Poslovna Logistika Pitanja i Odgovori (Menađment, Ekonomija)

8/17/2019 Poslovna Logistika Pitanja i Odgovori (Menađment, Ekonomija)

1/50

Sveučilište u Zadru Odjel za ekonomiju

Poslovna ligistika

Pitanja i odgovori za kolokvij iz kolegija POSLOVNA LOGISTIKA


2/50

Pitanja:1 Koje su temeljne zakonitosti poslovne logistike? ............................................................................ 4

2 Obrazložite odnos ponude i potražnje prometne usluge u robnom prometu. ............................... 4

3 Obrazložite odnos ponude i potražnje prometne usluge u putničkom prometu. .......................... 44 Objasnite teoretski i aplikativno sintagmu „supstitucija prijevoza komunikacijama“ .................... 55 Nabrojite naturalne i financijske pokazatelje u poslovanju logističke tvrtke. ................................ 56 Objasnite etimologiju pojma „logistika“glede tehnoloških posebnosti prometnih grana. ............. 67 Što je optimizacija logističkog lanca? .............................................................................................. 68 Koji fiksni i varijabilni troškovi opterećuju prijevoznu uslugu? ....................................................... 79 Objasnite subordinaciju u logistici međunarodnog otpremništva. ................................................. 810 Objasnite angloameričko tumačenje odnosa „prijevoza“ i „poslovne logistike“ ........................ 911 Objasnite interdisciplinarnost tehnologije prometa. .................................................................. 9

12 Objasnite transdisciplinarnost tehnologije prometa. ............................................................... 10

13 Koja je koleracija prometa kao tercijarne kategorije u odnosu na druge djelatnosti? ............. 10

14 Specificirajte povijesne epohe u razvitku prometne djelatnosti s ekonomskog gledišta. ........ 1215 Navedite praktične primjere mikro i makrologistike. ................................................................ 1216 Koja je uloga, funkcije, struktura i kriteriji za izgradnju RTC-a (robnotransportnih centara)?.. 13

17 Što je interprodukcija u kontekstu prometne tehnologije? ...................................................... 1418 Objasnite konkurentnost i komplementarnost prometnih usluga. .......................................... 14

19 Koja je ideja vodilja „desk to desk“ procedure u logističkim lancima? ..................................... 1520 Što je obuhvaća menadžment logističkih procesa u multimodalnom transportu? .................. 1621 Definirajte i obrazložite tehnološke procese u tzv. povratnoj logistici. ................................... 1622 Objasnite sustav pravodobne proizvodnje u kontekstu poslovne logistike. ............................. 17

23 Što je mrežno planiranje i transportna matrica? ...................................................................... 1724 Objasnite dijagramom diferencijalne tarife u prijevozu roba. .................................................. 18

25 Kako se izračunava transportni rad u putničkom i robnom prijevozu? .................................... 1826 Usporedite prosječne troškove transporta u svim granama prometa. ..................................... 1827 Objasnite linijske i ugovorne prijevozne tarife u svim granama prometa. ............................... 19

28 Objasnite tržišnu konkurenciju i subvencioniranje troškova u svim granama prometa. .......... 1929 Specificirajte i objasnite čimbenike koji utječu na veličinu prijevozne potražnje. .................... 2030 Obrazložite kvantitativne metode u dimenzioniranju prometne potražnje. ............................ 2131 Objasnite strukturu tehnologije prometa (opću i posebnu). .................................................... 2132 Koji su čimbenici sustavnog logističkog pristupa u proučavanju tehnologije prijevoza? .......... 2233 Koji su osnovni ciljevi poslovanja logističkih sustava? .............................................................. 2234 Objasnite cost benefit analizu kod donošenja strateških odluka u prometnom planiranju. .... 2235 Objasnite „sinergiju“ i „nelojalnost“u poslovnoj politici logističkog poduzeća. ....................... 23

36 Koji ekonomski čimbenici djeluju na stvaranje potražnje za logističkim uslugama? ................ 2337 Prikažite hipotetsku mrežu linija želja u logističkim lancima. ................................................... 2338 Prikažite neki od prostornih modela distribucije supstrata u logističkim lancima. ................... 2339 Objasnite korelaciju između prometnog planiranja i poslovne logistike. ................................. 2440 Koja su obilježja međunarodnog otpremništvo u klasifikaciji djelatnosti? ............................... 2441 Obrazložite sustavni pristup u analizi otpremništva s motrišta organizacije FIATA. ................. 2542 Obrazložite pravno reguliranje međunarodnog otpremništva(izvori prava). ........................... 2643 Koje su osnovne značajke ugovora o otpremništvu (prava i obveze otpremnika iz ugovora)? 2744 Simulirajte sudjelovanje u pregovorima i stručno savjetovanje u sklapanju špediterskogugovora. ................................................................................................................................................. 27

45 Objasnite tehnologiju instradacije u otpremništvu. .................................................................. 28

46 Koji su poslovni procesi u pomorskoj agenciji? ......................................................................... 2847 Obrazložite zaključivanje ugovora o otpremništvu. .................................................................. 28


3/50

48 Objasnite prihvat robe radi otpreme, dopreme i provoza. ....................................................... 29

49 Obrazložite ispostavljanje i pribavljanje prijevoznih isprava. ................................................... 2950 Obrazložite obavljanje poslova u svezi carinjenja robe............................................................. 3251 Obrazložite osiguranje robe kao segmenta poslovne logistike. ................................................ 3352 Objasnite postupak zaključivanja ugovora o pakiranju i signiranju robe. ................................. 33

53 Obrazložite zastupanje nalogodavca u regresnom postupku. .................................................. 3354 Što obuhvaćaju i koja je misija sajamskih poslova u poslovnoj logistici? .................................. 3455 Objasnite konsignacijske poslove i skladištenje robe. .............................................................. 3456 Objasnite tehnologiju i organizaciju zbirnog prometa. ............................................................. 34

57 Objasnite strukturu i tumačenje termina INCOTERMS-a. ......................................................... 3458 Obrazložite transformaciju klasičnog špeditera u logističkog operatora. ................................. 3559 Objasnite menadžment tzv. opskrbnog lanca. .......................................................................... 3660 Koje su komponente poslovne logistike čija harmonizacija rezultira integralnom logističkomuslugom? ............................................................................................................................................... 36


4/50

1 Koje su temeljne zakonitosti poslovne logistike?

Logistika kao znanost predstavlja skup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja

izučavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja, kontroliranja tokova

materijala, ljudi, energije i informacija u sustavima. Nastoji iznaći metode optimizacije tihtokova s ciljem ostvarivanja ekonomskog efekta. Današnji svijet je globaliziran i ovisan osigurnosti i pravodobnosti opskrbe, koja mu osigurava kvalitetna organizacija logistike. Danas

je trend u proizvodnji ekonomska efikasnost i preseljenje proizvodnje na područja s nižimtroškovima, u čemu važnu ulogu ima logistika. Logistika kao poslovna funkcija obuhvaća svedjelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i vremenske

transformacije dobara, usluga i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u

sustavima staviti na raspolaganje tržištu tražena dobra – usluga u pravo vrijeme i na pravommjestu u traženoj količini, kvaliteti i cijeni s točnim informacijama vezanim uz ta dobra – uslugu. Naglasak je na minimalnim troškovima i optimizaciji kako bi se postigaoodgovarajući ekonomski učinak. Logistika je planiranje, organizacija, upravljanje,izvršavanje i kontrola prometnih operacija. Logistika je postala industrija koja doživljavasnažan rast posljednjih godina. Logistika predstavlja skup aktivnosti koje omogućujudostupnost traženih proizvoda i usluga u traženoj količini, korisnicima – kupcima u pravovrijeme.

Logistika je integralni dio našega svakodnevnog života. Danas logistika ima veću ulogu iutjecaj nego većina drugih ljudskih aktivnosti. Od 1960-tih godina termin logistikaupotrebljava se u polju poslovanja kao metode značajne za fizičku organizaciju tvrtke,specijalno na tok materijala prije, za vrijeme i poslije proizvodnje. Logistika uključuje ono štodanas poznajemo kao „upravljanje lancima opskrbe“. Logistika uključuje također i uslužneaktivnosti a ne samo fizičku proizvodnju.

2 Obrazložite odnos ponude i potražnje prometne usluge u robnom prometu.

Trgovina u svim zemljama predstavlja posebnu granu nacionalne privrede. U okviru

društvene podjele rada ona se bavi prometom roba te zbog toga često dolazi do poistovjećivanja trgovine i robnog prometa što nije točno. Trgovina nije jedini nositelj robnog prometa nego su to proizvođači, a mogu se u svojstvu nositelja pojaviti i organizirani potrošači. Proizvođači se bave prometom neposredno dok se trgovina prometom bavi kao posrednik. Ona posreduje u procesu razmjene između proizvodnje kao početne i potrošnje kaozavršne faze društvene reprodukcije. Odvajanjem akta kupnje od akta prodaje prostorno,vremenski i personalno, specijalizacijom proizvodnje i diversifikacijom potrošnje posrednička

funkcija trgovine postaje neophodna. Zadatak trgovine je da svojim posredovanjem u prometuorganizira redovitu razmjenu između proizvodnje i potrošnje. Svojom aktivnošću trebaosigurati ponudu robe u količinama i asortimanu koji tržište traži, u vrijeme kada se traži te pocijenama i ostalim uvjetima koje su kupci spremni prihvatiti.

3 Obrazložite odnos ponude i potražnje prometne usluge u putničkom prometu.

Potražnja je potreba putnika da poduzme putovanje od mjesta na kojem se nalazi (izvorište),do mjesta na koje želi stići (odredište). Potražnja za prijevozom je mjera zahtjeva (potreba) za

prijevozom. Dimenzija potražnje ovisi o složenoj funkciji koju čine cijena prijevoza i iznos

prijevozne ponude. Visoka tarifa će ograničiti potražnju, dok će učestala prijevozna ponudagenerirati povećanu potražnju. Volja putnika za plaćanjem visoke cijene prijevoza ovisi će o


5/50

svrsi putovanja. Primjerice putovanje na posao i sa svrhom rekreacije neće jednako podnositicijenu prijevoza. Potražnja također ovisi o mogućnostima supstitucije prijevoza. Ekonomskimrječnikom rečeno, potražnja može biti mjerena elasticitetom. To znači: ako je pad postotka

potražnje veći od postotka povećanja cijene prijevoza, tada se kaže da je potražnja elastična,odnosno ako je pad prijevozne potražnje manji od postotka povećanja cijene prijevoza, kaže

se da je potražnja neelastična ( što je tipična karakteristika za prijevoz na posao). Teorijaelasticiteta je važna za prijevoznika i njegovu politiku cijena prijevoza: To u konačnici znači:ako je potražnja neelastična u odnosu na povišenje cijene prijevoza, prihod će rasti,no ako je

potražnja elastična u odnosu na cijenu prijevoza – tada će prihod prijevoznika padati.Primjerice, prijevoznik može podići cijenu prijevoza u vršnim periodima (neelastična

potražnja) pa imati maksimalan prihod no izlaže se opasnosti da se na dugi rok putnici odlučei pronađu alternativni način putovanja. Stoga, kada je potražnja zadovoljavajuća i sukladna

prijevoznoj ponudi, producirat će prihod i profit. No u ruralnim i slabije naseljenim područjima, ili kad je potražnja manja ili minimalna (noć, subota, nedjelja), prihod neće pokrivati trošak, već suprotno, ako je ponuda prilagođena privlačenju i povećanjuatraktivnosti za putnika, biti ostvareni gubitci.

4 Objasnite teoretski i aplikativno sintagmu „supstitucija prijevozakomunikacijama“

U sintagmi supstitucija prijevoza komunikacijama krije se fenomen budućeg međuodnosa u prometnom megasustavu. Naime, reduciranje fizičkog premještanja transportnog sustava, a unekim slučajevima i potpuna eliminacija, rezultat je masovne primjene sofisticiranihtehnoloških rješenja na području elektronske razmjene podataka.

5

Nabrojite naturalne i financijske pokazatelje u poslovanju logističke tvrtke. NATURALNI POKAZATELJI:

a) količina proizvedenih učinaka b) količina potrošenog materijala c) br oj sati rada (ručnog, strojnog) d) itd.

FINANCIJSKI POKAZATELJI:

1. Pokazatelji likvidnosti:

a) koeficijent trenutačne likvidnosti b) koeficijent ubrzane likvidnosti

c) koeficijent tekuće likvidnosti

d) koeficijent financijske stabilnosti

2.

Pokazatelji zaduženosti: a) koefici jent zaduženosti b)

koeficijent vlastitog financiranja

c) koeficijent financiranja

d) pokriće troškova kamata

e) faktor zaduženosti 3. Altmanov pokazatelj financijskog položaja

a) broj dionica

b) tržišna cijena dionica c)

tržišna kapitalizacija


6/50

6 Objasnite etimologiju pojma „logistika“glede tehnoloških posebnostiprometnih grana.

Pojam logistike je višeznačan, interdisciplinaran, a javlja se u mnogimznanostima. Logistika kao pojam najviše se povezuje s aktivnostima potrebnim da se naučinkovit način izvrši dobava proizvoda, poluproizvoda, sirovina, opreme i ostalogreprodukcijskog materijala, te ostalih potrebnih sredstava od isporučitelja do krajnjegkorisnika. Zadatak tehnologije prometa je pronaći kako na najpogodniji način međusobno

povezati djelatnu snagu, prijevozna i skladišna sredstva s predmetom prometa u sklopuefikasno organiziranog prometnotehnološkog procesa. Promet se dijeli na tri osnovne grane, a to su kopneni (cestovni i željeznički), zračni i vodni(riječni i pomorski) promet. S aspekta prometa logistika obuhvaća planiranje,organizaciju, upravljanje, izvršavanje i kontrolu prometnih operacija. Glavni ciljlogistike prijevoza je minimizirati vrijeme i troškove prijevoza u svim fazama nabave,

proizvodnje, otpreme i zbrinjavanja otpada. U trendu rasta volumena prometa, logistika ima

važnu ulogu u iznalaženju rješenja koja će zadovoljiti interesne skupine.

Značajke cestovnog prometa: brzi razvitak potražnje za transportnim uslugama koje ne zahtijevaju velika početna

investicijska ulaganja,

fleksibilnost organizacije osigurava najbrže učinke, s obzirom na tehničko-tehnološke,eksploatacijske i ekonomske značajke, fleksibilnost organizacije osigurava najbržeučinke,

elastična svojstva i sposobnost penetracije mreže cestovnih prometnica, mreža cestovnih prometnica je znatno razvijenija od željeznice, ceste nisu osnovna sredstva gospodarskih subjekata koji obavljajuprijevoz, poduzeća

koja ih grade, poduzeća koja ih održavaju, cestama se pored poduzeća koja obavljaju prijevoz koriste i drugi neposredni korisnici,

tj. fizičke osobe u zadovoljenju svojih potreba, postojanje posebne organizacije gospodarenja cestovnom infrastrukturom u okviru

sustava cestovnog prometa.

Značajke željezničkog prometa: pogodnost željeznice za razvitak primarne proizvodnje i preradu sirovina daleko od

mjesta njihove eksploatacije,

prikladnost željeznice za lokaciju velikoserijske i druge industrije na relativno velikimudaljenostima od potrošačkih središta,

epohalno,glavni nositelj industrijalizacije i gospodarskog prosperiteta,

revitalizacija i uvođenje tzv. željeznica velikih brzina,

supstitucija zračnom prometu na srednjim udaljenostima 300 do 500 km ekološke prednosti.

7 Što je optimizacija logističkog lanca?

Logistički lanac označava skup međusobno interesno povezanih logističkih i nelogističk ihsubjekata udruženih s ciljem ostvarivanja zajedničkoga poslovnoga pothvata. Aktivnostilogističkoga lanca započinju narudžbom kupca, a završavaju kada zadovoljni kupac plati zaisporučenu mu robu ispostavljeni račun. Jedno od najznačajnijih pitanja svakoga logističkoga lanca jest dizajniranje optimalnog oblikai strukture logističkog lanca. Logistički lanci obuhvaćaju sve sudionike i procese koji suizravno ili neizravno uključeni u ispunjavanje zahtjeva kupaca. Osim proizvođača idobavljača logistički lanac uključuje i transport, skladištenje, vele prodavatelje,


7/50

maloprodavatelje i same kupce. Svi oni predstavljaju integralni dio logističkoga lanca.Optimalizacija proizvodnje unutar logističkoga lanca za 21. stoljeće svodi se na problemodređivanja optimalne količine proizvodnje u vremenu, uz uvjet da troškovi nabave, troškovi

proizvodnje, troškovi skladištenja gotovih proizvoda, transportni troškovi i troškovinezadovoljene potražnje budu minimalni, a da pri tom budu zadovoljena sva ograničenja

relevantna za proces proizvodnje unutar logističkog lanca. Optimalizaciju uporaberaspoloživih resursa unutar logističkog lanca moguće je ostvariti odgovarajućim planiranjem,upravljanjem i donošenjem efikasnih odluka.Problem optimalizacija svodi se na iznalažen je optimalne strategije, koja po definiciji dajemaksimum funkciji cilja. Suvremeni logistički principi optimizacije transportnog lanca sadržesveobuhvatnu i jednovremenu optimizaciju svih dijelova transportnog lanca od pošiljatelja do

primatelja. Pri tome se postavljaju vrlo strogi zahtjevi za tehnološko-organizacijsku povezanost svih sudionika u realizaciji transportnog lanca, sa ciljem da se ostvari optimum

koji će rezultirati ukupnim pozitivnim efektima. Optimizacijom transportnih lanaca moguće je ostvariti niz prednosti. To su:

– vremensko ubrzanje protoka materijala rezultira smanjenjem mase vezanog kapitala i

ubrzanjem cjelokupnog procesa reprodukcije; – racionalizacija transporta, koja se ostvaruje podjelom rada – smanjenje ukupnih troškova distribucije; – bolje iskorištenje kapaciteta transportnih sredstava i osoblja u transportu; – uštede u troškovima za pakovanje, smanjenje transportnih oštećenja, gubitaka i krađe

robe…

8 Koji fiksni i varijabilni troškovi opterećuju prijevoznu uslugu?

Kako bi pružili prijevoznu ponudu, prijevoznici trebaju nabaviti vozila i gorivo, platiti

održavanje, vozače i ostali potreban broj zaposlenika. Postoje i kapitalni troškovi održavanjasustava te također fiksni i varijabilni troškovi.

Fiksni troškovi imaju veliki a nerijetko i presudan utjecaj na cijenu prijevozne usluge.Država, svojim regulativnim mjerama može znatno utjecati na podizanje ili slabljenjekonkurentnosti svojih prijevoznika (poticaji, porezi, davanja za županijske ceste , zone rizika isl.). Prikaz fiksnih troškova temelji se na matematičkom izračunu najznačajnijih fiksnihtroškova i za manje zastupljene fiksne troškove izračuni se rade u postocima ili po kilometruiz knjigovodstvenih pokazatelja u prijevoznim poduzećima.

Fiksni troškovi poslovanja:- vremenska amortizacija vozila,

-

takse,- troškovi infrastrukture (prijevozni put, linije), - kamate na kredite i porezi,

- registracija i tehnički pregledi, drugi troškovi plativi kod registracije vozila,- osiguranja (osnovno, kasko, odgovornost vozača i dr.),- leasing (operativni uključuje trošak održavanja vozila) - plaće i dnevnice radnika (na održavanju prijevoznih sredstava i infrastrukture,

pripremnom i završnom dijelu tehnologije prijevoznog procesa),- trošak međunarodnih dozvola,- knjigovodstvene usluge,

- režijski troškovi (struja, voda, grijanje, uredska oprema, telefon, pošta, komunalne

usluge, režijski djelatnici, otpis potraživanja i dr.)


8/50

Varijabilni troškovi su troškovi koji nastaju bilo kakvim kretanjem vozila, te ovise o prijeđenoj udaljenosti vozila.

Varijabilni troškovi poslovanja:- gorivo, mazivo i ostali potrošni materijal- pneumatici (auto-gume),

-

održavanje (redovno i izvanredno),- tehnička amortizacija,- trošak posade i ostalog osoblja koji neposredno sudjeluju u prijevoznom procesu.

Navedeni troškovi uglavnom ovise o neposrednim izvršiteljima u prijevoznom procesu, a prije svega radu vozača i radnika na održavanju.

9 Objasnite subordinaciju u logistici međunarodnog otpremništva.

Djelatnosti međunarodnog špeditera - pod poslovima međunarodne špedicije razumijevaju segospodarske usluge vanjskotrgovinskog prometa, odnosno poslovi: otpreme robe iz vlastite u

strane zemlje (izvozna špedicija), dopreme robe iz stranih u vlastitu zemlju (uvozna špedicija)i provoza robe između stranih preko vlastite zemlje (provozna ili tranzitna špedicija) kojeobavljaju međunarodni špediteri te obavljanje drugih propisanih ili uobičajenih specijalnih(sporednih) poslova i radnji u vezi s otpremom, dopremom ili provozom (tranzitom) robe.

Djelatnosti morskih luka - l uka je složeni, dinamički i stohastički (pod)sustav cjelokupnogagospodarskog sustava jedne pomorske zemlje s odgovarajućim kapacitetima (lučkominfrastrukturom, suprastrukturom i ljudskim potencijalom), u kojem se sučeljavaju (izravno ilineizravno) sve grane prometa i koji omogućava proizvodnju lučkih usluga (ukrcaj, iskrcaj i

prekrcaj predmeta prijevoza) te obaljanje mnogobrojnih logističkih usluga, a lociran je uzmore u kojem se povezuju funkcije, poslovi, interesi svih aktivnih sudionika prometnoga

sustava (nacionalnog ili međunarodnog) u jedinstveni racionalni integralni proces. Djelatnosti

lučkih slagača - slagači su specijalizirane pravne i fizičke osobe koje najčešće u svoje ime i zaračun nalogodavatelja profesionalno obavljaju: iskrcaj tereta s broda u kamione ili na obalu,ukrcaj tereta u brod, odnosno plovilo u luci iz kopnenih prijevoznih sredstava, lučkih skladištaili terminala i slaganje tereta u brodu i prekrcaj terta iz jednog broda u drugi brod. Sukladno

svome statusu slagači imaju sve obveze, prava i odgovornosti. Djelatnosti skladišta iterminala - sve poslove u skladištima obavljaju ili organiziraju „skladištari“, odnosnospecijalizirana trgovačka društva. Obavljaju djeltnosti uskladištavanja tereta koji se iskrcava s

brodova ili istovaruje iz kopnenih vozila ili koji će se ukrcavati u brodove ili utovariti ukopnena vozila. Djelatnosti carinskih skladišta - u carinsko skladište smješta se uvoznoneocarinjena roba sve do okončanja carinjenja i predaje vlasniku, kao i domaća ocarinjenaroba namijenjana izvozu do trenutka preaje robe prvom prijevozniku te roba u tranzitu.

Djelatnosti slobodnih zona - u slobodnim zonama se obavljaju mnogobrojne gosopodarskedjelatnosti, primjerice: proizvodnja robe, oplemenjivanje robe (tj. obrada, dorada, prerada),

trgovina na veliko (nije dopuštena trgovina na malo), posredovanje u trgovini, bankarski poslovi, osiguravateljni poslovi itd. Djelatnosti robnotransportnih centara - robnotransportni

centri su kvalitetno povezani transportnom i prometnom infrastrukturom s industrijskim

centrima, prometnim čvorištima, morskim lukama, ranžiranim kolodvorima, ali irobnodistribucijskim, robnotrgovinskim centrima i logističkim centrima u svojemgravitacijskom području. Djelatnosti logističkih centara - suvremeni logistički centri sutransportnim i prometnim infrastrukturnim objektima (tj. prometnicama, koridorima,

rutama...) dobro povezani sa svim aktivnim sudionicima logističkih makro, mikro sustava iinih gravitacijskih područja. U tim centrima djeluju financijske, carinske, veterinarske,

fitosanitarne, sanitarne institucije i one moraju imati svoju funkcionalnu infrastrukturu i druguopremu. Djelatnosti pomorskih agenata - pomorski agenti obavljaju osonovne poslove koji se


9/50

mogu sistematizirati u tri skupine: zastupanje, posredovanje i pomaganje u ime, po nalogu i za

račun nalogodavatelja. Djelatnosti izvršitelja ugovorne kontrole - njihovi osnovni poslovi su:kontrola kvalitete (kakvoće) robe, kontrola kvantitete (količine) robe i kvalitativno ikvantitativno preuzimanje robe. Djelatnosti osiguravajućih društvava - z a aktivne sudionike utransportnim i prometnim sustavima posebno je važno transportno kasko i kargo osiguranje

koje može biti nacionalno i međunarodno. Djelatnosti tijela državne uprave - u funkcioniranjutransportnih i prometnih sustava, posebno onih s elementima inozemstva, imaju posebnuvažnost brojna tijela državne uprave, kao što su: carinska služba, veterinarski inspektorat,sanitarni inspektorat, fitosanitarni inspektorat i tržišni inspektorat. Ostale logističke djelatnosti- uz prethodno sponeute logističke djelatnosti, imaju posebno važnu ulogu id ruge logističedjelatnosti, kao što su djelatnosti lučkih kapetanija, granične policije, financijskih institucija...

10 Objasnite angloameričko tumačenje odnosa „prijevoza“ i „poslovne logistike“

Posto je dva stajališta u tumačenja sadržaja tehnike i tehnologije: eurokontinentalno shvaćanjei angloameričko shvaćanje. Kod angloameričkog poimanja proširuje se pojam tehnologije, atehnika se koristi samo za određivanje pojedinačnog postupka u okviru određene tehnologije. Za analizu strukture elemenata tehnologije prijevoza treba razmatrati: svaki podsustav

tehnologije u funkciji cjeline, svaku komponentu u funkciji podsustava, svaki element u

funkciji komponente.

Zadatak tehnologije prijevoza je pronaći kako na najpogodniji način međusobno povezatidjelatnu snagu, prijevozna i skladišna sredstva s predmetom prometa u sklopu efikasnoorganiziranog prometnotehnološkog procesa. Zadatak poslovne logistike je menadžerskimmetodama postići optimalne ekonomske učink e.Značajke tehnologije prijevoza su: mogućnost optimiranja entropije korištenja vanjskihizvora ili djelovanjem okruženja (materija, energije, informacija); veća ili manja

neusklađenost pojedinih komponenata; postojanje brojnih interakcija unutar sustava kao iizmeđu elemenata; dimenzioniranje sustava masovnog usluživanja. Angloamerički pristup logistici se temelji na orjentaciji na tok. U angloameričkom sustavu sesmatra da je logistika je onaj dio procesa lanca opskrbe koji planira, uvodi i kontrolira

uspješan, učinkovit tok i zalihe proizvoda, usluga i informacija od točke izvora do točke potrošnje, da bi se ispunili zahtjevi kupaca.

11 Objasnite interdisciplinarnost tehnologije prometa.

Interdisciplinarnost je vrsta akademske suradnje u kojem stručnjaci različitih akademskihdisciplina rade prema zajedničkim ciljevima. Interdisciplinarni programi obično se razvijaju iz

uvjerenja kad tradicionalne discipline pojedinačno nisu u mogućnosti riješiti određene ključne probleme. Brojni znanstvenici vjeruju da je najhitnije probleme čovječanstva može se riješitikroz interdisciplinarne pristupe. Interdisciplinarne skupine stvaraju stručnjaci koji su obučeniu različitim područjima i rade na istom projektu. Interdisciplinarnost prometa podrazumijevaodređenu količinu znanja i vještina u području prometno – tehnoloških, organizacijskih,ekonomskih, pravnih i drugih disciplina primjenom brojnih i složenih metoda uz podrškuadekvatne prometne strukture i suprastrukture.

Tehnologija se može definirati kao interdisciplinarna znanost koja proučava i primjenjujezakonitosti postupaka, procesa, metoda i transformacija u tehničkoj znanstvenoj oblasti.Tehnologija se također može definirati i kao znanost čiji su predmet istraživanja tehnologijskisustavi i izgradnja tih sustava. Tehnologijski su sustavi u biti interakcijske cjeline tehničkihsredstava, prirodnih bogatstava (materijali, energija, prirodna sredina - prostor), ljudskih


10/50

potencijala (vještina, znanja) i društvenih sadržaja (motivacijskih, regulacijskih i drugihsimboličkih sadržaja).Tehnologija prometa kao znanost je interdisciplinarna znanost koja izučava zakonitostimetoda, postupaka, odnosno procesa proizvodnje prometne usluge. Ona izučava zakonitostieksploatacije i preventivnog održavanja prometne infrastrukture i suprastrukture, a ne

zakonitosti njihova projektiranja, konstruiranja, izrade, izgradnje i investicijskog održavanja,što je relevantno obilježje prometne tehnike kao znanosti. Tehnologij a prometa i transport kao samostalno znanstveno polje bavi se relevantnim postupcima i načelima transportnog

procesa za odgovarajuće svladavanje prostornih i vremenskih razlika u prijevozu ljudi i roba,te prijenosu vijesti. Zadatak je tehnologije prometa da pronađe i utvrdi kako nanajsvrsishodniji način međusobno povezati radnu snagu, prijevozna, prekrcajna i skladišnasredstva s predmetom transporta u sklopu tehnologijski djelotvorno organiziranog

transportnog procesa, sa što manjim društvenim izdacima.

12 Objasnite transdisciplinarnost tehnologije prometa.

Transdisciplinarnost se može definirati kao “nešto što istovremeno utječe na znanstvenediscipline, povezuje znanstvene discipline i nadilazi znanstvene discipline”.Transdisciplinarnost tehnologije prometa podrazumijeva povezanost tehnologije prometa sa

drugim disciplinama poput organizacijskih, ekonomskih, pravnih disciplina i šire. Tehnologija prometa izlazi iz okvira njenih disciplinarnih granica, svoje probleme definira nezavisno od

disciplina i rješava ih nadilazeći disciplinarne podjele.

13 Koja je koleracija prometa kao tercijarne kategorije u odnosu na druge

djelatnosti?

Primarni sektor obuhvaća sve one aktivnosti kojih se predmet rada nalazi na zemlji ili podzemljom, tj. obuhvaća ekstraaktivne grane proizvodnje - poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo,rudarstvo i vađenje. I, pored opadanja značenja primarnog sektora u bruto domaćem

proizvodu razvijenih zemalja, on i dalje snažno određuje gospodarski razvitak velikoga brojazemalja u razvoju i zemalja u tranziciji. Uloga transporta u razvoju primarnog sektora je

velika i važna. Brodovi za prijevoz rasutog tereta, kontejnerski brodovi, tankeri, kočarice,obični kontejneri i kontejneri za specijalne namjene, željeznička vučna i vučena vozila,kamioni, kamionski sanduci, prikolice i poluprikolice, traktori, kombi vozila, zrakoplovi,

helikopteri…samo su neka od transportnih sredstava koja su omogućila i omogućuju, proizvodnju i distrubuciju primarnih proizvoda, stvarajući i razvijajući svjetsko tržište za proizvodima primarnoga sektora, podupirući time njihovu masovnu proizvodnju i industrijsku

preradu. Gotovo sve vrste transporta s više ili manje udjela omogućuju proizvodnju, a potom preradu i realizaciju outputa primarnoga sektora. Dalje, dobro razvijen transportni sustav

omogućuje širenje moderne tehnike i tehnologije kao inputa u primarnom sektoru, čime sestvaraju osnove za njegovo povezivanje s ostalim tržištima, ali i bitno restrukturiranje

primarnoga sektora sa sve manjim angažiranjem radne snage, uz sve razvijeniju tehnološkuosnovu i sve veću ulogu intelektualnog kapitala, suprotstavljajući se na takav način sve višedjelovanju zakona opadajućih prinosa Sekundarni sektor obuhvaća sve prerađivačke djelatnosti, pa se često naziva i prerađivačkimsektorom, a čine ga prerađivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom,građevinarstvo. Zadaća transporta u sekundarnome sektoru ogleda se u efikasnijem i efektivnijem povezivanju

proizvodnje i potrošnje, na način da se još više poveća učinkovitost industrijskog razvitka, povežu i u gospodarskom razvitku ujednače pojedine regije uz dalje povećanje kvalitete


11/50

življenja i prijeko potrebnu zaštitu okoliša, istodobno oslobađajući sve veći broj radnoaktivnog stanovništva za potrebe uslužnog sektora. Tercijarni sektor čine sve one djelatnosti koje se bave pružanjem tzv. Klasičnih ilitradicionalnih gospodarskih usluga (trgovina na veliko i malo, hoteli i restorani, prijevoz

skladištenje i veze), a koje su neposredno vezane uz privređivanje, odnosno omogućuju i

olakšavaju podjelu rada. Zadaća transporta, odnosno transportnih usluga kao strateški važnihusluga u tercijarnom sektoru sažeto rečeno u kreiranju je i isporuci kvalitete življenja.Putnički brodovi i RO-RO brodovi za prijevoz automobila opremljeni restoranima i barovima,hidrogliseri, taksi-prijevoz, luksuzni turistički autobusi, gradski prijevoz, putnički vlakovivelikih brzina, podzemne željeznice, poslovni zrakoplovi i sl. potvrđuju iznesenu tvrdnju. Izovoga nedvojbeno proizilazi da, primjerice, turizam ne može razvijati država koja nemarazvijene cestovne prometnice, željezničke pruge, zrakoplovne i pomorske luke, javni gradskitransport, taksi-transport, po potrebi žičare i druge odgovarajuće vrste transporta s pratećimsadržajima. Na takav način transport povećava blagostanje pojedinaca, povezujuć i ihmeđusobno i čineći im dostupnima mnoge materijalne, duhovne i kulturne vrijednosti. Kvartarni sektor obuhvaća djelatnosti koje proizvode znanje ili razvijaju kvalitetu ljudskog

čimbenika (obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, i ostale društvene, socijalne iosobne uslužne djelatnosti). Zadaća kvartarnog sektora, konkretno usluga koje pruža, ističeznačenje kreiranja usluga sa svrhom promijeniti i unaprijediti na neki način primatelja usluge.Razvijen transportni sustav postao je osnovni čimbenik društvene infrastrukture koju čineusluge kvartarnog sektora. Brodovi bolnice, vozila hitne pomoći, helikopteri, koordiniranjerada službi na terenu, bibliobusi, školski autobusi, konzultiranje i kirurški zahvati na daljinu,neki su od argumenata u prilog iznesenoj tvrdnji. Zadaća transporta ogleda se u podupiranju isukladno s time povećavanju efikasnosti i efektivnosti rada kvartarnih djelatnosti, počevši odtransportiranja otpada iz gradova i tvornica do odlagališta za otpad, preko omogućivanjahitnih medicinskih intervencija i pomoći unesrećenima na nedostupnim terenima i dopremimedicinske i ine pomoći područjima zahvaćenima elementarnim nepogodama do telemedicinei organiziranja “satelitskih seminara”, tele-konferencija i drugih oblika obrazovan ja. Zadaća jetransporta u kvartarnom sektoru i povezivanje različitih ljudi i socijalnih skupina, uz

povećanje mobilnosti i mogućnost komuniciranja sukladno s potrebama svakoga pojedincaDalje, omogućujući mobilnost intelektualnog kapitala, a time i njegovo efikasno i efektivnouglavničenje, značenje transporta za kvalitativni pomak u kvartarnom sektoru poprima jošveće značenje. *** DEFINICIJA: Transport je specijalizirana djelatnost koja prometnom suprastrukturom i

prometnom infrastrukturom omogućuje proizvodnju transpornih usluga. Prevozeći robu (teret,materijalna dobra, stvari, tvari) ljude i energiju s jednog mjesta na drugo, transport

organizirano svladava prostorne i vremenske udaljenosti, omogućujući pritom širenje tržišta i

povećavanje kvalitete življenja

Tercijarna logistika kao logistika tercijarnog gospodarskog sektora najsofisticiranija je i

najvažnija logistika, a što proizlazi iz karakteristika tercijarnog sektora kao uslužnogsektora koji unapređuje uvjete poslovanja u svim gospodarskim sektorima. Sukladnotome, tercijarna logistika ključna je za primjeren rast i razvoj primarnologističkih,sekundarnologističkih, tercijarnologističkih, kvartarnologističkih i kvintarnologističkihsustava.

Logistika djelatnosti koje čine tercijarni sektor obilježena je specifičnostima proizvodakoje proizvode, kao što su trgovinska, prometna i transportna logistika te su temelj za

ostvarivanje proizvodnje bilo koje djelatnosti bilo kojega sektora, a time i logističkih proizvoda koji omogućuju proizvodnju unutar tih sektora. Logistički proizvodi


12/50

trgovinske i prometne logistike neophodni su u odvijanju gospodarskih aktivnosti u svim

gospodarskim sektorima.

Djelatnosti tercijarnog sektora, posebice transport, promet i trgovina, omogućujufunkcioniranje primarnog sektora i jednako kao što razvoj djelatnosti tercijarnog

sektora utječe na rast i razvoj primarnih djelatnosti, tako i konkurentan primarni sektor potiče daljnji razvoj djelatnosti uslužnog sektora.

Proširenjem tržišta prostorno i vremenski logistika omogućuje djelatnostima usekundarnom sektoru snižavanje cijena proizvoda i usluga, prvenstveno pomoćutercijarnologističkih proizvoda koji putem logističkih rješenja temeljenih na primjeniinformacijske i komunikacijske tehnologije racionaliziraju procese proizvodnje proizvoda

sekundarnologističkih sustava.

Potrebe za afirmacijom djelatnosti kvintarnologističkih sustava stvaraju sezadovoljavanjem društvenih potreba u okviru primarnih, sekundarnih, tercijarnih i

kvartarnih djelatnosti. Proizvodi tercijarnih logistika u ostvarenju takve misije imajuznačajnu ulogu. Tako primjerice bez logistike telekomunikacijskih djelatnosti, odnosnologistike razvijenoga telekomunikacijskoga sustava s modernom telekomunikacijskom

infrastrukturom i kvalitetnim ljudskim potencijalima nije moguće zadovoljiti zahtjeveotvorenosti i transparentnosti usluga kvintarnoga sektora.

14 Specificirajte povijesne epohe u razvitku prometne djelatnosti s ekonomskog

gledišta.

Povijesne epohe u razvitku prometne djelatnosti s ekonomskog gledišta su razvoj pomorskog,

željezničkog, cestovnog, zračnog i telekomunikacijskog promet. Tim putem moguće jeoptimizirati prometnu logistiku, smanjiti troškove, povećati učinkovitost prijevoza, a timeosigurati i povoljne uvjete za rast privrede. Primjena metode optimizacije prometnih tokova

na konkretnom objektu omogućuje dimenzioniranje sadržaja i elemenata objekta koji zaviseod tokova roba i kanala distribucije. Zahtjevi koje postavlja prometna logistika pred razvoj

cestovne infrastrukture i ostalih pratećih područja temelje se na prihvaćanju zajedničke vizijerazvoja prometnog sustava, prihvaćanju i koordinaciji planova razvoja prometneinfrastrukture, kompatibilnosti infrastrukture, kompatibilnosti tehnologija, kontinuitetu

infrastrukture, sukladnom zakonodavstvu i propisima, efikasnom sustavu administriranja pri

prijelazu državne granice. Također vrlo važna značajka s ekonomskog gledišta je i razvojautocesta. Koristi koje se od njih mogu ostvariti su veliki protok putnika, turista, robe i

kapitala, otvaranje malih, srednjih i velikih firmi duž autocesta, naplata cestarine čime seomogućuju slični projekti gradnje autocesta, a pored toga skratilo bi se vrijeme putovanjakroz zemlju. Pored pozitivnog i značajnog utjecaja transporta na društvenoekonomski razvojdruštva i države, posebno u vremenu globalizacije transport olakšava pristup poslovima,edukaciji i odmaranju te ima ključnu ulogu u ekonomiji jedne države i svakodnevnom životunjenih stanovnika. Izgradnja i održavanje transportnih sredstava i infrastrukture, predstavljaznačajan udio u ekonomiji svake države.

15 Navedite prak tične primjere mikro i makrologistike.

Zadatak MIKRO-LOGISTIKE je osigurati prijevoz, skladištenje i isporuku robe imaterijala te odgovarajuće komunikacijske veze i informacije unutar poduzeća.


13/50

Elementi sustava su: skladišta, transport, distribucijska mjesta i centri za upravljanje mikro-logističkim procesima. Mikro-logistika se razlikuje prema zadacima i ciljevima poduzeća ukojima djeluje. Tako razlikujemo:

Logistiku poduzeća (poslovna logistika) Vojna logistika

Bolnička logistika i sl.

Primjer: Mikro-logistika podrazumijeva poslove počevši od nabavke inputa, priprave iizvođenje procesa proizvodnje pa sve do opskrbljivanja autputa brojnim logističkim uslugamado trenutka njihova izdavanja finalnom potrošaču. Primjer; logistika proizvodnje, logistikanabave, logistika distribucije, markentiška logistika…. ili s aspekta djelatnosti tvrtki: logistikatrgovine, industrijska logistika, uslužna logistika… MAKRO-LOGISTIČKI sustav objedinjuje mikro i meta-logistički sustav i predstavlja

podsustav gospodarstva jedne zemlje. Obuhvaća ne samo logističke akcije poduzeća u zemljiveć i one iz međunarodne razmjene dobara (suvremena tehnologija). Primjer: proizvodne logistike, trgovinske, prometne…, te se bavi i promatranjem utjecajagospodarske, prometne, transportne, urbanističke politike države na efikasnost i efektivnostlogističkih tvrtki, odnosno efikasnost funkcioniranja makrologističkog sustava.

16 Koja je uloga, funkcije, struktura i kriteriji za izgradnju RTC-a

(robnotransportnih centara)?

U transportnim i logističkim lancima važne karike predstavljaju robno transportni centri.Robno-transportni centar podrazumijeva uređen i organiziran prostor na kojem se vrši prihvat,

priprema, pretovar i otprema raznih vrsta robe.

Primarna uloga RTC-a je da budu mjesto koncentracije i distribucije roba proizvodne,

trgovinske i prometne djelatnosti cijelokupnog područja koje gravitira dotičnom RTC-u, te da

odigra ulogu transmisije u transportu robe na prijevoznom putu od potrošača do proizvođača.

Primarne funkcije su: obavljanje robnih manipulacija (ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj) prvenstveno

na vlastitoj lokaciji, ali i izvan vlastitih krugova, skladištenje i distribucija domaće, carinske ikonsignacijske robe, eksploatacija i plasman sirovina, djelomično iznajmljivanje vlastitogskladišnog prostora trećim osobama uz naplatu najamnina, obrada, dorada, razvrstavanje,

pakiranje, prepakiranje, etiketiranje, paletiziranje i kontejnerizacija komandne robe.

Sekundarne funkcije su: javno pakiranje, servisiranje i opskrbljivanje cestovnih teretnih

vozila, prihvat voznog i praćenog osoblja, vođenje špediterskih, zastupničkih i posredničkih poslova, te priprema robe i dokumentacije za carinsko posredovanje pri izvozu i tranzitu robe.

Za osnivanje i funkcioniranje robno-transportnog centra nužno je zadovoljiti ove kriterije:1.) postojeći robni tokovi u dovozu, odvozu, izvozu, uvozu i tranzitu u svim oblicimaintegriranog transporta s min. godišnjim količinama od 300.000 t pogodnih roba u prometno-gospodarskoj regiji,

2) robno-transportni centri moraju imati prometne uvjete i kvalitetne prometnice,

3.) za osnivanje i daljnji razvoj robno- transportnog centra moraju biti zadovoljeni prostorni

uvjeti (minimalna površina za sadašnji i budući razvoj)4.) gustoća mreža RTC-a, utvrđuje se na osnovi odnosa između troškova između izgradnje,eksploatacije i odvozno-dovoznog procesa,

5.) udaljenost između RTC-a treba omogućiti smanjenje transportnih troškova i efikasnijekorištenje prijevoznih, prekrcajnih i skladišnih kapaciteta,6.) RTC treba obavezno registrirati u poseban registar mreže centara.


14/50

17 Što je interprodukcija u kontekstu prometne tehnologije?

Prema korisniku usluga razlikujemo javni promet i promet za vlastite potrebe ili

tzv.interprodukcija. Prijevoz za vlastite potrebe (interprodukcija) organiziraju poduzeća i

fizičke osobe s prijevoznim sredstvima u svojem vlasništvu a za potrebe svoje osnovnedjelatnosti.

Npr. poduzeće Ledo ima vlastita vozila za prijevoz sladoleda do prodajnih lokacija. S timvozilima se u pravilu ne smije obavljati prijevoz za druga poduzeća ("za treće osobe") negosamo prijevoz za vlastite potrebe. Razlozi organiziranja prijevoza za vlastite potrebe su

najčešće u visoko specijaliziranim zahtjevima za prijevoz nekih specifičnih vrsta robe(sladoled, kruh, svježe mlijeko,mesto, stoka...)

18 Objasnite konkurentnost i komplementarnost prometnih usluga.

Razlike u obilježjima pojedinih vidova prometa uzrokuju njihovu komplementarnost ilikonkurentnost.

Komplementarnost (nadopunjavanje) se javlja u slučajevima kada kretanje od ishodišta doodredišta zahtijeva, ili je optimalno obaviti, korištenjem različitih vidova prijevoza u višeetapa.

Komplementarni odnos između pojedinih prometnih grana označava njihovo međusobnonadopunjavanje, integriranje, kombiniranje, a sve s ciljem snižavanja ukupnih prometnihtroškova i poboljšanja konkurentnosti nacionalnoga prometnoga sustava. Tako je primjericeglede horizontalne kooperacije i integracije prometnih tvrtki bitno istaknuti pomalo ironičnučinjenicu, da razvojem multimodalnoga transporta cestovni prijevoznici kao najveći

konkurenti željeznice, postaju korisnici njezinih usluga donoseći joj najveći profit, i to potencijalno na dulji rok.- Višeetapno kretanje roba i putnika - Različite kombinacije podsustava - „od vrata do vrata“, intermodalni/multimodalni transport- Strategijski menadžment „desk to desk“

Konkurentnost se javlja kod putovanja kod kojih postoji mogućnost izbora koji se vrši natemelju usporedbe cijene, duljine, broja etapa i kvalitete prijevoza robe ili putnika).

Konkurentni odnosi između prometnih grana javljaju se kao posljedica značajnijih razlika utroškovima (cf. grafikon 6), duljine prijevoza, težine tereta, vrste i osobine roba i putnika, ali i

brzine prijevoza, kvalitete prometne usluge, kontinuiteta prijevoza, elastičnosti i stupnja prilagođavanja potrebama korisnika prometnih usluga i stupnja sigurnosti prometa.


15/50

Grafikonom 6 predočeno je da je zračni promet troškovno najkonkurentniji za sve količineotpremanih roba ispod količine A, cestovni promet za količine otpremane robe između A i B

jedinica, dok je željeznički promet troškovno najkonkurentniji za sve količine otpremane robeiznad C jedinica. Navedena zakonitost troškovne konkurentnosti pojedinih prometnih grana

prometa vrijedi za mnoge vrste roba. Dostignuta razina konkurentnosti na suvremenom

prometnom tržištu sve više isključuje mogućnost bilo koje prometne grane ili bilo kojega prometnoga poduzeća za uspostavom apsolutne monopolske pozicije na bilo kojem segmentu prometnoga tržišta. No, također se čini primjerenim istaknuti da na konkurentne odnose

između pojedinih vrsta prometa često djeluju i brojne izvan tržišne snage (državne subvencije,investicije, tarifna politika… ).

Konkurentnost jednog oblika prometnih usluga naspram drugih oblika. Ne postoje idealna

rješenja, vanjski utjecaji, tarifna politika, preferencijalni vanjskotrgovinski ugovori, političke prilike… Odabir prijevoznog podsustava za određeni transportni pothvat uključuje procjenusvih relevantnih parametara menadžment logističkih procesa.

19 Koja je ideja vodilja „desk to desk“ procedure u logističkim lancima?

Logistički lanac je skup, odnosno niz međusobno i interesno povezanih karika, odnosnologističkih partnera i logističkih aktivnosti sudionika koji omogućavaju brze, sigurne ir acionalne procese proizvodnje logističkih proizvoda. Osnovni elementi logističkih lanaca sunjihove karik. Svaka karika u logističkom lancu predstavlja jednoga aktivnoga logističkogasubjekta u procesu proizvodnje logističkih proizvoda, primjerice: dobavljači – prodavatelji – špediteri – prijevoznici – skladištari – distributeri – kupci – potrošači. Logistički lanci mogu

biti: kratki lanci (do 5 karika), dugački lanci (od 6 do 10 karika), veoma dugački lanci (od 11do 20 karika) i megalogistički lanci 8više od 21 kariku). Karike u logističkim lancima mogu

biti male karike (npr. manji dobavljač), srednje karike ( npr. maloprodavatelj), velike karike (npr. veleprodavatelj) i megalogističke karike (npr. robnodistribucijski centar). Karike ulogističkim lancima mogu biti povezane čvrsto (kada između logističkih subjekata postoje

postojane i čvrste pravne, ekonomske i fer veze i odnosi temeljeni na savezima, partnerskimodnosima, zajedničkim programima, zajedničkim interesima) i labavo (kada logistički


16/50

subjekti povremeno stupaju u poslovne odnose bez posebnih zajedničkih programa, bezstrateških saveza, bez dugoročnih zajedničkih interesa). Karikama u logističkim lancimakoordinira jedan ili više poduzetnika, odnosno logističkih mega i niša operatora, a to su u

pr avilu logistički špediteri, distributeri, agenti, ako specijalisti za organizaciju ioperacionalizaciju procesa proizvodnje logističkih proizvoda. Između svih karika logističkih

lanaca potrebno je sukladno pozitivnim pravnim pravilima, običajima, uzancama, općimuvjetima, primjereno uređivati pravne odnose, a to znači njihove međusobne obveze i prava, aiz njih proizlaze i njihove odgovornosti. Znanja, aktivnosti, kapacitete, sposobnosti svih

karika u logističkim lancima se moraju tako sinkronizirati i koordinirati da oni omogućavaju brze, sigurne i racionalne procese proizvodnje logističkih proizvoda. U logističkim lancima u pravilu sudjeluje relativno mali broj logističkih subjekata (tj. logističkih karika) koji svoje poslovne odnose uređuju s nekoliko granskih prava. Primjerice: trgovačkim pravom, pravommeđunarodne trgovine, prometnim pravom. Temeljna je funkcija logističkih lanaca da oniomoguće proizvodnju, razmjenu, manipuliranje, transport i distribuciju materijalnih dobara,živih životinja između sirovinskih baza, proizvođača, trgovaca, potrošača bez obzira namodalitete logističkih mreža i logističkih sustava.

20 Što je obuhvaća menadžment logističkih procesa u multimodalnomtransportu?

Multimodalni transport je najčešće međunarodni transport, može biti i nacionalni.Multimodalni transport obuhvaća transport u kojem je prvo vozilo transportno sredstvo zateret, koje samo postaje teret drugoga transportnog sredstva, a sve je temeljeno na

jedinstvenom ugovoru o prijevozu, odnosno jedne prijevozne isprave.

Upravljanje (menadžment) logističkih procesa obuhvaća planiranje ciljeva multimodalnogtransporta. Na temelju zadanih ciljeva organizira se logistički sustav da bi se upravljalo

ljudskim potencijalima koji teže ostvarivanju postavljenih ciljeva (korištenjem fizičkih,informacijskih i financijskih resursa). Kontroliranje zaokružuje upravljački proces pružajući povratne informacije o odstupanju ostvarenih od planskih veličina, odnosno događaja.

21 Definirajte i obrazložite tehnološke procese u tzv. povratnoj logistici.

Povratna logistika kao znanost i povratna logistika kao aktivnost može se promatrati smotrišta logistike održivoga razvoja, servisne logistike ili s motrišta zasebnoga i samostalnoga

podsustava složenoga, dinamičkoga i stohastičkoga logističkoga sustava. Ako se povratnalogistika promatra kao zaseban logistički podsustav tada pod tim pojmom valja razumijevatiskup pendentnih od dobavljača unaprijed dizajniranih logističkih procesa i aktivnosti, koje

kupac može ali ne mora koristiti. Nadalje, bitno je istaknuti da premda dobavljač ostavljanezadovoljnom kupcu mogućnost povrata proizvoda i premda on unaprijed dizajnira logistički

proces i logističke aktivnosti, odnosno načine na koji će to nezadovoljni kupac učiniti, on neželi da do odvijanja takvih logističkih aktivnosti zaista i dođe. Dok se aktivnosti povratnelogistike nalaze u pendentnom stanju (kupac ih je svjestan, ali ne iskazuje za njima aktivnu

potrebu), temeljna zadaća povratne logistike se ogleda u povećanju efektivnosti poslovanja,no kada kupac iskaže potrebu za aktivnostima povratne logistike, tada se temeljna zadaća

povratne logistke ogleda zahtjevu za povećanjem efikasnosti poslovanja. Sukladno tome, povratna logistika obuhvaća one logističke procese i logističke aktivnosti pomoću kojih seostvaruje najveći učinak na relaciji konkurentska prednost tvrtke – potrošačev probitak


17/50

22 Objasnite sustav pravodobne proizvodnje u kontekstu poslovne logistike.

Logistika se može definirati kao ''integrirajuća funkcija toka materijala i informacija, čiji jezadatak programiranje, vođenje i oblikovanje čitavog proizvodnog toka materijala i s njim

povezanog toka informacija i to od nabave preko proizvodnje do otpreme roba''. Logistika

proizvodnje je dio mikrologistike koji se bavi koordinacijom unutarnjih tokova materijala, do

i unutar proizvodnih mjesta. Ciljevi pravodobne proizvodnje u logistiki su opskrba proizvedenih mjesta s pravim materijalima, u potrebnoj količini, u pravo vrijeme i uz što nižetroškove. Osnovna misija Informacijsko logističkih sustava je pravodobna opskrba logističkihmenadžera i drugih specijaliziranih logističkih stručnjaka s kvalitetnim informacijama kako

bi mogli donositi primjerene logističke odluke u svim fazama procesa proizvodnje logističkih proizvoda i upravljanja svim logističkim potencijalima, resursima, aktivnostima.

23 Što je mrežno planiranje i transportna matrica?

Metode mrežnoga planiranja (MP) nastale su krajem pedesetih godina prošloga stoljeća u

svrhu lakšeg i pouzdanijeg praćenja odvijanja projekta, predviđanja mogućih izvora problemai koordiniranja aktivnosti u projektu kako bi se izbjeglo kašnjenje. Uz pomoć metoda MP, sveaktivnosti potrebne za provođenje projekta nastoji se prikazati u preglednome grafičkomobliku, pazeći pritom da se usklade sve vremenske zavisnosti između pojedinih aktivnosti.Primjenom MP projekt se raščlanjuje na pojedine aktivnosti koje imaju zadano vrijemetrajanja i preduvjete određene utroškom resursa (kadrovi, oprema, prostor, financijskasredstva).

Tri su faze u primjeni mrežnoga planiranja: Analiza strukture - Utvrđivanje redoslijeda i međusobnih zavisnosti aktivnosti projekta Analiza vremena - Određivanje minimalnoga vremena za izvršenje projekta Analiza troškova - Utvrđivanje minimalnih troškova.

Analiza strukture pri planiranju projekta obuhvaća ispitivanje i uspostavljanje logičkogaredoslijeda i međusobnih zavisnosti pojedinih aktivnosti, koje treba izvršiti tijekom trajanja

projekta.

1. Proces se najprije dijeli u aktivnosti

2. Utvrđuje se zavisnost među aktivnostima. Tu se obično pitamo: • Koje se aktivnosti moraju završiti do početka neke određene aktivnosti? • Koje aktivnosti mogu započeti istovremeno s određenom aktivnošću? Popis aktivnosti, njihov redoslijed i međusobnu zavisnost prikazujemo u obliku strukturalnetablice. Strukturalna tablica ima dva stupca. U prvome se nalazi opis aktivnosti, a u drugome

aktivnosti koje prethode toj aktivnosti, tj. one aktivnosti koje moraju biti završene da bi

promatrana aktivnost mogla započeti. Mrežni dijagram je grafički prikaz projekta u oblikumreže u kojoj slijed grana pokazuje slijed aktivnosti. 3. Crtanje mrežnoga dijagrama U okviru planiranja strukture radi se i mrežni model, tj. mrežni dijagram pomoću kojega se

projekt prikazuje kao uređeni skup aktivnosti i događaja. Transportni problem je takva vrsta problema za koji je potrebno programirati prijevoz,

odnosno odrediti broj homogenih (istovrsnih) jedinica (tereta, predmeta, osoba, …) koje treba prevesti, odnosno rasporediti iz više ishodišta (mjesta gdje se nalaze jedinice) na višeodredišta (mjesta na kojima se podmiruje potražnja, odnosno zadovoljava zahtjev) s ciljem datroškovi prijevoza (ili udaljenost, vrijeme, …) budu minimalni, odnosno iznosi prihoda(dobiti, …) maksimalni. Svakom transportnom problemu pripada odgovarajuća matricatransporta. Transportna matrica predstavlja tablični prikaz rješenja problema.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Mikrologistikahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Mikrologistika


18/50

24 Objasnite dijagramom diferencijalne tarife u prijevozu roba.

Tarife, često tretirane kao cjenici, iako nisu samo to, imaju misiju obavještavanjazainteresiranih za pomorski prijevoz. Objavljene pomažu komitentima da unaprijedizračunaju troškove putovanja, ali uglavnom ne mogu utjecati na obujam potraživanja, jer je

potraživanje u prometu izvedeno potraživanje, ali se ipak razlikuju četiri vrste tarifa, koje

imaju različite ciljeve utjecanja na potraživanje. Vrste tarifa:

Proporcionalne

Diferencijalne (degresivne, progresivne)

Preferencijalne

Degresivne tarife / Digressive Tariffs - One stimuliraju korištenje uslugama jer s porastomopsega usluge cijena po jedinici postaje sve manja. Kako je pomorski prijevoz opterećentroškovima na početno-završnim točkama, onda s povećanom dužinom putovanja trošak po

jedinici (npr. tonskoj milji ili milji) opada.

Progresivne tarife / Progressive Tariffs - Njima se stimulira manja uporaba usluga i

upotrebljavaju se relativno rijetko, i vjerojatno ni tada nisu posljedica definirane tarifne

politike poduzeća, već su rezultat utjecaja državne ekonomske politike.

25 Kako se izračunava transportni rad u putničkom i robnom prijevozu?

26 Usporedite prosječne troškove transporta u svim granama prometa.

Troškovi transporta u sebi sadrže više troškova koji se u velikom broju slučajeva moraju

odvojeno razmatrati. Oni ovise o količini i vrsti robe, veličini, primijenjenoj tovarnoj jedinici,izabranoj vrsti prijevoza i obliku transporta, obliku intermodalnosti, izboru kombiniranog


19/50

transportnog lanca, stupnju tehnologije i informatike, dužini ciklusa prijevotza i dr. Osnovnugrupu ovih troškova čine troškovi pr ijevoza, troškovi prekrca ja i troškovi zaliha u

procesu transporta. Promet se može definirati kao izrazito složeni dinamički sustav kojegsačinjavaju slijedeći podsustavi:- cestovni promet

- željeznički promet- zračni promet- riječni promet- pomorski promet

- PT promet

- TK promet

- cjevovodni promet

27 Objasnite linijske i ugovorne prijevozne tarife u svim granama prometa.

Tarifama se, kao skupinom tarifnih propisa od kojih su cijene odnosno vozarine njihov kl jučnidio, smišljeno utječe na ponašanje svih onih subjekata na koje se one odnose.

Proporcionalne ili linijske tarife su takve tarife kojima se izvršene usluge obračunavaju prema istim osnovnim tarifnim stavovima bez obzira na opseg usluge – do visine ukupnecijene usluga dolazi se množenjem osnovnog stava s opsegom izvršene usluge.

Tarifni ugovori su dvostrani ugovori partnera o primjeni određenih prometnih tarifa u okvirukonkretne međunarodne robne razmjene.

28 Objasnite tržišnu konkurenciju i subvencioniranje troškova u svim granamaprometa.

Svaki putnik teži iznalaženju najbržeg načina dolaska u željenu destinaciju, po najpovoljnijojcijeni i što je brže moguće. Za istu cijenu odabire brži prijevoz, ali postoji ustupak izmeđucijene i vremena: br ži, ali skuplji način prijevoza ili sporiji, ali jeftiniji način prijevoza.Transport je središnji čimbenik međunarodne trgovine, regionalne integracije i osiguravanjaravnomjernog nacionalnog i regionalnog razvitka. Očigledno, bez primjerenog transportnog sektora nije moguć adekvatan pristup tržištima što ujedno ograničava razinu putničkih

prometnih tokova i smanjuje potencijale robne razmjene.

Razvijeni promet postaje uvjet za uspješan gospodarski razvitak zemlje, a istovremeno ičimbenik približavanja i povezivanja sa drugim zemljama. Isto tako on sam za sebe postaje

jedna od važnijih grana gospodarstva koja zaslužuje posebnu pozornost društva. Promet,između ostaloga, pridonosi gospodarskom razvitku, oblikuje prostor i način života i povezujenarode i njihovu kulturu. Razvitak prometnog sustava dugoročan je proces. On dugo traje,zahtijeva velika ulaganja i usto se sporo amortizira.

Razlike u tehničko-tehnološkim obilježjima pojedinih prometnih podsustava (cestovni,željeznički, pomorski) uzrokuju komplementarnost i konkurentnost među njima.Komplementarnost se javlja u slučaju višeetapnog kretanja putnika od izvorišta do odredišta,

pa su za svladavanje prostorne udaljenosti moguće različite kombinacije prometnih sredstava(npr. kombinacija cestovno-željezničkog prijevoza). Do konkurentnosti dolazi onda kada se

javljaju znatne razlike u prijevoznim troškovima u odnosu na daljinu prijevoza, ekonomskumoć, korisnika, turističke usluge, terenske uvijete i dr. Ne može se govoriti o idealnoj


20/50

konkurenciji ili neograničenoj mogućnosti supstitucije jednog prijevoznog podsustavadrugim, jer konkurentnost može biti uzrokovana i tarifnom politikom, preferencijalnimugovorima, stupnjem javne sigurnosti, općim političkim ozračjem i slično. Dakle svaki

prijevozni podsustav treba biti testiran sa svim njegovim dobrim i lošim stranama, a pravilanodabir za određeni transportni pothvat treba biti utemeljen na objektivnoj procjeni svih

relevantnih parametara.

Subvencije označavaju sustavnu materijalnu potporu ili pomoć iz javnog proračuna ilifondova u područjima od javnog interesa. Ne odnosi se na izdatke na području obrazovanja,zdravstva, obrane ili socijalne skrbi.

Kao instrument provođenja industrijske politike državne potpore poduzećima mogu povećatiopće blagostanje građana. No one također mogu narušiti konkurenciju i smanjiti opće

blagostanje. Blagostanje će se smanjiti ako je pomoć usmjerena poduzećima koja su manjeefikasna i koja proizvode dobra loše kvalitete uz visoke troškove.Opće će se blagostanje poboljšati, a ekonomski rast povećati ako državna potpora budeusmjerena na rješavanje tržišnih neuspjeha, tj. stanja kada tržište zakaže. Dakle, “loše”

potpore iskrivljuju uvjete tržišta i daju prednost jednom poduzeću na štetu drugoga i na tajnačin smanjuju opće blagostanje, dok “dobre” potpore ispravljaju tržišne neuspjehe i tako

pridonose povećanju općeg blagostanja Sadašnje stanje prometa u Hrvatskoj uglavnom nije zadovoljavajuće, osobito na željeznici, ulukama te u pomorskom i riječnom brodarstvu. Potpore prometu najznačajnija su stavkasektorskih potpora i prema podatcima za 2001-2004. godinu na njih se odnosilo gotovo 60%

sektorskih potpora. Državne potpore u tom sektoru najvećim se dijelom odnose na željeznice.Zamjetno je da se udio potpora prometu u sektorskim i u ukupnim potporama u promatranom

razdoblju smanjivao. Slično kao i za željeznice, i u ostatku prometnog sektora prevladavaju potpore dodijeljene u obliku subvencija iz državnog proračuna, i to s udjelom većim od 90%.Međutim, u tim su potporama mnogo češći i drugi instrumenti, npr. porezni dug te opozvanadržavna jamstva.

29 Specificirajte i objasnite čimbenike koji utječu na veličinu prijevoznepotražnje.

Čimbenici koji utječu na potražnju za robnim prijevozom:

1.Tehničko – tehnološki: kvaliteta i kapacitet prometne infrastrukture,komercijalna brzina, sigurnost, pouzdanost, redovitost prijevoza,

stupanj razvitka integriranog prijevoza, itd.

2.Ekonomsko – organizacijski: veličina, sastav i prostorni razmještaj mjesta proizvodnje i potražnje

Veličina prijevozne potražnje ovisi o: prostornoj distribuciji sirovinskih izvora,

lokaciji prerađivačkih centara, razmještaju potrošača, kvaliteti i gustoći infrastrukturne mreže (km/km²) razmještaju i pokretljivosti stanovništva (koef.mobilnosti)

Krivulja potražnje je opadajuća funkcija cijene. To znači da se s porastom cijene na tržištusuočavamo sa sve manjim brojem kupaca usluga koji su spremni plaćati sve veću cijenu.

Odnosno s rastom cijena opada fizički opseg proizvodnje usluga.


21/50

30 Obrazložite kvantitativne metode u dimenzioniranju prometne potražnje.

Prometnu potražnju možemo izraziti kao ukupnost zahtjeva za prijevoznim uslugama kojekorisnici tih usluga žele i mogu ostvariti uz određene cijene i u određenom vremenskomrazdoblju. Zahtjevi korisnika variraju ovisno o prijevozu putnika ili tereta, svrsi putovanja,

odredištu, vremenskom okviru putovanja, vrsti prijevoznog sredstva tj. o veličini i strukturi

potražnje i uzroku njenog postojanja. Planirati ili prognozirati možemo prema vremenskomobuhvata planiranja (kratkoročno, srednjoročno i dugoročno) ili prema razini planiranja:makroplaniranje prometa (sektorsko i prostorno planiranje prometa) i mikroplaniranje

prometa (projektno planiranje prometa i planiranje prometa u organizacijama). Kvantitativne

metode dijele se na: analizu vremenskih serija, tehnike izglađivanja, barometarske metode iekonometrijske modele.

31 Objasnite strukturu tehnologije prometa (opću i posebnu).

Opća tehnološka struktura ( s aspekta kopnenog prometa ). U analizi tehnologije prijevoza

kopnom sustavnim pristupom, dijalektika se ogleda u stabilnom usavršavanju dijelova ufunkciji cjeline to opravdava i koncept takvog gledanja, čime se ubrzava proces realnog poimanja prometa kao sustava. Ako se potcijeni takav pristup u upoznavanju tehnologije

prijevoza kopnom, to može biti prije svega rezultat nepoznavanja brojnih ovisnosti međuelementima tehnologije (strukturne tehnologije) i prometa kao cjeline, jer „prometna

proizvodnja“ realizira se jedino primjenom određene tehnologije. Polazeći od nastojanja da sedođe do strukture elemenata tehnologije prijevoza kopnom, nužno je razmatrati svaki

podsustav tehnologije u funkciji cjeline, svaku komponentu u funkciji podsustava i svaki

element u funkciji logističkog pristupa u proučavanju ograničavajućih čimbenika u prijevozucestom, odnosno željeznicom jest taj što postoje različite mogućnosti njezine primjenetehnologije za svekoliku afirmaciju prometnog sustava. Za analizu strukture tehnologije

prijevoza kopnom nužni su postupci i metode koji omogućuju oblikovanje potrebnih podsustava. U tomu i apstraktni pristup i matematičko opisivanje imaju posebno značenje.Treba istaknuti činjenicu da je u tom postupku primarno osigurati cilj, a sekundarno je pitanjekoje će se metode i postupci na tom putu primijeniti.Posebna tehnološka struktura ( s aspekta kopnenog prometa ). Prijevoz kopnom može sesmatrati vrlo složenim, organizacijski determiniranim sustavom, kojeg izričito obilježavatemeljni cilj: zadovoljenje potrebe djelotvornog premještanja ljudi i dobara u određenomtehničko-tehnološkom ozračju. Kada se spoznaju osobitosti elemenata posebne tehnološkestrukture, doći će se i do spoznaje o njezinoj cjelini, iz jednostavnog razloga što je određenostanje sustava posljedica stanja elemenata i njihovih interakcija. Slijedom dosadašnjihistraživanja u znanstvenom polju tehnologije prometa i transporta, sublimat posebne

tehnološke strukture prometa kopnom čine tri komponente međusobno povezane u jednufunkcionalnu cjelinu. Te tri komponente su: MATERIJALNA, ENERGETSKA i

INFORMACIJSKA. Materijalna komponenta obuhvaća: a) Prometnu infrastrukturu – objektivisokogradnje (terminali, garaže), -objekti niskogradnje (ustroj cesta i pruga), b) Prijevoznasredstva –vučna vozila, -vučena/potiskivana vozila. Energetska komponenta obuhvaća: a)Konvencionalne energente (fosilna goriva s niskim koeficijentom iskorištenja / ekološkineprihvatljiva), b) Nekonvencionalne energente – reverzibilne supstance s upitnom masovnomuporabom. Informacijska komponenta obuhvaća: a) Vizualno vođenje prijevoznog sredstva(biološki limitiran ljudski čimbenik), b) Instrumentalno vođenje prijevoznog sredstva –

poluautomatski sustav i – automatski sustav.


22/50

32 Koji su čimbenici sustavnog logističkog pristupa u proučavanju tehnologijeprijevoza?

Danas je rad transportnih i špedicijskih organizacija nezamisliv bez primjene suvremeneinformatičke tehnologije, koje postaju nezamjenjive u praćenju robnih tokova kroz lanacsnabdjevanja i u prikupljanju potrebnih informacija. Strategija koja se bazira na dostupnoj

logistici mora uvesti pouzdane i kvalitetne usluge koje će prijevoznicima osiguratikonkurentnu prednost na tržištu. Korištenje informatičke tehnologije za praćenje prijevozasmanjuje vrijeme praćenja pošiljki kroz transportnu mrežu. Tome je znatno doprinjelaupotreba bar koda „registarska tablica“ koja je omogućila automatski prijem podataka u

pojedinim točkama: u otpremnim točkama, na linijama pakovanja, u skladištima i uisporučnim točkama. Sve ovo je povezano sa elektronskom razmjenom podataka kojaomogućava uslugu transportnim operatorima da u svakom trenutku saznaju dali i kad jeoprema opremljena, gdje se točno nalazi u dotičnom trenutku, gdje i kad se trebadostaviti,drugim riječima, sve informacije potrebne za isporuku i plaćanje.

Najvažnije odluke u kreiranju transportne strategije:

a) transport u vlasništvu ili najam usluga, b) izbor vrste transporta,c) optimizacija robnih tokova i ruta kretanja vozila,

d) izbor transportera

33 Koji su osnovni ciljevi poslovanja logističkih sustava?

34 Objasnite cost benefit analizu kod donošenja strateških odluka u prometnomplaniranju.

Postupak planiranja treba sadržavati sljedeće faze: I faza - analiza postojeće situacije Potrebno je utvrditi uska grla, uvjete koji jesu ili nisu zadovoljeni, te vrste usluga i

gravitacijsko područje terminala. Za svaku vrstu robe mora se obaviti posebno istraživanje teutvrditi da li se radi o uvozu, izvozu ili tranzitu. Potrebno je obaviti i detaljnu analizutroškova, posebice stoga što su terminali opterećeni visokim fiksnim troškovima.

II faza - prognoza prometa

Prognozu prometa potrebno je obaviti za određeno razdoblje unaprijed (10 godina), dok se za planerske trendove uzima i 10 godina unazad. Koriste se statističke i matematičke metode,najčešće ekstrapolacija trenda. Obavlja se segmentacija po vrstama tereta.

III faza - tehnička i tehnološka rješenja Predlažu se na temelju primjene dostignuća suvremenih znanstvenih i stručnih spoznaja i

dobivenih elemenata prognoze u procesu planiranja.


23/50

IV faza - ekonomsko i financijsko vrednovanje

Uglavnom se obavlja cost- benefit analizom: u omjer se stave troškovi koji će nastati prilikomodređenih investicija i usporede s mogućim koristima.

35

Objasnite „sinergiju“ i „nelojalnost“u poslovnoj politici logističkog poduzeća. Sinergiju je najjednostavnije definirati kao pojavu da dva ili više elemenata nekog sustava,djelujući zajedno, daju veće efekte od onih koji bi se ostvarili zbrojem pojedinačnih dijelova.Tim može postići sinergiju na temelju nekoliko izvora pa prema tome razlikujemo:tehnološku, troškovnu, managersku, psihološku i tržišnu sinergiju. Tehnološka sinergija se postiže prenošenjem znanja s jednog tipa proizvodnje na drugi.Odličan primjer je tvornica automobila Rolls – Roys koja je svojevremeno puno ulagala u radna razvijanju i usavršavanju auto motora što je kasnije iskoristila za proizvodnju motora zazrakoplove i luksuzne brodove (jahte).

Troškovna sinergija omogućava da se ista infrastruktura koristi za različite poslove što ondasmanjuje troškove rada i ide na ruku potrošača. Managerska sinergija se postiže prenošenjem znanja s jednog područja rada na drugo. Ona sevrlo često temelji na transferu znanja, tj. konzultatnskom znanju. Konzultanti, naime, lako

prenose svoja znanja iz jednog tima u drugi i tako stvaraju mangersku sinergiju.

Psihološka sinergija proizlazi iz osjećaja zajedništva ljudi koji pripadaju timu. Uzajamnausklađenost rada, navika, poznavanje i korištenje istih standarda i tehnologija rada pružajusnažnu motivacijsku podlogu boljeg rada skupine.Tržišna sinergija se postiže kompletiranjem asortimana. Odličan primjer je američki lanacrobnih kuća Sear's u kojima se može kupiti sve za kuću – od materijala za gradnju donamještaja pa sve do osiguranja kuće.

36

K oji ekonomski čimbenici djeluju na stvaranje potražnje za logističkimuslugama?

37 Prikažite hipotetsku mrežu linija želja u logističkim lancima.

38 Prikažite neki od prostornih modela distribucije supstrata u logističkimlancima.


24/50

39

Objasnite korelaciju između prometnog planiranja i poslovne logistike. Prometni planeri i projektanti svakodnevno su suočeni s problemima u odvijanju prometa.Pronalaženje rješenja za optimalno usklađivanje prometnog sustava u širem (na razini države)i užem smislu (gradovi, naselja) zahtjeva precizno planiranje uz odgovarajuće financiranje.Budući je hrvatska zemlja u razvitku s povećanim investicijama u prometni sustav, potrebna

je racionalizacija materijalnih sredstava i pažljivo upravljanje ljudskim i zemljišnim resursimau urbanim i izvanurbanim područjima. Kvalitetna organiziranost prometa osnova je zanapredak svakoga, pa i hrvatskoga društva. Ukoliko dolazi do zastoja, na gubitku jecjelokupno društvo i ekonomija države. Zastoji u prometu, s izraženim gubicima u vremenu,

posebice su veliki u većim urbanim cjelinama. Teorija prometnih tokova, odnosno klasična prometna teorija, svedena je na proučavanje i pronalaženje modela međuovisnosti brzine,gustoće i volumena prometnog toka. Pod organizacijom prometnih tokova podrazumijeva sesustavno organiziranje kretanja tokova u prometnim mrežama s ciljem optimalnog korištenjamreže s minimalnim troškovima odvijanja prometa.Poslovna logistika podrazumijeva proces planiranja, implementacije i provjere uspješnostistvarnog tijeka i skladištenja robe, usluga i odgovarajućih informacija od mjesta polaska domjesta potrošnje, a sve u skladu sa zahtjevima kupaca. Cilj poslovne logistike je povezatimjesto izvora robe što efikasnije s točkom njene isporuke potrošačima. Poslovna logistikasadrži naručivanje, upravljanje skladištem, upravljanje zalihama, manipulacija srobom,vanjski i unutarnji transport, informacijski i logički sustav. Načelo poslovne logistike: „Pravi

proizvod u pravo vrijeme na pravom mjestu uz što niži trošak poduzeća uz očuvanje

vrijednosti i kvalitete proizvoda, i uz osiguranje visoke razine usluge kupcima“. Korelacija prometnog planiranja i poslovne logistike nalazi se u preciznom planiranju tih procesa uzodređeno financiranje, njihova kvalitetna organiziranost bitna je za napredak društva u slučaju

prometnog planiranja i poduzeća u slučaju poslovne logistike te ukoliko nastanu zastoji dolazido velikih gubitaka.

40 Koja su obilježja međunarodnog otpremništvo u klasifikaciji djelatnosti?

Otpremništvo je specijalizirana privredna djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe idr. poslovima s tim u vezi.

Otpremništvo u klasifikaciji djelatnosti

• otpremništvo - specijalizirana djelatnost• Privredne djelatnosti: industrija i rudarstvo, poljoprivreda i ribarstvo, šumarstvo,vodoprivreda, građevinarstvo, promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrtništvo... • Neprivredne djelatnosti: financijske, tehničke i poslovne usluge, prosvjeta, znanost, kultura,zdravstvena i socijalna zaštita....

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti RH I - PROMET, SKLADIŠTENJE I VEZE (područje) 60 - Kopneni prijevoz, Cjevovodni transport (potpodručje), 60.1 – Željeznički prijevoz(odjeljci), 60.2 – Ostali kopneni prijevozi, 60.3 – Cjevovodni transport, 61 – Pomorski iriječni prijevoz, 61.1 -...., 62 – Zračni prijevoz, 62.1 - ...., 63 – Prateće i pomoćne djelatnostiu prometu, 63.1 – Prekrcaj tereta i skladištenje, 63.2 – Ostale prateće djelatnosti u prometu,


25/50

63.3 – Djelatnosti putničkih agencija i turoperatora, 63.4 – Djelatnost ostalih agencija uprometu Ovaj razred uključuje: otpremanje tereta (otpremništvo), organiziranje transporta,zapremanje grupnih i pojedinačnih pošiljaka, organiziranje prijevoza grupnihpošiljaka. izdavanje i pribavljanje transportne dokumentacije, djelatnost carinskih

posrednika, djelatnost otpremnika tereta u pomorskom i zračnom prometu, poslovirukovanja robom, djelatnosti u svezi s osiguranjem.

41 Obrazložite sustavni pristup u analizi otpremništva s motrišta organizacijeFIATA.

FIATA (franc. "Federation internationale des Associations de Transitaires et Assimiles", engl.

"Internation Federation of Freight Forwarders Associations") je Međunarodni savezšpediterskih udruženja. Uloga organizacije je da unapređuje špeditersku djelatnost u svijetu, teda sudjeluje u radu drugih međunarodnih udruga, te drugim agencijama i institucijama UN-a

pri donošenju različitih međunarodnih konvencija i dokumenata koji mogu utjecati na prijevoz robe i pružanje špediterskih usluga. Kroz zadnja 4 desetljeća Fiata-ino djelovanjenajuočljivije je kroz dokukmente i obrasce koje je donijela sa svrhom pojednostavljivanjarukovanja robom za vrijeme prijevoznog procesa i izvršenja dopreme robe do krajnjegodredišta. Dokumenti Međunarodnog saveza špediterskih udruženja su:1.) FCR (engl. "Forwarders Certificate of Receipt") - špediterska potvrda - neopozivašpediterska potvrda kojom špediter potvrđuje da je određenog dana u određenom mjestu

primio robu u naizgled ispravnom stanju radi daljnje otpreme;

2.) FCT (engl. "Forwarders Certificate of Transport") - špediterska transportna potvrda -isprava kojom špediter potvrđuje da je određenog dana u određenom mjestu, u točno

određenom prijevoznom sredstvu u dobrom vanjskom stanju primio robu radi daljnjeotpreme;3.) FBL (engl. "Intermodal Transport Bill of Lading") - teretnica za intermodalni prijevoz -

služi u intermodalnom prijevozu sa ciljem izbjegavanja uspostavljanja više prijevoznihisprava, bez obzira na broj korištenih prijevoznih sredstava različitih prometnih grana; 4.) FWB (engl. "Non-negotiable FIATA Multimodal Transport Waybill) - teretni list za

multimodalni prijevoz - neutrživi teretni list za multimodalni transport, koji je po sadržaju inamjeni veoma sličan FBL teretnici; 5.) FWR (engl. "FIATA Warehouse Receipt") - špediterska skladišna potvrda - prenosivaisprava (osim ako je na njoj naznačeno da je neprenosiva) kojom se potvrđuje da je određenogdana, u određenom mjestu, u određenom skladištu roba uskladištena u prividno ispravnom

stanju;6.) SDT (engl. "Shippers Declaration for the Transport of Dangerous Goods") - potvrda

pošiljatelja o prijevozu opasne robe - obrazac kojim pošiljatelj, kao nalogodavatelj špediteru,izjavljuje da je roba, koju špediter treba otpremiti, dopremiti ili tranzitirati, odgovarazaht jevima prijevoza opasnih stvari prema važećim međunarodnim pravnim aktima; 7.) SIC (engl. "Shippers Intermodal Weight Certification) - potvrda pošiljatelja o težini teretau intermodalnom prijevozu - izdaje se kao dokaz o bruto težini tereta u kontejnerima ili

poluprikolicama, ako je njihova bruto težina veća od 29.000 funti ili 13.154 kg; 8.) FFI (engl. "FIATA Forwarding Instructions") - špediterske upute - obrazac s 21 rubrikomu koji špediterov nalogodavac upisuje sve bitne upute i instrukcije koje su špediteru potrebneza kvalitetno obavljanje konkretnog posla.


26/50

42 Obrazložite pravno reguliranje međunarodnog otpremništva(izvori prava).

OTPREMNIK ILI ŠPEDITER je fizička ili pravna osoba, koja za svojeg nalogodavcaobavlja organizacije i realizacije, pripreme robe za prijevoz, skladištenje, ukrcaj robe iliiskrcaj, carinsko zastupanje prijevoza ili organizaciju prijevoza, a u suvremenom poslovanju

pruža komitentima niz logističkih usluga. U poslovanju s trećima špediter po europskom pravnom sustavu nastupa u svoje ime, a za tuđi račun, a prema određenim propisima ikonvencijama može nastupiti kao samostalni gospodarstvenik za svoje ime i za svoj račun.MEĐUŠPEDITER je fizička ili pravna osoba na koju je glavni špediter prenio realizacijudjela špediterskog posla.Međunarodna regulativa

U međunarodnom poslovanju špediterska djelatnost regulirana je međunarodnimkonvencijama i sporazumima

Međunarodne konvencije koje reguliraju ovu djelatnost su: - konvencija CIM – međunarodna konvencija o ugovorima u željezničkom prometu- konvencija CMR – međunarodna konvencija o ugovorima u cestovnom prometu - konvencija IATA – međunarodna konvencija o ugovorima u zračnom prometu - konvencija AGCTN – međunarodna konvencija o ugovorima o prometu na unutarnjim

plovnim putovima

- konvencija TIR – međunarodna konvencija o cestovnom prijevozu i prijevozukontejnera

- međunarodna konvencija ATA - međunarodna konvencija o privremenom uvozu iizvozu

- međunarodna konvencija o integralnom i intermodalnom transportu - INCOTERM'S 2000

- postoji i niz drugih međunarodnih konvenciji - FIATA – međunarodna špediterska organizacija

- osnovana je 1934.g. u Zurichu u Švicarskoj, a u nju se udružuju nacionalne udrugešpeditera pojedinih zemalja - njezina uloga je poticati, razvijati i koordinirati špeditersku djelatnost u svjetskim

relacijama, a djeluje preko skupštine koja se održava u vremenskim razdobljima od 4 do6 godina, a stalna tijela su joj predsjedništvo i različite komisije – povjerenstva

- najznačajnija djelatnost FIATE bila je u donošenju različitih dokumenata koji potpomažu unifikaciju i pojednostavnjenje poslovanja u špediciji, a nazivaju se FIATA-Document's, a to su:

1. FCR – špediterska potvrda (Forwarder Certificate of Receipt) kojom špediter potvrđuje da je određenog dana u određenom mjestu primio određenu količinu robeu prividno ispravnom stanju radi daljnje otpreme

2.

FCT – ( Forwarder Certificate of Transport) – ili FIAT-ina transportna potvrdakoja se još naziva pravom transportnom potvrdom, što znači da može zamijenitisvaku originalnu prijevoznu ispravu

- ta transportna potvrda je utuživa (tj. ona je vrijednosni papir)- ovom potvrdom špediter potvrđuje ( sve isto kao i kod FCR-a uz

dodatak u određenom transportnom sredstvu) - ova transportna potvrda može biti utrživa, prenosiva, odnosno

vrijednosni papir3. FBL – Fiata Intermodal Transport Bill of Leading – ili FIAT-ina teretnica za

intermodalni transport koja može biti utuživa ( vrijednosti papir), a koristi se umeđunarodnom transportu pri čemu se prema međunarodnoj konvenciji teret mora

prevoziti sa najmanje dva prijevozna sredstva pri čemu pošiljalac i primalac moraju


27/50

biti iz različitih zemalja i prijevoz se mora obaviti u tranzitu – provozu prekonajmanje još jedne zemlje

- prednost ovog dokumenta je u tome što teret cijelim transportnim putem putuje samo sa jednom prijevoznom ispravom, pojednostavljeni su postupci i

ubrzava se prijevoz robe

4.

FWR – Fiata Warehans Receipt – FIAT-ina skladišna potvrda koja je vrijednosni(utrživi) dokument, a njome špediter potvrđuje da je određenog- ako je ova potvrda izdana kao ne utuživ i neprenosiv dokument onda sekoristi kao standardna skladišna potvrda

5. SDT – Shippers dana u određenom mjestu primio određenu količinu robe u prividno ispravnom stanju radi skladištenja Declaration for the Transport ofDengerous Goods – ili FIAT-ina potvrda za prijevoz opasnih tvari kojom špediter

potvrđuje da su opasne tvari tako pakirane i u količinama da se mogu miješati sadrugim robama u transportu bez opasnosti za te robe

FBI – Forwarding Instruction – ili FIAT- ine instrukcije

43 Koje su osnovne značajke ugovora o otpremništvu (prava i obveze otpremnikaiz ugovora)?

44 Simulirajte sudjelovanje u pregovorima i stručno savjetovanje u sklapanjušpediterskog ugovora.

Špedicija je specijalizirana djelatnost koja se bavi organizacijom otpreme robe i drugih poslova vezanih za to. Špedicijom se bave pravna i fizička lica. Poslovi špedicije mogu bitiunutarnji i međunarodni. Špediteri obavljaju svoju uslugu za račun komitenta u svoje ime i uz

proviziju, što ovisi od ugovora s komitentom. U svakom slučaju obaveze špedicije su: izbor prijevoznog puta, zaključivanje ugovora o prijevozu, obavljanje carine i drugih formalnosti.Do sklapanja ugovora o špediciji dolazi zbog toga što korisnik tereta (kupac ili uvoznik) možei sam organizirati prijevoz ali kod uvoza potrebno je obaviti brojne carinske formalnosti, te

nadalje razlog može biti i taj što špediter bolje pozna tržište i s obzirom da mu je to djelatnostu stanju je sklopiti ugovore pod povoljnijim uvjetima. Pri sklapanju špediterskog ugovorašpediter se mora obvezati da će u svoje ime i za račun nalogodavca organizirati prijevoz robe,osigurati robu, obaviti pot

Documents

Poslovna Logistika Pitanja i Odgovori (Menađment, Ekonomija)