POMORSKI TRANSPORTPOMORSKI TRANSPORT

40' Steel Dry Cargo Container 20' Refrigerated Container 20' Full Height Open Top Container

20' Flat Bed with Collapsible End Container 40' Universal Collapsible Flat Rack Container

40' Platform Container 40' Hi-Cube Refrigerated Container 45' Steel Dry Cargo Container

OSNOVNI POJMOVI U POMORSKOM TRANSPORTUOSNOVNI POJMOVI U POMORSKOM TRANSPORTU

BRODBROD –– plovni objekt koji se koristi za prijevoz robe plovni objekt koji se koristi za prijevoz robe moremmorem

BRODARBRODAR –– je vlasnik broda ili njegov zastupnik u određenoj luci je vlasnik broda ili njegov zastupnik u određenoj luci

ROBAROBA –– stvari, dobra i drugi predmeti za stvari, dobra i drugi predmeti za koje se u ugovoru odredi da se ih koje se u ugovoru odredi da se ih ukrca na brod sa namjenom da se ukrca na brod sa namjenom da se obavi prijevoz moremobavi prijevoz morem..

TERMINALTERMINAL –– određeno mjesto određeno mjesto gdje je gdje je ““uskladiuskladišštenatena”” roba za roba za krcanje odnosno roba koja je bila krcanje odnosno roba koja je bila vevećć izkrcana i izkrcana i ččeka otpremu daljeeka otpremu dalje

•• Na pomorskom trNa pomorskom tržžiišštu postoje i susretu postoje i susrećću se dva u se dva suprotna interesa:suprotna interesa:

•• interes brodara da ostvari interes brodara da ostvari ššto veto većći prihodi prihod•• interes vlasnika tereta da se teret preveze uz interes vlasnika tereta da se teret preveze uz

ššto nito nižžu cijenuu cijenu•• DEFINICIJA:DEFINICIJA:•• Pomorsko trPomorsko tržžiiššte je ukupnost svih brodara i te je ukupnost svih brodara i

korisnika prijevoznih usluga koji u određenom korisnika prijevoznih usluga koji u određenom vremenu nude odnosno travremenu nude odnosno tražže raspoloe raspoložživi ivi brodarski prostor u cilju ugovaranja prijevoza brodarski prostor u cilju ugovaranja prijevoza tereta morskim putem po vozarinama koje se tereta morskim putem po vozarinama koje se formiraju na osnovu ponude i potraformiraju na osnovu ponude i potražžnje. nje.

MEĐUNARODNE KONVENCIJE SUMEĐUNARODNE KONVENCIJE SU::•• ugovor o prijevozu stvari morem uređen je bio ugovor o prijevozu stvari morem uređen je bio

Konvencijom o izjednaKonvencijom o izjednaččenju nekih pravila o enju nekih pravila o teretnici 1924. g.teretnici 1924. g.

•• „„HaHašška pravila o teretnicika pravila o teretnici““ donijeta na donijeta na International Law Association u Haagu 1925.g.International Law Association u Haagu 1925.g.

•• Visbyska pravila 1968. g.Visbyska pravila 1968. g.•• Međunarodna Konvencija o prijevozu tereta Međunarodna Konvencija o prijevozu tereta

morem koji je donijela komisija UNmorem koji je donijela komisija UN--a za a za međunarodno trgovameđunarodno trgovaččko pravo (UNICTRAL) ko pravo (UNICTRAL) 1978. u Hamburgu. Zovu se 1978. u Hamburgu. Zovu se „„HamburHamburšška ka pravilapravila““ koja su revidirana 1992. g. koja su revidirana 1992. g.

SVJETSKO POMORSKO TRSVJETSKO POMORSKO TRŽŽIIŠŠTE JE TE JE PODIJELJENO NA:PODIJELJENO NA:

•• trtržžiiššte slobodnog brodarstvate slobodnog brodarstva•• trtržžiiššte linijskog brodarstvate linijskog brodarstva•• trtržžiiššte tankerskog brodarstvate tankerskog brodarstva

TRTRŽŽIIŠŠTE SLOBODNOG BRODARSTVA:TE SLOBODNOG BRODARSTVA:•• ObuhvaObuhvaćća prekomorski prijevoz velikih a prekomorski prijevoz velikih

sipkih, suhih tereta kao sipkih, suhih tereta kao ššto su to su žželjezna eljezna ruda, ugljen, boksit, fosfat, ruda, ugljen, boksit, fosfat, žžitarice. itarice. Geografski obuhvat je cijeli svijet. Geografski obuhvat je cijeli svijet. Prijevozni kapaciteti se angaPrijevozni kapaciteti se angažžiraju za iraju za jedno ili vijedno ili višše putovanja za krae putovanja za kraćće ili due ili dužže e razdoblje, ali ne iskljurazdoblje, ali ne isključčivo na jednom ivo na jednom pravcu plovidbe.pravcu plovidbe.

TRTRŽŽIIŠŠTE LINIJSKOG BRODARSTVA:TE LINIJSKOG BRODARSTVA:•• Razvija se u sluRazvija se u sluččaju potreba za aju potreba za

kontinuiranim prijevozom na određenom kontinuiranim prijevozom na određenom plovidbenom pravcu plovidbenom pravcu ššto podrazumijeva to podrazumijeva odlaske u određene luke u određenim odlaske u određene luke u određenim vremenskim razdobljima. Ova vrsta vremenskim razdobljima. Ova vrsta plovidbe odrplovidbe održžava dugoroava dugoroččne prometne ne prometne veze između pojedinih lukaveze između pojedinih luka. Ovo tr. Ovo tržžiiššte je te je u funkciji vanjske trgovine. Naju funkciji vanjske trgovine. Najččeeššćći tereti i tereti su industrijski proizvodi.su industrijski proizvodi.

TRTRŽŽIIŠŠTE TANKERSKOG BRODARSTVA:TE TANKERSKOG BRODARSTVA:•• ObuhvaObuhvaćća prijevoz sirove nafte, naftnih a prijevoz sirove nafte, naftnih

derivata, kemikalija i ukapljenog plina. derivata, kemikalija i ukapljenog plina. Ovaj prijevoz se odvija od Perzijskog Ovaj prijevoz se odvija od Perzijskog zaljeva prema Europi, Sjevernoj Americi i zaljeva prema Europi, Sjevernoj Americi i Japanu. Ova vJapanu. Ova vrsta plovidbe ne ide prema rsta plovidbe ne ide prema unaprijed utvrđenom planu veunaprijed utvrđenom planu većć ovisi o ovisi o potrebi krcatelja.potrebi krcatelja.

TrTržžiiššte brodskog prostora formiralo se u te brodskog prostora formiralo se u Engleskoj u Londonu:Engleskoj u Londonu:

•• Baltic Exchange u Londonu Baltic Exchange u Londonu –– Svjetska Svjetska burza burza –– BALTIC MERCANTILE AND BALTIC MERCANTILE AND SHIPPING EXCHANGE SHIPPING EXCHANGE –– LONDONLONDON

•• PRODUCE EXCHANGE PRODUCE EXCHANGE –– NEW YORK, NEW YORK, TOKYO, OSLO, ANTWERPEN, GENOVATOKYO, OSLO, ANTWERPEN, GENOVA

Baltic Exchange publikacije su:Baltic Exchange publikacije su:•• Lloyd List & Shipping GazetteLloyd List & Shipping Gazette•• Daily Freight RegistarDaily Freight Registar

Na burzama se pojavljuju:Na burzama se pojavljuju:•• POMORSKI MEPOMORSKI MEŠŠETARI koji poznaju kretanja na ETARI koji poznaju kretanja na

pomorskom trpomorskom tržžiišštu kako u pogledu potratu kako u pogledu potražžnje za nje za kapacitetima za gotovo sve terete tako i u kapacitetima za gotovo sve terete tako i u pogledu ponude brodskih kapaciteta za prijevozpogledu ponude brodskih kapaciteta za prijevoz

•• POMORSKI AGENTI obavljaju operacijskoPOMORSKI AGENTI obavljaju operacijsko--prijevoznu funkciju tj. prihvaprijevoznu funkciju tj. prihvaććaju brod u dolasku aju brod u dolasku i vri vršše pripremu za odlazak broda. U odlasku iz e pripremu za odlazak broda. U odlasku iz luke za to vrijeme (dolazak luke za to vrijeme (dolazak –– odlazak broda) odlazak broda) obavljaju razliobavljaju različčite poslove s stivadorima (slagaite poslove s stivadorima (slagačči i tereta), krcateljima, primateljima robe, lutereta), krcateljima, primateljima robe, luččkim kim organima.organima.

Cijena brodarskog prostora ovisi o:Cijena brodarskog prostora ovisi o:•• ponudi i potraponudi i potražžnjinji•• pogodnosi i uređenosti lukepogodnosi i uređenosti luke•• vremenskom razdoblju koje je potrebno vremenskom razdoblju koje je potrebno

da se roba u određenoj luci ukrca ili iskrcada se roba u određenoj luci ukrca ili iskrca

POVIJEST:POVIJEST:

Otvaranje Kavane Virginia and Baltick Coffee Otvaranje Kavane Virginia and Baltick Coffee House 1744. g. zapoHouse 1744. g. započčinje rad THE BALTIC inje rad THE BALTIC EXCHANGE BURZE u tim prostorima. Ljudi EXCHANGE BURZE u tim prostorima. Ljudi koji su se sastajali u tim prostorima imali koji su se sastajali u tim prostorima imali su zajednisu zajedniččki interes za trgovinom razliki interes za trgovinom različčitih itih roba (nafroba (nafta, lta, lan i sjemenke) an i sjemenke) između između baltibaltiččkih drkih držžava. ava.

Prva pravila burze određena su Prva pravila burze određena su 22. travnja 22. travnja 1823. g., a burza dobiva ime 1823. g., a burza dobiva ime „„Baltic Coffee Baltic Coffee HouseHouse““. 1828. g. dolazi do osnivanja . 1828. g. dolazi do osnivanja druge burze u Londonu druge burze u Londonu „„London Shipping London Shipping ExchangeExchange““ ššto se nije pokazalo dobrim te to se nije pokazalo dobrim te 1989. dolazi do spajanja dviju burzi u 1989. dolazi do spajanja dviju burzi u jednu pod naslovom jednu pod naslovom „„Baltic Mercantile and Baltic Mercantile and Shipping Exchange LimitedShipping Exchange Limited““. 1903. burza . 1903. burza posluje posluje žžitaricama. itaricama.

Brokeri stjeBrokeri stječču znanja o ponudi brodova i u znanja o ponudi brodova i dogovaraju se o cijenu prijevoza. Danas dogovaraju se o cijenu prijevoza. Danas ččlanovi moraju imati minimalno lanovi moraju imati minimalno ££ 100.000 100.000 za ulaz u druza ulaz u drušštvo Baltic Exchange. Drutvo Baltic Exchange. Drušštvo tvo posluje prema Pravilniku sastavljenom na posluje prema Pravilniku sastavljenom na temelju dugogoditemelju dugogodiššnjeg iskustva brokera. njeg iskustva brokera. Zadnji pravilnik je iz 2003. g. Zadnji pravilnik je iz 2003. g. ČČlanovi se lanovi se moraju upoznati s detaljima Pravilnika. moraju upoznati s detaljima Pravilnika.

Slogan burze je: Slogan burze je: „„NANAŠŠA RIJEA RIJEČČ, NA, NAŠŠA A OBAVEZAOBAVEZA““ tj. tj. „„OUR WORD OUR BONDOUR WORD OUR BOND““. . Cijene brodarskog prostora iskazane su u Cijene brodarskog prostora iskazane su u vozarinskim indeksima koji redovito vozarinskim indeksima koji redovito izraizraččunava i izdaje unava i izdaje „„General Council of General Council of British ShippingBritish Shipping““, jedan od najstarijih , jedan od najstarijih institucija za pokazatelje dinamike trinstitucija za pokazatelje dinamike tržžiiššta ta brodskog prostora. brodskog prostora.

Sve cijene su objavljene u Sve cijene su objavljene u „„Daily Freight Daily Freight RegisterRegister““. Vozarinski indeks je baziran na . Vozarinski indeks je baziran na procjeni troprocjeni trošška transporta raznih tereta ka transporta raznih tereta koje su formirali vodekoje su formirali vodećći svjetski brodski i svjetski brodski prijevoznici na temelju prevezene tone i prijevoznici na temelju prevezene tone i dnevne najamnine.dnevne najamnine.Vozarine predstavljaju temeljni izvor novca Vozarine predstavljaju temeljni izvor novca za pomorsko trza pomorsko tržžiiššte. te.

BRODARI I KRCATELJI TERETA BRODARI I KRCATELJI TERETA MEĐUSOBNO ODREĐUJU CIJENE MEĐUSOBNO ODREĐUJU CIJENE POMORSKIH PRIJEVOZNIH USLUGA KOJE POMORSKIH PRIJEVOZNIH USLUGA KOJE ODRAODRAŽŽAVAJU TRENUTAAVAJU TRENUTAČČNU RAVNOTENU RAVNOTEŽŽU U IZMEĐU UKUPNO RASPOLOIZMEĐU UKUPNO RASPOLOŽŽIVIH IVIH BRODSKIH PROSTORA I KOLIBRODSKIH PROSTORA I KOLIČČINA INA TERETA KOJE JE POTREBNO TERETA KOJE JE POTREBNO TRANSPORTIRATI. TRANSPORTIRATI.

Glavna podjela sudionika na Baltic Glavna podjela sudionika na Baltic Exchange burzi je ona na Exchange burzi je ona na ččlanove burze lanove burze brokere, a brokeri se dijele ovisno o tome brokere, a brokeri se dijele ovisno o tome ččime trguju tako da postoje brokeri ime trguju tako da postoje brokeri narunaruččitelji prijevoza, brokeri vlasnici itelji prijevoza, brokeri vlasnici brodova i nezavisni brokeri.brodova i nezavisni brokeri.

NA BALTIC EXCHANGE BURZI POSTOJI NA BALTIC EXCHANGE BURZI POSTOJI PET NAJVAPET NAJVAŽŽNIJIH INDEKSA:NIJIH INDEKSA:

•• Baltic Dry Index Baltic Dry Index –– pokazatelj kretanja na pokazatelj kretanja na trtržžiišštu suhog teretatu suhog tereta

•• Baltic Handy IndexBaltic Handy Index•• Baltic Panamax IndexBaltic Panamax Index•• Baltic Capesize IndexBaltic Capesize Index•• Baltic Dirty Tanker IndexBaltic Dirty Tanker IndexPogledati detaljnije Pogledati detaljnije

www.shipping.capitallink.comwww.shipping.capitallink.com

1980. g. Baltic Exchange burza organizira i 1980. g. Baltic Exchange burza organizira i terminsko trterminsko tržžiiššte brodskih kapaciteta s te brodskih kapaciteta s obzirom da je promptno veobzirom da je promptno većć postojalo ono postojalo ono je nazvano BIFFEX je nazvano BIFFEX –– Baltic International Baltic International Exchange. Terminsko trExchange. Terminsko tržžiiššte za slijedete za slijedećću u robu: ugljen, robu: ugljen, žželjeznu rudu, prijevoz eljeznu rudu, prijevoz tekutekuććeg tereta. eg tereta.

POMORSKO TRPOMORSKO TRŽŽIIŠŠTE IMA SLIJEDETE IMA SLIJEDEĆĆE E KARAKTERISTIKE:KARAKTERISTIKE:

•• tradicionalizamtradicionalizam•• integralnostintegralnost•• internacionalnostinternacionalnost•• diskriminacijadiskriminacija•• konjukturne oscilacije konjukturne oscilacije -- potrapotražžnja za nja za

prijevoznim uslugama oscilira viprijevoznim uslugama oscilira višše nego e nego ponudaponuda

•• Pomorsko trPomorsko tržžiiššte je organizirano radi te je organizirano radi zazašštite vlastitih interesa tj. interesa tite vlastitih interesa tj. interesa brodara. U tu svrhu dobrodara. U tu svrhu doššlo je do usvajanja:lo je do usvajanja:

•• kodeks o ponakodeks o ponaššanju linijskih konferencija anju linijskih konferencija (1974. g.)(1974. g.)

•• Briselski paket mjera (1976. g.)Briselski paket mjera (1976. g.)•• pravila o zajednipravila o zajedniččkoj pomorskoj politici na koj pomorskoj politici na

podrupodruččju morskog brodarstva (1986. g.) ju morskog brodarstva (1986. g.)

UGOVOR O PRIJEVOZU ROBE MOREM:UGOVOR O PRIJEVOZU ROBE MOREM:PrijevozniPrijevozniččki ugovor je ugovor između ki ugovor je ugovor između brodara i krcatelja robe brodara i krcatelja robe ččime se brodar ime se brodar obvezuje prevesti robu iz jedne luke u obvezuje prevesti robu iz jedne luke u drugu.drugu.

•• Ugovor moUgovor možže biti:e biti:1.BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME1.BRODARSKI UGOVOR NA VRIJEME-- kada se kada se žžele prevesti veele prevesti većće kolie količčine ine tereta jednim brodom kod vitereta jednim brodom kod višše e uzastopnih putovanja. Danas se uzastopnih putovanja. Danas se upotrebljava kod prijevoznika nafte i upotrebljava kod prijevoznika nafte i naftnih derivata. Cilj ovog ugovora je da naftnih derivata. Cilj ovog ugovora je da narunaruččitelju prijevoza osigura brodarski itelju prijevoza osigura brodarski prostor za određeni vremenski periodprostor za određeni vremenski period, , osiguranje stabilne vozarine i stabilna osiguranje stabilne vozarine i stabilna kalkulacija cijena kalkulacija cijena

2. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE2. BRODARSKI UGOVOR NA PUTOVANJE-- ovim ugovorom brodar se obvezuje ovim ugovorom brodar se obvezuje prevesti teret cijelim brodom, dijeloprevesti teret cijelim brodom, dijelom m broda ili određenim brodarskim broda ili određenim brodarskim prostorom iz jednog u drugo mjesto uz prostorom iz jednog u drugo mjesto uz plaplaććanje vozarine koja je unaprijed anje vozarine koja je unaprijed dogovorena. Vozarina se u ovom dogovorena. Vozarina se u ovom ugovoru plaugovoru plaćća po zapremnini broda ili po a po zapremnini broda ili po kolikoliččini ili prema teini ili prema težžini ukrcanog teretaini ukrcanog tereta

3. PODBRODARSKI UGOVOR3. PODBRODARSKI UGOVOR-- ako naruako naruččitelj prijevoza ugovori prijevoz itelj prijevoza ugovori prijevoz robe za trerobe za trećću osobu pa umjesto svoje u osobu pa umjesto svoje robe krca robu trerobe krca robu trećće osobee osobe

Pored ugovora o prijevozu postoje joPored ugovora o prijevozu postoje joššslijedeslijedećći dokumenti koji prate transport i dokumenti koji prate transport robe morem:robe morem:1. CARGO BOOKING NOTE tj. zaklju1. CARGO BOOKING NOTE tj. zaključčnica nica sadrsadržži podatke o robi, o strankama, i podatke o robi, o strankama, vozarini, datum ukrcaja robe, mjesto za vozarini, datum ukrcaja robe, mjesto za privez slobodan prometprivez slobodan promet2. PISMO SPREMNOSTI 2. PISMO SPREMNOSTI ččime zapovijednik ime zapovijednik broda dubroda dužžan je krcatelja ili primatelja an je krcatelja ili primatelja obavijestiti da je brod stigao u luku te da obavijestiti da je brod stigao u luku te da je spreman za ukrcaj ili iskrcajje spreman za ukrcaj ili iskrcaj

3.BERTH KLAUZULA govori da brod mo3.BERTH KLAUZULA govori da brod možže e biti spreman za ukrcaj ili iskrcaj bio brod biti spreman za ukrcaj ili iskrcaj bio brod na privezu ili ne na privezu ili ne ššto u ovom sluto u ovom sluččaju aju brodarski ugovor mora sadrbrodarski ugovor mora sadržžavati avati „„BERTH BERTH KlauzuluKlauzulu““

TERETNICA TERETNICA –– BILL OF LANDINGBILL OF LANDING-- potvrda o ukrcanom teretu potvrda o ukrcanom teretu –– 14. st14. st-- vrijednosni papir vrijednosni papir –– 19. st19. st-- dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu dokaz da je sklopljen ugovor o prijevozu robe morem (brodarski ugovor na vrijeme, robe morem (brodarski ugovor na vrijeme, na putovanje ili podbrodarski ugovor)na putovanje ili podbrodarski ugovor)

„„TRGOVATRGOVAČČKA MORNARICA OTVORENOG KA MORNARICA OTVORENOG REGISTRAREGISTRA““::1986. g. donijeta je 1986. g. donijeta je „„Konvencija o Konvencija o uvjetima za upis brodovauvjetima za upis brodova““ UNUN--a. Iz te a. Iz te Konvencije proizlazi da svaka zemlja ima Konvencije proizlazi da svaka zemlja ima pravo da omogupravo da omogućći svakom brodu da plovi i svakom brodu da plovi pod zastavom određene zemlje tjpod zastavom određene zemlje tj. te . te zemlje. zemlje.

POPOČČETAK I OPSEG ODGOVORNOSI ETAK I OPSEG ODGOVORNOSI BRODARA:BRODARA:

PoPoččetak odgovornosi brodara zapoetak odgovornosi brodara započčinje:inje:•• u luu luččkomkom-- pristanipristaniššnom skladinom skladišštutu•• na obali uz bok brodana obali uz bok broda•• na brodu u brodskom skladina brodu u brodskom skladišštutu

Uzroci odgovornosti:Uzroci odgovornosti:•• nesposobnost brodara za plovidbunesposobnost brodara za plovidbu•• pogrepogreššno slaganjeno slaganje•• manjkav i nedovoljan nadzor prilikom manjkav i nedovoljan nadzor prilikom

prijevozaprijevoza•• prenaglo iskrcavanje teretaprenaglo iskrcavanje tereta•• baraterija tj. krbaraterija tj. krađa od strane posadeađa od strane posade

ODGOVORNOST BRODARA U ODGOVORNOST BRODARA U MEĐUNARODNOM PRIJEVOZUMEĐUNARODNOM PRIJEVOZU

•• Odgovornost brodara u sluOdgovornost brodara u sluččaju gubitka ili aju gubitka ili ooššteteććenja robe ogranienja robe ograniččena je na iznos od ena je na iznos od 10 000 franaka po koletu ili 30 franaka po 10 000 franaka po koletu ili 30 franaka po 1 kg BTT te1 kg BTT težžine.ine.

•• 1 POINCAROV FRANAK=65,5 g 1 POINCAROV FRANAK=65,5 g ččistog istog zlata 900zlata 900

•• Danas najDanas najččeeššćće po Hambure po Hamburšškim pravilima kim pravilima iznos je 835 SDR po koletu.iznos je 835 SDR po koletu.

STOJNICESTOJNICE

Vrijeme koje je unaprijed ugovoreno između Vrijeme koje je unaprijed ugovoreno između krcatelja ili primatelja i brodara. Za ukrcaj krcatelja ili primatelja i brodara. Za ukrcaj odnosno iskrcaj bez obveze odnosno iskrcaj bez obveze –– naknade. naknade. Stojnice se raStojnice se raččunaju po danima ili satima unaju po danima ili satima (radnim (radnim vremenom u određenoj lucivremenom u određenoj luci).).

REVERZIBILNE STOJNICEREVERZIBILNE STOJNICE

Vrijeme unaprijed dogovoreno između Vrijeme unaprijed dogovoreno između krcatelja krcatelja –– primatelja i brodara i to na primatelja i brodara i to na takav natakav naččin da se ugovara jedno vrijeme in da se ugovara jedno vrijeme za ukrcaj i iskrcaj (npr. 20 dana pa se za za ukrcaj i iskrcaj (npr. 20 dana pa se za uuššteđeno vrijeme na ukrcaju produteđeno vrijeme na ukrcaju produžži i iskrcaj i obrnuto, ali sve mora biti unutar iskrcaj i obrnuto, ali sve mora biti unutar 20 ugovorenih dana u brodarskom 20 ugovorenih dana u brodarskom ugovoru).ugovoru).

PREKOSTOJNICE PREKOSTOJNICE

posebno ugovoreno vrijeme između krcatelja posebno ugovoreno vrijeme između krcatelja ––primatelja i brodara gdje se traprimatelja i brodara gdje se tražži produi produžžetak etak vremena jer se nisu stigle obaviti određene vremena jer se nisu stigle obaviti određene radnje oko ukrcavanja radnje oko ukrcavanja –– iskrcavanja u iskrcavanja u ugovoreno vrijeme. Prekostojnice se plaugovoreno vrijeme. Prekostojnice se plaććaju aju brodaru po danu. Cijena iznosi od 2 000 US do brodaru po danu. Cijena iznosi od 2 000 US do 98 000 US. Ra98 000 US. Raččunaju se po tekuunaju se po tekuććim danima pa im danima pa se u njihov broj rase u njihov broj raččunaju nedjelje i mjesni unaju nedjelje i mjesni blagdani.blagdani.

IZVANREDNE PREKOSTOJNICEIZVANREDNE PREKOSTOJNICE

Ako krcatelj Ako krcatelj -- primatelj ne obavi svoje primatelj ne obavi svoje operacije ni u vremenu stojnica i operacije ni u vremenu stojnica i prekostojnica moprekostojnica možže trae tražžiti od brodara iti od brodara izvanredne prekostojnice koje se plaizvanredne prekostojnice koje se plaććaju aju kao i prekostojnice, ali ih brodar mokao i prekostojnice, ali ih brodar možže e odbiti jer za brodara je najveodbiti jer za brodara je najvećći financijski i financijski gubitak prekomjerno zadragubitak prekomjerno zadražžavanje avanje brodara u luci, tada su najvebrodara u luci, tada su najvećći troi trošškovi za kovi za brod.brod.

VOZARINAVOZARINAVozarina je cijena koju plaVozarina je cijena koju plaćća narua naruččitelj brodaru itelj brodaru za izvrza izvrššeni prijevoz robe morem. Vozarina eni prijevoz robe morem. Vozarina obuhvaobuhvaćća sve troa sve trošškove koje brodar ima prilikom kove koje brodar ima prilikom prijevoza robe pa su tu uraprijevoza robe pa su tu uraččunati svi trounati svi trošškovi i kovi i pristojbe koje brodar ima u toku putovanja:pristojbe koje brodar ima u toku putovanja:

•• luluččke i druge pristojbeke i druge pristojbe•• trotrošškovi odrkovi održžavanja brodaavanja broda•• pogonski tropogonski trošškovikovi•• plaplaććee•• uzdruzdržžavanje posadeavanje posade

Visina vozarine određuje se na osnovu ponude i Visina vozarine određuje se na osnovu ponude i potrapotražžnje na burzi nje na burzi „„Baltic ExchangeBaltic Exchange““ u Londonu.u Londonu.

NANAČČIN PLAIN PLAĆĆANJA VOZARINE U ANJA VOZARINE U POMORSKOM PROMETU:POMORSKOM PROMETU:

•• unaprijed (freight prepaid)unaprijed (freight prepaid)•• vozarina plavozarina plaććena na odrediena na odredišštu (freight tu (freight

payable at destination)payable at destination)

NANAČČIN ODREĐIVANJA VOZARINEIN ODREĐIVANJA VOZARINE

•• paupauššalna vozarinaalna vozarina•• vozarina na vrijemevozarina na vrijeme•• vozarina po jedinici teretavozarina po jedinici tereta•• mrtva vozarinamrtva vozarina•• vozarina po vrijednostivozarina po vrijednosti•• vozarina plativa unaprijedvozarina plativa unaprijed

TEHNOEKONOMSKE TEHNOEKONOMSKE KARAKTERISTIKE MORSKE FLOTE.KARAKTERISTIKE MORSKE FLOTE.

-- starosna struktura brodovastarosna struktura brodova

Ukrcavanje Ukrcavanje –– iskrcavanje i prijevoz iskrcavanje i prijevoz tereta morem zahtjeva:tereta morem zahtjeva:

•• sposobnost brodasposobnost broda•• sigurna lukasigurna luka•• opciona lukaopciona luka•• produprodužženo vrijeme za ukrcaj eno vrijeme za ukrcaj –– iskrcaj ili iskrcaj ili

detentiondetention•• vremenska tablicavremenska tablica•• naknada za unaknada za uššteđeno vrijemeteđeno vrijeme

TANKERI TANKERI 

•• Tanker je brod za prijevoz tekuTanker je brod za prijevoz tekuććina kojem je ina kojem je ččitav itav prostor za teret u trupu podijeljen u viprostor za teret u trupu podijeljen u višše e nepropusnih tankovanepropusnih tankova..

•• Tankeri najTankeri najččeeššćće prevoze;e prevoze;

-- naftu, naftne derivate, kemikalije, ukapljeni plin,naftu, naftne derivate, kemikalije, ukapljeni plin,

ali moali možže i vodu, melasu, lateks, vrue i vodu, melasu, lateks, vrućći asfalt, i asfalt, sumporsumpor

i druge tekui druge tekućće sirovinee sirovine..Prvi tanker sagrađen je u Velikoj Britaniji Prvi tanker sagrađen je u Velikoj Britaniji 1886. godine.1886. godine.

Tankere moTankere možžemo podijeliti prema emo podijeliti prema vrsti vrsti robe robe koju prevoze na:koju prevoze na:

1.  Brodove za prijevoz sirove nafte (1.  Brodove za prijevoz sirove nafte (CRUDE CARRIERSCRUDE CARRIERS),),2.  Brodove za prijevoz naftnih derivata (2.  Brodove za prijevoz naftnih derivata (PRODUCT CARRIERSPRODUCT CARRIERS),),3.  Brodovi za prijevoz kemikalija (3.  Brodovi za prijevoz kemikalija (CHEMICAL TANKERSCHEMICAL TANKERS),),44.  LNG .  LNG –– LIQUEFIED NATURAL GAS CARRIERS LIQUEFIED NATURAL GAS CARRIERS –– brodovi za prijevoz prirodnog brodovi za prijevoz prirodnog 

plina,plina,55.  LPG .  LPG ‐‐ LIQUEFIED PETROLEUM GAS CARRIERS LIQUEFIED PETROLEUM GAS CARRIERS –– brodovi za prijevoz naftnog brodovi za prijevoz naftnog 

plina,plina,6.   6.   OO OO –– ORE/OIL ORE/OIL –– brodovi za prijevoz rudabrodovi za prijevoz rudačče  i nafte e  i nafte –– kombinirani brodovi kombinirani brodovi 

sa pregradom u unutrasa pregradom u unutraššnjosti broda,njosti broda,7.  7.  OBOOBO –– OIL/BULK/ORE OIL/BULK/ORE –– brodovi za prijevoz nafte, brodovi za prijevoz nafte, žžitarica i rudaitarica i rudačče.e.

TANKERITANKERI

•• Prema veliPrema veliččini tankere moini tankere možžemo podijeliti na:emo podijeliti na:

1.1. OBALNI TANKERI OBALNI TANKERI do 6000 t. nosivostido 6000 t. nosivosti

2.2. MANJI TANKMANJI TANKERI od 6000 t. ERI od 6000 t. –– 35 000 t. nosivosti35 000 t. nosivosti

3.3. SREDNJI TANKERI SREDNJI TANKERI od 35.000 t. od 35.000 t. –– 80.000 t. nosivosti80.000 t. nosivosti

4.4. AFRAMAXAFRAMAX od 80.000 t. od 80.000 t. –– 110.000 t.110.000 t.

5.5. SUEZMAX SUEZMAX do 160.000 t.do 160.000 t.

6.6. VLCCVLCC –– Very Large Crude Carriers od 200.000 t. Very Large Crude Carriers od 200.000 t. –– 400.000 t.400.000 t.

7.7. ULCC ULCC –– Ultra Large Crude Carriers preko 400.000 t.Ultra Large Crude Carriers preko 400.000 t.

Tankeri danas podlijeTankeri danas podliježžu posebnim uvjetima u posebnim uvjetima zakonodavstva i mjerama klasifikacijskih zakonodavstva i mjerama klasifikacijskih drudrušštava koji propisuju:tava koji propisuju:

1.1. Ugradnja dvostrukog dna broda po cijeloj Ugradnja dvostrukog dna broda po cijeloj dudužžini,ini,

2.2. Ugradnja dvostruke oplate trupa,Ugradnja dvostruke oplate trupa,

3.3. Ugradnja tankova za balast vode.Ugradnja tankova za balast vode.

TANKERITANKERI

•• Nova generacija  tankera  su Nova generacija  tankera  su GREEN TANKERI GREEN TANKERI  kao  rezultat kao  rezultat strogih  propisa  u  svjetskim  lukamastrogih  propisa  u  svjetskim  lukama zbog nastalih zbog nastalih ekoloekološških katastrofa. Cilj je osigurati zakih katastrofa. Cilj je osigurati zašštitu mora i titu mora i priobalja od zagađenja naftom i naftnim derivatimapriobalja od zagađenja naftom i naftnim derivatima..

Odredbe EU su;Odredbe EU su;•• -- ne dopune dopuššta se ulazak u EU svim brodovima starijima ta se ulazak u EU svim brodovima starijima

od 15 godinaod 15 godina•• -- najstronajstrožže odluke odnose se na tankere koji moraju e odluke odnose se na tankere koji moraju

biti izgrađeni u potpunosti sa novim propisima biti izgrađeni u potpunosti sa novim propisima

NajveNajvećću opasnost predstavlja prijevoz teu opasnost predstavlja prijevoz tešško loko ložživog ulja. ivog ulja. EU nakon havarije broda EU nakon havarije broda ““ERIKAERIKA”” i broda i broda ““PRESTIGEPRESTIGE”” koji koji

su bili 26 godina stari prevozili tesu bili 26 godina stari prevozili tešško loko ložživo ulje i izazvali ivo ulje i izazvali ekoloekološšku katastrofu na atlantskim obalama ku katastrofu na atlantskim obalama ŠŠpanjolske i panjolske i Francuske donijela je paket mjera Francuske donijela je paket mjera ““ERIKA 1ERIKA 1”” i i ““ERIKA 2ERIKA 2””koji daje tokoji daje toččna uputstva brodarima i na uputstva brodarima i ččime se dva puta ime se dva puta godigodiššnje objavljuje crna, siva i bijela lista zemalja nje objavljuje crna, siva i bijela lista zemalja ččiji iji brodovi ne mogu ubrodovi ne mogu ućći u EU ako su na crnoj i sivoj listi.i u EU ako su na crnoj i sivoj listi.

Broj inspekcija u lukama i izvan njih pojaBroj inspekcija u lukama i izvan njih pojaččan je i dnevno se an je i dnevno se kontrolira ulazak brodova u pojedina mora kontrolira ulazak brodova u pojedina mora –– luke luke. .

RH također je donijela Zakon o postupnom iskljuRH također je donijela Zakon o postupnom isključčenju enju takvih tankera iz plovidbe i predviđene novtakvih tankera iz plovidbe i predviđene novččane kazne.ane kazne.

•• LNG  i  LPG brodovi  su brodovi  za prijevoz LNG  i  LPG brodovi  su brodovi  za prijevoz derivata  sirove  nafte:  butan,  metan  i derivata  sirove  nafte:  butan,  metan  i propan. Prijevoz  je zapopropan. Prijevoz  je započčeo poeo poččetkom 20 etkom 20 st., a najvest., a najvećći  izvoznici su Kuvajt, Saudijska i  izvoznici su Kuvajt, Saudijska Arabija,  Perzijski  zaljev,  AlArabija,  Perzijski  zaljev,  Alžžir,  Libija, ir,  Libija, Nigerija,  Indonezija  i  Australija.  Glavni Nigerija,  Indonezija  i  Australija.  Glavni uvoznici  su  SAD  i  Japan  koji  te  derivate uvoznici  su  SAD  i  Japan  koji  te  derivate koriste kao alternativnu energiju. koriste kao alternativnu energiju. 

MEĐUNARODNA POMORSKA MEĐUNARODNA POMORSKA ORGANIZACIJAORGANIZACIJA

•• 1948. godine na zasjedanju UN1948. godine na zasjedanju UN‐‐a u a u ŽŽenevi osniva se Međunarodna pomorska enevi osniva se Međunarodna pomorska organizacija organizacija ––International Maritime Organisation (I.M.O.) International Maritime Organisation (I.M.O.) 

•• I.M.O. ima sjediI.M.O. ima sjediššte u te u LondonuLondonu, a, a bavi se mjerama sigurnosti međunarodnog  bavi se mjerama sigurnosti međunarodnog pomorskog  prijevoza  i  pravnim  problemima  vezanim  za  odgovornost pomorskog  prijevoza  i  pravnim  problemima  vezanim  za  odgovornost  i i naknadu naknadu šštete ukoliko dođe do ekolotete ukoliko dođe do ekološške katastrofe potonuke katastrofe potonuććem tankera.em tankera.

•• I.M.O. uvodi mjere prevencije za tankerske katastrofe  i njihove I.M.O. uvodi mjere prevencije za tankerske katastrofe  i njihove posljedice, a posljedice, a bavi se i problemom bavi se i problemom ččiiššććenja tankera tj. naftnih spremnika. enja tankera tj. naftnih spremnika. 

•• I.M.O.  je donio I.M.O.  je donio Međunarodnu konvenciju o kontroli  i upravljanju brodskim Međunarodnu konvenciju o kontroli  i upravljanju brodskim balastnim  vodamabalastnim  vodama ččime  se  umanjuje ime  se  umanjuje  šštetan  utjecaj  prijenosa tetan  utjecaj  prijenosa  žživih ivih organizama putem balastnih voda. organizama putem balastnih voda. 

BALASTNE VODE BALASTNE VODE •• Balastne vode su ekoloBalastne vode su ekološški nerjeki nerješšiv problem. iv problem. 

•• Do 2014. godine  ispuDo 2014. godine  ispušštanje balastnih voda  iz  tankera tanje balastnih voda  iz  tankera mora se prema propisima izvrmora se prema propisima izvrššiti na 50 nautiiti na 50 nautiččkih milja kih milja od luke i 200 m dubine mora.od luke i 200 m dubine mora.

•• Nakon  2014.  godine  prema  pravilima  I.M.O.Nakon  2014.  godine  prema  pravilima  I.M.O.‐‐a a balastne vode balastne vode  ćće biti podvrgnute posebnoj tehnologiji e biti podvrgnute posebnoj tehnologiji proproččiiššććavanja.avanja.

TANKERSKE HAVARIJETANKERSKE HAVARIJE

1.1. Exson Valdez 1989., AljaskaExson Valdez 1989., Aljaska

2.2. Erika 1992., Sjeverna obala FrancuskeErika 1992., Sjeverna obala Francuske

3.3. Prestige 2002., Sjeverna obala Prestige 2002., Sjeverna obala ŠŠpanjolskepanjolske

•• Mjere Europske komisije u suradnji sa I.M.O.Mjere Europske komisije u suradnji sa I.M.O.‐‐m su slijedem su slijedećće:e:

1.1. Brodovi stariji od 15 godina  ne mogu uBrodovi stariji od 15 godina  ne mogu ućći u Europu,i u Europu,

2.2. Tankeri moraju imati dvostruku oplatu,Tankeri moraju imati dvostruku oplatu,

3.3. Izdaje se crna  i siva  lista od strane Europske komisije u kojoj Izdaje se crna  i siva  lista od strane Europske komisije u kojoj se objavljuju  zemlje se objavljuju  zemlje  ččiji brodovi  su  zastarjeli na pomorskom iji brodovi  su  zastarjeli na pomorskom trtržžiišštu.tu.

ŠŠIRENJE NAFTNE MRLJE NAKON NASUKAVANJA IRENJE NAFTNE MRLJE NAKON NASUKAVANJA EXSON VALDEZ EXSON VALDEZ 

TANKER PRESTIGETANKER PRESTIGE

PODRUPODRUČČJA NAJVEJA NAJVEĆĆIH IH TANKERSKIH NEZGODATANKERSKIH NEZGODA

NASUKAVANJENASUKAVANJE COSTA CONCORDIECOSTA CONCORDIE

PROJEKT DRUPROJEKT DRUŽŽBA ADRIABA ADRIA•• 2002. godine u Zagrebu potpisan je sporazum za 2002. godine u Zagrebu potpisan je sporazum za 

projekt  integracije  naftovoda projekt  integracije  naftovoda  ˝̋DruDružžba Adriaba Adria˝̋,  a ,  a potpisali  su  ga  Rusija,  Bjelorusija,  Ukrajina, potpisali  su  ga  Rusija,  Bjelorusija,  Ukrajina, SlovaSlovaččka, Mka, Mađarska  i Hrvatska  kroz  koje  prolazi ađarska  i Hrvatska  kroz  koje  prolazi naftovod, a glavna luka za ukrcaj bio bi Ominaftovod, a glavna luka za ukrcaj bio bi Omiššalj alj ––Krk. Krk. 

•• Projekt DruProjekt Družžba Adria je međunarodni projekt ba Adria je međunarodni projekt izvoza ruske nafte na svjetsko trizvoza ruske nafte na svjetsko tržžiiššte putem te putem naftovodnih sustava Drunaftovodnih sustava Družžba i Adria, u duljini od ba i Adria, u duljini od 3 200 km, od Samare u Rusiji, preko Bjelorusije, 3 200 km, od Samare u Rusiji, preko Bjelorusije, Ukrajine, SlovaUkrajine, Slovaččke, Mke, Mađarske i Hrvatske do ađarske i Hrvatske do Luke OmiLuke Omiššalj i Terminala Omialj i Terminala Omiššalj na otoku alj na otoku Krku. Krku. Put nafte ucrtan je na slici crvenom Put nafte ucrtan je na slici crvenom bojombojom. .

•• Predviđaju se koliPredviđaju se količčine od 5 milijuna tona ine od 5 milijuna tona godigodiššnje u prvoj fazi, 10 milijuna tona godinje u prvoj fazi, 10 milijuna tona godiššnje u nje u drugoj fazi i 15 milijuna tona godidrugoj fazi i 15 milijuna tona godiššnje u trenje u treććoj oj fazi. fazi.