémentine Delait?

Tijekom Prvog svjetskog rata postaje maskota francuskih vojnika.

Evo, za to ti dam

“Clémentine na plaži”,

može?

Delaitovi usvajaju ratno siroče, malenu Fernandu.

Oh, oh, budi blaga,

majčice!

Jednoga dana Clémentini u posjet dolazi voditelj nekog sajma i nudi joj golemu svotu novca ako se pridruži njegovom cirkusu.

Bit ćete moj najdragocjeniji dragulj!

Vidjet ćete svijeta! Jeste vi

normalni?


9

Clémentine pozivaju na sve europske dvorove.

Pogledaj, Bebeth, ovo se ne viđa

svaki dan.

Tužnog li usuda, malo nakon toga naglo ostaje bez Josepha.

Zbogom, mišiću.

Ostavši udovica, no bogata i slavna, razmišlja čime će se baviti ostatak života.

Da se zaposlim u cirkusu?

Ili pođem na put oko svijeta?

Kad bolje razmislim, tek su mi 63 godine,

život je preda mnom.

Na koncu se odlučuje vratiti svojim korijenima i ponovo otvara bar u Vogezima.

René!

I tako ostatak svog života Clémentine mirno provodi iza šanka u gradiću Thaon--les-Vosges...

Hm... Ne baš

"iza"...

... gdje izvodi kabaretske točke s Fernandom i papigom. Umire od srčanog udara.

Za sobom ostavlja epitaf koji je sama odabrala.

Ovdje

počiva

žena s

bradom.


Kraljica Ndonga i MatambeNzinga



Kralj Kiluanji imaše četvero djece koje je volio svim srcem.

No njegova mezimica rodila se 1583. s pupkovinom oko vrata.

Riječ “Kujinga” (“zamotan”, na kimbuduu) postala je djevojčičino ime.

Nzinga.

Žena koja ju je donijela na svijet predodredila ju je za njezina oca.

Bit će kra-ljica.

Nzinga je već gos-podarica srca svoga tate Gage, koji je po-svuda vodi sa sobom.

Čak i u rat koji u to doba bjesni: Ndongo (sadašnja Angola) na udaru je opetovanih napada portugalskih osvajača.

Kad im otac umre, na prijestolje stupa njezin brat Mbandi, koji baš i nije neki lumen.

Sumnjičav i blago paranoičan, donosi čak odluku da će, sigurnosti radi, dati ubiti sestrina sina.

On se (s pravom) pribojava Nzinge, koja je mnogo

pametnija od njega. Nzinga će tad postati njegov najopakiji neprijatelj.

..


15

Novi kralj ne zna točno što učiniti s tom oštroumnom djevojkom brzom na jeziku.

Prepusti mi politiku. Tako ti se neću plesti oko nogu, Visosti.

Da, dobra ideja. Vrlo sam zauzet kralj. Pođi, dakle, pre-govarati s Portugalcima. Kad si već tamo, zatraži od njih da odu!

(ha, ha, ha!)

Nzingi je 16 godina kad je šalju na pregovore s Portugalcima.

Oni to ozbiljno?

Portugalci misle kako će s takvom klinkom, koju je lako impresionirati, biti gotovo prelako izaći nakraj.

A ovo ti je, malena, “pištolj”.

KAKO BI JE DOVEO U NEUGODAN POLOŽAJ I IZBACIO IZ TAKTA, guverner joj ne daje stolicu da sjedne i pregovara.

U Mbundu-kulturi prostirka na podu rezervirana je za

inferiorne.

Ali Nzinga odbija takvo poniženje.

U redu,a sad

popričaj-mo.



Nzinga, neumoljiva pregovaračica, tako će svoje zahtjeve izgovoriti iz pozicije ravnopravne sugovornice.

Povući ćete se iz Ambace i osloboditi

robove.

Portugalci potpisuju sporazum.

No nikada ga neće ispoštovati.

1641. godine Luandu zaposjedaju Nizozemci.

Pssst!

Nzinga im tad predlaže savezništvo kojim će kazniti

portugalske izdajice.

ISTOVREMENO Nzinginu obitelj zadesi čudnovat niz fatalnih tragedija.

Njezin brat Mbandi navodno je otrovan.

Hmm... ne. Izvršio je

samoubojstvo.

Mbandijeva sina također odnosi preuranjena smrt.

Pa, ovaj. Za njega ne mogu

reći.

Nzinga se tad proglašava

kraljicom Ndonga.

Dala sam ga ubiti.


17

A kad je već tu, službeno se proglašava i “muškarcem” te odlučuje da nikada neće uzimati kralja.

(No imat će brojne priležnike.)

Valja reći da Nzinga većinu svojih napora ulaže u svoju omiljenu razonodu.

Doći glave Portugalcima!!!

Sve do poodmakle dobi, svoje vojske u bitke vodi sama.

Usprkos brojnim pokušajima puča (koje je svaki put osujetila),

usprkos pritisku europskih sila

(koje je spretno izmanipulirala i usmjerila jedne protiv drugih),

Nzinga od Ndonga i Matambe jednoga je dana nasilno preuzela vlast i na nju zasjela gotovo 40 godina.

Umrla je u osam-desetoj godini, na-kon što je konač-no uspostavila mir s Portugalcima.

Kip u Luandi, Angola.


Jeziva glumicaMargaret Hamilton


23

(Ne miješati je s njezinom jednako cool imenjakinjom koja je osmislila softver za misije Apollo.)

Mar-garet i njezine hrpe raču-nalnih kodova

za Apollo

11.

Naša Margaret rodila se u Clevelandu 1902. godine i ne sanja o osvajanju svemira.

A ne!

(No ipak će na koncu letjeti nebom.)

Želim biti GLUMICA! AUDICIJA

Slje-deća!

Margaret sanjari o romantičnim ulogama.

I dat ću vam savjet:

Operirajte nos! Jasno, Margaret ne misli tako.

Ali moj je nos sasvim OK!

Koji luđak.

I tad Margaret odlučuje promijeniti pristup.

I ti si tu radi uloge lijepe i krhke

bjegunke?

..



Smeta li vam ako se ipak prijavim za ulogu ružne i

zle šogorice?

Osim te nove strategije, Margaret se odlučuje za

politiku koja joj garantira da će potpisati najviše ugovora.

Najjeftinija sam na tržištu!

Kako bi sama mogla podizati sina, prihvaća sve male

uloge zlikovki. Igra tako i ulogu vještice u muzičkoj

kazališnoj predstavi.

Kad sazna da će predstavu ekranizirati...

Ovo je MOJA prilika!

... prijavljuje se na audiciju odlučna pri tome da dobije ulogu.

Showtime, Maggie.

Na kraju svoje točke, posve uživljena u lik koji glumi, Maggie prasne u demonski smijeh koji će posve prestraviti voditelje castinga.

AHAHAHAHAHAHaa

a!


25

Lijepa glumica koju su producenti isprva željeli angažirati odbija

da je se poružni za film (čak i za ulogu vještice). Stoga je za ulogu

odabrana Margaret, rame uz rame s velikim holivudskim imenima.

Snimanje Čarobnjaka iz Oza započinje 1938. Za

potrebe uloge Margaret treba našminkati.

Nos i brada su ti premaleni, zalijepit ćemo ti lažne.

Haha, mora da sanjam.

No prije svega kožu joj prekrivaju debelim slojem zelene šminke.

Rezultat je vrlo efektan. Film je tehnološka majstorija onoga doba.

U prvom prizoru, nakon Dorothynog slijetanja, vještica mora nestati sred

prestrašenih Žvakača, u golemom oblaku dima i vatre.

Ali, jao, na dan snimanja vatra

se greškom aktivirala u trenutku kad Margaret još nije stigla sići pod pozornicu.

AHAHAHAHAHAHaa

a!



Vatra je zahvatila metlu, baš

kao i njezino lice i ruke.

Otporna zelena šminka na bazi bakra, koja joj je na licu, mora se čvrsto istrljati alkoholom, izravno na njezinoj spaljenoj

koži. Margaret prolazi nezamislive muke.

Držite je.

Margaret će se tri mjeseca oporav-ljati...

... no nakon toga ponovo kreće put studija kako bi završila snimanje.

Koža na njezinim rukama nije još

sasvim ni zarasla.

Snimanje je najzad završeno. Margaretina koža još je tjednima zelena.

Sigurni ste da je sve u

redu?

Loše mi izgledate.

MGM organizira probnu projekciju

filma za djecu.

Odluka je neopoziva: djeca se previše

boje vještice. Pola prizora s Margaret

izbačeno je.

Tja, isplatilo

se.

Do kraja filma primorana je nositi zelene rukavice.

Aaaaaa


27

Nakon Čarobnjaka iz Oza Margaret je značajno povećala tarifu.

Naravno, kako se ulogom vještice urezala u pamćenje, pretplaćena je na role zločestih vještica.

Morticijina majka u televizijskoj seriji “Obitelj Adams”.

No to Margaret nimalo ne smeta.

Ona je posve svjesna svoje izvanredne

darovitosti:

Nema osobe koja zna bolje prestrašiti.

Pojavljuje se u jednoj epizodi “Sesame Street”.

Tu će epizodu TV postaja odlučiti zauvijek skinuti

s programa zbog pritužbi

roditelja.

American Film Institute zlu je vješticu sa za-pada izabrao za četvrtu najgoru zlicu kinemato-grafije.

Iza Hannibala Lectera i Normana

Batesa.I

mene.

«Čarobnjak iz Oza« najgledaniji je film na svijetu (čak ga je i UNESCO uvrstio na svoju listu). Margaret Hamilton strašila je generacije i generacije djece ovom ulogom koja joj se doživotno prilijepila za kožu.

A-bu!

Nevjerojatan prst sudbine za ženu koja je karijeru započela kao učiteljica.

Kraj!

Čarobnjak

iz Oza


Sestre buntovniceLas Mariposas


33

Mirabalovi imaju četiri kćeri. Djevojke odrastaju u gradu Ojo de Agua, u Dominikanskoj Republici.

I, kakve li sreće, sve četiri uspješne su, odvažne i vrlo lijepe.

Zemlju u to doba vodi željezna ruka jezivog diktatora koji si je nadjenuo nadimak “El Jefe” (šef).

Trujillo vlada otkako je izvršio državni udar 1930. Taj okrutni despot svoje protivnike drži u šaci zahvaljujući neumoljivoj tajnoj policiji. Vlada opaka atmosfera.

Malene Mirabal bezbrižno rastu kao kćeri dobrostojeće obitelji. Pohađaju katoličku školu.

U 15. godini Minerva gorljivo zagovara

nastavak svoga školovanja.

Hm... U redu.

U to doba počinje dovoditi u pitanje politiku svoje zemlje, prije svega slušajući strane radijske postaje.

Kako to mislite “tiranin”?

. .

.

.



Odlučuje studirati pravo na sveučilištu.

Evo, probaj ovo.

Ondje sklapa prijateljstva s komunistima.

budućeg osnivača Socijalističke narodne partije. Zbog svojih stajališta Pericles je već boravio u zatvoru. On budi Minervin buntovnički duh.

Međutim, jedan će neočekivani događaj ubrzati politički angažman sestara Mirabal.

Kao na kakvom modernom i prilično otužnom Pepeljuginom balu, djevojke su pozvane na veliko primanje u Trujillovu palaču.

Na tim primanjima “El Jefe” ima naviku odabrati zgodne djevojke i potom s njima šetati pod ruku.

Nešto kasnije tog ljeta po-novo je poziva na svečanost. Ona dolazi u društvu sestara. On joj se ponovo nabacuje.

Želite li vidjeti moj

avion?

Ne bih, hvala.

Koja seljačina.

Naposljetku je Trujillo pozove u svoju rezi-denciju na plaži, ovaj put pozivnicu rodite-ljima uručuje jedan od njegovih žbirova.

Samoopušte-

no.

Obitelj Mirabal ozbiljno se počinje brinuti za Minervu. Bolje je da pođeš... ali mi ćemo s tobom!

Upoznaje mladog idealista po imenu Pericles Franco,

Odmah je napikirao Minervu (koja na sve to ostaje mlaka).


35

Kao što se moglo i očekivati, diktator i ovaj put navaljuje.

Onda, ljepotice,

voliš velike

kalibre, ha?

Minervi postaje nepodnošljivo.

Hoće li me ovaj pustiti na miru?

Njezini roditelji koriste trenutak za bijeg.

I kad smo već tu: ostavite na miru mog prijatelja Periclesa!!!

Hvala, bilo je baš simpatično.

Jednako revoltirane, Patria i Maria Teresa silno

se ponose sestrom.

Ma ne, stvarno!

Ali, jao, to poniženje imat će teške poslje-

dice. Nekoliko dana poslije njihov je otac

odveden u zatvor.

Tata!!

A onda na red dola-ze Minerva i njezine prijateljice.

Tjednima ih se ispituje o odnosima sa Socijalističkom

narodnom partijom.

Ali i o odnosu između Minerve i

Periclesa.

Koje-šta!

Djevojci nude da je oslobode... u zamjenu za pismo isprike Trujillu.

Pljuc!

U redu.



Minerva ipak izlazi iz zatvora i vraća se na fakultet gdje upoznaje svog budućeg muža Manola.

Živjela nevjesta i revolucija!

(Manolo je, naravno, i sam gorljivi Trujillov protivnik.)

Njezine dvije sestre također se udaju za okorjele protivnike “šefa”.

Obitelj Mirabal ubrzo broji hrpu malenih

revolucionara.

Dolje tirani!Mamaaa!

Minerva piše doktorat na temu ljudskih prava i,

prije svega, nužnosti svrgavanja režima!

1957. godine postaje prvom doktorandicom na

pravu u zemlji.

No diplomu joj uručuje El Jefe.

Čestitke.

I tad joj El Jefe obećava:

Nikada nećete dobiti radnu licencu.

Za to ću se osobno pobrinuti.

U to doba latinoameričke

diktatore počinje se svrgavati s vlasti.

Primjer Batiste na Kubi san je svih Dominikanaca pod

Trujillovom čizmom.

Kuba će im pomoći da pokušaju dići ustanak protiv El Jefea 14. lipnja. Inicijativa propada, no grupa disidenata (u čije redove još od prvog tajnog sastanka stupa i Minerva) po tom će puču dobiti ime.

Manolo, suosnivač i predsjednik

Pokreta 14. lipnja.

3 sestre Mirabel

nadijevaju si kodno ime “leptirice”.


37

Članove “14. lipnja” redovito se hapsi, posebice sestre

Mariposas i njihove muževe.

Zatvara ih se u strašni zatvor

“Cuarenta”, u kojemu su podvrgnute

mučenju.

Sestre postaju sve popularnije i dobivaju

podršku katoličke crkve i međunarodne zajednice.

Oslobođene su nakon odslužene kazne za

“ugrožavanje državne sigurnosti”. Njihovi

muževi ostaju u zatvoru.

U očima dominikanskog naroda sestre postaju simbol revolucije...

... i sad još više brinu Trujilla, koji osjeća da se vjetar okreće.

Mariposas imaju loš predosjećaj i priboja-vaju se jedne od onih glasovitih “prometnih nesreća”, koje su u ono doba bile tako česte.

Nažalost, imale su pravo: 25. studenog 1960., dok su se vozile u smjeru

zatvora kako bi posjetile svoje muževe, jedan im auto zapriječi put.

iskasapili su ih mačetom, tijela potom vratili u džip kojim su se vozile te džip

gurnuli u ponor.

No narod nije blesav i vrlo dobro zna tko se krije iza svega toga: sve manje popularan diktator koji tada izjavljuje:

Sići ću s vlasti samo na nosilima!

Ni on se nije prevario, jer će 30. svibnja 1961.

i njegov automobil doživjeti nesreću: izrešetat će ga sa šezdesetak metaka. Njegovi će ubojice

postati narodni heroji.

Danas je rodni kraj sestara Mariposas preimenovan u “Sestre Mirabal”.

A Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama slavi se svake godine 25. studenog.


Tvrdoglava dragaJosephina van Gorkum


43

Josephina je rođena 28. lipnja 1820. u

Ruremondeu, na jugu Nizozemske.

Njezino puno ime glasi:

NO ZOVIMO JE JOSEPHINA.

Josephina je pretposljednja u obitelji s 10 djece, obitelji katoličkih aristokrata.

Njezina majka Marie Agnès

posve je sigurno imala dadilje.

Još kao dijete Josephina se zaljubljuje u slobodu.

Jednog lijepog dana Josephina upoznaje

Jacoba. Oni se zaljubljuju.

Jacob Werner van Gorkum ima sve što je potrebno da se ne svidi

djevojčinoj obitelji.

Za početak, stariji je od

tebe 10 godina!

Zatim, on je vojno lice, što nimalo ne priliči jednoj

Jonkwrouve (djevojci iz dobre obitelji).

Oh... tako vam lijepo pristaje

uniforma.

..



No najgore od svega - Jacob je PROTESTANT. (Ljubavni par za to je baš briga, vjenčaju se 1942.)

I doista, ta razlika u vjeroispovijesti, osim što

predstavlja šok za uglednike Ruremondea, problem je i na

svakodnevnoj bazi: nizozemsko društvo u to vrijeme počiva na svojevrsnoj odabranoj segregaciji, koju je uveo nizozemski kralj Vilim I. -

Riječ je o razlučivanju “stupova” društva koji se organiziraju svaki za sebe, u sklopu vlastitih sustava (katolici,

protestanti, židovi), i koji prije svega međusobno sklapaju brakove.

Sve u svemu, nji-hov je brak izvor

ogovaranja.

Odlično! Bar se imaju čime

baviti!

Mlada žena i Jacob silno su zaljubljeni i

pilarizacija ih ne sprečava

da imaju troje djece.

Josephina najzad uspijeva nametnuti svoj atipični obiteljski

model u toj naročito krutoj sredini.

Hmm...Protestantska bolnica

Ostaje, međutim, jedna nepravda koju Van Gorkum neće moći izbjeći:

A to nikako, malena moja, neće biti...

... pokopani na istom mjestu!

PILARIZACIJI.

Protestantska škola

Protestantska samoposluga

Katolička bolnica

Katolička škola

Katolička

trgovina


Josephini tad bude stvarno puna kapa pilarizacije.

U redu. Hvala.

Zakon naime nalaže da je se pokopa u grobnici obitelji Van Aefferden...

... a njezina muža na drugom kraju

groblja.

Protestant-ska enklava

Jasno, njoj takvo što nije prihvatljivo.

Sve će biti u redu, mili, pronaći ću neko

rješenje.

Jacob umire 1880., žena mu se

pridružuje 29. studenog 1888.

Prema želji Josephine Van Gorkum...

Katolici

Groblje Ruremonde

Na groblju u Ruremondeu još dan-danas stoji

neobična konstrukcija kod zida koji njime

prolazi.


Ratnica i šamankaLozen



Lozen se rodila oko 1840. godine u blizini svete planine Ojo Caliente, u

seocu plemena Chiricahua. Njezin brat Victorio postao je veliki apaški ratni

poglavica.

Još kao sasvim mlada Lozen se izjasnila: dužnosti na koje su predbilježene apaške žene njoj su

dosadne.

Ona želi akciju. Pristaje se podvrgnuti

svečanosti prelaska u odraslu dob...

... nakon koje obznanjuje da se nikada neće udati.

Radije ću se posvetiti svom narodu.

Ako nemate ništa protiv.

I doista, Chiricahuama je tada itekako

potrebna njezina pomoć.

Na posao.

U to doba teritorij njezina plemena nalazi

se između Arizone i Novog Meksika.

“Zemlja Apaša”.

..


51

Međutim, San Carlos, rezervat u kojem je

smještena njezina obitelj, slovi kao jedan od najgorih. Uvjeti života ondje su jezivi.

Victorio postaje poglavica i sa svojim ljudima odlazi napadati kolonije Novog Meksika.

Samo da vam unaprijed kažem: moja sestra ide s

nama.

Je l’ jasno?

Prilično zadovoljan što je može smatrati svojom “desnom rukom”, Victorio za Lozen kaže da je “snažna poput muškarca i hrabrija od većine njih”.

(Uz to, riječ je o neustrašivoj konjokradici.)

No prije svega, Lozen još od djetinjstva posjeduje snažne šamanske moći, itekako korisne na bojnom polju.

Osim što trči brzo poput konja i vida rane, ratnica na svojim dlanovima osjeća poziciju

i broj neprijatelja, zahvaljujući podršci božanstva Yasun.

Još jedna žena bori se rame uz rame s Lozen: Dahteste.

Dahteste je iskusna izviđačica koja govori nekoliko jezika. Ona je kurirka i medijatorica Apaša.



Mnogo više od ratnice, Lozen je zaštitnica plemena koja žene i djecu

vodi opasnim putevima egzodusa.

Za mnom! Ne bojte se!

Evo, povjeravam ti ih, vraćam se

u bitku.

1880. godine Meksikanci potajno napadaju Apaše u Tres Castillosu. Lozen se mora

pobrinuti za nepredviđenu situaciju.

Što, zar sad?

Sama s konjem i nabijenom puškom kreće u pothvat

odvođenja u zaklon mlade majke i njezinog

novorođenčeta, na tri dana puta od bojišta.

Lovi nožem, da ne bi privukla pozornost

pucnjima,

putem susreće američke i meksičke vojnike...

... koje redovito olakšava za konja, oružje i namirnice.

I poglavito za košulje.


53

Lozen uspijeva dopratiti ženu i dijete u siguran zaklon. Vidimo se, vraćam

se u bitku!

No dok je nije bilo, brat i njegovi ljudi uhvaćeni su u zasjedu i zarobljeni.

Lozen saznaje za vijest i udvostručuje brzinu kako bi ga oslobodila i spasila zatvorenike.

Nažalost, stiže prekasno. Victoriju je bilo draže ubiti se vlastitim nožem

nego se prepustiti na milost i nemilost

neprijatelju.

Izbezumljena od ljutnje i boli, tijekom dva mjeseca Lozen neumorno napada Meksikance, nakon čega se pridružuje Geronimu.

Bori se uz njega sve do njegove predaje 1886. godine.

Hej, što te spopalo?

Umoran sam, Lozen.

U zatvoru u Alabami, nenaviknuta na vlagu,

Lozen se ubrzo razbo-lijeva od tuberkuloze.

Njezino tijelo vraćeno je Apašima kako bi Lozen bila dostojno pokopana.


Documents

Pénélope Bagieu NEUSTRAŠIVE · Mojoj nevjerojatnoj mami. Biblioteka Kolorka | Posebna izdanja | Knjiga 26 Tekst i crte ž Pénélope Bagieu Izdavač Naklada Fibra d.o.o. | Glavni