SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA ZEMLJINO KNJINO I UPRAVNO PRAVO POJAM I OBILJEJA ZEMLJINIH KNJIGA

SEMINARSKI ZADATAK Tema seminarskog rada: POJAM I OBILJEJA ZEMLJINIH KNJIGA

Potpis mentora: __________________________ime i prezime te titula mentora

2

SADRAJ 1. UVOD..............................................................................................................................4 2. POJAM ZEMLJINE KNJIGE.......................................................................................5 2.1 Zemljine knjige kao oblik evidencije nekretnina i prava na nekretninama..............5 2.2 Zemljine knjige kao sustav publiciranja prava na nekretninama.............................6 3. OBILJEJA ZEMLJINIH KNJIGA..............................................................................7 3.1 Utemeljenost zemljinih knjiga na podacima katastarske izmjere............................7 3.2 Sustav realnih folija...................................................................................................8 3.3 Sudska nadlenost za voenje zemljinih knjiga.......................................................8 3.4 Runo voena zemljina knjiga i EOP-zemljina knjiga...........................................9 3.5 Primjer upisa u zemljinu knjigu potrebne isprave i sudske pristojbe...................10 4. PRIMJER IZVATKA IZ ZEMLJINE KNJIGE..........................................................14 5.. ZAKLJUAK...............................................................................................................15 6.. LITERATURA.............................................................................................................16 7.POPIS SLIKA.................................................................................................................16

3

1. UVODHrvatski sustav registriranja nekretnina i prava na njima zasniva se na dva registra: 1. katastru i 2. zemljinoj knjizi. U katastru se nekretnine opisuju po njihovim tehnikim karakteristikama. Katastarski podaci o nekretninama (katastarskim esticama) temelj su za osnivanje, obnovu, voenje i odravanje zemljinih knjiga. U zemljinim se knjigama podacima o katastarskim esticama, utvrenima po katastru, pridruuju i podaci o nositeljima prava na katastarskim esticama. Hrvatski sustav registriranja nekretnina i prava na njima ima viestruke zadae, od kojih je najvanija uspostava sigurnosti u pravnome prometu nekretnina i zatita prava upisanih u register. Kao takvi, katastar i zemljina knjiga jedni su od temeljnih registara na kojima poiva pravna drava. Mnoge europske drave spojile su katastar i zemljinu knjigu u jedinstven registar koji vodi jedna nstitucija. Republika Hrvatska objedinjuje katastar i zemljinu knjigu, poduprta zajmom Meunarodne banke za obnovu i razvoj, kroz zajedniki informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra.

4

2. POJAM ZEMLJINE KNJIGEZemljine knjige su javne knjige u koje se upisuju nekretnine, prava na nekretninama i neka obvezna prava na nekretninama, te odreeni odnosi vani za pravni promet nekretninama. Zemljine knjige u javne knjige koje vode opinski sudovi o pravnom stanju nekretnina na podruju Republike Hrvatske mjerodavnom za pravni promet nekretnina. Zemljina knjiga u irem smislu je posebno organiziran sustav javnih knjiga, zbirki isprava, pomonih popisa, dnevnika, upisnika i dr. u kojima se u posebnom sudskom postupku upisuju i vode, podaci o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. U njih se razliitim pravnim uincima upisuju pojedini podaci o nekretninama, pravima na nekretninama, nositeljima tih prava, prijedlozima za upis, odlukama donesenim u zemljinoknjinom postupku itd. Svi su dijelovi zemljine knjige u irem smislu meusobno usklaeni i povezani zajednikim ciljem davanjem vanjske vidljivosti (publiciteta) pravnom stanju nekretnina. Zemljinu knjigu u uem smislu ine oni dijelovi zemljine knjige u irem smislu i koji su doista mjerodavni za pravno stanje nekretnina i koji uivaju javnu vjeru. To su glavna knjiga i zbirka isprava. U glavnu knjigu se upisuju, s pravnim uincima odreenim pravilima stvarnog i zemljinoknjinog prava, nekretnine i prava na nekretninama. Upisi u glavnoj knjizi uivaju javnu vjeru i jedini su mjerodavni za pravno stanje nekretnina. U zbirku isprava se polau isprave na temelju kojih su provedeni upisi u glavnu knjigu. Zbirka isprava slui objanjavanju upisa u glavnoj knjizi, a kada se u upisu u glavnoj knjizi izriito upuuje na neko mjesto u ispravi uloenoj u zbirci isprava, zbirka u tom dijelu ima znaenje glavne knjige. U druge se dijelove zemljine knjige u irem smislu (pomoni popisi, dnevnici, katastarski planovi i sl.) ne provode zemljinoknjini upisi ve se u njih samo upisuju razliiti podaci vani za pronalaenje podataka u glavnoj knjizi i zbirci isprava. 1

2.1 Zemljine knjige kao oblik evidencije nekretnina i prava na nekretninamaZemljine knjige su posebna vrsta evidencije nekretnina. U hrvatskom pravnom poretku, kao i u svim ostalim pravnim porecima koji su usvojili zemljinoknjini sustav, zemljine knjige su osnovna i jedina evidencija o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet. U zemljine se knjige s odreenim pravnim uincima za publiciranje, zatitu, ostvarivanje povjerenja, upisuju prava na nekretninama koje mogu biti u pravnom prometu. Za pravno stanje nekretnina u pravnom prometu mjerodavno je iskljuivo ono to je upisano u zemljinoj knjizi, a ne i u nekoj drugoj evidenciji nekretnina. Ovo pravilo vrijedi i kada su identini podaci o nekretninama, osim u zemljinoj knjizi, evidentirani i u nekoj drugoj evidenciji nekretnina. Ako se ti podaci razlikuju od onih upisanih u zemljinoj knjizi, za pravno stanje nekretnina bit e mjerodavno ono to je upisano u zemljinoj knjizi.2 U zemljine knjige, podaci o nekretninama vode se i u drugim evidencijama nekretnina propisima, pregledima i sl. u1 2

Josipovi T.: Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. str. 90. Josipovi T.: Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. str. 90.

5

kojima se sustavno vode razliiti podaci o nekretninama koji su dostupni i oevidni javnosti. Evidencije o nekretninama koje postoje u hrvatskom pravnom poretku meusobno se razlikuju po svojim funkcijama, nainu i postupku njihova voenja, unutarnjem ureenju, dravnim tijelima u iji djelokrug spada njihovo voenje, podaci o nekretninama koje se vode, vrstama nekretninaza koje se vode i dr. Od svih se tih evidencija nekretnina zemljine knjige razlikuju po tome to se jedino u njima vode podaci mjerodavni za pravno stanje nekretnina u pravnom prometu, kao i po tome to ih vode sudovi. U ostalim se evidencijama nekretnina vode drugi podaci o nekretninama koji su namjenjeni poreznim, gradskim, uurbanistikim, ekolokim i drugim potrebama. U njima se evidentiraju razliite injenice od vanosti za postojanje, koritenje i voenje brige o pojedinim nekretninama kao to su razliiti ekonomski, tehniki, geodetski i drugi podaci o nekretninama, podaci o namjeni pojedinih nekretnina, o njihovoj zatiti, o razliitim objektima izgraenim na ili ispod povrine zemljita i dr. Pojedine od tih evidencija vode razliita dravna tijela, u pravilu, tijela dravne uprave, ili za to posebno ovlatena druga tijela.3

2.2 Zemljine knjige kao sustav publiciranja prava na nekretninamaZemljine su knjige u hrvatskom pravnom poretku organizirane kao poseban sustav publiciranja prava na nekretninama. Zemljine knjige ine jedinstvenu i meusobnu usklaenu cjelinu, sustav. Ureenje zemljinih knjiga, nain i postupak njihova voenja, zemljinoknjini upisi, pravni uinci upisa i dr. ureeni su posebnim sustavom publiciranja prava na nekretninama po ugledu na srednjeuropske kontinentalne pravne poretke koji su usvojili tradicijsko naelo stjecanje stvarnih prava, ostvaruje naelo publiciteta stvarnih prava na nekretninama. Publiciranje stvarnih prava na nekretninama ostvaruje se upisivanjem prava na nekretninama i injenica vanih za pravni promet nekretninama u zemljine knjige (gruntovne knjige, gruntovnica). Zemljine su knjige u hrvatskom pravnom poretku jedini sustav javnih knjiga kojima se s odreenim stupnjem javne vjere publicira potpuno pravno stanje nekretnina koje mogu biti u pravnom prometu. Zbog toga su one, ujedno, i temelj zatite povjerenja u pravnom prometu nekretnina. Niti jedan drugi sustav javnih knjiga u kojem se vode podaci o nekretninama nema u hrvatskom pravnom poretku takvo znaenje za ostvarivanje publiciteta stvarnih prava na nekretninama i pravnog stanja nekretnina i za zatitu povjerenja kao to su zemljine knjige.4

3 4

Josipovi T.: Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. str. 91. Josipovi T.: Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. str. 92.

6

3. OBILJEJA ZEMLJINIH KNJIGA3.1 Utemeljenost zemljinih knjiga na podacima katastarske izmjereZemljine knjige se temelje na katastarskoj izmjeri zemljita (l. 9/1. ZZK). Ureenje zemljinih knjiga usko je povezano s ustanovom katastra i, na odreeni je nain, i ovisno o njoj. Podaci o nekretninama dobiveni katastarskom izmjerom zemljita vani su za identificiranje, individualiziranje zemljita u zemljinim knjigama , te za osnivanje, obnavljanje i dopunjavanje zemljinih knjiga. U zemljinim se knjigama nekretnine oznauju po podacima o povrini, broju, izgraenosti zemljita dobivenih katastarskom izmjerom zemljita. Katastarskom izmjerom prikupljaju se i obrauju, u posebnom zakonom ureenom postupku i po jedinstvenoj metodologiji podaci o poloaju, obliku, povrini, izgraenosti, nainu uporabe zemljita. Podaci dobiveni katastarskom izmjerom zemljita vode se u katastru javnoj evidenciji o zemljitima koja sadri podatke o poloaju, obliku, povrini, nainu uporabe, izgraenosti zemljita, te podatke o poloaju, obliku, povrini, nainu uporabe zemljita na kojoj se temelje svi slubeni oevidnici u svezi s prostorom ukljuujui i zemljine knjige. Podaci o zemljitima koji se vode u katastru utvruju se, obrauju i evidentiraju s obzirom na katastarsku esticu (parcelu) zemljita. To je osnovna prostorna jedinica katastra. Katastarska estica je dio zemljine povrine koji je odreen svojim granicama (metodama i drugim granicama) i oznaen posebnim brojem u okviru katastarske opine u kojoj lei. Granice, oblik i povrina katastarske estice dobiveni su geometrijskim dijeljenjem zemljine povrine po jedinstvenoj metodi utvrenoj zakonom. Svaka je katastarska estica oznaena, individualizirana svojim granicama, te posebnim brojem i nazivom katastarske opine u kojoj lei. Podaci o zemljitima tj. katastarskim esticama koji se vode u katastru sadrani su u katastarskom operatu. Grafiki dio katastarskog operata sastoji se od katastarskih planova, katastarskih karata i drugih grafikih dokumenata u kojima su grafiki prikazani poloaj i oblik zemljita i graevina koje se na njima nalaze. Ostali se podaci o zemljitima vode u pisanom dijelu katastarskog operata propisima i pregledima koji sadre razliite podatke o povrini, nainu uporabe, izgraenosti zemljita. Dokumentacija katastarskog operata mora se glede njezina sadraja trajno odravati u skladu sa zbiljskim stanjem na terenu. Sve se promjene glede broja, poloaja, oblika, naina uporabe, povrine, izgraenosti zemljita provode se u katastarskom operatu u posebnom postupku. Provedba katastarske izmjere, izrade katastarskog operata, njegovo voenje i odravanje spada u nadlenost upravnih tijela nadlenih za poslove dravne (geodetske) izmjere i katastra (tijela uprave nadlena za katastar). Podaci se u katastarski operat upisuju po pravilima opeg upravnog postupka ako posebnim zakonom koji ureuje katastar nije drukije ureeno. Podaci uneseni u katastarski operat su javni svatko ima pravo ostvariti uvid u katastarske podatke, te dobiti izvode, ispise i preslike iz katastarskog operata.5 Utemeljenost zemljinih knjiga na podacima katastarske izmjere zemljita proizlazi iz pravila po kojem oznake zemljita (katastarskih estica) u zemljinoj knjizi moraju biti sukladne njihovim katastarskim oznakama, te u zemljinim knjigama moraju biti osobitno navedeni katastarski brojevi

5

Josipovi T.: Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. str. 94.

7

estica, njihova povrina prema katastru, zgrade i druge graevine koje trajno lee na, ili ispod povrine zemljita.6

3.2 Sustav realnih folijaZemljine se knjige vode po sustavu realnih folija. Zemljine knjige se vode prema nekretninama, a ne prema imenima nositelja prava ne nekretninama. Zemljinoknjini su upisi odreeni prema objektu prava pojedinanoj nekretnini, jer je nekretnina sredite pravnog interesa. Svi upisi koji se odnose na istu nekretninu i koji su mjerodavni za pravno stanje te nekretnine nalaze se na istom mjestu u zemljinoj knjizi u posebnom dijelu zemljine knjige zemljinoknjinom uloku osnovanom za tu pojedinanu nekretninu. Zbog toga je i za upoznavanje s pravnim stanjem odreene pojedinane nekretnine, u pravilu, posebno ostvariti uvid samo u zemljinoknjini uloak u kojemu je ta nekretnina upisana. Upisi provedeni u nekom drugom uloku bit e mjerodavni za pravno stanje nekretnine samo ako i ukoliko je posebno odreeno da se upisi provedeni u nekom drugom zemljinoknjinom uloku odnose i na nekretnine koje u njemu nisu upisane, te kada je u svim zemljinoknjinim ulocima nedvojbeno upueno na brojeve zemljinoknjinih uloaka u kojima su u upisane nekretnine na koje se odnose upisi (npr. kod zajednike hipoteke).7

3.3 Sudska nadlenost za voenje zemljinih knjigaVoenje zemljinih knjiga i rjeavanje zemljinoknjinih predmeta spada u sudsku nadlenost. Zemljine knjige vode opinski sudovi i to za nekretnine koje se nalaze na podruju za koje je taj sud mjesno nadlean. Zemljine konige vodi posebna ustrojstvena jedinica opinskog suda zemljinoknjini odjel. Opinski sudovi stvaro su nadleni i za rjeavanje zemljinoknjinih predmeta u prvom stupnju. Sud prvog stupnja koji je nadlean za voenje zemljinih kniga i za rjeavanje zemljinoknjinih predmeta u prvom stupnju oznaava se u Zakonu o zemljinim knjigama pod pojmom zemljinoknjini sud. Za rjeavanje prijedloga za upis, odreivanje upisa i njegovu provedbu mjesno je nadlean onaj zamljinoknjini sud koji vodi zemljinu knjigu u kojoj se treba provesti upis, ako ovim ili drugim zakonom nije drugaije odreeno. Zemljinoknjini sud postupa po pravilima izvanparinog postupka, a podredno parninog postupka ako nije drugaije odreeno. Za rjeavanje albi protiv rjeenja donesenih u zemljinoknjinim predmetima nadlean je upanijski sud. Za voenje zemljinih knjiga i obavljanje drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova primjenjuju se odredbe Zakona o zemljinim knjigama i Zemljinoknjinog poslovnika, a podredno Sudskog poslovnika.Zemljinoknjinim odjelom upravlja,vodi postupak i obavlja poslove voditelj zemljinoknjinog odjela pod neposrednim nadzorom zemljinoknjinog suca,ako ministar pravosua ne odredi drugaije. Voditelj zemljinoknjinog odjela i sudac koji je odreen za rad na zemljinoknjinim predmetima odreuju se godinjim rasporedom poslova. U zemljinoknjinim odjelima s poveanim opsegom poslova voenje zemljinih knjiga i ostali poslovi vezani s radom sa6 7

Josipovi T.: Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. str. 95. Josipovi T.: Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. str. 97.

8

zemljinim knjigama mogu se dodjeliti veem broju zemljinoknjinih namjetenika. Zemljinoknjinim namjeteniku moe voditelj zemljinih knjiga dodjeliti obavljanje onih poslova koje je po ZZK i zemljinoknjinom poslovniku ovlaten initi voditelj zemljinih knjiga. Zemljinoknjini namjetenik te poslove obavlja pod neposrednim nadzorom voditelja zemljinih knjiga, a za njegov rad odgovara voditelj zemljinih knjiga. Za tetu koja u zemljinoknjinop postupku nastane graaninu ili pravnoj osobi zbog nezakonitog ili nepravilnog rada zemljinoknjinog suca odgovara Republika Hrvatska.

3.4 Runo voena zemljina knjiga i EOP-zemljina knjigaZemljine se knjige mogu voditi na dva naina. Runo voena zemljiina knjiga je zemljina knjiga vodena runim upisivanjem podataka o nekretninama i pravima na nekretninama u uvezane tomove zemljinih knjiga. To je tradicionalni nain voenja zemljinih knjiga na koji su su i do sada vodile zemljine knjige u hrvatskom pravnom poretku. Knjige mogu se voditi i s pomou elektronike obrade podatakapohranjivanjem zemljinoknjinih podataka u bazu zemljinih podataka Republike Hrvatske (zemljina knjiga voena elektronikom obradom podataka, EOP-zemljina knjiga). EOP-zemljina knjga je evidencija o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet nekretnina voena elektronikom obradom podataka koja zajedno s katastrom voenim elektronikom obradom podataka ini bazu zemljinih podataka Republike Hrvatske. Baza zemljinih podataka se sastoji od podataka iz katastra nekretnina o obliku, povrini,izgraenosti zemljita,te podataka zemljinoknjinog suda o pravnom stanju nekretnina. Ta baza nastaje kompjuterizacijom (preoblikovanjem) runo voene zemljine knjige i katastra nekretnina objedinjavanjem katastarskih i zemljinoknjinih podataka u istu bazu podataka. Pritom se i dalje zadrava tradicionalna podjela nadlenosti izmeu katastra i zemljinoknjinih sudova.Elektronikom obradom podataka u BZP zemljino knjini sudovi pohranjuju zemljinoknjine spise, a tijela nadlena za katastar katastarske podatke o zemlitima. U bazi zemljinih podataka samo sun a jednom mjestu objedinjeni podatci o zemljitima koje vode zemljine knjige i katastar zemljita. Uspostavljanjem jedinstvene baze podataka o zemljitima ne uspostavlja se, dakle, neka noa jednistvena evidencija nekretnina, niti se uvodi neki novi jedinstveni postupak za voenje podataka o zemljitima. Objedinjavanje se provodi samo na razini jedinstvenog prikuupljanja svih podataka o zemljitima u Republici Hrvatskoj u kojoj svako tijelo koje je nadleno za voenje odreenih podataka te podatke pohranjuje u okviru svoje nadlenosti i u propisanom postupku. Takav nain objedinjavanja o zemljitima omoguuje njihovu usklaenost u vrlo visokom stipnju, bre, jednostavnije i djelotvornije usklaivanje podataka za zbiljskim stanjem zemljita, njihovu djelotvorniju razmjenu. Korisnicima podataka voenje jedinstvene baze podataka daje velike mogunosti za pristup podatcima, te im omoguava njihovo lake, sigurnije i bre upoznavanje. Razlike izmeu runo voene zemljine knjige i EOP-zemljine knjige postoje smo glede tehnike, naina njihova voenja. Sve materijalne i postupovne odredbe ZZK primjenjuju se kao na runo voeno tako in a EOP-zemljinu knjigu, osim ako za EOP-zemljinu knjigu s

9

obzirmo na drugiju tehniku upisa nije to drugo odreeno. U EOP zemljinij knjizi se vode isti podatci o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet kao i u runo voenoj zemljinoj knizi.

3.5 Primjer upisa u zemljinu knjigu potrebne isprave i sudske pristojbePlaanje sudskih pristojbi ureeno je Zakonom o sudskim pristojbama. Na tarife u zemljinknjinom postupku odnose se odnose se tarifni brojevi od 15. do 18. Zakona o sudskim pristojbama. Po tbr. 15. plaa se pristojba za podnesak (prijedlog) u iznosu od 50,00 kuna. Po tbr.16. plaa se pristojba za upis u iznosu od 200,00 kuna. Po tbr.17. plaa se pristojba za albu u iznosu od 250,00 kuna. Po tbr. 18. plaa se pristojba za izvadak u iznosu od 20,00 kuna. Pristojbe od 100,00 kuna lijepe se na podnesak. Za pristojbe iznad 100,00 kuna uplata se obavlja opom uplatnicom. I. UKNJIBA

Kupoprodaja 1.Prijedlog 2.Ugovor o kupoprodaji 3. Dokaz o dravljanstvu stjecatelja (domovnica, osobna iskaznica, putovnica) 4. Pristojba od 250,00 kuna (po tbr. 15.i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Darovanje 1. Prijedlog 2. Ugovor o darivanju 3. Dokaz o dravljanstvu stjecatelja (domovnica, osobna iskaznica, putovnica) 4. Pristojba od 250,00 kuna (po tbr. 15.i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Fiducijarno osiguranje trabine 1. Prijedlog 2. Ugovor ili sporazum potvren (solemniziran) kod javnog biljenika Pristojba se ne plaa po tbr.15. toka 7. Napomene i po tbr. 16. toka 15. Napomene tarife zakona o sudskim pristojbama. Hipoteka 1. Prijedlog 2. Ugovor o kreditu na kojem je ovjeren potpis zalonog dunika/vlasnika nekretnine ili potvreni (solemnizirani) ugovor o kreditu 3. Pristojba od 250,00kn ako je uz prijedlog priloen ugovor o kreditu koji nije sloemniziran (po tbr. 15.i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama); ako je ugovor sloemniziran, ne plaa se pristojba po tbr. .15. toka 7. Napomene i po tbr. 16. toka 15. Napomene tarife zakona o sudskim pristojbama.

Zamjena nekretnina

10

1. Prijedlog za upis 2. Ugovor o zamjeni nekretnina 3. Pristojba od 50,00 kuna (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama; po tbr. 16. Tarife toka 5. Napomene ne plaa se pristojba od 200,00 kuna) Dioba ili razvrgnue suvlasnitva 1. Prijedlog za upis 2. Ugobor o diobi ili ugovor o razvrgnuu suvlasnike zajednice nekretnina 3. Pristojba od 50,00 kuna (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama; po tbr. 16. Tarife toka 5. Napomene ne plaa se pristojba od 200,00 kuna) Upis posebnih dijelova- etairanje 1. Prijedlog 2. Potvrda nadlenog tijela uprave (graditeljstva) das u posebni dijelovi samostalne uporabne cjeline 3. Meuvlasniki ugovor (ako se ugovor sklapa izmeu vie suvlasnika) 4. Oitovanje volje o uspostavi etanog vlasnitva (ako je jedna osoba vlasnik svih etanih dijelova) 5. Pristojba od 50,00 kuna ili 250,00 kuna (ovisno o tome upisuje li se, prilikom upisa posebnih dijelova, i pravo vlasnitva onih osoba koje do tada nisu bile upisane u zemljinu knjigu) Ostavina rjeenje o nasljeivanju 1. Prijedlog 2. Pravomono rjeenje o nasljeivanju 3. Pristojba od 50,00 kuna (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Napomena: Rjeenja o nasljeivanju sudovi i javni biljenici koji su proveli ostavinski postupak duni su dostaviti sudu po slubenoj dunosti. U tom sluaju pristojba se ne plaa. II. BRISANJE UPISA

Prava doivotnog uivanja (plodouivanja i sl.) 1. Prijedlog 2. Smrtni list za nositelja prava doivotnog uivanja. Meutim, ako se nositelj prava, bezobzira na nain stjecanja, tog prava odrekne na valjan nain, tada se prijedlogu prilae isprava o odreknuu. Potpis nositelja prava mora biti ovjeren. 3. Pristojba od 50,00 kuna (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Malodobnost 1. Prijedlog 2. Rodni list 3. Pristojba 50,00 kuna (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Zalonog prava hipoteke

11

1. Prijedlog 2. Izjava o brisanju ili brisovno oitovanje s ovjerenim potpisom vjerovnika (ako brisovno oitovanje izdaje pravna osoba banka, trgovako drutvo id r., potrebno je dostaviti izvod iz sudskog registra, ukoliko ovlatenje za potpis nije utvrdio javni biljenik kod ovjere potpisa) 3. Pristojba 50,00 kuna (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Zabiljeje spora 1. Prijedlog 2. Rjeenje ili druga odluka suda kojom se odreuje brisanje zabiljebe spora 3. Pristojba 50,00 kuna (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) AKO VE IMATE NEKRETNINU I ELITE PODII IZVADAK, TO JE JO POTREBNO ZNATI? Pristojba za jedan zemljinoknjini izvadak iznosi 20,00 kuna (po tbr. 18. Tarife Zakona o sudskim pristojbama). Postupak izdavanja izvadka moete ubrzati ako imate podatak o nekretnini (broj estice). Ako se nekretnina nalazi na podruju gdje postoje razlike u oznakama katastarsskih i zemljinoknjinih estica, potrebno je od ureda za katastar zatraiti podatak o identifikaciji estice. Ako na zemljinoknjinom izvadku u natpisu postoji oznaka aktivna plomba, to znai da je za nekretninu u tom uloku u tijeku postupak, odnosno da neki predani prijedlog nije rijeen. Oznaka broj zadnjeg dnevnika je broj posljednjeg predmeta koji je u tom uloku rijeen. III. ISPRAVAK

Adrese stanovanja/ prebivalita 1. Prijedlog 2. Uvjerenje o promjeni adrese stanovanja/prebivalita 3. Pristojba 50,00 kuna (po tbr. 15. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Napomena: iz uvjerenja mora biti vidljivo da se podnositelj zahtjeva odjavio s adrese koja je upisana u zemljinu knjigu, i prijavio na adresu iji se upis sada zahtjeva. Kunog broja i naziv ulice 1. Prijedlog 2. Potvrda/uvjerenje nadlenog katastarskog ureda 3. Pristojba od 50,00 kuna

IV.

ZABILJEBA

12

Spora 1. Prijedlog 2. Isprava iz koje je vidljivo da se vodi spor glede zemljinoknjinog prava pred sudom ili drugim nadlenim tijelom, a iji bi postupak mogao utjecati na uknjibu, pripadanje, posstojanje, opseg, sadraj ili optereenje tog prava. 3. Pristojba 100,00 kuna (po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Skrbnitva 1. Prijedlog 2. Pravomono rjeenje Centra za socijalnu skrb 3. Pristojba 100,00 kuna (po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Ugovora o doivotnom uzdravanju 1. Prijedlog 2. Ugovor 3. Pristojba 100,00 kuna (po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama) Ukoliko je isprava koju prilaete prijedlogu sastavljena u obliku javno biljenikog akta ili je potvrena od javnog biljenika, ne plaa se pristojba po tbr. 15. i 16. Tarife Zakona o sudskim pristojbama.

13

4. PRIMJER IZVATKA IZ ZEMLJINE KNJIGE

Slika 1.Izvadak iz zemljine knjige

14

5.. ZAKLJUAKZemljina knjiga je javna, to znai da svatko moe zahtijevati uvid u nju. Na taj se nain moe dobiti uvid u sve njene dijelove, zbirku isprava i sve pomone propise, te iz nje dobiti izvatke, odnosno ispise i prijepise. Zemljinoknjini odjeli vode postupke samo povodom: prijedloga osobe koja je ovlatena podnijeti prijedlog, ili prijedloga nadlenoga tijela (npr. ureda tijela dravne uprave, primjerice katastra, nekog drugog suda i sl.). Zato, ako elite da stanje zemljine knjige odraava stvarno stanje nekretnine, vaa je obveza da zemljinoknjinom odjelu nadlenog opinskog suda dostavite sve potrebne isprave. Ispave se dostavljaju uz pisani prijedlog. injenica da ste sklopili ugovor o kupoprodaji i platili trokove ovjere potpisa i poreza na promet ne znai da ste time postali vlasnikom nekretnine. Vlasnikom nekretnine postajete tek nakon upisa u zemljinu knjigu. Stanje zemljine knjige moe se iz raznih razloga promjeniti, pa savjetujemo da podatke o nekretnini provjerite jo istog dana u nadlenom zemljinoknjinom odjelu opinskog suda.

15

6.. LITERATURAJosipovi T.: Zemljinoknjino pravo, Informator, Zagreb, 2001. Internet: http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/katastar/Brosura_o_katastru_i_zemljisnim_knjiga ma.pdf, datum preuzimanja 10.11.2011.

7.POPIS SLIKASlika 1.Izvadak iz zemljine knjige...................................................................................14

16