Pojašnjenje o primjeni propisa IZDAVANJE I … i... · Protokola o podrijetlu, članka o kumulaciji gdje je takvo dokazivanje podrijetla i dozvoljeno. Zemlje s kojima postoji mogućnost

Carinska uprava, Središnji ured Sektor za carinsku tarifu, vrijednost i podrijetlo

Pojašnjenje br. 2 CTVP V 1.0 od 1.5.2016.

1

Pojašnjenje o primjeni propisa

IZDAVANJE I PROVJERA POTVRDA O PROMETU ROBE

Sadržaj

1 ZAKONSKA OSNOVA .................................................................................................................... 2

2 OSNOVNA NAČELA STJECANJA PODRIJETLA ......................................................................... 2

3 DOKAZI O PODRIJETLU ............................................................................................................... 4

4 IZDAVANJE POTVRDA O PROMETU ROBE ............................................................................... 5

4.1 NAKNADNO IZDAVANJE .......................................................................................................................... 6

4.2 IZDAVANJE DUPLIKATA ........................................................................................................................... 7

4.3 IZDAVANJE ZAMJENSKIH POTVRDA/DOKAZA ...................................................................................... 7

5 SPECIFIČNOSTI VEZANE UZ DOKAZE O PODRIJETLU/STATUSU ROBE CARINSKE UNIJE 8

5.1. DOKAZ O PODRIJETLU ZA RABLJENU ROBU ....................................................................................... 8

5.2 SLUČAJEVI KAD ROBA IMA PODRIJETLO IZ DVIJU ILI VIŠE ZEMALJA ............................................... 9

5.3 SLUČAJEVI VELIKIH POŠILJAKA ............................................................................................................. 9

5.4 IZDAVANJE POTVRDA O PROMETU ROBE NA ZAHTJEV OTPREMNIKA ............................................ 9

5.5 ROKOVI VAŽENJA POTVRDA O PROMETU ROBE ................................................................................ 9

5.6 SPECIFIČNOSTI KOD IZDAVANJE DOKAZA O STATUSU ROBE - POTVRDA O PROMETU ROBE

A.TR 10

6 ČUVANJE DOKUMENTACIJE ..................................................................................................... 10

6.1 EVIDENCIJA IZDANIH POTVRDA O PROMETU ROBE ......................................................................... 10

7 POSTUPAK PROVJERE DOKAZA O PODRIJETLU IZDANIH U EU ......................................... 10

7.1 PROVJERA KOD IZDAVANJA POTVRDA O PROMETU ROBE ............................................................ 11

7.1.1 PROVJERA IZJAVE DOBAVLJAČA .................................................................................................... 11

7.2 PROVJERA DOKAZA O PODRIJETLU PO ZAHTJEVU STRANE ADMINISTRACIJE............................ 11

7.2.1 Provjera po zahtjevu strane administracije dokaza koji je izdan za osobu iz druge države članice ..... 13

7.3 PROVJERA U OKVIRU NAKNADNIH KONTROLA KOJE SAMOINICIJATIVNO PODUZIMA CARINSKA

SLUŽBA ................................................................................................................................................................ 13

Prilog 1. Popunjavanje EUR1/EUR-MED potvrda o prometu robe ....................................................... 14



2

Pri izvozu robe s podrijetlom zemlje izvoznice, a s ciljem primjene povlaštene stope carine u zemlji ugovornici ili izvoza u okviru kumulacije, da bi se izdao dokaz o podrijetlu roba mora udovoljavati pravilima povlaštenog podrijetla u skladu sa člankom 64 Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o Carinskom zakoniku Unije (SL L 269/2013) 1 , te primjenjivih odredbi o stjecanju podrijetla iz odnosnih trgovinskih sporazuma.

Ujedno u okviru carinske unije koju je Unija sklopila sa Turskom također se izdaju potvrde o prometu robe2 a s ciljem primjene povlaštene stope carine.

1 ZAKONSKA OSNOVA

ZAKONSKA OSNOVA ZA IZDAVANJE DOKAZ O PODRIJETLU

Uredba (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. listopada 2013. o

Carinskom zakoniku Unije (SL L 269/2013);

Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/2446 od 28. srpnja 2015. o dopuni Uredbe

(EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o detaljnim pravilima koja se

odnose na pojedine odredbe Carinskog zakonika Unije (SL L 343/2015) i to

poglavito koja se odnose na jednostrane aranžmane – Opći sustav povlastica (čl.

41. do 58. DUCZU i prilog 22-03) i autonomne jednostrane mjere (čl. 59. do 67.

DUCZU i prilog 22-11); 3

Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343/2015); 4

Aktualni popis 5 svih preferencijalnih aranžmana koje je Unija sklopila sa ili

primjenjuje jednostrano prema određenim zemljama ili skupinama zemalja dostupan

je na Internet stranicama Carinske uprave, na adresi: https://carina.gov.hr/podrijetlo-

robe/2502

2 OSNOVNA NAČELA STJECANJA PODRIJETLA6

Roba stječe EU povlašteno podrijetlo ukoliko su zadovoljena propisana pravila stjecanja podrijetla. Ista se poglavito temelje na slijedećem:

1 U daljnjem tekstu: CZU

2 Predmetna potvrda o prometu robe A.TR nije potvrda o podrijetlu već isključivo dokazuje da se radi o

robi carinske unije 3 U daljnjem tekstu: DUCZU

4 U daljnjem tekstu: PUCZU

5 Popis uključuje i pripadajuće dokaze za primjenu preferencijala po svakom od preferencijalnih

aranžmana, vrijednosne pragove za izjave vezane uz status ovlaštenog ili registriranog izvoznika izražene u eurima, rokove valjanosti dokaza te vrijednosne pragove za robu sadržanu u prtljazi putnika i poštanskim pošiljkama izraženu u eurima.

6 Ukoliko konkretnim pravilima nije propisano drugačije

https://carina.gov.hr/podrijetlo-robe/2502




3

1. Pravilo cjelovito dobivenog proizvoda

Odredbe o stjecanju podrijetla sadrže i odredbe o cjelovito dobivenim proizvodima7. Cjelovito dobiveni proizvodi automatski stječu podrijetlo ali pod uvjetom da su svi proizvodi ili materijali upotrijebljeni u proizvodnji cjelovito dobiveni.

Primjer: Usoljena riba:

Sva sirovina, konkretno riba i sol, trebaju biti cjelovito dobiveni. U slučaju da je sol bez podrijetla ne može se primijeniti ovo pravilo. Pritom se ne uzima u obzir pakiranje i ambalaža u koju se pakira, ukoliko je razvrstana u isti tarifni broj proizvoda i nije posebno iskazana na računu

2. Pravilo kumulacije

Osnovni uvjeti da bi roba stekla podrijetlo temeljem kumulacije je da proizvodnja mora biti veća od nedostatne (provjeriti listu nedostatnih radnji u konkretnim Protokolima8 ili DUCZU, npr. čl. 6. Protokola Regionalne Konvencije o PanEuroMediteranskim povlaštenim pravilima, dalje u tekstu „PEM Protokol“) i da svi materijali korišteni u proizvodnji moraju biti materijali s podrijetlom s obzirom na zemlju izvoza.

U okviru pojedinih protokola, npr. čl. 3.3. PEM Protokola, dodatno je propisana mogućnost da ukoliko postupci nisu veći od nedostatnih tada roba može steći EU podrijetlo samo onda ako je dodana vrijednost u Uniji veća od vrijednosti materijala s podrijetlom koji je korišten u proizvodnji iz bilo koje zemlje za koju se prema zemlji izvoza takav materijal može smatrati materijalom s podrijetlom. Ukoliko niti takav uvjet nije ispunjen tada roba ima podrijetlo one zemlje čiji materijal s podrijetlom ima najveći udio vrijednosti u toj robi.

Ujedno, ukoliko roba nije prošla obradu veću od nedostatne, odnosno ukoliko na robi nije ništa rađeno, roba zadržava svoje podrijetlo s obzirom na zemlju izvoza (čl. 3.4. PEM Protokola).

Primjer: Roba se uvozi iz Bosne i Hercegovine (BA) uz priloženi dokaz s BA podrijetlom, te se ista izvozi u Makedoniju (MK) bez ikakvih radnji obrade ili prerade. Kod izdavanja dokaza o podrijetlu potvrđuje se BA podrijetlo na novoizdanom dokazu temeljem Ugovora EU-MK, Protokola o podrijetlu, članka o kumulaciji gdje je takvo dokazivanje podrijetla i dozvoljeno.

Zemlje s kojima postoji mogućnost kumulacije su određene odgovarajućom odredbom o bilateralnoj ili dijagonalnoj kumulaciji u okviru gore navedenih Ugovora i Odluka, a mogućnost primjene dijagonalne kumulacije, osim što mora biti predviđena u samom Ugovoru/Odluci ovisi i o objavi tzv. matrice u SL L EU – serija C

9, koja se redovito ažurira, pa

je zadnju verziju potrebno provjeriti na Internet stranicama SL EU odnosno Carinske uprave RH https://carina.gov.hr/podrijetlo-robe/2502.

7 Npr. čl. 4 Protokola PEM Konvencije – SL L 54/2013 – PEM Konvencija uzeta je kao primjer – za

konkretnu primjenu potrebno je izvršiti uvid u konkretnu pravnu osnovu gdje je propisano stjecanje podrijetla za izvoz u konkretnu zemlju 8 Članci mogu varirati od protokola do protokola, pa je potrebno provjeriti pravnu osnovu tj. svaki

konkretno primjenjiv protokol 9 primjer za kumulaciju u okviru zemalja PEM zone - matrica- https://carina.gov.hr/podrijetlo-

robe/2502; SL EU C67/2016






4

3. Pravilo dostatne obrade ili prerade

U Popisu prerade ili obrade koje je potrebno obaviti na materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao status proizvoda s podrijetlom 10 za svaki proizvod razvrstan temeljem Harmoniziranog sustava na nivou tarifnog broja (4 znamenke HS-a) utvrđena je prerada ili obrada što ju je potrebno napraviti nad materijalima bez podrijetla kako bi dobiveni proizvod stekao podrijetlo. Općenito, pravila dostatne obrade ili prerade odnose se na tri osnovna pravila koja se u Popisu mogu i kombinirati.

Ista su:

Promjena tarifnog broja: obuhvaća postupak prerade na materijalima bez podrijetla što ih se razvrstava u različiti tarifni broj od tarifnog broja finalnog proizvoda;

Procesno pravilo (opisan proces obrade ili prerade): propisuje proces proizvodnje uz primjenu točno određenih tehnoloških procesa ili uporaba materijala bez podrijetla iz određenog tarifnog broja HS-a

Postotno pravilo (određuje maksimalni postotak vrijednosti materijala bez podrijetla ili maksimalni težinski udio neke komponente što ga se može uporabiti u proizvodnji konkretnog proizvoda)

Pravilo dostatne obrade ili prerade primjenjivo je kada se u procesu proizvodnje na teritoriju Unije rabi materijal bez podrijetla s obzirom na zemlju izvoza gotovog proizvoda. Osnova za primjenu ovog kriterija je Popis obrade ili prerade u prilogu odgovarajućih Protokola o podrijetlu Sporazuma, odnosno Odluka ili Uredbi (DUCZU). Za svu sirovinu s podrijetlom koja se koristi u proizvodnji gotovog proizvoda potrebno je imati pravovaljani dokaz o podrijetlu

11.

Tolerancija

Kod primjena pravila iz Popisa12, u nekim ugovorima, gdje postoji predviđeno dozvoljeno vrijednosno ili težinsko odstupanje za materijale bez podrijetla u određenom postotku, takvo se opće dozvoljeno odstupanje (tolerancija) ne može dodavati odstupanju navedenom u postotnom pravilu kod pojedinog tarifnog broja.

Ako se u pravilu iz Popisa za stjecanje podrijetla proizvoda navodi da materijali iz popisa moraju biti cjelovito dobiveni onda se na iste može primijeniti navedena opća tolerancija, ako je ista predviđena relevantnim Protokolom Ugovora ili Uredbe.

Primjer: Poglavlje 16 – prerađevine od mesa i ribe

Pravilo poglavlja iz Popisa13

nalaže da npr. sva riba iz poglavlja 3 upotrijebljena u proizvodnji proizvoda iz ovog poglavlja mora biti cjelovito dobivena. Međutim, kako je člankom 5. stavkom 2. propisano pravilo opće tolerancije moguće je u proizvodnji upotrijebiti i ribu bez podrijetla do propisanog postotka tolerancije (10 % cijene franko tvornica gotovog proizvoda).

3 DOKAZI O PODRIJETLU

Kako bi se na robu koja je stekla EU podrijetlo pri uvozu u državu ugovornicu primijenila povlaštena stopa carine, za istu je potrebno izdati/sastaviti dokaz o podrijetlu. Uobičajeno se radi o slijedećim dokazima:

10

U daljem tekstu Popis 11

Ukoliko ne postoji pravovaljani dokaz o podrijetlu, materijal se smatra materijalom bez podrijetla 12

Npr. Čl. 5 stavak 2. PEM Protokola, SL L 54/2013 13

PEM Protokol-Prilog II, SL L 54/2013



5

Izjava na računu/izjava o podrijetlu koji sastavlja bilo koji izvoznik do vrijednosnog ograničenja14;

Izjava na računu ovlaštenog izvoznika (neovisno o vrijednosti robe)15;

Potvrda o prometu robe koju izdaje carinska služba zemlje izvoznice

4 IZDAVANJE POTVRDA O PROMETU ROBE

Protokolima o podrijetlu i odredbama Ugovora, Uredbi ili Odluka propisani su slijedeći dokazi o podrijetlu: EUR.1, EUR-MED, FORM A, Izjava na računu/Izjava o podrijetlu i Izjava ovlaštenog izvoznika. Pritom navedene izjave izdaje sami izvoznik, a potvrde o prometu robe EUR.1, EUR-MED i FORM A16 izdaje carinska služba temeljem Zahtjeva za izdavanje kojeg podnosi izvoznik ili njegov ovlašteni zastupnik.

Predmetna potvrda o prometu robe odnosi se na konkretnu pošiljku koja se izvozi i podnositelj zahtjeva na samom zahtjevu navodi način stjecanja podrijetla, pravnu osnovu i prilaže dokaznu dokumentaciju kojom potvrđuje da je roba zadovoljila pravila stjecanja podrijetla.

Zahtjev za izdavanje potvrda o prometu robe sastavni je dio obrasca Potvrde o prometu robe. Isti se podnosi pri izvozu (kad je izvoz osiguran) ili iznimno nakon izvoza robe (naknadno podneseni zahtjevi). Zahtjev za izdavanje potvrda o prometu robe podnosi izvoznik ili u ime izvoznika njegov zastupnik carinskom uredu kojem mora moći dokazati da je roba zadovoljila uvjete za stjecanje navedenog podrijetla.

Uz zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe podnosi se i dokazna dokumentacija koja ovisi o načinu stjecanja podrijetla. Tako npr. ukoliko zahtjev za izdavanje podnosi trgovac koji robu preprodaje uz zahtjev treba priložiti ili izjavu dobavljača (s unutarnjeg tržišta EU ili Turske17) ili dokaz o podrijetlu (npr. EUR.1, izjava na računu itd.) s kojim je roba uvezena u EU iz trećih zemalja ako se bez daljnje preprodaje u EU roba ponovno izvozi izvan EU.

U slučaju kada je izvoznik proizvođač isti prilaže dokumentaciju temeljem koje carinska služba može utvrditi da se radi o robi koja zadovoljava uvjete za stjecanje navedenog podrijetla.

Primjer: Proizvod iz tarifnog broja 7308 – čelične konstrukcije ima uvjet (u većini ugovora) proizvodnja od materijala bez podrijetla iz različitog tarifnog broja. Za takav proizvod potrebno je priložiti specifikaciju proizvoda iz koje se vidi da se proizvod sastoji od sastavnica iz različitih tarifnih brojeva proizvoda, te mora dokazati da su materijali korišteni u proizvodnji podvrgnuti radnjama većih od nedostatnih.

Dužnost je carinskog ureda poduzeti sve potrebne radnje za provjeru podrijetla proizvoda i ostalih podataka u potvrdi. Pri tome carinski ured može bilo kada zahtijevati bilo kakve dokazne isprave ili provesti bilo kakvu provjeru koju smatra potrebnom kako bi se provjerilo jesu li ispunjeni uvjeti za stjecanje EU podrijetla. Tek nakon što carinski ured izvrši provjeru koju smatra potrebnom da bi se utvrdilo podrijetlo robe, te čim se osigura stvarni izvoz, potvrda se stavlja na raspolaganje izvozniku.

Prilikom izdavanja potvrde o prometu robe carinski ured vodi računa o mogućnosti izdavanja potvrde o podrijetlu ukoliko je roba koja se izvozi bila u postupku unutarnje proizvodnje, kako

14

Čl. 21.1. PEM Protokola

15 Više vidjeti u Pojašnjenje i primjeni propisa o Pojednostavljenom postupku dokazivanja podrijetla -

status ovlaštenog izvoznika (OI-P) - https://carina.gov.hr/podrijetlo-robe/2502 16

odnosi se na izdavanje zamjenske potvrde FORM A do uspostave REX sustava 17

Vidjeti pojašnjenje „Izjava dobavljača“ - https://carina.gov.hr/podrijetlo-robe/2502



6

je propisano čl. 78. CZU-a. Predmetne odredbe odnose se i na potvrdu o prometu robe A.TR (carinska unija EU-Turska).

Detaljnije o izdavanju dokaza o podrijetlu za robu koja je prethodno bila u postupku unutarnje proizvodnje vidjeti u objašnjenju na Internet stranici CURH-a https://carina.gov.hr/podrijetlo-robe/2502.

Ukoliko zahtjev za izdavanjem potvrde o prometu robe podnosi izvoznik čije sjedište je u drugoj državi članici tada zahtjev za izdavanje potvrde podnosi zastupnik izvoznika koji ima poslovni nastan u RH. Pritom je potrebno od izvoznika zatražiti svu potrebnu dokumentaciju kojom se može utvrditi da je zahtjev za izdavanjem formalno opravdan tj. da se radi o robi za koju se relevantni dokaz uistinu može izdati. U tom smislu izvoznik ili njegov zastupnik trebaju u zahtjevu navesti okolnosti koje su omogućile da se konkretna roba smatra robom s podrijetlom, te podnijeti odgovarajuću dokaznu dokumentaciju temeljem koje se u zahtjevu navode činjenice bitne za stjecanje podrijetla.

Potvrda o prometu robe se stavlja na raspolaganje izvozniku (podnositelju zahtjeva) u trenutku kad je izvoz osiguran (ili iznimno naknadno ako zahtjev nije bio podnesen pri izvozu) što u praksi znači kada je izvoznik započeo formalnosti u cilju izvoza robe. Napominjemo da ništa ne sprječava da zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe bude podnesen na drugom carinskom uredu od carinskog ureda izvoza, ali izvozna carinska deklaracija mora biti podnesena prije uručenja potvrde o prometu robe.

Odgovarajuća dokazna dokumentacija koja se može zatražiti odnosno koja se po potrebi podnosi u svrhu dokazivanja podrijetla robe pri zahtjevu za izdavanje potvrde o prometu robe navedena je u relevantnim člancima Protokola 18 i u tom smislu nije konačna, a koja dokumentacija se podnosi ovisi o okolnostima i od slučaja do slučaja.

U svakom slučaju, tamo gdje zahtjev podnosi zastupnik tada isti u trenutku izdavanja dokaza mora raspolagati i dokumentacijom kojom može dokazati podrijetlo robe. Dokaznu dokumentaciju čuva izvoznik a ne njegov ovlašteni zastupnik, i u slučaju zahtjeva za provjerom izdanog dokaza od strane zemlje uvoza izvoznik je taj koji mora dokazati da je potvrda o prometu robe pravovaljano izdana.

4.1 NAKNADNO IZDAVANJE

Potvrda se može izdati i naknadno, nakon obavljenog izvoza, temeljem zahtjeva, ukoliko podnositelj zahtjeva dokaže da potvrda o podrijetlu u trenutku izvoza nije izdana radi greške, nenamjernih propusta ili posebnih okolnosti ili da je potvrda o podrijetlu u trenutku izvoza izdana ali da pri uvozu nije prihvaćena iz tehničkih razloga.

Podnositelj zahtjeva u tom slučaju mora naznačiti mjesto i datum izvoza proizvoda na koje se potvrda odnosi i navesti razloge zahtjeva, a carinski ured će naknadno izdati potvrdu tek nakon što provjeri odgovaraju li podaci u zahtjevu podacima u pripadajućoj evidenciji. Naknadno izdane potvrde o prometu robe u polju „NAPOMENE/REMARKS“ EUR.1/EUR-MED potvrde trebaju imati naznaku „ISSUED RETROSPECTIVELY“.19

U pogledu izdavanja potvrde o prometu robe A.TR (kojima se dokazuje da se radi o robi carinske unije EU-Turska) postupak podnošenja zahtjeva i izdavanja je isti, s naglaskom na dokazivanje statusa robe u slobodnom prometu u EU ili Turskoj20.

18

U PEM Protokolu je to čl. 27. 19

U nekim Ugovorima postoji mogućnost unosa i na HR jeziku „IZDANO NAKNADNO“ ali to je potrebno provjeriti u svakom pojedinačnom Ugovoru 20

Detaljnije vidjeti u pojašnjenju CURH-a Primjena preferencijala u okviru trgovine EU/Turska - https://carina.gov.hr/podrijetlo-robe/2502






7

4.2 IZDAVANJE DUPLIKATA

U slučaju krađe, gubitka ili uništenja potvrde o prometu robe izvoznik mora podnijeti zahtjev za izdavanje duplikata. Isti se podnosi carinskom uredu gdje je bio podnijet i izvornik i mora sadržavat sljedeće:

- podatak o mjestu i vremenu izdavanja izvornika potvrde, te o broju carinske deklaracije,

- popunjeni obrazac potvrde EUR.1/EUR-MED/A.TR sa napomenom u polju “NAPOMENE / REMARKS“; “DUPLICATE”21,

- isprave koji dokazuju podrijetlo robe,

- ispis carinske deklaracije i ostale dokumentacije kojima se dokazuje ispunjenost uvjeta za stjecanje statusa robe sa podrijetlom.

Duplikat potvrde o prometu robe datira se sa datumom izdavanja i brojem izvorne potvrde koji se upisuju u polje „NAPOMENE/REMARKS“ uz naznaku „DUPLICATE“.

4.3 IZDAVANJE ZAMJENSKIH POTVRDA/DOKAZA

Ukoliko roba nije puštena u slobodan promet i nalazi se pod carinskim nadzorom, a

primatelj je želi poslati na neko drugo mjesto unutar ugovornih stranaka, carinski ured pod čijim se nadzorom proizvodi nalaze izdat će zamjensku potvrdu.

Zamjenska potvrda može obuhvatiti:

cijelu pošiljku ili dio pošiljke obuhvaćene jednim dokazom o podrijetlu robe ili jednim dokazom o statusu robe carinske unije (A.TR),

zbir roba koje su obuhvaćene sa nekoliko dokaza o podrijetlu robe ili sa nekoliko dokaza o statusu robe izdanih u jednoj Ugovornoj stranci.

Za izdavanje zamjenske potvrde o prometu robe podnosi se obrazac Zahtjeva za izdavanje potvrde o prometu robe kojeg primatelj mora podnijeti carinskom uredu pod čijim se nadzorom roba nalazi, a sukladno uputama iz Smjernica EK za izdavanje zamjenskog dokaza22.

U slučaju ako je roba uvezena iz zemlje ugovornice s kojom je na snazi Ugovor o slobodnoj trgovini a njegovim Protokolom nije propisana mogućnost izdavanja zamjenskog dokaza o podrijetlu tada se primjenjuju odredbe iz čl. 69. Provedbene Uredbe Komisije 2015/2447 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL EU L 243/2015) – u daljnjem tekstu PUCZU.

Primjer:

Protokolom o podrijetlu Ugovora o slobodnoj trgovini EU - Južna Koreja23

nije predviđeno izdavanje zamjenskog dokaza o podrijetlu robe, te se u tom slučaju mogu primijeniti odredbe iz čl. 69. PUCZU koji omogućuje izdavanje jednog ili više zamjenskih dokaza temeljem izjave o podrijetlu izdane u Koreji, a zamjenski dokazi u tom slučaju mogu biti potvrda EUR.1, izjava o podrijetlu i izjava o podrijetlu ovlaštenog izvoznika, prema uvjetima koji su navedeni u st. 2. čl. 69. PUCZU.

21

U PEM Protokolu je na engl. jeziku, a u nekim ugovorima je moguće i na hrvatskom 22

https://carina.gov.hr/podrijetlo-robe/2502 23

Ugovor o slobodnoj trgovini Europske unije i njenih država članica s jedne strane, i Republike Koreje s druge strane, SL EU – L 127/2011




8

5 SPECIFIČNOSTI VEZANE UZ DOKAZE O PODRIJETLU/STATUSU ROBE CARINSKE UNIJE

Za neke države postoje određeni specifični uvjeti kod izdavanja potvrda o prometu robe.

Tako se za izvoz u Meksiko i Čile u polje 8 potvrde o prometu robe EUR.1 upisuje tarifni broj robe (4 znamenke), dok se kod npr. Koreje ne može izdati EUR.1./EUR-MED potvrda već samo izjava o podrijetlu bilo kojeg izvoznika do 6.000 EUR-a ili ovlaštenog izvoznika neovisno o vrijednosti.

U okviru jednostranih trgovinskih mjera (GSP24) i autonomnih aranžmana, potvrde o prometu robe EUR.1 izdaju se samo u svrhu kumulacije. Izvoznik ili njegov zastupnik u polje 2. potvrde o prometu robe EUR.1 upisuje napomenu „GSP beneficiary countries” i „EU”, ili „Pays bénéficiaires du SPG” i „UE”.

Kada se roba uvozi iz GSP zemlje i prati ju potvrda o podrijetlu FORM A, a radi daljnjeg dijeljenja pošiljke, moguće je u EU izdavanje zamjenske potvrde o podrijetlu FORM A, do uspostave REX sustava registriranih izvoznika, u skladu s člankom 95. PUCZU-a odnosno prilogom 22-19 iste (u polje 4 se upisuje REPLACEMENT CERTIFICATE ili CERTIFICAT DE REMPLACEMENT). Zamjenske potvrde mogu se izdati i za slanje pošiljaka u Norvešku ili Švicarsku.

5.1. DOKAZ O PODRIJETLU ZA RABLJENU ROBU

Dokaz o podrijetlu može biti izdan također i za rabljenu ili bilo koju drugu robu kad, zbog dužeg proteka vremena između datuma proizvodnje ili uvoza na jednoj strani i datuma izvoza na drugoj, uobičajeni prateći dokumenti više nisu raspoloživi, pod uvjetom:

da je od datuma proizvodnje ili uvoza robe protekao onaj rok, tijekom kojega prema odgovarajućim propisima u zemlji izvoznici trgovci trebaju čuvati evidenciju;

da je moguće smatrati kako je roba podrijetlom iz neke zemlje na temelju drugih dokaza, kao što su deklaracija proizvođača ili bilo kojeg drugog trgovca, mišljenja stručnjaka, oznake na robi ili njen opis, itd;

da nema indicija da roba ne udovoljava zahtjevima pravila o podrijetlu.

Naglašavamo da se kao i u svim slučajevima izdavanja dokaza o podrijetlu isto cijeni od slučaja do slučaja ovisno o priloženoj dokumentaciji te činjenicama da li je u međuvremenu nešto na robi rađeno ili je roba mogla izgubiti podrijetlo. Ukoliko se ne mogu priložiti čvrste činjenice vezane uz deklariranje podrijetla, zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe treba biti odbijen.

S tim u vezi skreće se pažnja izvoznicima da je svaki izvoznik koji izvozi robu manje vrijednosti od 6.000 €25 u mogućnosti sastaviti izjavu na računu/izjavu o podrijetlu na računu ili drugom komercijalnom dokumentu kojom potvrđuje podrijetlo. Pritom, upućujemo na vjerojatnost eventualnih naknadnih provjera, te u tom smislu i na prekršajne odredbe Zakona o provedbi carinskih propisa EU (čl. 74. i 75.) o sankcijama za netočno i neispravno sastavljanje dokaza o podrijetlu.

24

GSP- engl. „Generalised System of Preferences“- Opći sustav povlastica (hrv. OSP) 25

ili drugi iznos – ovisi o konkretnim odredbama o podrijetlu



9

5.2 SLUČAJEVI KAD ROBA IMA PODRIJETLO IZ DVIJU ILI VIŠE ZEMALJA

Ako su proizvodi na koje se odnosi potvrda o prometu robe podrijetlom iz više od jedne zemlje:

- polje 4. (zemlja, grupa zemalja ili područje iz kojega se drži da proizvodi potječu)

treba sadržavati napomenu «see box 8» («vidi polje 8»);

- polje 8. (Redni broj; Oznake i brojke; Broj i vrsta koleta; Opis robe): ISO alpha oznaku svake od zemalja o kojoj se radi, treba biti naveden za svaku stavku iz tog polja.

5.3 SLUČAJEVI VELIKIH POŠILJAKA

U slučajevima kada je na potvrdi o prometu robe postojeće polje za opis robe nedovoljno za upisivanje potrebnih podataka za identifikaciju robe, a posebno kada se radi o velikim pošiljkama, izvoznik može specificirati robu na koju se potvrda odnosi na priloženom računu za robu, te ako je potrebno, na dodatnim komercijalnim dokumentima, pod uvjetom:

da se brojevi računa navedu u polju 10 potvrde o prometu robe (EUR.1/EUR-MED,FORM A),

da se računi, i gdje je to potrebno - dodatni komercijalni dokumenti, čvrsto spoje uz potvrdu prije no što se podnesu carinskom uredu, te

da carinska tijela stave svoj pečat na račun i dodatne trgovinske dokumente, čime se i službeno prilažu uz potvrdu.

Tamo gdje se to može primijeniti, nazivi službenih kratica zemalja podrijetla kako je spomenuto u prethodnoj napomeni vezanoj uz polje 8, trebaju se navesti na računima, te ako je potrebno, na svakom dodatnom komercijalnom dokumentu.

5.4 IZDAVANJE POTVRDA O PROMETU ROBE NA ZAHTJEV OTPREMNIKA

Carinskim otpremnicima može biti dopušteno da rade kao ovlašteni predstavnici osoba koje su vlasnici robe ili osoba koje imaju slično pravo da njome raspolažu, čak i u slučajevima kad osoba nema sjedište u zemlji izvoza, tako dugo dok se otpremnik nalazi u položaju da dokaže status o podrijetlu robe.

U tom slučaju carinski ured može izdati potvrdu o podrijetlu na zahtjev otpremnika, a na odgovornost izvoznika, uz prilaganje sve potrebne dokumentacije koju carinski ured nadležan za izdavanje može smatrati neophodnom.

5.5 ROKOVI VAŽENJA POTVRDA O PROMETU ROBE

Rokovi važenja svih navedenih potvrda o prometu robe ovise o pojedinom Protokolu i navedeni su u tabeli Internet stranicama CURH-a26. Npr. Potvrda o prometu EUR.1 u pravilu ima rok valjanosti 4 mjeseca od datuma izdavanja i u tom roku se treba podnijeti carinskoj službi zemlje uvoza.

26





10

5.6 SPECIFIČNOSTI KOD IZDAVANJE DOKAZA O STATUSU ROBE - POTVRDA O PROMETU ROBE A.TR

Pri uvozu industrijskih proizvoda iz EU u Tursku ili obrnuto, a s ciljem primjene preferencijalne stope, uz carinsku deklaraciju prilaže se i potvrda da roba ima status robe u slobodnom prometu u EU/Turskoj – potvrda o prometu robe A.TR. Potvrda A.TR mora biti povezana sa stvarnim postupkom izvoza. Ista dokazuje da su pravila o statusu robe u slobodnom prometu u carinskoj uniji EU-Turska ispunjena te da roba ima pravo na preferencijalnu stopu carine. Potvrda o prometu robe A.TR ne predstavlja potvrdu o podrijetlu robe niti ista sadrži bilo kakvu informaciju o podrijetlu robe.

Postupak za izdavanje potvrde o prometu robe A.TR jednak je postupku izdavanja EUR.1 /EUR-MED potvrde o prometu robe. A.TR potvrda sastoji se od potvrde o prometu robe i zahtjeva za izdavanje. Zahtjev za izdavanje A.TR-a može popuniti izvoznik ili ovlašteni otpremnik. Na poleđini A.TR-a izvoznik mora navesti razloge zašto smatra da predmetna roba zadovoljava uvjete potrebne za primjenu preferencijalnog aranžmana.

Naknadno izdavanje, izdavanje duplikata i zamjenske potvrde o prometu robe A.TR istovjetno je postupcima izdavanja ostalih potvrda o prometu robe prethodno opisanih. Detaljnije vidjeti u Pojašnjenju CURH-a Primjena preferencijala u okviru trgovine EU / TURSKA.

6 ČUVANJE DOKUMENTACIJE

Zahtjev za izdavanjem potvrde o prometu robe čuva nadležni carinski ured kojem je isti i podnesen, zajedno sa svom dokumentacijom koja je priložena zahtjevu u propisanim rokovima.

Izvoznik je u obvezi, u skladu s relevantnim odredbama Ugovora/Odluka/carinskog zakonodavstva Unije (PUCZU), čuvati izdane dokaze o podrijetlu/statusu (izjave na računu/izjave o podrijetlu, izjave Ovlaštenog izvoznika) najmanje 3 godine, osim ako konkretnim Ugovorom/Odlukom koji je primjenjiv nije drugačije propisano. Ujedno izvoznik je u obvezi u istom periodu čuvati i svu ostalu dodatnu dokumentaciju kojom može potkrijepiti izdavanje dokaza o podrijetlu/statusu robe27.

6.1 EVIDENCIJA IZDANIH POTVRDA O PROMETU ROBE

Nadležni carinski ured koji izdaje potvrde o prometu robe dužan je voditi evidenciju izdanih potvrda o prometu robe, kako redovito izdanih u trenutku izvoza, tako i naknadno izdanih, duplikata i zamjenskih potvrda (EUR.1/EUR-MED/A.TR/FORM A).

Ovu evidenciju potrebno je dostaviti Službama za provedbu tarifnih mjera nadležnog Područnog carinskog ureda (u daljnjem tekstu – PCU-a) svakog mjeseca do 15. dana za prethodno mjesečno razdoblje. Služba za provedbu tarifnih mjera vodi zbirnu evidenciju.

7 POSTUPAK PROVJERE DOKAZA O PODRIJETLU IZDANIH U EU

Vjerodostojnost i opravdanost izdavanja dokaze o podrijetlu carinska služba može provjeravati:

Provjera kod samog izdavanja dokaza;

27

Npr. u PEM Protokolu je to čl. 28.



11

provjera po zahtjevu strane administracije (nakon izdavanja i obavljenog izvoza);

provjera u okviru naknadnih kontrola koje samoinicijativno poduzme carinska služba.

7.1 PROVJERA KOD IZDAVANJA POTVRDA O PROMETU ROBE

Kao što je prethodno navedeno, prilikom zahtjeva za izdavanje potvrde o prometu robe potrebno je sagledati temeljem čega je roba stekla podrijetlo, tj. ima li zahtjev osnove, s obzirom na to o kakvoj robi je riječ, na koji način je stečeno podrijetlo, u odnosu na koju zemlju i pravnu osnovu. U tom smislu, ukoliko je zahtjev formalno-pravno utemeljen, i nema druge sumnje da konkretna tvrtka nije mogla zadovoljiti pravilo za konkretnu robu, dokaz se može izdati. Ukoliko ovo nije dostatno razvidno potrebno je izvoznika tražiti dodatnu dokumentaciju kojom može potkrijepiti zahtjev.

Primjer: Zahtjev za izdavanje potvrde o prometu robe podnese tvrtka koja izvozi određeni proizvod kao:

o trgovac – tražit će se izjava dobavljača ;

o proizvođač – tražit će se da potkrijepi dodatnom dokumentacijom način

stjecanja podrijetla – npr. presliku sastavnice gotovog proizvoda, radnog

naloga, i sl. ovisno o pravilu stjecanja podrijetla.

Tvrtke koje učestalo izvoze robu potrebno je upoznati s mogućnošću dobivanja statusa Ovlaštenog izvoznika za podrijetlo i uputiti ih na Službu za provedbu tarifnih mjera nadležnog PCU-a.

7.1.1 PROVJERA IZJAVE DOBAVLJAČA

U slučaju kada se pri izdavanju dokaza o podrijetlu pri izvozu koristi Izjava dobavljača kao dokument kojim se dokazuje podrijetlo za robu koja će se izvoziti, te ukoliko postoji sumnja u vjerodostojnost i točnost iste, može se pokrenuti provjera izjave dobavljača.

Ukoliko je sjedište dobavljača na teritoriju druge države članice EU tada se putem informativnog obrasca INF 4 pokreće provjera izjave dobavljača na način da izvoznik zatraži od svog dobavljača ovjeru INF 4 potvrde od strane carinskih vlasti te države članice, pri čemu su rokovi i način provjere propisani člancima 64 - 66 PUCZU28.

Ukoliko dobavljač ima sjedište na teritoriju iste države članice (RH) tada se provjera izjave vrši temeljem zahtjeva nadležnog carinskog ureda kojem je podnesen zahtjev za izdavanje dokaza o povlaštenom podrijetlu temeljem izjave dobavljača, prema nadležnom carinskom uredu po mjestu sjedišta dobavljača.

7.2 PROVJERA DOKAZA O PODRIJETLU PO ZAHTJEVU STRANE ADMINISTRACIJE

Postupak naknadne provjere dokaza o podrijetlu obavlja se preko Središnjeg ureda (SU), Odjela za podrijetlo robe, a započinje zaprimanjem zahtjeva strane administracije.

Zaprimljeni zahtjev skupa sa dokazom o podrijetlu Središnji ured pravovremeno dostavlja carinskom uredu gdje se nalazi sjedište tvrtke, te nadležni carinski ured provodi postupak

28

Vidjeti Pojašnjenje za Izjavu dobavljača https://carina.gov.hr/podrijetlo-robe/2502




12

naknadne provjere i izrađuje Zapisnik o istom. U Zapisniku mora predočiti što više podataka o stjecanju podrijetla predmetne robe.

Postupak naknadne provjere treba obuhvatiti najmanje slijedeće:

Provjera robe

Provjeriti zahtjeve odgovarajućeg Protokola o podrijetlu (proizvodi dobiveni u cijelosti, primjena kumulacije, pravila iz „Popisa obrade ili prerade”, teritorijalni zahtjevi, primjena zabrane povrata carine itd.)

Utvrditi sve uvjete za zadovoljavanje pravila o stjecanju podrijetla za svaku vrstu robe koja se provjerava kako bi se jasno utvrdilo ima li roba podrijetlo ili ne.

Osim ako zahtjev ne navodi drugačije, potrebno je provjeriti sve stavke dokaza o podrijetlu.

Izjave dobavljača - potrebno je provjeriti jesu li izjave dobavljača izdane u ispravnom

obliku i pokrivaju li ispravno razdoblje. Izjave dobavljača nisu jamstvo podrijetla. Tvrtke će ih rado izdati kako bi udovoljile svojim klijentima pa im treba pristupiti kritički. Za provjeru podrijetla robe nabavljene u EU, ukoliko postoji sumnja, treba koristiti postupak provjere korištenjem obrasca INF 429.

Nakon dovršene provjere u propisanom roku (maksimalan rok za odgovor stranoj administraciji je u pravilu unutar 1030 mjeseci od zaprimanja zahtjeva u Središnjem uredu - ako se radi o provjeri zahtijevanoj temeljem osnovane sumnje) nadležni carinski ured šalje rezultate provjere, zajedno s preslikom zapisnika Središnjem uredu. Pritom treba voditi računa da je prošao rok za prigovor koji je ostavljen stranci nakon uručenja Zapisnika. Carinski ured zapisnikom o izvršenoj provjeri utvrđuje činjenice vezane uz samu provjeru izdanog dokaza o podrijetlu i zaključuje da li je dokaz pravovaljano ili nepravovaljano izdan. Ukoliko je potrebno, prije uručenja Zapisnika izvozniku, carinski ured se može stručno konzultirati sa Službom za provedbu tarifnih mjera nadležnog Područnog carinskog ureda. Središnji ured konačni odgovor šalje stranoj administraciji zajedno s dokazom o podrijetlu.

Odgovor može biti kako slijedi:

POZITIVAN ODGOVOR: dokaz o podrijetlu je vjerodostojan i opravdano ispostavljen za cjelokupnu robu koja je navedena u dokumentu; robi se priznaje ili potvrđuje preferencijalni status.

DJELOMIČNO POZITIVAN ODGOVOR: dokaz o podrijetlu je opravdano ispostavljen samo za dio robe koja je navedena u dokumentu; za dio robe, za koji Carinska uprava Republike Hrvatske potvrdi da je opravdano ispostavila dokaz.

NEGATIVAN ODGOVOR: dokaz o podrijetlu nije vjerodostojan ili nije opravdano ispostavljen za robu, koja je navedena u dokumentu;

Središnji ured - Odjel za podrijetlo vodi evidenciju prispjelih odgovora kako bi se pratili rokovi slanja istih. Ujedno carinski uredi moraju voditi evidenciju rokova radi pravovremenog slanja odgovora stranoj administraciji unutar zadanih rokova za odgovor na zahtjev za provjeru.

Ukoliko naknadna provjera nije završena u roku od 6 mjeseci od dana zaprimanja zahtjeva, nadležni carinski ured obavijestit će Središnji ured, Odjel za podrijetlo o tijeku naknadne provjere, te također nakon isteka 9 mjeseci od zaprimanja zahtjeva.

29

Vidjeti pojašnjenje Izjava dobavljača 30

Osim ako konkretnim Protokolom nije propisan drugi rok



13

Središnji ured – Odjel za podrijetlo dužan je u roku predviđenom relevantnim Sporazumom ili carinskim zakonodavstvom Unije obavijestiti zemlju ugovornicu koja ja dostavila zahtjev o rezultatima provjere, odnosno o tijeku provjere ako se provjera ne završi u propisanom roku.

7.2.1 Provjera po zahtjevu strane administracije dokaza koji je izdan za osobu iz druge države članice

Ukoliko se radi o potvrdi o prometu robe koju je izdala carinska služba RH a sjedište tvrtke je u drugoj državi članici EU takva se provjera radi u dva koraka i to:

o provjera vjerodostojnosti izdanog certifikata (od strane carinske službe zemlje

izdavateljice certifikata - RH31) i

o ukoliko je potrebno provjera vjerodostojnosti dokazne dokumentacije i utvrđivanje stjecanja (od strane carinske službe države članice EU gdje tvrtka ima sjedište).

Iz tog razloga je bitno kod izdavanja potvrde o prometu robe za tvrtke koje imaju sjedište u drugoj državi članici tražiti svu potrebnu dokumentaciju temeljem koje se može izdati potvrda o prometu robe, jer će naknadnu provjeru po eventualnom zahtjevu za provjerom koji dođe iz zemlje ugovornice raditi druga država članica (po sjedištu tvrtke), iako je npr. RH izdala potvrdu o prometu robe. Provjera vjerodostojnosti stjecanja i priložene dokumentacije provodi se putem administrativne suradnje između država članica. Kod takvih provjera primjenjuju se propisani rokovi 32 u kojima carinska služba države članice koja je izdala potvrdu treba odgovoriti zemlji ugovornici tj. zemlji koja je uputila zahtjev za provjerom.

7.3 PROVJERA U OKVIRU NAKNADNIH KONTROLA KOJE SAMOINICIJATIVNO PODUZIMA CARINSKA SLUŽBA

Ukoliko carinska služba zaprimi vjerodostojnu informaciju (EK, druga država članica, druga zemlja ugovornica, kao rezultat drugih kontrola koje su radile ovlaštena tijela itd.) o opravdanoj sumnji u vjerodostojnost, točnost i ispravnost navoda u već izdanim ili sastavljenim dokazima o podrijetlu koji su izdani ili podneseni pri izvozu, ili naknadno izdani ili sastavljeni, pokreće se postupak naknadne provjere od strane Službe za nadzor mjesno nadležnog carinskog ureda po mjestu poslovnog nastana izvoznika, pri čemu se utvrđuju sve potrebne činjenice vezane uz izdane ili sastavljene dokaze o podrijetlu. Pritom se postupak provjere i utvrđivanja činjenica odvija kao u točki 7.2, te se po završetku provjere o istoj izvješćuje SU-Odjel za podrijetlo.

31

SU-Odjel za podrijetlo upućuje zahtjev za naknadnom provjerom nadležnom carinskom uredu koji je izdao predmetni dokaz 32

Temeljem relevantnog Ugovora ili odredbi carinskog zakonodavstva



14

Prilog 1. Popunjavanje EUR1/EUR-MED potvrda o prometu robe

Strana 1 Izvoznik mora biti fizička osoba s prebivalištem ili pravna osoba sa sjedištem u EU. Polje 2. Potvrda se koristi u preferencijalnoj trgovini između Upisuje se: Europska unija (EU) i zemlja ugovornica. Polje 3. Primatelj (nije obavezno popuniti)

Preporučuje sa upisati ime primatelja, ali nije obavezno. U slučaju izvoza proizvoda na izložbu izvan EU i zemlje ugovornice, koji će nakon završetka izložbe biti prodani radi uvoza u zemlju ugovornicu, potrebno je upisati i naziv i mjesto održavanja izložbe.

Ukoliko je kupac iz neke treće zemlje, a zemlja namjene je jedna od zemalja ugovornica, te se roba transportira direktno u zemlju ugovornicu, ovo se polje ne popunjava. U ovom slučaju ne popunjava se niti polje 10. Polje 4. Zemlja, skupina zemalja ili područje na kojemu se proizvode smatra proizvodima s podrijetlom

Upisuje se: Europska unija ili EU. Ukoliko se navede pojedina država članica isto se ne bi trebalo u zemlji uvoza smatrati greškom i biti razlog za tehničko odbijanje, ali se preporuča da se upisuje EU ili Europska unija. U tom smislu je moguće da se kod izdavanja potvrde npr. u Njemačkoj (a izvoz se radi u HR) na potvrdi o prometu robe u polju 4 pojavi upisana druga država članica.

Ako su proizvodi na koje se odnosi potvrda o prometu robe podrijetlom iz više od jedne zemlje polje 4 treba sadržavati napomenu «see box 8» («vidi polje 8»). Polje 5. Zemlja, skupina zemalja ili područje na koje se roba izvozi Upisuje se zemlja u koju se roba izvozi. Polje 6. Informacije u vezi s prijevozom Nije potrebno popuniti. Polje 7. Napomene Ukoliko je potrebno upisuje se jedna od napomena: DUPLICATE, ISSUED RETROSPECTIVELY33, REPLACEMENT EUR.1/EUR-MED. Kada se radi o EUR-MED potvrdi u polju 7. potrebno je oznakom „X” označiti polje „Cumulation applied with...” (naziv svih zemalja s kojima je primjenjena kumulacija), ili „No cumulation applied”. Polje 8. Na lijevu stranu ovog polja upisuju se redni brojevi i oznake. Broj stavke Ukoliko je više vrsta proizvoda obuhvaćeno potvrdom, svaku pojedinu vrstu proizvoda treba upisati u novi redak i staviti brojčanu oznaku stavke (1,2,3 itd). Stavke treba upisivati bez proreda.

33

U nekim Ugovorima postoji mogućnost unosa i na HR jeziku „IZDANO NAKNADNO“ ali to je potrebno provjeriti u svakom pojedinačnom Ugovoru



15

Oznake i brojevi Upisati oznake i brojeve kojima su obilježeni omoti. Ukoliko su na omotima adrese primatelja; upisati adrese. Ukoliko nemaju nikakve oznake, upisati; "nema oznaka niti brojeva". Ako su u omotu uz proizvode s podrijetlom i proizvodi bez podrijetla, upisati; "samo dio sadržine". Broj i vrsta omota Upisati npr: bale, kartoni, sanduci, bačve i sl. Za rasuti teret bez omota, upišite "u rasutom stanju". Upisani broj omota mora biti jednak onome upisanom na fakturi. Na primjer; ako je na fakturi upisano "100 kartona", a oni su utovareni na 10 paleta, treba upisati "100 kartona", a ne "10 paleta". Opis robe Identificirati robu tako da se upiše puni trgovački naziv robe; na primjer; "pisaći strojevi", a ne "uredska oprema". Međutim, ukoliko račun daje potpune podatke za identifikaciju proizvoda (koji međutim ne moraju nužno sadržavati podatke o oznakama i brojevima omota) dovoljan je i generalni opis proizvoda. U tom slučaju obavezno popuniti polje 10 tako da se upiše broj i datum izdavanje računa. Mješovite pošiljke Za pošiljke koje se sastoje od proizvoda s podrijetlom i proizvoda bez podrijetla, opisati samo proizvode s podrijetlom. Ponekad je nemoguće izbjeći na računu zajedničko iskazivanje proizvoda sa i bez podrijetla. U tom slučaju, naznačiti na računu (na primjer zvjezdicom, fusnotom) koji su proizvodi bez podrijetla, i u potvrdi u polju 8 staviti odgovarajuću napomenu uz opis robe, kao npr; Proizvodi označeni oznakom * na računu su bez podrijetla i nisu obuhvaćeni ovom potvrdom o prometu robe EUR.1. Ako su proizvodi na koje se odnosi potvrda o prometu robe podrijetlom iz više od jedne zemlje za svaku stavku iz polja 8 treba upisati naziv službene kratice svake zemlje34 o kojoj se radi. Neispunjeni prostor polja 8 Neposredno nakon posljednjeg proizvoda obavezno upisati vodoravnu crtu, a neispunjen prostor precrtati kosom crtom (knjigovodstveno koljeno). Polje 9. Bruto težina ili druga količinska oznaka Bit će prihvaćene i količine iskazane u npr. tonama ili hektolitrima, ali se preporučuje kad je god to moguće količine iskazivati u propisanim jedinicama mjere (m, lit, kg) Polje 10. Računi Kada god je to moguće, upisati broj i datum računa. Ne popunjava se u slučaju kada je kupac iz treće zemlje, a zemlja namjene je zemlja ugovornica, te se roba transportira direktno (vidi napomenu uz polje 3). Polje 11. Ovjera carinske službe Ovo polje popunjava carinska služba.Obavezni podaci koji moraju biti popunjeni u ovom polju su: naziv carinskog ureda, mjesto i datum ovjere, potpis i faksimil carinskog službenika. Polje 12. Izjava izvoznika Samo izvoznik ili ovlašteni predstavnik na odgovornost izvoznika, može potpisati ovu izjavu. Potpis mora biti vlastoručan, a ne faksimil. Potpisivanjem potvrde, izvoznik izjavljuje da roba

34

ISO-Alpha šifre zemalja (dvoslovne ili troslovne)



16

navedena na potvrdi udovoljava uvjetima za njeno izdavanje. Otpremnik koji vrši samo uslugu otpremanja robe, ne može potpisati ovu izjavu bez prethodnog pismenog ovlaštenja. Strana 2. Ova strana rezervirana je za službenu uporabu carinske službe u slučaju naknadne provjere potvrde o prometu robe EUR.1/EUR-MED. Polje 13. Zahtjev za provjeru, upućuje se: Upisuje se naziv nadležne službe u zemlji ugovornici. U drugom dijelu ovog polja potrebno je upisati mjesto carinskog ureda koji provjeru traži. Polje 14. Rezultat provjere Oznakom "X" označiti rezultat provjere. U slučaju djelomično pozitivnog odgovora oznaka X se stavlja u prvi kvadratić kojim se potvrđuje da je potvrda vjerodostojna i ispravna uz napomenu: “DJELOMIČNO”. Strana 3 Ova je strana preslik strane 1 i ne mora biti potpisana. Strana 4 U izjavi na poleđini zahtjeva za izdavanje potvrde o prometu robe o podacima temeljem kojih roba udovoljava uvjetima za izdavanje potvrde izvoznik mora dati izjavu o okolnostima na temelju kojih roba stječe podrijetlo; U dijelu pod „Dajem kako slijedi podatke na temelju kojih roba zadovoljava gore navedene uvijete” potrebno je navesti: - Roba je proizvedena u proizvodnim pogonima ove tvrtke, te je stekla status robe s

podrijetlom u skladu s čl.... Ugovora o slobodnoj trgovini između EU i naziv zemlje ugovornice

Ovisno o konkretnom slučaju potrebno je navesti i jedan od načina stjecanja podrijetla: - Roba je cjelovito dobivena u EU. - Roba je uvezena iz ....(naziv zemlje) uz potvrdu o prometu robe EUR.1/EUR-MED

br..........., te je prošla preradu većeg stupnja od nedostatnih postupaka prerade; - Roba je uvezena iz ....(naziv zemlje) uz potvrdu o prometu robe EUR.1/EUR-MED

br..........., te je zadržala ...... podrijetlo; - Roba stječe podrijetlo udovoljavanjem postotnom pravilu budući da vrijednost

upotrijebljenih materijala bez podrijetla ne premašuje ...........% vrijednosti proizvoda franko tvornica.

- Roba stječe podrijetlo na temelju pravila promjene tarifnog broja budući da se svi upotrijebljeni materijali bez podrijetla razvrstavaju u tarifni broj različit od broja proizvoda.

U rubrici o dokaznim ispravama treba upisati relevantne isprave kojima izvoznik raspolaže, a koji dokazuju podrijetlo kao što su sastavnice gotovog proizvoda, radni nalog, otpremnice, izjave dobavljača, potvrde EUR.1/EUR-MED za uvoz materijala koji su korišteni u proizvodnji proizvoda koji se izvozi itd. Ove isprave trebaje se čuvati u originalu najmanje tri godine od dana izdavanja potvrde EUR.1/EUR-MED.

Documents

Pojašnjenje o primjeni propisa IZDAVANJE I … i... · Protokola o podrijetlu, članka o kumulaciji gdje je takvo dokazivanje podrijetla i dozvoljeno. Zemlje s kojima postoji mogućnost