Pomorski ratovi III

Poglavlje 11

Rat za američku samostalnost 1775-83

U Sjevernoj Americi, postepeno se razvijala francuska i engleska kolonijalna država.

Britanski parlament nameće kolonijama teške poreze, što je dovelo do rata s maticom zemljom.

Rat je prešao lokalne granice i postao rat evropskih sila: VB protiv Nizozemske, Francuske i Španjolske.

Glavna ideja rata bila je steći prevlast na moru. Rat vojnički završio neodlučeno, a britanske su kolonije u Americi stekle neovisnost.

Koalicijski ratovi protiv Francuske Republike 1792-1805

Savez između Austrije i Pruske doveli su do francuskog navještaja rata Austriji.

To je bio početak rata u koji su postepeno ulazili i drugi narodi - prva koalicija. Austrija je izborila pobjedu na kopnu i stekla: Veneciju, Istru, Kvarnerske otoke, Dalmaciju i Boku kotorsku.

Na poticaj VB stvara se druga koalicija protiv Francuske (VB, Austrija, Rusija, Portugal, Napulj i Turska). Francuski su vojni uspjesi prisilili Austriju na potpisivanje mira, čime se raspala koalicija protiv Francuske.

Nakon kapitulacije Francuske, VB je nezadovoljna uvjetima potpisanog mira, pa je novi rat samo pitanje vremena.

Rat završava za Austriju sklapanjem mira s Francuskom, po kojem Austrija gubi: Veneciju, Istru, Dalmaciju, jadranske otoke i Boku kotorsku. Napoleon ih je ujedinio u Ilirske pokrajine.

Bitke između Francuske i VB vode se u Egiptu - etapa u osvajanju Indije, a javlja se ideja o probijanju Sueza (probijen je 1869). 1798 Napoleon Bonaparte vodi francusku vojsku u Egiptu. Državnim udarom Napoleon postaje prvi konzul Francuske. 1804 Bonaparte je postao Napoleon I, kralj Francuza.

U trećem koalicijskom ratu dolazi do pomorske bitke kod Trafalgara, između britanske i francusko-španjolske flote. Bitka u kojoj je Nelson poginuo značila je početak vladanja Britanaca svim morima - Trafalgar Day .

Nelson's pre-battle prayer, inscribed on an oak timber from HMS Victory

Kontinentalna blokada. Bitkom kod Austrelitza Napoleon je postao gospodar Europe,

ali je VB bila gospodar na morima. Kako je Napoleon znao da bez prevlasti na moru neće pobijediti VB, odlučuje voditi rat protiv britanske pomorske trgovine, onemogućujući trgovinu s Kontinentom, što dovodi do krijumčarenja golemih razmjera.

Od 1806 razvijala se na čitavom Mediteranu protu-francuska pomorska aktivnost koju su predvodile britanska i ruska flota. Britanci su na Jadranu preuzeli dotadašnju ulogu Rusa; brojni gusarski brodovi ometali su francusku trgovinu. Vis je postao važno gusarsko uporište, jer se s njega lako mogla nadzirati francuska flota. To dovodi do bitke za Vis (1811) u kojoj su Britanci osigurali Vis za sebe.

Britanci uvode sistem licencija kojim daju dozvole neutralnim brodovima da prevoze njihovu robu. Krijumčarski centri bili su Helgoland, Hamburg, Malta i Solun.

Iako na moru nije bilo više većih bitaka, aktivnost britanske flote bitno je utjecala na tijek rata na kopnu. Blokadom francuskih i španjolskih gradova paralizirana je njihova pomorska trgovina.

Nakon “bitke naroda” kod Leipziga 1813, Napoleon se povlači preko Rajne, a 1814 se odriče krune. Nakon Napoleonova vratolomnog povratka u Pariz iz zatočeništva na Elbi, saveznici ga definitivno tuku u bitci kod Waterlooa, nakon čega rat završava sklapanjem mira.

Napoleon je ponovo u zatočeništvu ovog puta na udaljenom otoku u Južnom Atlantiku – sv. Heleni.

Longwood was Napoleon’s residence on Saint Helena from 1815 until his death six years later.

Pomorski ratovi prijelazne epohe

Poslije ratova protiv Napoleonove Francuske, u Sredozemlju operira samo britanska flota, te berberski (alžirski i marokanski) gusari.

Tada nastupa pola stoljeća manjih flotnih akcija prvenstveno VB (Opijumski rat protiv Kine, zauzimanje obala Burme...) i Francuske (akcije u Porugalu).

Viktorijanska era u Velikoj Britaniji

Vladanje kraljice Viktorije (1837-1901) znači novu fazu u razvoju britanskog pomorstva.

1852. počinje se graditi najveći brod 19. stoljeća Great Eastern. Održava se redoviti promet s Indijom i Australijom.

Dolazi do prijelaza od parobroda s kotačem na parobrod s vijkom (Archimedes, 1839).

Pomorski ratovi epohe brodova na mehanički pogon

Austrijsko-talijanski rat 1866Glavna austrijska ratna luka bila je Pula kamo je premješten

arsenal iz Venecije. Talijanska flota napada na Vis (jedrenjaci s parnim strojem) –

usprkos porazu Italija nakon sklapanja mira u Beču dobiva mletačko područje.

Rat Španjolske protiv SAD 1898

Kuba ima strateško značenje jer štiti ulaz u Meksički zaljev i prilaz Panamskom kanalu koji se počeo graditi 1882.

1895. izbio na Kubi ustanak protiv španjolske vlasti. To je bio pogodan trenutak za intervenciju SAD – bivša kolonija postaje kolonizator – počinje rat za novu podjelu kolonija.

Nove teorije o vođenju rata na moru

Osamdesetih godina 19. stoljeća u Francuskoj se razvija teorija o pomorskoj strategije tzv. Mlada škola (Jeune Ecole). Po njoj je osnovni cilj u pomorskom ratu uništiti protivnikovu pomorsku trgovinu - u oba svjetska rata tzv. podmornički ratu.

Usporedno s idejama Mlade škole razvija se krajem 19. stoljeća teorija o Pomorskoj moći (Sea Power), koju je postavio američki admiral Mahan - prevlast mogu ostvariti samo velike flote bojnih brodova uništavanje protivnika u generalnoj bitci (tzv. krstarički rat).

Situacija potkraj 19. i početkom 20. stoljeća

1854 Japan od je otvorio svoje luke stranoj trgovini. 1902 VB sklapa savez s Japanom protiv Njemačke i Rusije.

Dolazi do zaoštaravanja odnosa između VB, Francuske i Rusije, te pojave novog protivnika Njemačkog Carstava. Jak industrijski razvoj Njemačke dovodi do nastanka njemačkih kolonija Kamerun, Nova Gvineja... Njemačka flota postaje najbrojnija poslije britanske. 1895 pušten je u promet Kielski kanal.

Italija je ostala izvan podjele kolonija jer je bila zauzeta ujedinjenjem. Porazom kod Visa izgubila je prevlast na Jadranu. Italija osvaja kolonije u Crvenom moru - Etiopiju, Somaliju, te Libiju (Tripolitaniju).

Prvi svjetski rat

VB je izgrađivala svoju pomorsku moć. Flotnim je programom 1889 prihvaćena doktrina “standard dviju sila” po kojoj VB treba biti jača od dvije slijedeće najjače flote zajedno.

Najveća prijetnja VB je nagli pomorski uspon Njemačke. Britanska je tu prijetnju pokušala ukloniti sporazumima o razoružanju, a kad to nije uspjelo prihvaćena je utrka u naoružanju.

Povod za rat bio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda u Sarajevu, kada je AU objavila rat Srbiji. Rusija je naredila mobilizaciju, Njemačka objavila rat Rusiji i Francuskoj.

Dan kasnije u rat je stupila VB. Italija je objavila neutralnost.

Britanski Admiralitet je ispravno zaključio da prevlast na moru može postići širokom blokadom njemačke obale.

1918 Saveznici radi zaštite pomorskog prometa - prevoza američke robe u Europu i blokiranja njemačkih podmorničkih baza rade Sjevernu baraža dugu 240 NM).

Njemačka je mornarica operirala po doktrini malog rata (akcije lakih pomorskih snaga, podmornički i krstarički rat). Postojale su i pomoćne krstarice - trgovački brodovi neutralne zastave s lažnim ispravama, s maskiranim naoružanjem. 1917 Nijemci su odlučili slomiti VB neograničenim podmorničkim ratom.

Revolucionarni val potaknut februarskom revolucijom u Rusiji izazvao je ustanak mornara - Kielski ustanak, 1918, čime je počela novembarska revolucija u Njemačkoj.

Revolucionarni val zahvatio je i primorske centre u AU i prerastao u ustanak mornara u Boki kotorskoj.

Nakon potpisivanja primirja, Njemačka je Flota otvorenog mora odvedena u Scapa Flow gdje je razoružana i stavljena pod kontrolu britanske flote.

Britanci su njemačku flotu željeli uništiti, a ostali podijeliti je. Dilemu su riješili sami Nijemci. 1919 njemačke su posade same potopile svoje brodove.

Saveznici nisu priznali predaju AU flote Kraljevini SHS, već su je nakon nekoliko dan podijelili Britanci, Francuzi i Talijani.

Period između dvaju svjetskih ratova

Washingtonskim ugovorom o pomorskom razoružanju 1922, zemlje potpisnice su prihvatile proporcionalan odnos tonaže kapitalnih brodova.

No počinje obnova njemačke flote. 1939 Hitler daje prioritet flotnom programu “plan Z”. SAD i VB daju prednost izgradnji bojnih brodova, dok Japan posvećuje veliku pažnju izgradnji nosača aviona.

Pojavom novog oružja, lakih pomorskih snaga, podmornica i mornaričke avijacije bitno se izmijenilo pomorsko ratovanje. U pomorskoj strategijskoj teoriji sve se više ističe povezanost operacija na kopnu i na moru.

Drugi svjetski ratRat na otvorenom moru vodio se uglavnom za osiguranje

pomorskih komunikacija, a u obalnim je vodama dobio karakter amfibijskog rata.

Pitanja za ponavljanje1. Zašto je Egipat bio važan Napoleonu i Englezina? 2. Koja je najveća pomorska bitka u Engleskoj povijesti?3. Kako je Napoleon nastojao poraziti Englesku?4. Zašto je došlo dobitke kao Visa između Francuza i Engleza?5. Kakva je sudbina Napoleona nakon Bitke naroda?6. Što se događa s hrvatskim teritorijem u Napoleonovo doba?7. Što se naziva prijelaznom epohom u brodogradnji i brodarstvu. Koje su

tri inovacije u brodogradnji unaprijedile brodarstvo prijelaznog razdoblja.8. Koji je vladar zaslužan za ponovni uspon engleske mornarice u

prijelaznoj epohi. 9. Opišite englesku doktrinu standard dviju sila?10. Kako se vodio rat na moru u 1. svjetskom ratu? 11. Sudbina njemačke flote nakon 1. svjetskog rata? 12. Opišite situaciju u Svijetu između dva svjetska rata. 13. Kako se vodio rat na moru u 2. svjetskom ratu?