POŠTARINA PLAĆENA U GOTOVU. POJEDINI BROJ STOJI DINARA 1.50 PRETPLATA MJESEČNO 10 DINARAPR E T PL A T A ZA IN OSTRAN STVO TRO M JES. DIN. 45.

IZLAZI REDOVITO SVAKI UTOKAK 1 PETAK U JUTRO Uredništvo i uprava u Tiskari E. Vitaliani i Sin - Šibenik

Telefon interurban 7.a upravu i tiskaru broj 47

MALI OGLASNIK 20 RIJECI DINARA 3.50 SV A K A D A LJ.N JA RIjJ.EČ 25 PA R 'A PRIOPĆENO DIN 3 ŠTAMPANI REDAKOGLASI PO SNIŽ. TA R IFI. - RUKOPISIJSE NE VRAĆAJU

G O D IN A I Š IB E N IK , 1 D E C E M B R A 1933

Prof. Joško Batinica

B R O J 44

Istorijski fatum dodijelio nam je za otačbinu onaj kraj svije­ta koji je bio vazda prolaz i raskrsnica između Istoka i Za­pada, raskrsnica svih političkih i kulturnih struja i vazda od pamtivijeka pa do najnovijeg vremena poprište svih velikih konflikata i sviju najezda sa Istoka na Zapad i sa Zapada na Istok.

I zato je ta činjenica dikto- vala nuždu obrazovanja jedne jake, integralne nacionalne dr­žave koja će biti podesna da svojim otporom i svojom va­ljanošću skrene smjer tuđinskih ekspanzija daleko od sebe.

To nastojanje obuhvata čita­vu našu istoriju, koja i nije drugo nego borba za slobodu i jedinstvo.

Sigurno nijedan narod nije se tako herojski i gotovo krosa hiljadu godina borio, da osnuje svoju državu, nijedan narod ni­je prošao kroz toliko iskušenja i patnja i to sve zato da os­nuje napokon jednu slobodnu državu i da se ujedini. Svijes na težnja našega naroda za ujedinjenjem datira već tamo o.d Ljudevita Posavskog, kad su se prvi put počeli složno da bore Srbi, Hrvati i Sloven­ci za svoju samostalnost. Ta je težnja ona ružičasta nit koja se provlači kroz čitavu našu istoriju ; to je ona okosnica, oko koje i radi koje su bile sve borbe i nastojanja našega naroda.

Hrvatska država za vremena Tomislava, kad je ono bila najjača, a i za poznijih vladara pokazuje sve kurateristike ove težnje i narodne volje. Slava i veličina srpske države za vri­jeme Dušana, nastojanja bosan­skog kralja Stjepana Tvrtka da sjedini sve Južne Slovene, za­jednički poraz našega naroda ha Kosovu polju, sve je to is­pisano krvlju na slavnim stra­nicama povijesti, uvijek lebdilo pred očima kao glavni simbol svim kasnijim narodnim bor­cima i radnicima ha narodnom polju i krijepilo ih u časovima iskušenja, da ne klonu, nego da nastave herojska borbu sve dotle dok ne zaleprša nad či­

tavom našom zemljom, nad istokrvnom braćom jednog je­zika, barjak slobode i pobjede.

Propast srpske države na Kosovu znači početak robova­nja. Od Kosova do Karađorđa je doba stoljetnih patnja čita­vog naroda, doba robovanja i resignacije, ali to je doba u- jedno nadahnulo narodnog ge­nija, da stvori mit i narodnu pjesmu koja svojom ljepotom i sadržajem, svojom filozofskom dubinom i umjetničkom vrijed­nošću malo zaostaje za pjes­ničkim tvorbama starih Helena i Indijaca. Ta je pjesma bila čitavu narodu kroz vjekove patnja najvjerniji pratilac bod reći ga na ustrajnost i otpjr, čuvajuć mu svijest dužnosti u rješavanju narodnog zadatka.

I kadgod bi došlo do poku­šaja kidanja helotskih okova zadivio bi se svijet nad junaš­tvom našeg naroda. Nije se moglo shvatiti otkuda to he­rojstvo. Narodni genij i narod­na duša koja je dobila svoj izražaj u narodnoj pjesmi i mi- tosu dali su mu takovu snagu kojom je kroz pet stoljeća znao da podnese sve zulume jedne barbarske rase.

Kad se činilo da će Hrvati podleći krutoj i hirovitoj tira­niji Habsburga dolaze Petar Zrinski i Krsto Frankopan, teš­ke žrtve, da polože svoje mu­čeničke glave i da svojom kr­vlju, odrede narodu stazu bu­dućnosti.

Njihove’ su glave vječna o- pomena koja je lebdila pred očima Hrvata sve do konačne pobjede. Možda je slutio Zrin­ski kad je pisao riječi :,,Na vik on živi, k i zgine poštenou da će vlastitom glavom zasvjedočiti onu veliku specifično našu na­rodnu istinu.

Ni Slovenci nisu ostali u pri­krajku dok su se Hrvati i Srbi borili. Kad je ono Matija. Gu­bec. vođa »mužke punte« digao svoj gTas i motiku protiv zulu­ma faudalne gospode, priskoči- še mu u pomoć slovenski selja­ci preko Sutle, da« zajednički povedu borbu za čbvječanska prava, potlačene raje.

Teško je odmicalo dugo vri­

jeme robovanja i maka, koje je dobilo svoj najjači odraz u narodnoj pjesmi. I doista bilo je etapa u našoj prošlosti, kada je izgledalo da je neprijatelj blizu cilja i da će se tri ple­mena jednog istog naroda u svom nacionalnom razvoju o- droditi tako, kao da nisu istog roda i istog naroda. Ali to su bili privremeni i površni uspje­si našega neprijatelja. Jer, kao što se svaka energija razvija na svom otporu, tako se i nacionalni otpor naš prema nsiilju političkom i kulturnom osvajača i ugnjetača naših, ra­zvio do nacionalnog osjećanja, osjećanja svjesne zajednice sviju plemena, najprije u ele­mentarnim svojim oblicima kao regionalni etnografski patrioti­zam, dok se nije kristalizovao u jasnu i određenu nacionalnu demokratsku ideju, ideju prava samoodređenja naroda. To je moglo biti onda kad je ideja nacionalna postala političkom idejom evropskog * .-svijeta, kad je postala idejom vodiljom u političkom životu evropskih na­roda. U burnim vremenima fržmcuske revolucije rođeno na­čelo narodnosti kao načelo de­mokracije, prihvaćeno je od svih naroda ugnjetenih i eks- ploatisanih, pa ras umije se i od našeg naroda, ali najprije obazrivo i plašljivo, jer je pri tisak suverene reakcije u Au­striji i Ugarskoj bio tako velik, da se drukčije nije moglo pri­miti. Naučni i literarni radnici bili su prvi pioniri nacionalne ideje istražujući prošlost, kara­kter i odlike duha našega i pomogli su, zajedno sa snažnim otporom narodnim prema na­silju i pritisku, da se nacional­ni osjećaj razvije do opće na­cionalne svijesti, a zatim aktiv­ni politički radnici dali su mu pozitivni politički cilj. Ilirizam, istina politički nejasan, jer je I bio mješavina političkog i lite­rarnog elementa i imao svoju I tendenciju, bio je prvi otvore | ni pokušaj nacionalne jugosla- I venske ideje.

Ali jasno određena svijesna | zajednica svih nas, jasno odre- | đeno nacionalno osjećanje svih |

nas konkretno se javlja prv put burne godine 1848, kad su Srbi i Hrvati pružili ruku jed­ni drugima, kad su pomagali jedni drugima kao dva pleme­na jednog naroda i kad su Slovenci potražili našu zajed­nicu.

Poslije toga nastalo je doba razmimoilaženja, doba nespo­razuma, doba krize nacionalne ideje sve do prvih godina ovo­ga stoljeća. Za vrijeme Milana Obrenovića kad se činilo da je ideja ujedinjenja izgubila svoju prvotnu snagu doviknuo je Sve- tozar "Marfcovićove r i j e c i M i ­sao našeg narodnog jedinstva je najrevolucionarnija misao što postoji na Balkanskom po- luostrvu od Stambula do Beča.

Ta misao već sadrži u seb i: uništenje Turske i Austrije, pre­stanak Srbije i Crne Gore kao samostalnih kneževina i revo­luciju u cijelom političkom sklopu •našeg naroda. Iz dije­lova ovih dviju carevina i iz ove srpske kneževine postaje jedna nova država — to zna­či narodno jedinstvo.1*

Do krize nacionalne ideje moralo je bilo doći, jer su straš­ne i teške prilike bile pod ko­jima se vodila nacionalna bor­ba u habsburškoj monarhiji.

Ta je država' imala samo konstitucionalno pročelje, a u- istinu je bila autokratska i ne­tolerantna, ostala je i svršila svoje biće kao policijska drža­va. Njezin je državni život bio kondenzovan u njezinoj reakci­onarnoj ideji, da treba zadržavati svaki napredak i sačuvati sve antikvarske ustanove, koje su garancija protiv demokracije.

Austrijski i Ugarski državni­ci težili su politički da rasko­madaju naš narod pomažući regionalizam svim silama, vje­rujući da nikad ne će doći do zajednice, do jedue ojeline.

Ali iako je ta borba vođena pod tako teškim pogodbama, rezultat borbe bilo je lako predvidjeti, pobjeda je morala biti na strani idejnih boraca, jer nema materije od koje bi se mogao sagraditi kao ograda ne­probojni štit protiv ideja ; za njih nije ništa neprobojno; za njihne-

2 NARODNA TRlBf^A

S a p o ; p tsM Ia f . C, Masarjtapostoje kao smetnje ni granice vremena ni prostora, a kamo li ljudska sila. I našla, nacionalna svijest izđržali!‘,‘je sve krize, odoljela je svima kombinova- nim pritiscima grube sile i kov rupcije i iz išla je iz borbe ne­okrnjena i-' sveta.

Nadolazi epoha velike stvar­nosti. Kult Vidovdana postaje sve to veći, a čežnj a za oslo­bođenjem ne izražava se samo u pjesmi, vee se polazi u aktiv­no 'djelovanje na svito linijama.

Ovo raspoloženje dolazi do vanjskog izražaja ti čitavoj ze­mlji, koju nastavaju, jeđnokrv- na braća. Omladina preko Dri­ne i Dunava dobila je sve vi­še potstreka pobjedama Srba u Balkanskom ratu. Mnogi mla­di ljudi pobjegoše tamo da se bore rame uz rame sa svojom braćom. I eto ta generacija da­je onog bijednog fanatika i vi- zionera koji svojim metcima ruši jednu trulu tuđinsku na- roetbutu dinastiju.

Htjelo se povrediti čitavi je­dan narod u njegovoj svetinji, ali se diže sin toga naroda i otpravlja skrovitelje kuršum'ima u vječnost. Čitav je sviiet doz­nao, da postoji na Balkanu jedan narod koji hoće da svr- gne tirane, a sinovi toga naro­da pokazaše se' spremni da da­ju svoje živote za visoki ideal.

Naš neprijatelj je znao da nem ože slomiti naš narod, ako ne slomi onaj njegov dio, koji ji je prije sto godina uspio da svije slobodno ognjište svoje. To slobodno ognjište imalo je privlačivu snagu. To slobodno ognjište bilo je živi protest protiv opstanka habsburške ca­revine, u kojoj je narod živio nacionalno bespravan. Opsta­nak Srbije značio je negaciju Austrije ; pitanje je bilo samo vremena, koga će od njih dvo­je nestati. Cjelokupna spoljna politika Austrije svodila se na jednu jedinu .formulu : kompro- mitovati, a zatim uništiti Srbi­ju; I kad je Austrija prišla posljednjem činu svoje politike da po njenom vjerovanju sruši Srbiju, buknuo je evropski rati Sr bij a j elposlij e nadčo vj ečanski h napora morala podleći trostru­kom neprijatelju. I netom je u- spio pregaziti Srbiju objavio je cijelom svijetu da je Srbije ne­stalo za uvijek. Ali kada je Petar Karađorđević uz prasak pušaka i gruvanje topova pre­sjekao* blizu Prilepa j ugosloven­skim mačem gvozdeni luk što ga je Wuotan napeo sve do Carigrada na svojoj kamenoj tetivi savitoj od skandinavskih ledenjaka po! Rajni, Alpama i Dinari do Olimpa, da s njega •odapne preko Turske* Bugars­ke, Mađarske, Austrije, Njemač­k e i Belgije golemu čeličnu strijelu u srce gospodarice mo­ra, počele su propadati central­ne vlasti, počeo je svršavati veliki rat i tu se krvavo de- mantovalo prerano radovanje naših neprijatelja. Tu se je ro­dila Jugoslavija iz glava i mi­šica jugoslovenskih vojnika.

Ravno . pred petnaest godina pomračeno sunce našega naro­da sinulo je svojim potpunim sjajem, jer su tim ostvarena u krvi i patnjama naša najljepša osjećanja i naš najviši narodni

ideal.•Nema sumnje, najveći epo­

halni momenat u našoj narod­noj istoriji predstavlja godina 1 1918 jer je tada realizovana hiJjadugodišnja težnja1 i volja Cjelokupnog našega naroda. Te je godine demokracija svijeta slavila svoj. triumf. Demokracija koja le u robu pronašla čopjeka, koja je pofčinjenog 1 poniženog čovjeka popela do superene lič­nosti spijesne spojlh prapa I duž­nosti, demokracija istinska prapa, koja nezna za hegemoniju na* roda i plemena, koja nezna za socijalno I p o l i t i č k o ropstpo, ta demokracija mo­ra da izgladi razlike koje je du* I ga prošlost i heterogena kultura osfapila među nama. Ta je de­mokracija počela da već uspješno cementira narodno jedinstvo naše jugoslovenske rase, koju danas očekuje ista sudbina u dobru i zlu.

Demokracijom učvršćeno na­rodno jedinstvo odoljet će svi­ma eventualnim nasrtajima i pokušajima, pokušajima koji nas ne će naći malodušbe i slabe; nas koji smo rasa cfd granita.

Danas čitavi naš barod i ne pretstavlja drugo1 nego jednu neoborivu, nerazdruživu i čvrstu naciju, jednu zemlju i jednu državu, koja j'e i po svome smještaju i po svojoj ulozi va­žan faktor u održanju političke ravnoteže u Evropi, a po svo­me pozivu ima da bude priro­dna- i stkbilna garancija i obra­na prema imperijalističkoj eks­panziji naših starih protivnika.

Vječitu i toliko potrebnu slobodu Jadranskog i Sredo­zemnog mora može osigurati na ovoj strani samo jedna jaka nacionalna država, čiju snagu i opstanak imperativno sugeri- šu nesamo legitimne i patriot­ske težnje i dužnosti našega naroda, nego i najveći životni interesi svih evropskih demo­kratskih država kao i nemino­vna Upotreba za uspješnim održanjemđugotrajnog i praved­nog mira u Evropi.

A Ž D A J I(blagdan'ujedinjenja),

Uzmakla ii ■ rigajući'!P l’jen. Još Istra tužna sama U samrtnim trzajima Trepi tvojim u žvalama.

Eh, vidi se, vidi, da si Maćl ha joj, niši mati Ona će ti, Bog će dati, <I utrobu rastrgati. 1

Nam pak sunc« granulo je Pod stitništvom iv.iše nismo Pod svojijem pod imenom Brbjeni smo, viđeni smo.

Još da ne bje s prva maha Zagrljaja nebratskoga Naš bi narod k’o ni jedan Uživao Boga svoga.

Nit’ u bilo kojem sklopu Mogli bismo biti veći,'Da smo bratske slogo svjesni Da sm o'voljni svojnj sreći.

Bješte zato, Efijalti,Erostrate, brusle p e to !S određene Bo.gom staze Skrenuti nas ne —- nećete.

Vrtoglave u ponore .Ti s’ aždsjo,. gubi,, k le ta !Pod barjakom Našeg KraljaSreća j ’ naša, naša meta. N.K.,

ŠIME ANTIČ — ŠIBENIK Trgovina manufakturnom robom na

malo i veliko. — ■

P r a g . — „New-York-Times“ je u svom' „Magazinu" od 12 novembra Objavio inj&resšiiitan članak svoga do­pisnika i ’šarađnika Sheparđa Stone, koji je nedavno posjetio Čehoslova čku ; primio ga je pretsjednik Masa ryk i razgovarao je s njime o denjo- kratij',' kao i o sadašnjoj međunarod • noj situaciji.

Gaspodin Shepard Stone je dopu­tovao u Prag preko Berlina i u uvo­du svoga članka up ircđb'je Njemačku i Čehoslovačka „Obe države imaju jednu ztjednićku stvar" — veli She­pard Stone. „Pretsjednik H ndenburg i pretsjednik Masaryk\su, najstarije o d ­govorne glave ./na svijeta P /vom je 86 godina, drugi je za tri godine m la­đi. Ali tu se" sličnost završava, jer dok je Hindenburg pristao, pa š ta ; više i pomogao padu njemačke repu­blike, Masaryk dotle ostaje čvrsto uz svoju vj ru u -demokratiju i u potre­bu njezine egzistencije u dvadesetom stoljeću*.

R izgovarajući, sa svojim gostom o tom pitanju, Masaryk je Između o- stalog rekao slijedeće:

Uprkos militarizacije njemačkog na­roda i unutrašnjih (događaja u Nje mačkoj, ja se rata ne bojim. Moramo biti strpljivi. Razumije se,-m oram o se spremati - na svaku' eventualnost. I njemačka zna isto tako dobro kao i sve ostale države, da za n t treba mnogo više, nego što je oružje. Ko­šta mnogo novaca, koje niko nema na raspoloženja.

Versaljški Ugovor može biti da nije savršen, kao i sva ljudska djela. P ru ­ža mogućnost revizije;' ali o toj revi­ziji • se ne možfc raspravljati na vrhu mača. Evropski narodi še moraju više zbližiti, mofaju se naučiti uzajamnom povjerenju-'1 i tek onda kao prijatelji m'ćžtmo razgovaratifb reviziji. N aro ii i države moraju biti u svojim djelima lojalni. ‘ :

0 AU STRIJI:Austrija pripada oblasti njemačke

kulture,'1 a li1 treba praviti razliku1 iz­među njemačke kUture ijprnškog du­ha,..kao i pruske tradicije, koja d a ­nas u'Njemačkoj prevlađuje. Lessing, Goethe, H erder i mhegi drugi su bili Njemdi, ali sigurno ne bi htjeli biti hitlerovci. Kad Austrija ,neće da se ujedini s Reichom, ide za ' svojom starom tradicijom. Prema mome mi­šljenju će se te stvari u toku nekoli­ko najbližih gedina' potpuno umiriti i o njima če so manje govoriti, U podunavskoj oblasti neće biti nikakve političke konfederacije, prije će doći do stvaranja sistema trgovinskih ugo­vora između nezavisnih država.' Ali postoji i ta mogućnost, da će se pri­hvatiti princip Male antante. .

0 ŽENEVI:Danas nam je za Evropu potreban

opšte akceptiran program. Početak vidim u Društvu naroda. Znam da je Društvo vrlo malo i da se bori s te-,

! šfcoćama',; ali; to ., je početak. Ranije: nije bilo ništa slično. Vodeći evrop­ski državnici se tastaju, u?ajamno, u- poznaju i diskutiraju o važnim s tv a ­rima. Potrebno je ne,,sam o lukavstva i ;vještine, nego i solidnog poznava­nja evropskih zemalja i njihovih za­htjeva. Ne trebamo dvosmislenu ili

ne istin itu politiku, nego poštenu. P o ­

štenje, na prvom mjestu.Mnogo je govoreno o neefikasnosti •

dembkratije. Ali demokrati;a nije pod­bacila"} tiije prevarila. Prije su de­mokratiju prevarili nekoji- ljudi na vladajućim pozicijama. Ne smijemo zaboraviti da su i 1 monarhije i dikta- • ture isto iskusile teškoće i na teško­će nailaze i danas. Demokratija omo­gućava koncentrisanje moći u samo nekoliko ruku u_ vremenu krize. Pa i Hitler* je izabrao njemački narod. Pretsjednik Roosevelt ima isto dikta­torsku vlast. Nekoji ljudi na vladi mogu svoju moć - zloupotrebiti, drugi to ne čirife. Ali to ništa ne m ijenjana osnovnoj vrijednosti demokratije. U- vjeren sam u neizostavnu pobjedu đetnokratske idejer

O NJEMAČKOJ:Vajmariki ustav je bio napisan na

papiru, ali ne i u duši njemačkoga naroda. Šetalica je zabilježila nagla kolebanja u Njemačkoj na kraju svi- jetskog rata. Na vladu su došli soci­jalisti u državi, g-jje su stoljećima vladah oficiri i gdje je komanda u- vijek slušana. Socijalisti su bili kao neki ekstrem u pruskoj Njemačkoj-. Sada u Rsichu vidimo drugi ekstrem Njemačka ne može da shvati, kako je pruski duh, koji je pobjedio. u ra­tovima 1864, 1866 i 1870, mogao iz­gubiti ra t 1918 godine. Š ta je i ko je izgubio taj ra t? Demokratija ili monarhizam dik'atorskog karaktera? Izgleda da su diktatori zaboravili da odgovore na to pitanje, kad napada­ju demokratski sistem '.

Uvodjenje spavaćih kola III. razreda na pruzi Zagrob-Split i obratno.

Po odobrenju g.-.;Ministra saobra­ćaja, sa važnošću od 1- decembra o. g., Društvo kola za spavanje uvodi na pruzi Zagreb-Split, i obratno u svojim kolima, ipprsj dosadanjih o- djeljaka, i u odjeljke III klase. U tim odjelima III kla^e nalaze se po tri postelje- j :dna nad drugom.

Nova velika tvornica stakla u SSSR

Početkom novembra je u Gomelu u sovjetskoj Bjeloj Rusiji otpočeo rad u najvećoj i najbolje uređenoj fabrici stakla u SSSR. Godišnji kapacitet fabrike iznosi 30.000 tona stakla, što je skoro petina svog štikla produci- raaog u SSSR. Gradnja fabrike je trajala tri godine.

Borba.i otkup ovogodišnjeg dubana u primorskoj banovini

Otkup duhana u primorskoj bano­vini počelo je ove godine 27 o. mj- i to u stanicama Trogir, Imotsko, Vr­gorac, Metković, Širnki Brijeg, Mostar, Stolac, Ljubuški i .Čapljina.

Nafta na sovjetskom sjeveraArktični institut u Lehjingradu je

dobio vijest od načelina geološke eks­pedicije na Tajmurskom Poluostrvu, da je tamo nađena t čna nafta. Osim toga taj rajon je jako b igat u ka­menom uglju. Na laj način bi moglo biti riješeno pita nje goriva ..za brodo­ve, koji će preduzimati plovidbu ve­likim sjevernim putem.

Kupujem jeden sparher i jednu jaceru (hladionik) - Ponude slati Tiskari E. Vitaliani i Sin.

NARODNA TRIBUNA 3

DOMAĆE VIJESTIK IN O „ B ^ L K J l N prikazuje u

p e tak i subotu , M aurica Chevalier i C lau d e tte C o lb ertu opereti „Nasm ijani p o ru čn ik ". — U nedjelju dram ska o- b rad b a opere MADAME BDTTERFLY“ sa orig inalnom m uzikom slavnog Gia- co m a Puccinia.

Gradonačelnik g. Mate Karađole u subotu na . večer pu tu je za duže vrem ena na liječenje. Za vrijem e od­su stv a slpžbu načelnika vršiće od b o r­nik g. Marko Bačinić.

Proslava 1 decembra u gimnaziji. D an Ujedinjenja učenici i učenice gimn. ■će svečano proslaviti. P roslava će se održati samo za učenike u Kazalištu u 9 -s. prije, podne sa odabranim p rc - g ram om . Svečanost, ć e ; otvoriti, d ire­k tor g. B anica, sa i nekol ko rječi, a svečrni govor ćj3 . o d rja ti ,prc£ g. j(Jr-

šković. J. O rkestar će odsvirati him nu, a đekUm ovaće učenici i učenice(Grki- nić M. YI r . : , P lava grobnica" cd M. Bojića, Santini J. VI r . : „Slovenska lipa," od S. Kranjčevića, P p h a r ić . V. II c : „.Soča" od S. Gregorćiča i »No­vo pokolenje" od A. Šantića). Dalje

• će izvoditi Anić VIII r g i Dogan VIII g. „fantaziju „A leksandar S trade- lla “ duet (violina i glasovir), ženski zbor I r. pjevače „Težakovu pjesm a u proljeće" ,od Milojevića, a ženski zbor II III r. p jevače p jesm e „Sadila Dinka bosilek“ od Špoljara i „Povila se bijela loza“ od Dr. Markovca.

Pitanje pazara. Već dosta vrem e­na im a od kada se šibensko građan­s tv a , pita , imam o li i u i u Šibeniku .pazar. Zbilja teško b i bilo na to o d ­govoriti, nazvati pazarom onaj p rostor p red ribarnicom , besmisleno je, je r tu uopće pazar niti je moguć, niti je. Bio je jedan, pored glavne ceste, ali sad se tu ne vidi ništa drugo, već gomila kam enja izm azana glibom i sm radom . C in i se, da je taj p rostor bio u p ro­jek tu ,, da. se. izravna i do tjera ̂ za p a ­zar, m eđutim kao obično stvar se p očim a a ne svršava. Tako naš novi pazar, koji je u »gradnji, , tako će mo kazati, više nam je na odm et nego na korist. Na nadležnim a je, da se -već jednem u Š ibeniku i pazar uredi.

Iz kina Balkan. Poslije nanovo bojadisanog i uređenog kina, Vlasnici su se pobrinuli da pruže još jednu ugodnost građanstvu,;U čekaonici, koja je zimi b ila izložena prom aji r id i o- tvorenih vrata, napravih su jednu u- nu trašn ju koja će uvijek biti zatvore­na,^ a nam jeravaju, također u ' čekao­nici smjestiti i cen tralnu pec, tako da će se posjetioci i u čekaonici osjećati kao i u dvorani.

Načelnik Kistanja Dr. Vuk Vuja- sinovie teže je bolestan i nalazi se na liječenju u gradskoj bolnici.

Danas će se pri Drž. učiteljskoj školi svečano proslaviti b lagdan U je­dinjenja. Govoriče g. prof. Joško B a- lin ica iza čega će slijediti b iran a m u­z ička i ritm ička priredba pod vodstvom gg. prof. N . Kušar i M.o S. K aram ana.

Tesla tonkino prikazuje petak 1 i subotu 2 decem bra nadasve aktuel- ni njemački 100«/o tonfilm , PRAVO DJETETA . — U nedjelju 3 decem ­b ra prem ijera LJUBAVNI TANGO

Iz putničkog ureda. Na sjeđničT .D ruštva za saobraćaj putnika* "koja

se održala u srijedu na večer odre­đeni su kao delegati za unapređenje tu rizm a u Splitu , g. Kečkemeti i don

;Krsto Stošić.

Naše Kazalište.- I m a ' već dvije' godine kako naše pozorišne daske spavaju m rtvim snom. P red tri, četiri godine u sam om našem gradu , bilo je osnovano kazališ io društvo koj'e je sa velikim uspjehom , prikazalo publici nekoliko kom ada, ali to je p o t r a ja t tek kratko vrijem e. P red dvije godine N arodno kazalište iz Splita dolazilo nam je u posjete nekoliko pu ta. A sada prošle su dvije_gođine a da gra­đanstvo nije moglo da se naužije te morajne_ tekovina. rCuđno je to kako, u gradu od' 18000 stanovnika nije u m ogućnosti da se. održi barem koji pozor šni kom ad u godini. . Sada bi bilo u m ogućnosti, kad bi bilo tih vr I h građana koji bi nastojali da barem za koju v e ie r angažuje pozorišno đru-

| š ty o ,iz Osijeka, koje.ovih dana. gostuje u Splitu.

Grom udario u brod. Im a već nekoliko, vrem ena kako oluje gotovo svake noći i datie haraju nad Š ibeni­kom i okoliccm. Tako u ponedjeljak zahvatila je oluja jedrilicu „D anica" koja je putovala iz luke Neviđane za Tijesno. U jedrilicu udario j.e grom i razbio jarbol i dio pram ca. Posada, osim oko 1000 din štete, p retp ila je još i veliki strah . Jedrilica nalazi, se n a popravku u b ro io g rad iliš tu br., ća F ilip i.

Uspješan rad Udruženja Zanat­lija. R iješenjem Zanatske Kom ore u Sp litu b r. 1976 od 25 o. mj. obavlje­n a je revizija sveukupnog djelovanja pd ru žen ja od njegovog osnutka do 27 t, mj. Kao pregledači djelovali su gg. Š im un Jelaska i D ragutin čulić, čla­novi kom orskog pretsjedništva i g. An te V učinpvić, sekretar Kom ore. Sve je nadjeno u najboljem redu , tako d a je Kom ora u popra tnom aktu kojim do­stavlja zapisnik revizije, izrazila svoje priznanje Upravi Udruženja na zdušnom i m arljivom vodjenju poslova U druže­n ja p reporukom da i u buduće n a ­stav i takovim radom .

U sam om zapisniku revizije stoji, da se pregledom knjiga blagajne i svih blagajničkih isprava ustanovilo, da je blagajničko poslovanje u potpunom redu vodjeno, tako da se nije mogla učiniti nikakova prim jedba važnije naravi.

D etaljnim pregledom rad a kancela­rije. U druženja ustanovilo se je, da u ovom pogledu v lada uzoran red. Svi su spisi redovito riješavani potrebitom m arljivošću i sprem om , tako da se u ovom pogledu nije moglo n išta oz­biljnijeg prigovoriti. Isto su tako u potpunom i uzornom redu vodjeni re- gištri članova Udruženja, šegrta, po­m oćnika .i izdanih poslovnih knjižica, kao što je u redu vodjeca i registra­cija naukovnih ugovora.

Upravni odbor Udruženja pokazuje pohvalnu djelatnost. Sastajao se na vijećenje svake sedm ice, a gdjekad i češćeC O sastancim a su vođeni uredni zapisnici.. Djelovanje U druženja glede Ispitnih K om isija za m ajstorske i pom oćnićke ispite uredno je.

Drago nam je da je Kom ora m ogla ustanoviti ovako uspješan i ispravan rad Udruženja zanatlija, je r je uistinu

" ovo - jedno od najaktivnijih mjesnih Udruženja.

Prodaju se ukupna, trokrilna vrtna vrata iz čelika, te nekoli­ko metara čelične’ rešetke.

Činovnici sreskog načelstva pri- re ii l i su o.pro.sau večeru gosp .T odoru Subotić, koji je prem ješten u Split, f^a večeri, koja je p ro tek la u veselom drugarskom raspoloženju, oprostili su se u gosp. Subotića, sreski načelnik g. Šerović, Dr. M ontana i g. Vodanović u im e svojih drugova. U srijedu p o ­slije podne g. Subotić sa svojom fa­milijom otputovao je za Split. Na ko­lodvoru, gospođi Subotić, predale su kolege gosp. supruga buket cvijeća.

Svečana Akademija djačkog društva „Ljudevita Gaja.“ — Djač- ko društvo naše gimn. „Ljudevit Gaj“ čija je pravila potvrdilo M inistarstvo Prcsvjete, sprem a svečanu akadem iju za 16 decem bra o. g. uoči rođena Nj. Vel. K rilja . Učenici i učenice sa veli­kim marom i voljom sprem aju ljep i odabran program .

IZ POLICIJEPrćtstojništvo gradske policije izdaje

proglas o suzbijanju psovanje i bo- gum skih k le tv i:

Zabranjeno je da m eđu stanovni­štvom grada Šibenika, naročito m eđu radnicim a, postoji ružan običaj m eđu­sobnog psovanja i bogum ske kletve, ovaj običaj ne sam o da je protivan postojećim zakonim a, nego je i ružan u m oralnom pogledu, je r se i tom e prosudjuje kulturu i nivo nekog čo­vjeka. Osim toga ovime šire se sabla­zan koje Štetno djeluje n a pristojne građane, a naročito na om ladinu i ti­m e daje utisak raskalSšenosti i ' nem o­ralnosti.

Da se tom e doskoči, na osnovu n a ­ređen ja 'Kr. Banske Uprave u Splitu i n a osnovu fcl. 66 i 67 Zakona o Unu­trašnjoj upravi, svako liče koje bude zatečeno ili prim ječeno od organa o- voga pretstojništva da ružno psuje ili upo treb ljava bogum ske kletve, biće po članu 69 tač. 3 zakona o unutrašnjo j 'upravi kažnjeno globom od 10-500 D. odnosno 1-10 dana zatvora.

S P O R TU petak 1 decem bra n a igralištu

G .S.K.„Osvita" odigrava se prijateljska u takm ica izm eđu reprezentacije Kr. m orcarice u Š ibeniku sa reprezen ta­cijom Kr. m ornarice iz Divulja. Susret ovih dviju reprezentacija očekuje se sa Velikim interesom , je r u reprezentaciji Kr. m ornarice iz Divulja igraju neko­liko poznatih igrača, koji su već igrali u prvoj m om čadi H ajduka. R eprezen­tacija Kr. m ornarice iz Šibenika je pobjedn ik sa Osvitovog tu rn ira .

U nedjelju 3 decem bra igra rep re ­zentacija Kr. m ornarice iz Divulja sa Osvitom. Naše Osvitaše očekuje oštra borba, je r Divuljani su vrlo jaki i p o ­z n a ti kao najbolja fotbalska ekipa kod nsše ’m orfiincef

Trgovina koža, cipela i šport, predmeta

UleUanUar MerŠIBENIK, ulica Kr. Tomislava 4

Specijalna'radiona za sve vrste cipela BOJAD1ŠEMO KOŽ­

NATE KAPUTE.Popravljamo sve vrsti kaljače i gumene cipele.

Neosnovano sam bio okrivio ovr- šnog organa gosp. Vicka Burića, da mi je u vršenju službe prisvojio 1000 din, pak m u p itam , oproštenje.

Ivan Cala

Jučer je pred senatom Okružnog suda održana rasprava o zakonu o štampi protiv urednika „N arodne T ribune", rad i članka pod rubrikom d p p is ' iz Skradina, kojim se pitalo „Ja li is tin a ? ' U rednik je riješen optužbe. Interesantno je .is tak n u ti da je jedan poznati talijanski fašista bilježio čitavi tok procesa valjda u o- čitoj nam jeri da o tom e k v jesti tali­jansku štam pu.

M. F. D. Kolo održatiće 7 dece­m bra u 7 sati ujutro zadušnicu u spom en blagopokojnog Zvonka R aka- m arića. Spom en slovo govori Dr. Mile Iljadica.

Narodna Ženska Zadruga u po­nedjeljak u 5 s. p. podne, u d ruštve­nim prostorijam a održava probne vjež­be narodnog plesa. Zainteresovani nek se prgave određenog dana u prost.

Radio Philips trocjevni kom ple­tan, akum ulatorom i baterijom . U potpuno ispravnom stanju. Može se slušati bez obaveze. P rodaje se radi odlaska, obratiti se na Baldekin, ku­ća Kalpić.

Dpniš Sa proslavesv. Cicilijezašt. muzike

Kao svake, tako i ove godine pro­slavila je Sokolska m uzika u Drnišu na najsvečaniji način svoju zaštitnicu. N avečer bio je p riređen banket u ho­telu „Danica* gdje su prisustvovali ?vi muzikanti, kao i b ra t starešina Sokolskog društva u Drništl. Za vrije­me banketa održale se nekoliko govo­ra. P rv i se diže b ra t starješina A dži- ja i pozdravlja b raću g lazbare sa bratskim „Zdravo" !

Ukratko on ističe vrline sadašnje m uzike, koja je- prohujala najteža vrem ena od 1903 god. p a do sada. Znači u danim a značajnih borbi ona se podržavala u najljepšem redu i bratskoj slezi, što je 'na jbo lji dokaz njezin današnji opstanak.

Z tim je izvršena pireko b ra ta M. P rim orca predaje priznjanja Sokolskog d ruštva u Drnišu i kip „Božice muzi­k e" sa natpisom Glazbari svome učitelju ." Poslije njega diže se m ladi m uzikant b ra t S. Jerković, koji u kratkim pctezim a govori o istoriji m u­zike i o po treb i izučavanja m lađih sila.

Na koncu se b ra t S. Novak sada­šnji dirigent zahvalio sa nekoliko dirljivih rječi na posvećenoj mu pažnji.

Zabava se produžila do kasno u noć uz svirku i popjevku m ladih So­kolskih m uzikanata. S. K.

MLJEKARNA „ALPA" ŠIBENIKP /e p o ru č a syoje proizvode. - S ir ala trap ist tvrdi i m ekani kg. po Din. 15. em entaler — Najbolji čajni maslac „A lpa“ Din 20 25 i 30 35 kg. - Slatki, i kiseli skorup i sve ostale vrsti spec. sira .

Kemičkl čisti i bojadiše odijela najbolje i najbrže uz um jerenu cijenu

3$, poznata i odlikovana radnja f iH f l IH. D O I H I ĆjfŽ a f l Kr. dvorski dobavljačU S U SPLIT

Parna praon. 1 glad ion. rublja

Za renomiranu i dobro uvede­nu marku autoguma traži se zas­tupnik. Ponude na Publicitas, Zagreb^/ Ii.Ci fJ, pod br. 35930. —

4 NARODNA TRIBUNA

U 43 b ro ju „Na ro d n e T r ib u n e 8 do- j

n ešen je č lanak pod n aslo v o m „IzG.S.K. O svit" p o tp isan |od up rav e „O svita", koji je uglavnom odgovor n a č lanak iz rad n ičk o g športskog k lu b a „ Š ib e ­n ik " , koji je donešen u 42 b ro ju od 24 n ovem bra istog lis ta a p o tp is a n o d A. B. K ad b i sad rža j to g a č lanka b io is tin it i u cjelini svojoj im ao n e ­k u sm isao, o n d a b i m i p rešli p reko n jeg a i svega onoga što je u n jem u n a ad resu A . B. izneseno a li b u d u ć i je besm islen i u nekim pasu sim a do« n a ša čistu n e is tin u ra d i sam e istine želim o ovom p rigodom d a up rav i »Osvita.* odgovorim o.

V eć sam p o četak tak av je d a svo­j im frazam a m ože d a p a li jed in o kod vrlo naivn ih ljudi, nam i je, n a im e vrlo d o b ro poznato ko sač in java u p ­ra v u * O svita" p a znam o d a u n j oj n e m a on ih ljud i koji b i ra d n ik u n a svakom ko rak u o m eta li n a p re Ja k , te b i o d n as b ilo više nego drsko d a n a takove oso b e n a p -d a m o tim više š to nam je bilo p o zn a to i to , d a su n as neka g ospoda o d u p rav e , O sv ita" p rig o d o m sakup ljan ja d o p rin o sa za n aš k lub p rim ila v iše nego lju b azn o , m i b i m eđ u tim u p ra v i , O svita" mo* gli ovdje tak o đ e r da odgovorim o, n e ­k a p o g led a im enik svojih č lanova te će u n jem u nać i lijepi b ro j im en a ko­j a su p o k re tač i i vođe rad n ičk o g k lu­b a a li to je toliko d je tin ja sto da se m i n ikako n eb i usudili.

B uduć i nam je sve to b ilo p o zn ato a im ajući p ri tom e n a um u , d a Je d u ž n o st našega k luba, a is to tak o i „O svita* d a si m eđ u so b o m gaje n a js rd ač n ije veze je r sam o ta d a će nog o m etn i šp o rt u Š ib en ik u m oći d a d o h v a ti svoje p ra v e razm jere , o n d a u is tin u neb i sm jeli dozvo liti da neko od n a šfg a k lu b a v rijeđa ili izaziva „Osvit* i m i to » ije sm o i nećem o dozvoliti te ovom p rig o d o m gospodu u u p ra v u O svita m ožem o u v jeriti da n a š č lanak n ije im ao n iš ta z a je d n i­čkoga sa „O svitom " d ap ače d a je izm eđu našeg a k lu b a i „O svita" p o ­sto jao kakav jaz , im ajući p ri svijesti go re rečen o rad i zad aće i c ilja koji je jed n a k obojici k lubova, m i bi prešli p rek o svega, a uv jeren i sm o d a je u p ra v a „Osvita* sve ovo im a la n a pam e ti p ri tu m ačen ju n ašeg č lanka, d a u o pće neb i došlo d o odgovora , ili ako b i došlo n eb i sigu rno u onom e to n u .

Ovo b i ug lavnom bila k o rek tu ra n a n a š č lanak što se tiče „Osvita* in ače u n jem u n em a nikakov h izm išljo tina i zb ilja p o s t j i jed an m ali b ro j on ih koji su n a o sn ivan je našeg a k lu b a g ledali jak o n esim p a tičn o i koji bi m nogo žrtvovali d a se o n strm oglavi, m i ćem o izn je ti i n jihova im ena k ad z i to b u d s p rav o vrijem e, za sada nism o im ali n a m je ru n ikoga d a javDO žigošem o, nego sam o d a im dostav i- m o n a znanje d a n a m ,je sav n jihov r a d u p e ren ̂ p ro tiv našeg a jk lu b a lp o - z n a t i d a ćem o im se u p rav o v rije ­m e odužiti, to sm o postigli i^za sad a n am je dosta . Nisu tu sam o sp o rtsk i m.otivi već ih im a i d ruge narav i, a ovi izg leda da su važ liji.

R ad n ičk o m k lubu n ije svrhi samo g uran je lopte , već on im a mnogo uzvišenijju zad aću , a ta je odgoj onih m n o g o b ro jn ih koji bi inače bili p re ­p u šten i sam i seb i i kao takovi jfmno- gi od n jih m o žd a f bi /b io ne n a korist

nego n a š te tu čov ječanstva , u ovom e se ug lavnom e na lazi i razlika izm eđu našeg a k lu b a i „O svita" je r se u n jih o v o m č lanku doslovce veli Ako je sam o šp o rt razlog d a se osniva novo d ruštv o , ta d a su v ra ta „O svita* o tv o ren a svakom e pošten o m čovjeku i d ržav ljan in u Jugoslav ije . . ." a na- m a kako rekosm o n ije sv rh a sam o sp o rt več i op lem enivan jem srca stv a ­ran jem p ra v o g a čovjeka i to p o g lav i­to k o d on ih , koji inaće u svom p ri­va tn o m životu n e ču ju i n e vide nego sam o g ru b o st, šp o rt nara je u ovom e sam o jed n o sre ts tv o p a b i već i ovo b io dovoljan raz lo g o p o tre b i našeg a k luba, j e r je odgoj i širen je d ru š tv e ­nosti o sn o v a svakog po re tk a .

S a d a b i m ogli p reći i n a jed n u n e is tin u ko ja se u to m č lanku p o t­k ra la . U n jem u se n a im e tv rd i da je u p ra v a „O svita* d a la na zn an je n a ­šem k lu b u kako je v o ljn a ' sn am a sa- ra đ iv a ti i kako je im ala n a m je ru da p re d cijelo svoje članstvo iz 'ođi sa p rjed logom , d a ig r a l šte p re d a ra d n ič ­kom k lu b u u z n a p la tu o d 30.000 Din o d m ah ili uz na jk rače vrijem e. Sve ovo od p rv e do zad n je riječi je n e i­s tin a . Is tin a je sam o to d a se je „Š i­b en ik" o b ra tio u p ra v i „O svita" d o p i­som u k o jrtn je m oli n ek a m u se p re ­p usti ig ralište k o ja b ilo tr i d a n a u sTdmici i svake d ru g e n ed je lje a d a će za to p laća ti po lovicu iznosa ko jeg „Osvit* p lać a v lasn ic im a ig ra liš ­ta , m i sm o p rim ili sam o o d g o v o r n a ovaj dopis i to u z tak o v e u v je te d a nism o m ogli n ikako p ris ta ti, i n ika- kov d ru g i o d u p ra v e „Osvita.* M ožda je u p ra v a „Osvita* nešto tak o v a o d ­lučila a li u tom slučaju snose o d g o ­v oru ast n jez in i fukcioneri k o ji n isu do tičn i do p is u p ra v i „Š iben ika" iz ru ­čili. Mi svakako n a nešto tak o v a n eb i m ogli p ris ta ti je r n em am o p o treb itih sre.dstava.

Mi ovo izn ašam o jed ino z a to d a b i uvjerili u p rav u „O sviU " k ak o p ro tiv nj hovog k lu b a nem am o n iš ta i d a b i koreg ira li g o rn ju n e is tin u k o ja je u javnost b ačen a , m i černo ' a s to ja ti d a sa „O svitom * b u d em o u što s rd a ča i- jim odn o sim a tim više šLo sm o u p u ­ćeni skoro n a je d n u pub liku ko ja će svoje pov jeren je dati sam o on o m e k o ­ga zav rijed i i ko ji će ra d iti za p ro c ­v a t no g o m etn o g šp o rta u Š iben iku , a to ćem o m oći jed n i i d ru g i sam o o n ­d a ako b u d em o k o m p atn o ra d iti na jedne m polju n e baca ju ć i klipove p o d no g e jed n i d rug im a. A. B.

rv . r^k

S p l i t » IDEAL u s p l i t

T vorn ica k ap a i še š’r'a m uš-u L č I M k h i žensk ih svake v rst', po ...........n a jn ižo j cijeni izr đ u je i po-

pravlja na jžu r. bez p rig o v o ra

* * * * * * * * * * * * * * * * *

Dnevno svjaže RABUSOVE HRENOV­KA. P rave kranjske kobase. Samo- prodaja oaniog m asla m arka ZVONO. Užicki kajmak. Cajkovački ovčij sir. Specijaliteti \,~RusIi“ sa kapulom. ■ — Bazni sirevu Dnevno svježa kuhana šunka. - Sirpva Šibenska šunka.- Ma­sla <T u bloku od vlastitih zdravih krava m uzara u ..Bačkoj, uvijek svjež. - Sve ostale delikatese, sardine, konserve i marmelade. — Sve uz snižene oijene zbog odlaska na „Sjeverni P o lu.

ZoraMafovski CikelaJlBEM

Priopćeno *)Izjavljujem d a c itiran i pasu s u p ri­

općenom č lanku „N arodne T rib u n e " b r. 41 koji se odnosi na ličn o st gosp. Iv a n a B u m b era n ije tv rd n ja po tp isn i ka č lanka u pom en u to m b ro ju već sam ja n jim a sam dostavio . Iznositi d e ta lje toga in c iden ta n eču budući ste si Vi g. B u m b er izab tao s a m e rn o - go ljepši i tačn iji p u t će to dokaza ti svoj alibi n a su d u . P odo lsk i Josip.

Č ekajući o dgovor g. M ate K atalin i- ća o dgovorit Čemo u idučem b ro ju .

Nekoliko Z anatlija .

Gosp.

BERCE PETAR i družina‘ Š I B E N I K

U V išem p o zn a to m n a p a d a ju na ug led U družen ja zan a tlija iznijeii ste i neke n e is tin e u vezi sa m ojom o- sobom i sa m o jo m b o jad isarskom ra ­dnjom .

N e rad i Vas, već jed in o rad i n eu ­pu ćen e jav n o s ti p o treb n o je d a ovim p u ten i isp rav im V aše neistine;

Ne o d g o v a ra 'istini, d a sam ja p o ­čeo p rim ati u ra d poslove Um jetni­čkog k a rak te ra tek poslije n ego što sam zaposlio g. J. P odolskoga . S v a ' kom e je u Š iben iku po zn ato , da sam ja od p o če tk a svog d je lovan ja p red u - zim ao crkvene radove. M edju ostalim i p rav o slav n u crkvu u godini 1924.

U m jetn ičke rad o v e n ijesam n ikada davao d a m i iz rad ju ju bo jad isa rsk i pom oćnici, p a tak o n i g. Podo lsk^m e. U crkvi sv. F ra n e sve u m je tn ičk e ra ­dove izvodio m i je g. S lavko T o m er- lin . akadem ski slikar iz Z ag reb a .

O d g. P od o lsk o g a n ijesam odkupio n ikakove skice, već sam kup io je d n u š ta m p a n u knjigu , ko ja se m ože n a baviti u svakoj bo ljo j knjižari.

K ao p ram a svim rad n ic im a tak o i p ra m a g. P o d o lskom e p o stu p ao sam uvijek kao čovjek i sav jestan poslo­d avac . K ad je pošao od m ene o pe t sam m u bio p ri ruci, j e r sam ga za ­štićivao k ad je po d u z im ao radove n a svoj r a u n , sam o d a ne b u d e glo- b ljen kao n ad rio b rtn ik .. U p o g ledu isp ita ja sam p o s tu p a o po svojoj savjesti, kao i o sta la gospo­d a članovi Isp itn e kom isije. Njegov p rak tičn i ra d n ije zavovoljio , a ta j rad m ože s lo bodno d a vidi svaki stru čn jak , p a da p rosudi jeli sud m a j ' s to ra b io isp rav an .

Mislim, d a je sv A več uv jeren da toj gospodi n ije b ila n a m je ra to b o ž ­n ja o b ra n a g. Podolskoga, već jed in o n ap ad a j n a ug led U družen ja , pak je rad i toga suv išna svaka d a ljn ja riječ po ovoj s tvari.

Š iben ik , dne 30 n ovem bra 1983.Ma e K atalinić

b o jad isarsk i m ajsto r

*) Za članke pod ovom rubrikom ured­ništvo ne odgovara.=lllllllllllllllllllllllllllll!llllllllllllllllillllllllllllllilllllll!illlllll=

1 1 0 S I P I f l D R O n i f l - Š i b e n i k 1i Međunarodno otpremništvo g g a g e n t u r a , komisionalna, § 1 p o m o r s k a p o s l o v n i c a §

Poveljeni gH T rgovačk i - P o m orsk i M ešetar, g f | U tem eljeno 1906. - Brzoj. Šped. g g ' Ja d ro n ja Telef. broj 3 i broj 27 g

g Komision, sk ladišta! zastupstva g == prvih tv rtka i tvornica u tuzemstvu g g i Inozemstvu=llllllltllllllllllllllllllllUllllllllllllllllllllllllllllllllillllllllillllll-

Za 1000 Dinara m jesečno prin ia ju se dva đ&ka t i i p o tp u n u o p sk rb u ili za d in ara 350 so b u , za ju trak i p ran je K uća u v rtu . —

P o ta n je u p ita ti u tiskaru . —

Sujefska kronikaZa promjenu sadašnjeg škol­

skog sistema izjasnili su se p ro fe­sori n a skupštin i sekcije Jugosl. p ro ­fesorskog d ruštva .

Esperantno slavi 25-godišnjicIs svoje p ro p ag an d e u Jugoslaviji. T ad a - je izašla p rv a k i j ig a n a esp e ran tu . .

Prvo tre ta rješiti saarsko pita­nje, a o n d a se m ože p ris tu p iti n je ­m ačko-francusk im p regovorim a, izjavio je H itler.

Parsbrod „Dubravka" krcat s a 6000 to n a b a u k s ita n ap u stio je sp lit­sku luku za S U ttin .

Vatikan se interesira za saars- ku oblast, n a jp rijeporn ije p ita n je izm eđu N jem ačke i F ran cu sk e . P a p a . ša lje svog sav je tn ika T es tu u saarsk i terito rij.’

Sovjetska i poljska vlada u lo ž it će zajedn ičku o štru p ro tes tn u n o tu zbog ra đ a u Ž enevi, gdje se isk ljučuje su d je lovan je ovih d ržav a .

Dvostruki jubilej b it će p roslav ljen p očetkom decem b ra u K arlovcu : 7 5 -g od išn jica Hcv. pjev. d ru š tv a „Zora* i 65* godišnjica posvećen je d ru š tv en e zastave.. .

Eduart Heriot je izjavio novom p re ts jed n ik u francuske v lad e C h au te - m psu , d a sto ji n a rasp o ložen ju u svim vanjskopolitičk im akcijam a.

Japan se vraća u Ligu naroda sam o u onom slu čaju ako će b iti te ­m eljito re fo rm iran a .

Židovski statu t iz n đ u je s id a sara H itler. O /im sta tu to m im alo b i se u - red iti Židov, p itan je za du lje v rem ena.

Gombos je izjavio da n em a b o jaz ­n i od n o vog r a ta i M adžarska neće; istup iti iz D ruštva n a ro d a .

Kongres Saveza grafičkih rad * nika o d ržan je u Z agrebu . K o n g resa su p risustvovali delegati čitavi zemlje^ Z a nezaposlene grafičare izdano je ne­koliko m ilijuoa i in pom oći.

U Novom Sadu p o k rad en a je ren - tije rk a D raga M arojlović. U k rad en o j© 200 K!lj'. d in . u go tovom i n ak it o d velike v rijednosti.

BERO VIO LO VRO autobusno poduzeće Šibenik

VOZNI RED(Svakodnevne pruge)

Šibenik—Benkovac—Babindub — Zemunik—Novigrad—Nin

Neđj.UtorakCetv.

Subot

Poned.SrijedaPetak

Utorakčetvrt.Subota

Nedj,Poned.SrijedaPetak

14 14.— Ul Šibenik 4 8.55 8.5514 20 14.20 Tro milja 8.30 8.3014*45 14.45 Skradin 8.15 8.1515*15 15.15 Br.Mosiine 7.45 7.4515-50 15.50 Lišane 725 7.2516-10 16.10 Kožulovac 7.10 7.101630 16.80 Benkovac 6.50 6.5016*45 16 45 Rastević 6.40 6.4017 17.- Nadin 6.30 6.30

17.15 Smilčić 6.2017 20 17.30 Zemunik 5.40 5.4517-35 18.— Babindud17-50 18.30 Zemunik 5.35 5.4018-25 Smilčić 5.1018-55 Novigrad 4.40

18.45 Murvica 5.2019.30 >r Nin 440

Knin - Kistanje—Brib.Mostine— Stankovci- Benkovac svakodnevno

625 Ul Knin 4* 16.306.45 Radučić 16.107.05 Kistanje 15 507.30 Ojevrske 15.307.45 Bi ib-Most. 15.158.S0 Stankovci 14.309.20 Benkovac 13.40V JU

Svakodnevni prik ljučak: Obrovac—Šibenik i obrfctno.

Knin-Kistanje Đevrske Šib. i obr.

š ta m p a i vU sn ištvo : O dlilt. O r a t Za<udTi&k;. E* VITALIANI i S i i t i a t . k« Ofigov. urednik: zam enj, H am ilkar Vitaliani