1. UVOD

Na početku poslovanja poduzetnik mora popisati svu imovinu i obaveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. Takav popis mora sastaviti krajem svake poslovne godine.

Izuzetno, poduzetnik može provoditi popis imovine i obaveza i tokom poslovne godine.Pored godišnjeg popisa, poduzetnik mora popisati imovinu i obaveze i u drugim slučajevima,

a naročito prilikom promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, otvaranja postupka likvidacije i stečaja.

U ovom seminarskom radu ću se baviti temom „Inventurisanje – popis imovine“ u kojem ću nastojati objasniti šta je popis imovine, šta obuhvaća i na koji način se provodi za pojedine vrste sredstava.

Inventura (popis imovine) je popis svih sredstava (imovine) i obaveza radi usklađivanja stvarnog stanja s knjigovodstvenim stanjem. Popis se obično provodi u četiri faze:

1. unošenje stvarnog količinskog stanja u popisne liste (brojenje, mjerenje, vaganje i popisivanje obveza);

2. upis cijena za sredstva i utvrđivanje vrijednosti u popisnim listama;3. upisivanje u popisne liste knjigovodstvenog stanja; i4. utvrđivanje inventurnih viškova i manjkova.

Popis imovine može biti: (1) redovan i (2) vanredan.

Redovni popis se obično provodi prije sastavljanje završnog bilansa stanja ili (ako je tako odlučeno) može se provoditi kontinuirano tokom cijele godine.

Vanredni popis se provodi u slučajevima stečaja ili likvidacije, statusnih promjena (spajanje i/ili razdvajanje i sl.) i u slučaju primopredaje dužnosti odgovornih osoba (najčešće je to djelomični popis).

3

2. REDOVITI GODIŠNJI POPIS IMOVINE I OBAVEZA

U federalnom Zakonu o računovodstvu i reviziji obaveza popisa imovine i i obaveza izričito se ne navodi, što znači da nisu predviđene ni sankcije za neprovođenje popisa. Ali, zahtjev za tačnost, kompletnost, istinitost i fer prezentiranje finansijskih izvještaja, teško se mogu ispuniti ako se prethodno, barem jednom godišnje, ne obavi popis imovine i obaveza.

2.1. SVRHA, OBVEZNICI, VRIJEME I PREDMET POPISA

2.1.1. SVRHA POPISA

Jedan od nužnih i pouzdanih načina provjere u knjigovodstvu iskazanih stanja imovine i obaveza je njihov fizički popis (inventura). Iz općeg zadatka knjigovodstva da evidentira sve nastale promjene u imovini (sredstvima), obavezama i kapitalu, proizilazi da bi u knjgovodstvu iskazana stanja trebala odražavati stvarna stanja imovine, obaveza i kapitala. Mada, u knjigovodstvu iskazna stanja mogu odstupiti od stvarnih stanja. Stepen vjerodostojnosti odnosno pouzdanosti knjigovodstvenih podataka je različit od jednog do drugog preduzeća.

Potreba za poređenjem iskazanih stanja u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem, utvrđenim fizičkim popisom, odnosno inventurom, proizilazi iz toga što su u knjigovodstvu iskazana stanja i promjene jednaka stvarnim stanjima i promjenama samo uz uslove:

1) da su dokumentima, odnosno knjigovodstvenim temljenicama, obuhvaćeni zaista svi nastali poslovni događaji,

2) da ti dokumenti sasvim tačno odražavaju nastale ekonomske promjene, i3) da su podaci iz dokumenata uredno i bez grešaka evidentirani u knjigovodstvu

preduzeća.

Iako se usavršavanjem organizacije poslovanja i organizacije računovodstva preduzeća umanjuje potreba za fizičkim popisom, ona se ne može otkloniti. Uz tu činjenicu, cilj je svake organizacije povećati stepen pouzdanosti knjigovodstvenih podataka, tj. svesti na najmanju mjeru odnosno isključiti mogućnost nastajanja razlika između stvarnih stanja i stanja iskazanih u knjigovodstvu.

Iz navedenih razloga godišnji popisi cjelokupne imovine i obaveza u knjigovodstvu postali su instrument usklađivanja iskazanih stanja imovine (sredstava) i obaveza u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem utvrđenim fizičkim popisom (inventurom).

Usklađivanjem iskazanih stanja imovine i obaveza u knjigovodstvu na datum popisa sa stvarnim stanjem koje je utvrđeno popisom na isti dan, postiže se istodobno i usklađivanjem iskazanog stanja kapitala u knjigovodstvu sa stvarnim stanjem.

4

Iz računovodstvene jednačine

proizilazi da se kapital ne popisuje. Kapital je ostatak imovine nakon umanjenja za obaveze koje su teret imovine preduzeća.

Imovina preduzeća je cjelina iz koje se ne mogu izdvojiti stavke koje pripadaju kapitalu. Popisom cjelokupne imovine preduzeća popisana je imovina kojoj su izvor obaveze i kapital. Bez popisa obaveza, odnosno bez stvarnog podatka o stvarnom stanju obaveza preduzeća na datum popisa, ne može se utvrditi niti stvarno stanje kapitala, pa i kada je popisom imovine utvrđeno stvarno stanje imovine preduzeća. Samo popis kojim su utvrđena stvarna stanja cjelokupne imovine i obaveza preduzeća na datum popisa postiže svoju svrhu.

Na temelju tih stvarnih stanja, stvarno stanje kapitala se utvrđuje prema već navedenoj jednačini:

Netačni popisi zbog nepotpunosti, grešaka i drugih razloga mogu dovesti do toga da se na temelju popisa ispravljaju tačnija odnosno realnija stanja u knjigovodstvu, zbog svođenja na nerealna, odnosno manje tačna stanja utvrđena popisom.

2.1.2. DATUM POD KOJIM SE OBAVLJA POPIS

Polazeći od svrhe popisa (utvrđivanje stvarnog stanja imovine i obaveza) i činjenice da se u finansijskim izvještajima za poslovnu godinu u bilansu iskazuje stanje imovine, obaveza i kapitala na dan 31.12. može se izvući zaključak da sveobuhvatnim popisom imovine i obaveza treba utvrditi stvarno stanje imovine i obaveza na dan 31.12.

Dakle, 31.12. je datum pod kojim se obavlja redoviti godišnji fizički popis imovine i obaveza. Popisom (inventurom) utvrđuje se stvarno stanje imovine i obaveza na dan 31.12. Popis imovine i obaveza pod 31.12. poslovne godine naziva se godišnji popis.

Osim, pod 31.12., preduzeća bi trebala popisivati svu svoju imovinu i obaveze na početku poslovanja, te kod statusnih promjena (spajanje, pripajanje, podjela i sl.). Pritom, pod početkom poslovanja, pa prema tome i danom pod kojim se obavlja popis, smatra se dan na koji je preduzeće steklo status pravne osobe, tj. prvi dan nakon upisa društva u registar društava (sudski registar).

Tokom poslovne godine potpuni popis imovine i obaveza trebaju obaviti preduzeća koja obavljaju statusne promjene spajanja, pripajanja i podjele.

5

KAPITAL = IMOVINA - OBAVEZE

Stvarno stanje kapitala = stvarno stanje imovine minus stvarno stanje obaveza

Preduzeća – poduzetnici moraju popisati svu imovinu i obaveze i prilikom otvaranja stečajnog postupka ili postupka likvidacije. U ovim slučajevima datum pod kojim se obavlja popis je datum statusne promjene odnosno datum otvaranja stečajnog ili likvidacionog postupka.

Preduzeća mogu provoditi redovni godišnji popis imovine i obaveza i tokom godine. To je tzv. kontinuirani popis odnosno kontinuirana inventura. Ovaj način popisivanja preduzeće treba utvrditi općim aktom. U ovom slučaju, za imovinu i obaveze koje su obuhvaćene popisom obavljenim u toku godine, preduzeće ne provodi nužno popis krajem godine. Krajem godine može se obaviti popis samo one imovine i obaveza koje nisu popisane tokom godine. Na taj način se udovoljava zahtjevu da sva imovina i sve obaveze trebaju biti popisane najmanje jednom godišnje, tj. da se knjigovodstveno stanje usklađuje sa stvarnim stanjem najmanje jednom godišnje.

2.1.3. DAN POPISA

Iako je već istaknuto kako se redovnim godišnjim fizičkim popisom cjelokupne imovine i obaveza utvrđuje stvarno stanje imovine i obaveza na dan 31.12., to ne znači da je taj dan ujedno i dan popisa. Naprotiv, najčešće sam dan 31.12. nije i dan fizičkog popisa. Pod danom popisa podrazumijeva se dan na koji se stvarno i obavlja popis imovine i obaveza. Kod mnogih preduzeća i drugih pravnih subjekata popis svih sredstava traje više dana pa i sedmica. Zbog toga, svako preduzeće treba utvrditi vrijeme popisa. Dakle, u skladu sa planom popisa u svakom preduzeću redoviti popis počinje određenog dana i traje potrebno vrijeme. U slučaju kada je dan popisa imovine prije 31.12., komisije za popis bi trebale u popisne liste unijete naknadno na temelju knjigovodstvenih dokumenata i podatke o promjenama koje su nastale između dana popisa i 31.12. Kako bi se izbjegli i smanjili poslovi oko naknadnog unošenja ovih podataka u popisne liste, preduzeća bi trebala dan popisa odrediti što bliže 31.12.

2.1.4. PREDMET POPISA

Popisom na 31.12. treba obuhvatiti cjelokupnu imovinu (sredstava) i obaveze preduzeća, kao i tuđa sredstva koja se u vrijeme popisa zateknu kod pravnog subjekta.

Prema tome, u konkretnom slučaju, sa stanjem na dan 31.12. predmet popisa su:- materijalna i nematerijalna stalna sredstva, dugoročna ulaganja i potraživanja;- tekuća sredstva u obliku zaliha, novca i potraživanja;- sredstva preduzeća koja se nalaze kod drugih po bilo kojoj osnovi (na posudbi, na

doradi, na putu, na čuvanju i dr.);- sredstva u izvanbilansnoj evidenciji;- dugoročne i kratkoročne obaveze;- tuđa sredstva koja se nalaze kod preduzeća (npr. roba u komisiji i konsignaciji,

sredstva primljena u najam, na posudbu, čuvanje, doradu i sl.).

6

Predmetom popisa trebaju biti sva sredstva preduzeća, bez obzira u kojem su pojavnom obliku i gdje se nalaze. Sredstva (stvari) koja su u vlasništvu preduzeća a koja se na dan popisa nalaze kod drugih također se trebaju uključiti u imovinu koja je predmet popisa.

Predmet popisa su i sva potraživanja i obaveze. Radi što tačnijeg iskazivanja potraživanja i obaveza, potrebno je identifikovati sve otvorene stavke, te po mogućnosti izvršiti njihovo usaglašavanje sa poslovnim partnerima. U praksi se u tu svrhu obično koristi obrazac „Izvadak otvorenih stavki“ - IOS, koji vjerovnik dostavlja dužniku.

Popisom se obuhvaćaju i sredstva koja se nalaze u izvanbilansnoj evidenciji (bonovi i druge vrijednosnice u blagajni, mjenice kao osiguranje plaćanja, akceptni nalozi i dr.).

Preduzeće kod koje se nalaze tuđa sredstva kao npr. sredstva uzeta u najam, čuvanje, popravak, proizvodi i roba u komisiji i slično, dužno je ta sredstva popisati posebno za svaku osobu kojoj ta imovina pripada. Popisne liste se dostavljaju preduzećima kojima pripadaju sredstva. Kod tih preduzeća ove se popisne liste uključuju u njihovu dokumentaciju o popisu. Ugovorom između stranaka može se utvrditi da poslove popisa ovih sredstava obavljaju i zajedničke popisne komisije ili komisija vlasnika.

2.2. PREDRADNJE POPISU

7

U predradnje za redoviti fizički popis imovine i obaveza spada i samo donošenje odluke o popisu ili plana popisa. U ovim i drugim aktima preduzeća moraju se utvrditi i razgraničiti zadaci pojedinih popisnih komisija na jednoj strani, zatim zadaci pojedinih rukovoditelja, osoba materijalno zaduženih za sredstva koja su predmet popisa, te zadaci djelatnika odgovornih za knjigovodstvenu evidenciju.

Priprema popisnih komisija uključuje upoznavanje svih članova sa svrhom fizičkog popisa, sa sadržajem njihovog zadatka, njihovom odgovornošću i drugim pitanjima važnim za pouzdan i pravodoban popis. Kao oblik pripreme članova popisnih komisija može se koristiti i provedbena uputa stručno odgovorne osobe za organizaciju i provođenje popisa.

U pripremne radnje popisa spada i priprema popisnih lista odgovarajućih sadržaja za pojedine vrste imovine.

2.2.1. ODLUKA O POPISU I IMENOVANJU KOMISIJE ZA POPIS

Koje tijelo u preduzeću donosi odluku o popisu i imenuje komisiju za popis, pitanje je koje treba regulisati općim aktom društva. U praksi, najčešće ovlaštenje za donošenje odluke o popisu, kao i za imenovanje komisije za popis da je se direktoru preduzeća, odnosno rukovoditelju pravne osobe. Tijelo (direktor, uprava, nadzorni odbor i sl.) kojem je općim aktom dato ovlaštenje, donosi odluku o godišnjem popisu i odluku – rješenje o osnivanju potrebnog broja komisija za popis, bilo odvojeno (kao dva posebna akta) ili, što je praktičnije, kao jedan akt (PRILOG 1 – Odluka o godišnjem popisu i osnivanju komisije za popis).

PRILOG 1 – Odluka o godišnjem popisu i osnivanju komisije za popis

8

ODLUKA O GODIŠNJEM POPISU I OSNIVANJU KOMISIJA ZA POPIS

I.Sa stanjem na dan 31.12.2008. godine obavit će se redoviti godišnji popis: 1) stalnih

nematerijalnih sredstava, 2) stalnih materijalnih sredstava, 3) dugoročnih ulaganja i potraživanja, 4) zaliha, 5) tekućih potraživanja, 6) novca i novčanih ekvivalenata, 7) obaveza.

II.Organizacijom popisa rukovodi direktor.

III.Za obavljanje popisa osnivaju se sljedeće komisije:1. Glavna komisija za popis*:

Predsjednik _______________________Član _____________________________Član _____________________________Zamjenik člana _________________

(*Ova se komisija obično osniva u srednje velikim i velikim preduzećima).2. Komisija za popis stalnih nematerijalnih materijalnih sredstava:

Predsjednik _______________________Član _____________________________Član _____________________________Zamjenik člana _________________

3. Komisija za popis zaliha:Predsjednik _______________________Član _____________________________Član _____________________________Zamjenik člana _________________

4. Komisija za popis novčanih sredstava, ulaganja, potraživanja i obaveza:Predsjednik _______________________Član _____________________________Član _____________________________Zamjenik člana _________________

IV.Popis će se obaviti u svim poslovnim dijelovima preduzeća (pogonima, uredskim i

pomoćnim prostorima, skladištu zaliha, blagajnama).

V.

9

Uprava preduzeća se ovlašćuje da svojim pismenim rješenjem može dopuniti pojedinu komisiju ako se iz bilo kojeg razloga za to ukaže potreba.

VI.Popis će se obaviti u periodu od 15.12.2008. do 15.01.2009. godine. Pojedinačne rokove za

popis utvrdit će pojedina komisija u svojim planovima rada.

VII.Uprava preduzeća je obavezna u roku od 3 dana od donošenja ove odluke izdati pojedinačna

rješenja o imenovanju popisnih komisija, a u roku od 8 dana od donošenja ove odluke i pisane upute o provođenju redovitog godišnjeg popisa.

VIII.Glavna komisija za popis je obavezna, temeljem planova komisija za popis, koordinirati rad

komisija, te im pružiti stručnu pomoć.

IX.Izvještaje o izvršenom popisu predsjednici pojedinih komisija trebaju dostaviti predsjedniku

glavne komisije najkasnije do 23.01.2009. godine.

X.Glavna komisija za popis sastavlja elaborat o popisu, kojeg predsjednik po završetku,

zajedno sa izvještajima o izvršenom popisu pojedinih popisnih komisija dostavlja predsjedniku Uprave društva najkasnije do 30.01.2009. godine. Uz izvještaje treba priložiti i specifikaciju popisnih lista po mjestima popisa, analitičkim i sintetičkim kontima glavne i pomoćnih knjiga, izjave odgovornih osoba, obrazloženja nastalih razlika i prijedloga o otpisima, te druga zapažanja u vezi s popisom.

DIREKTOR:

Za provođenje popisa sredstava i obaveza preduzeće, kao i svaki drugi pravni subjekt, osniva potreban broj stalnih (najčešće kod kontinuiranog popisa) ili povremenih komisija. U popisne

10

komisije se mogu uključiti i osobe koje nisu zaposlene u preduzeću. Svaka popisna komisija trebala bi imati najmanje tri člana, odnosno predsjednika i dva člana. Rješenje o određivanju predsjednika i članova pojednih komisija donosi za to mjerodavno tijelo u preduzeću. To može biti direktor, nadzorni odbor ili drugo za to ovlašteno tijelo odnosno subjekt.

2.2.2. ZADACI KOMISIJE ZA POPISPrema redoslijedu poslova rad komisije za popis obuhvaća:

Uz navedeni sadržaj rada popisnih komisija posebno se valja naglasiti da podatke iz knjigovodstva u popisne liste ne unose djelatnici iz knjigovodstva nego popisna komisija. Na ovaj način se izbjegava mogućnost krivotvorenja odnosno prilagođavanja knjigovodstvenih podataka podacima utvrđenim popisom i, naravno, obratno. Pri popisu sredstava valja znati da knjigovodstveni podaci pokazuju koliko bi trebalo biti stanje sredstava, a stanje utvrđeno popisom pokazuje koliko stvarno ima sredstava. Krivotvorenjem knjigovodstvenog stanja pri unosu u popisnu listu utiče se na tačnost utvrđivanja inventurnih razlika, tj. na utvrđivanje manjkova i viškova. Krivotvorenjem knjigovodstvenog stanja imovine mogu se prikrivati manjkovi i viškovi.

2.2.3. OBRASCI ZA POPIS – POPISNE LISTE

11

U rješenju kojim se imenuje predsjednik i članovi komisije treba se navesti: predmet i mjesto popisa, zadaci članova komisije, vrijeme odnosno dan popisa, rok za predaju izvještaja o popisu, odgovorna osoba za organizaciju i stručni nadzor popisa u preduzeću i drugi važni detalji za popis.

5) Vrijednosni obračun stvarnog stanja i inventurnih razlika koji uključuje unošenje podataka o cijenama po kojima se u knjigovodstvu vode stavke u popisu, te razlika manjkova i viškova u novčanim iznosima;

6) Utvrđivanje i opis uzroka zbog kojih su nastale razlike između stanja po popisu i knjigovodstvenog stanja;

7) Potpisivanje popisnih lista.

1) Utvrđivanje stvarnog stanja, mjerenjem, prebrojavanjem, uz potanji opis sredstava i unošenje tih podatak, u naturalnom obliku, u popisne liste;

2) Upis naturalnih promjena nastalih od dana popisa do određenog dana pod kojim se popis obavlja, tj. do 31.12.;

3) Unošenje u popisne liste stanja iskazanih u knjigovodstvu u naturalnim jedinicama i u novčanim iznosima;

4) Utvrđivanje naturalnih razlika između stanja utvrđenog popisom i knjigovodstvenog stanja (viškovi ili manjkovi);

Popisom utvrđeno stanje sredstava i obaveza iskazuje se u posebnim obrascima – popisnim listama. U popisne liste se unose odgovarajući podaci za svaku pojedinu vrstu sredstava i obaveza. Tako npr. za sredstva u materijalnom obliku (zalihe, oprema i dr.) unose se sljedeći podaci: naziv i vrsta sredstva, jedinica mjere i nomenklature brojeva, te cijena i stvarno stanje utvrđeno fizičkim popisom.

Uobičajeno je da se popisne liste sačinjavaju i rekapituliraju po pojedinim sintetičkim kontima na kojima se u knjigovodstvu vode sredstva i obaveze koje su predmet popisa. Popisne liste se mogu grupisati i po analitičkim kontima.

U posebne popisne liste unose se:- Sredstva koja pripadaju preduzeću, ali se na dan popisa nisu nalazila kod njega

(sredstva na posudbi, na doradi, na putu, na čuvanju i dr.);- Sredstva koja su se na dan popisa našla kod preduzeća, a koja su u vlasništvu drugih

osoba (sredstva uzeta u najam, čuvanje, popravak, proizvodi i roba u komisiji i dr.);- Sredstva čije su vrijednosti umanjene zbog oštećenja, neispravnosti, zastarjelosti i sl.;- Gotov novac i druge vrijednosti u blagajni, čekovi, mjenice, obveznice i drugi

vrijednosni papiri i strana sredstva plaćanja;- Potraživanja i obaveze za koje ne postoji uredna dokumentacija.

Pored toga, preduzeće može općim aktom odrediti i druge slučajeve u kojima se sačinjavaju posebne popisne liste.

Popisne liste se popunjavaju kopirnim putem u potrebnom broju primjeraka, a najmanje jedan primjerak se osigurava za knjigovodstvo preduzeća.

U slučaju grešaka nastalih prilikom upisa podataka u popisne liste, ispravke se unose precrtavanjem i to na način da precrtani iznosi ostanu čitljivi. U tom slučaju, komisija za popis bi trebala u svom izvještaju obrazložiti učinjene ispravke.

Na kraju, popisne liste potpisuju članovi komisije za popis.

2.3. POPIS STALNIH SREDSTAVA

12

MRS 1 (tač. 68.) zahtijeva odvojeno objavljivanje sljedećih oblika dugotrajne imovine (stalnih sredstava):

U postupku popisa potrebno je posebno provjeriti:- Ažurnost i usklađenost podataka u analitičkim evidencijama stalnih sredstava i

podataka u glavnoj knjizi;- Ispravnost utvrđivanja knjigovodstvene vrijednosti, te obračuna prethodnih otpisa

(amortizacija);- Ispravnost razgraničenja troškova na troškove koji se kapitaliziraju i iskazuju kao

imovina i troškove koji se iskazuju kao rashodi tekućeg razdoblja;- Opravdanost za daljnjim iskazivanjem u imovini (sredstvima) odnosno potrebu za

otpisom pojedinih oblika stalnih sredstava.

2.4. POPIS ZALIHA

MRS 2 (tač. 6) zalihe definiše kao sredstva:(a) koja se drže radi prodaje redovnom poslovanju (trgovačka roba);(b) u procesu proizvodnje namijenjene prodaji; ili(c) u obliku osnovnog ili pomoćnog materijala koji se troši u proizvodnom procesu odnosno

pri pružanju usluga.Zalihe se vrednuju po trošku nabavke ili po neto prodajnoj vrijednosti ovisno od toga šta je

niže. Neto prodajna vrijednost je procijenjena prodajna cijena u toku redovnog poslovanja umanjena za procijenjene troškove dovršenja i procijenjene troškove neophodne da se ostvari prodaja.

Pod troškovima nabavke zaliha podrazumijevaju se ukupni troškovi kupovine, troškovi konverzije i drugi troškovi koji nastaju u procesu dovođenja zaliha na njihovu sadašnju lokaciju (skladište) i u stanje za namjeravanu upotrebu. Troškovi kupovine uključuju: kupovnu cijenu (fakturna vrijednost materijala, umanjena za ugovorene popuste), carine i druge uvozne pristojbe, bespovratne poreze, troškove prevoza, osiguranja, utovara i istovara, posebne troškove ambalaže i druge troškove koji se izravno mogu dodati troškovima nabavke.

13

Nematerijalna imovina; Nekretnine, postrojenja i oprema; Biološka imovina; Finansijska imovina (uz odvojeno objavljivanje iznosa ulaganja koji se

obračunavaju korištenjem metoda udjela); Ulaganja u nekretnine; Sredstva klasificirana koja se drže radi prodaje i iznos sredstava koja su uključena

u grupu za otuđenje.

Zalihe se u knjigovodstvu evidentiraju na sljedećim kontima ili skupinama konta:101 – Sirovine i materijali102 – Rezervni dijelovi103 – Sitan inventar, auto gume i ambalaža11 – Proizvodnja12 – Proizvodi13 – Trgovačka roba

Kod velikog broja preduzeća (naročito kod proizvođačkih i trgovačkih preduzeća) zalihe čine značajni iznos u strukturi imovine. Stoga je utvrđivanje njihovog fizičkog postojanja tj. stvarnog stanja usko povezano s iskazivanjem rezultata poslovanja. Popisom zaliha treba utvrditi: njihovo fizičko postojanje (izraženo naturalno – stvarno stanje), njihovo vlasništvo (tuđa imovina se popisuje izdvojeno) i njihovu upotrebljivost (mogućnost upotrebe, za dalju proizvodnju, prodaju, i sl.).

Kod velikog broja preduzeća ispravan popis zaliha je uslovljen nizom specifičnosti u poslovanju i organizaciji preduzeća te naturalnim oblikom zaliha (rastresite, tekuće, komadne i sl.). Stoga je potrebno u općem aktu utvrditi:

a) metode za mjerenje odnosno procjenu glomaznog materijala ili ostalih zaliha čije bi mjerenje, vaganje i dr. stvaralo posebne troškove;

b) način uzimanja uzorka za određene vrste zaliha;c) slučajeve u kojim je potreban izvještaj stručnjaka za određenu zalihu (npr. laboratorijski

nalaz za neku sirovinu) itd.

Ako se zalihe popisuju prema stanju na dan prije 31.12. tada se u popisne liste uključuju i promjene do 31.12. Popisom utvrđenom stanju dodaju se svi prijemi (ulazi materijala) i oduzimaju se sve izdatnice (izlazi materijala) do 31.12. Ako se zalihe popisuju poslije 31.12. popisanom stanju zaliha nakon 31.12. dodaju se sve izdatnice (izlazi), a oduzimaju svi prijemi (ulazi) od 31.12. do dana popisa.

2.5. POPIS NOVCA I NOVČANIH EKVIVALENATA

Prema MRS-u 7, novac obuhvaća novac u blagajni i depozite po viđenju. Novčani ekvivalenti definisani su, pak, kao kratkoročna, visokolikvidna ulaganja koja se mogu brzo konvertovati u poznate iznose novca, uz beznačajan rizik od promjene vrijednosti.

U praksi naših preduzeća, kao novčana imovina najčešće se pojavljuju: novac (gotovina) u blagajni, novac na žiro-računu i drugim računima kod banaka i novčana sredstva u vidu oročenih depozita. Novčani ekvivalenti rjeđe su zastupljeni.

14

Međutim, bilo koji od nabrojanih oblika novca i novčanih ekvivalenata koji se pojavi na dan 31.12. treba biti predmetom popisa.

2.6. POPIS POTRAŽIVANJA I OBAVEZA

Kod popisa potraživanja i obaveza predmetom popisa su potraživanja i obaveze iskazane u knjigovodstvu na dan 31.12.

U popisne liste komisija unosi podatke iz analitičkih evidencija kupaca i dobavljača (salda konta kupaca i dobavljača, i ostalih potraživanja i obaveza) nakon što su provedena knjiženja pod 31.12.

Usklađivanje stanja potraživanja (tzv. izdaci otvorenih stavki) među poslovnim partnerima provodi se prema potrebi, dakle nije obavezno.

Prilikom popisa potraživanja preporučljivo je preispitati kvalitet potraživanja s obzirom na njegovo dospijeće i bonitet dužnika, kako bi se istovremeno mogla procjenjivati naplativost takvog potraživanja, te predložiti njegovu ispravku odnosno otpis.

Posebnu pažnju treba pokloniti potraživanjima koja su sumnjiva, nenaplativa ili zastarjela. Za ova potraživanja u izvještaju o popisu, osim posebnih pregleda, treba dati prijedlog za ispravku vrijednosti ili otpis. Uz to treba ustanoviti i odgovornost radnika za nastalo stanje.

U skladu sa odredbama Zakona o porezu na dobit („Sl. Novine FbiH“, br. 97/07 i 14/08) porezno su priznata sumnjiva i sporna potraživanja za koje je ispunjen bilo koji od sljedećih uslova: (1) potraživanja nisu naplaćena u roku od 12 mjeseci od datuma dospijeća, (2) obveznik je utužio potraživanje ili podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu, (3) pokrenut je postupak prinudne naplate potraživanja, (4) potraživanja su prijavljena stečajnom postupku nad dužnikom, i (5) postignut je sporazum sa dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije. Prema tome, kada nije ispunjen niti jedan od navedenih uslova otpis potraživanja bi se tretirao kao porezno nepriznat rashod u poreznom bilansu obračunskog perioda u kojem je izvršen.

Nakon obavljenog upisa svih potraživanja sastavlja se rekapitulacija po određenim kontima glavne knjige i utvrđuju se razlike u vrijednosti iskazanih potraživanja i realnih potraživanja prema popisu. Potraživanja za koja ne postoji uredna dokumentacija komisija za popis iskazuje u posebnim popisnim listama.

15

Popisne liste za potraživanja ili obaveze mogu sadržavati sljedeće elemente: naziv kupca (dobavljača), osnova potraživanja (obaveze), dokument, datum nastanka dužničko-vjerovničkog odnosa, rok naplate (datum dospijeća), iznos potraživanja (obaveze), pravo na kamatu, te datum usklađivanja stanja.

Kod iskazivanja stanja potraživanja iz inostranstva osim podataka u KM treba iskazati podatke o iznosu potraživanja u stranoj valuti, kao i vrijednost potraživanja po srednjem kursu poslovne banke za određenu stranu valutu na dan 31.12.

Popisom obaveza obuhvaćaju se sve obaveze koje su iskazane na odgovarajućim kontima na dan 31.12. To su obaveze iskazane na kontima klase 5, bez obzira na to radilo se o obavezama koje su dospjele ili koje nisu dospjele prema građanima, građanskim pravnim ili stranim subjektima.

Popis obaveza treba se izvršiti na isti način kao i popis potraživanja. U pogledu obaveza u stranim valutama, kao i kod potraživanja, moraju se na dan 31.12. preračunati na domaću valutu po srednjem kursu poslovne banke.

Komisija za popis treba utvrditi podmiruju li se obaveze u skladu sa preuzetim obavezama u ugovorima i prema odgovarajućim propisima (porezi, doprinosi i slično). Komisija utvrđuje prijedlog obaveza za otpis za koji ne postoji dokumentovan dokaz o njihovoj osnovi, ili obaveza kojima je istekao rok u kojem zastarijevaju.

U izvještaju o popisu potraživanja i obaveza komisija bi trebala iznijeti i svoja zapažanja u pogledu:

- ažurnosti i urednosti u sastavljanju i dostavljanju knjigovodstvenih isprava na kojima se temelje knjiženja o potraživanjima i obavezama i odgovornostima pojedinih službi i radnika;

- ažurnosti vođenja knjigovodstvene evidencije;- mjera koje se poduzimaju radi naplate odnosno podmirenja obaveze;- uzroka zbog kojih su nastala sumnjiva, sporna, nenaplativa i zastarjela

potraživanja i odgovornosti o tom pitanju.

2.7. IZVJEŠTAJI KOMISIJA O OBAVLJENOM POPISU

16

Uz same popisne liste u kojima su iskazani rezultati popisa, tj. stvarno stanje, knjigovodstveno stanje i razlike između tih stanja, svaka komisija treba u pisanom obliku sastaviti i izvještaj o obavljenom popisu. Može se kratko reći da je svrha izvještaja da se tijelo koje razmatra izvještaj o popisu upozna i sa razlozima nastanka inventurnih razlika i s drugim činjenicama uočenim tokom popisa. Iako se kod svake komisije, ovisno o predmetu popisa, javljaju specifičnosti koje treba naglasiti, ipak postoje, tako reći, opća pitanja na koja se mora odgovoriti u izvještaju. Uvažavajući svrhu popisa izvještaji komisija o obavljenom popisu trebaju sadržavati:

Izvještaji o obavljenom popisu zajedno s popisnim listama dostavljaju se tijelu mjerodavnom za razmatranje rezultata popisa i za odlučivanje o popisu. Rok za dostavu izvještaja utvrđuje se aktom preduzeća. Pri utvrđivanju ovog roka treba voditi računa o tome da to mora biti primjereno roku za izradu finansijskih izvještaja za poslovnu godinu. U PRILOGU 3 dat je

17

mišljenje komisije i posebno djelatnika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednostima o utvrđenim manjkovima i viškovima, o uzrocima i primjerenosti tih razlika, vrstama raspoloživih sredstava, opsegu prometa i slično;

mišljenje i podatke o stvarnom kalu, rastepu, kvaru i lomu i razlikama u odnosu na veličine dozvoljenog kala, rastepa, kvara i loma prema općem ili drugom aktu preduzeća. Potrebno je dati ocjenu primjerenosti stopa ili na drugi način izražene veličine kala, rastepa, kvara i loma, te o uslovima čuvanja i manipulacijama pojedinih upotrebnih vrijednosti;

za utvrđene viškove i manjkove potrebno je iskazati opseg zamjena pojedinih sličnih vrsta odnosno dimenzija istovrsnog mataerijala, sitnog inventara, proizvodnje, proizvoda i robe. Prijeboj viškova s manjkovima je dozvoljen samo pri očitoj zamjeni sličnih vrsta odnosno dimenzija;

prijedlog za ispravku vrijednosti (umanjenje sredstava odnosno vrijednosno usklađenje) i trajni otpis odnosno rashodovanje pojedinih sredstava s objašnjenjem razloga;

mišljenje o primjerenosti i pravovremenosti poduzetih mjera za naplatu dospjelih nenaplaćenih potraživanja, s posebnim osvrtom i iskazom potraživanja čija je naplata otežana ili onemogućena. Za potraživanje je potrebno dati i prijedloge ispravke vrijednosti i trajnog otpisa s posebnim iskazivanjem zastarjelih potraživanja;

sve navedeno u prethodnoj alineji potrebno je učiniti i za obaveze; prijedloge za knjiženja inventurnih razlika, odnosno viškova i manjkova; prijedloge i primjedbe organizaciono-kontrolne i druge prirode relevantne za

nadzor nad materijalnom imovinom, novcem, potraživanjima i obavezama preduzeća;

druga zapažanja u vezi s popisom.

primjer izvještaja o izvršenom popisu zaliha, uz napomenu da ostale komisije, uključujući i glavnu komisiju, sastavljaju svoje izvještaje na sličan način.

3. ZAKLJUČAK

Tema ovog seminarskog rada je bila „Popis imovine“. Kroz ovaj rad sam nastojala objasniti osnovne pojmove i način provođenja popisa imovine. Kroz isti se može zaključiti da je popis

18

imovine opsežan i odgovoran posao koji, ukoliko se provodi na brzinu i površno, na kraju rezultira neurednim, netačnim i nepotpunim podacima o stanju imovine u preduzeću.

Popis imovine se obavlja kako bi se ustanovili viškovi i manjkovi sredstava i obaveza u preduzeću. Viškovi se javljaju u onim slučajevima kada je stvarno stanje sredstava utvrđeno popisom veće od knjigovodstvenog stanja.

Popisna komisija zadužena za opis u svom izvještaju o izvršenom popisu daje mišljenje o uzrocima viškova i mjerama za njihovo uklanjanje. Knjiže se u korist vanrednih prihoda. U slučaju manjkova stvarno stanje sredstava utvrđeno popisom manje je od knjigovodstvenog stanja.

Komisija za popis u izvještaju o izvršenom popisu daje mišljenje o uzrocima manjkova te o mjerama za njihovo suzbijanje i uklanjanje. Ukazuje se na objektivne okolnosti pod kojima su nastali manjkovi te propuste odgovornih osoba. Manjkovi se knjiže na teret vanrednih rashoda ako su nastali iz objektivnih okolnosti. Ako su manjkovi rezultat propusta odgovornih osoba tada se knjiže na teret odgovornih osoba.

Detaljno je opisan postupak popisa imovine za vrste sredstava (imovine) i obaveza: na koji način se provodi popis, kako se popisuju pojedine vrste sredstava i koji su zadaci određeni komisija za popis, te na kraju je dat i praktičan primjer (izgled) izvještaja o popisu zaliha. Inventura (engl. stock-taking, njem. Bestandsaufnahme, Inventur) je popis svih sredstava (imovine) i obveza radi usklađivanja stvarnog stanja s knjigovodstvenim stanjem. Inventura se obično provodi u četiri faze:1. unošenje stvarnog količinskog stanja u popisne liste (brojenje, mjerenje, vaganje i popisivanje obveza); 2. upis cijena za sredstva i utvrđivanje vrijednosti u popisnim listama;3. upisivanje u popisne liste knjigovodstvenog stanja; i4. utvrđivanje inventurnih viškova i manjkova.

Inventura može biti:1. redovna i2. izvanredna.

Redovna se obično provodi prije sastavljanja završne bilance stanja ili (ako je tako odlučeno) može se provoditi kontinuirano u toku cijele godine.

Izvanredna inventura provodi se u slučajevima stečaja ili likvidacije, statusnih promjena (spajanja i/ili razdvajanja i sl.) i u slučaju primopredaje dužnosti odgovornih osoba (najčešće je to djelomična inventura).

Kao rezultat provedene inventure javljaju se inventurni viškovi i inventurni manjkovi. Inventurni viškovi javljaju se u onim slučajevima kada je stvarno stanje sredstava utvrđeno popisom veće od knjigovodstvenog stanja.

Inventurna komisija zadužena za opis u svom izvještaju o izvršenom popisu daje mišljenje o uzrocima viškova i mjerama za njihovo uklanjanje. Knjiže se u korist izvanrednih prihoda. U slučaju inventurnih manjkova stvarno stanje sredstava utvrđeno popisom manje je od knjigovodstvenog stanja.

19

Komisija za popis u izvještaju o izvršenom popisu daje mišljenje o uzrocima manjkova te o mjerama za njihovo suzbijanje i uklanjanje. Ukazuje se na objektivne okolnosti pod kojima su nastali manjkovi te propuste odgovornih osoba. Manjkovi se knjiže na teret izvanrednih rashoda ako su nastali iz objektivnih okolnosti. Ako su manjkovi rezultat propusta odgovornih osoba tada se knjiže na teret odgovornih osoba.

4. LITERATURA

1. Stevan Beslać, „Osnove računovodstva“ Banja Luka: Komesgrafika, 2007.

20

2. mr. sc. Željko Bošnjak, Gabriela Čilić, Dragan Gabrić, Augustin Mišić „Predbilansne radnje i porezne prijave“, Mostar, 2008.

3. prof. dr Janko Klobučar, „Računovodstvo“ Ekonomski fakultet Sarajevo, 2008.

4. Internet:http://www.poslovniforum.hr/about/popis_imovine.asphttp://www.mibra.hr/informacije/godisnji_popis_imovine_i_obveza.htmlhttp://limun.hr/main.aspx?id=32718&Page=2http://www.link-elearning.com/linkdl/elearning/jedinica.php?IDJedinice=4497http://www.maloprodaja.info/Help/Inventure.htmhttp://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-i/web/inventura

21