IV. meunarodna konferencIja o IndustrIjskoj batInI 329

PodmornIce u PuLskom Pomorskom arsenaLu do kraja

PrVoGa sVjetskoG rata

submarines in the arsenal of Pula during World War I

Josip Vretenar, dipl. ing.Viribus unitis, Pula, Hrvatska

josko.vretenar@gmail.com

Saetak

Stvaranje tehniko-tehnolokih uvjeta u drugoj polovici 19. stoljea rezultira gradnjom prvih podmornica sposobnih za redovitu vojnu upotrebu. Godine 1900. vojska SAD-a, kao prva pomorska velesila, naruuje est podmornica tipa Holland 9 od istoimenog proizvoaa. Godine 1902. mornarice Engleske i Japana slijede primjer SAD-a. Austrougarska mornarica od poetka kasni s opremanjem svoje flote podmornicama. Tako tek 1904. Siegfried Poper (projektant brodova Mornarikoga tehnikog komiteta MTK u Puli) predlae zapovjednitvu mornarice da MTK u Puli izradi projekt vlastite podmornice. Godine 1906. nije prihvaen projekt podmornice MTK-a, ve mornarica naruuje po dvije podmornice prototipne proizvoaa Hollanda Germania i Lake. Naruene podmornice uvrtene su u redovitu slubu do 1911. godine. Tek nakon dvije godine slijedi narudba pet podmornica tipa Germania. Podmornice su dovrene 1915. u brodogradilitu kiel-Germania, ali nikada nisu isporuene austrougarskoj mornarici, ve su uvrtene u sastav njemake podmorniarske flote. Pod tim okolnostima austrougarska mornarica doekuje poetak velikih ratnih sukoba sa svega est podmornica; do kraja 1914. u flotu uvrtava jo prvu podmornicu tipa Holland pa ukupan broj iznosi sedam plovila. Uzevi u obzir lou konstrukciju podmornice tipa Lake (U1 i U2), za ratna djelovanja ima na raspolaganju svega pet zastarjelih podmornica. Do kraja rata austrougarska mornarica nije uspjela uhvatiti tempo opremanja flote novim podmornicama. Naruene nove podmornice nisu dovrene do kraja rata. Flotu je uglavnom obnavljala malim, zastarjelim podmornicama sagraenima u Njemakoj i Maarskoj te dopremljenima do mjesta montae (Pula, Rijeka). I nekoliko novosagraenih podmornica bilo je tehniki zastarjelo.

330 j. Vretenar: PodmornIce u PuLskom Pomorskom arsenaLu...

Usprkos malobrojnim, zastarjelim podmornicama, austrougarska je podmorniarska flota imala jednu od kljunih uloga u ratu na Jadranu, potopivi vie od stotinu brodova, izgubivi pritom svega sedam podmornica. Uspjeh treba traiti ponajprije u ljudskom faktoru u visokoj tehnikoj razini djelatnika pulskog Arsenala te velikoj sposobnosti podmorniarskog kadra. U pulskom Arsenalu (dananji Uljanik), uz gradnju novih podmornica te sastavljanje novih i upotrebljavanih podmornica, obavljalo se kompletno odravanje, tehnike prepravke, dorade... Radnici su podignuli s morskog dna podmornice curie i u5 te ih osposobili. Uz tehniko odravanje podmornica austrougarske mornarice i podmornica njemake sredozemne flote, obje su flote imale sidrita unutar Arsenala. Austrougarske podmornice koristile su sidrite u luici otoka Velog Brijuna, povremeno i luicu Malog Brijuna. U vrlo kratko vrijeme u Arsenalu je, predvoen inenjerskim kadrom MTK-a, stvoren iznimno sposoban kadar. Zavretkom rata djelatnost Arsenala (brodogradnja) svedena je na minimum, tako da steena znanja novim vlasnicima nisu bila potrebna. Zadnja aktivnost vezana za austrougarske podmornice zavrila je rezanjem dijela podmornica koje su pripale Italiji. Njemaka sredozemna flota krajem listopada 1918. naputa pulsku luku. Prije polaska na podruju pulskog akvatorija potopili su manje i neispravne podmornice. Te manje su upravo one koje su sastavljene u pulskom Arsenalu, rije je o desetak podmornica. Najuspjeniji zapovjednik podmornice austrougarske flote je Georg Ritter von Trapp pod ijim je zapovjednitvom potopljeno brodova od ukupno 45.000 brt. Nakon rata bivi pulski sugraanin i rijeki zet svjetsku je slavu stekao filmom moje pjesme, moji snovi snimljenom prema bijegu njega i njegove obitelji iz Austrije pred najezdom nacizma.

Kljune rijei: pulski Arsenal, austrougarske podmornice, inenjerski kadar, Georg Ritter von Trapp

ekspanzijom novih tehnikih i tehnolokih rjeenja, u drugoj polovici 19. stoljea dolazi do naglog razvoja podmornica, tako da 1900. imamo prvu narudbu mornarice sad-a podmornica tipa Holland. Valja spomenuti da je ve 1885. vedski konstruktor, inenjer nordenfelt, konstruirao za englesku mornaricu koncepcijski suvremenu podmornicu duine 38 m, istisnine 230 tona, naoruavi je s dva topa i lansirnom torpednom rampom. uz to je imala i dva neovisna pogona parni pogon za plovidbu po vodi i elektrini pogon za podvodnu plovidbu. Posada se sastojala od devet lanova (slika 1.).

austrougarska mornarica kasno je uoila vanost podmornica, tako da se prvi pomaci dogaaju tek 1904. kada mornariko-tehniki komitet iz Pule, s glavnim inenjerom brodogradnje siegfried Popperom na elu, zavrava projekt podmornice (slika 2.). Projekt nije prihvaen, ve se raspisuje natjeaj za gradnju podmornica prema zahtjevu austrougarske mornarice. Godine 1907. poinje gradnja po dvije probne podmornice ub1, ub2 tipa Lake (arsenal Pula), ub3, ub4 tipa Holland (Whitehead rijeka) te ub5, ub6 tipa Germania (Germania kiel). Podmornice su bile priobalnog tipa, istisnine 230, 240/270, 300 tona. naruene podmornice trebale su posluiti za utvrivanje najboljeg

IV. meunarodna konferencIja o IndustrIjskoj batInI 331

Slika 1. Podmornica nordenfelt

Slika 2. Siegfried Popper, zgrada Mornariko-tehnikog komiteta danas

tipa plovila, obuku kadrova te stjecanje potrebnog iskustva, kako bi se pristupilo veoj narudbi.

dana 26. sijenja 1909. osnovana je podmornika baza austrougarske mornarice. Prvi je zapovjednik baze Linienschifleutnant (od 1. studenoga 1914. Linienschifkapitan) erich Heyssler, kojega je 1. veljae 1912. zamijenio

332 j. Vretenar: PodmornIce u PuLskom Pomorskom arsenaLu...

Linienschifleutnant (od 1. svibnja 1918. Linienschifkapitan) franz ritter von thierry, a Heyssler postaje zapovjednik podmorniarske kole. Podmornikoj bazi dodijeljeni su pomoni brodovi Don Juan dAustria stoerni brod te Pelikan pomoni brod za potrebe opsluivanja podmornica.

u pulskom je arsenalu 10. veljae 1909. porinuta prva podmornica austro-ugarske mornarice ub1 tipa Lake.

austrougarska mornarica 27. sijenja 1913. naruuje u brodogradilitu Germaniawerft iz kiela pet modernih podmornica tipa Germania (istisnine 695/885 tona).

od projekta mornariko-tehnikog komiteta do prve ozbiljne narudbe pod-mor nica prolo je devet godina, to je najbolji pokazatelj odnosa mornarice prema novom plovilu.

Poetak PrVoga sVJetskog rata

Podmornika se baza iz pulske luke premjeta na otok Veliki brijun (slika 3.). unato viegodinjim pripremama za mogunost ratnih sukoba, podmornika flota ostala je na razini est probnih malih priobalnih podmornica, od kojih su dvije ub1 i ub2 (slika 4.) bile gotovo neupotrebljive za ratne sukobe. Za ratne

Slika 3. Podmornice na otoku Veliki Brijun

IV. meunarodna konferencIja o IndustrIjskoj batInI 333

Slika 4. Podmornica tipa Lake

operacije bile su na raspolaganju ub3, ub4 tip Germania (slika 5.) te ub5, ub6 tip Holland (slika 6.). naknadno je od brodogradilita Whitehead otkupljena jo jedna podmornica tipa Holland, ub12.

nakon nekoliko neuspjenih pokuaja djelovanja na jadranskom moru, francuska je mornarica odustala od daljnjih operacija na jadranu te se zadovoljava time da blokira otranska vrata kako bi onemoguila izlazak austrougarskoj floti na

Slika 5. Podmornica tipa Germania

334 j. Vretenar: PodmornIce u PuLskom Pomorskom arsenaLu...

sredozemno more. razlog tome treba traiti u velikoj udaljenosti francuskih pomorskih baza od jadranskog mora te nekoliko neuspjelih pokuaja djelovanja na jadranskom moru. nakon neuspjela pokuaja destabilizacije boke kotarske (granatiranjem s Lovena), nije bilo drugih pokuaja zauzimanja teritorija radi stvaranja vlastite pomorske baze. s druge strane austrougarska se mornarica ograniila na napade prema crnogorskim, potom i albanskim lukama, preko kojih je tekao promet robe prema crnoj Gori i srbiji.

uvidjevi pravovremeno nezatienost pulske luke od napada podmornica, 1910. poinje gradnja lukobrana. Poetkom rata jo nedovren lukobran dopunjuje se protupodmornikim i protutorpednim zatitnim mreama, zaprijeivi tako bilo kakav nekontrolirani promet veih plovnih jedinica; ostao je slobodan jedino prolaz za male brodice. nou 20. prosinca 1914., u pokuaju da neopaeno uplovi u pulsku luku, u protupodmorniku mreu zaplela se francuska podmornica Curie (slika 7.). Podmornicu je posada potopila, a u sukobu su pri zarobljavanju poginula dva lana posade. nakon vaenja s morskog dna te generalnog popravka s nizom prepravaka, podmornica je 1. lipnja 1915. uvrtena u flotni sastav pod oznakom ub 14 i bila je najbolja podmornica austrougarske mornarice u Prvome svjetskom ratu (slika 8.).

Godine 1915. u pulskom arsenalu osniva se tehniki biro za potrebe promjena i dorada na podmornicama. biro je vodio ing. franz sokol.

sve mornarice sudionice u ratnim sukobima bile su zateene prvim uspjesima koje su postigli novi ratni strojevi, podmornice. flote su sklonili u sigurne luke, a sukobi se nastavljaju uglavnom djelovanjem takozvanih manjih plovila, pod mor-

Slika 6. Podmornica tipa Holland

IV. meunarodna konferencIja o IndustrIjskoj batInI 335

Slika 7. curie u protupodmornikoj mrei

Slika 8. ub 14 (biva curie)

nica, krstarica, razaraa, torpednih amaca i to uza sve vee sudjelovanje pomorskoga zrakoplovstva. nastala je prava utrka oko proizvodnje to veeg broja suvremenih podmornica. dok su poetkom rata graene male priobalne podmornice namijenjene u obrambene svrhe, odjednom se pokazala potreba za velikim flotnim, napadnim podmornicama s velikim radijusom plovidbe, jaim

336 j. Vretenar: PodmornIce u PuLskom Pomorskom arsenaLu...

Slika 9. Iskrcavanje segmenata