,. --

Glas demokrata Dalmacije. • 1everne 'V

God. 2. Sibenik, 24 novembra 1922.

l .... N,.,. L

Poštarina plaćena u gotoTom.

Izlazi svakog petka večer.

POJEDINI BROJ l.oO DIN.

Pređbrojba: godišnje D. 40 polugod. 20.

- Oglasi po eijenlku. -

Br. 35.

Naši odnošaji sa Italijom. Nekulturni i nehumani postupak riječkih fašista. "Tr~ovački glasnik" pl'irua 1z

Rijeke slijedeći dopis : Neko će da pita, a što radi

policija i vojničke vlasti? One kao obično ćute, ne vide i ne znaju ništa. Oni su nemi i gluhi na sva oba nečovec:na i zverska dela.

Uvjeti Rapallsi,og ugovora, koji nam je donio toliku sramotu i šte­tu nijesu, jos ispunjeni. Talijanska diplomacija je znala tQ postignuti svim mogućim smicalicama. Popu· !Jtanje s na~e strane •šio je do skrajnih granica, samo da krajevi nama d osu djeni dodju faktično pod suverenitet naše države i da narod od tih krajeva bude Ato prije rije­sen od teškog zuluma i sačuvan od neminovne ekonomske propasti. U tu svrhu došlo je bilo nakon du­i(>g i mućnog natezanja do spora­zuma u tako zvanim konvencijama. Nu bal u času kad se je najgla­vnije imalo izvr§iti t. j. izprazniti jo~ okupirani teritorij te konačno urediti položaj Rijeke kao neoTisne dr2ave, onda je neuvava fasistićka revolucija dovela do vlasti one e­lemente u Italiji, koji su od vajka­da predstavljali najbezobraznije po­hote na ovom našom obalom. 0- . vaj dogodjaj morao je ispunili i ispuni je najvećom brigom i naše dr!avnike l naj~ire naše krugove. Napose to je bio veliki udarac za naau braću, koji, na papiru oslo­bodjeni, stenju još uvijek teškit 1

tudjinskim jarmom. Sa najvećom zebnjom se stoga očekivao otvor talijansko~ parlamenta, kao ~to se polagalo najveću važnost na ono, ato bi imao izjaviti novi ministar predsjednik Mussolini. On je zato bio veoma jasan tako, da o zna-

• ćenju njegovih izjava nebi smjPio biti nikakov• h dvoumica - kad nas nebi iskustvo malo drukčije učilo l Nu ostajući pri njegovim samim i­zjavama u parlamentu te uzev u obzir i njegove sukladne izjave da­ne našim delegatim;:; prekjučer u Lausanni, pa napokom vodeći ra­čuna o komentarima same nacija­nalističke štampe, moramo priznati da bl mogli biti zadovoljni sa di­plomatičkim situacijom, koju je stvorio Mussolini.

[i PODLISTAK. m Cirilica i latinica.

Citajući naše politićke novine, a i slušc~jući pismenu čeljad, koja se nazivlje i priz11aje Jugoslavenima, namjerih se viae puta, da govore o ć1rilici kao srpskom pismu, a o latinici kao hrvatskom. Nekima je čak i nepravo; sto se danas za­htijeva, da mJadež u ~kolama na­uči pisati i čitati ćirilicu kao i la­tinicu. Počešće se čuje i od naše ob1 azovane ruke, da bi pročitali

tu ili onu knjigu, ali da im je teSi:o, je.1 da je napisana ćirilicom, pak d!?. im ćirilica - ~to no riječ

- kopa oči l Tako'fi i slični izričaji potječu

Dešlo iz neznanja a nešto iz ana­cionalne svijuti a nešto iz duše­"fne tromosti. B1lo jedno ili drugo ili treće svjododžbu duAovnog si­roma.Atva.

Najprije ćirilica nije samo srpsko pismo, nero je 8lovensko pi ~mo, jer se od njez•na postanka do d~ .11as upotrebljuje kod najnćec di-

On je barem pokazao, da se ne misli ogriješiti o korektnost, koju su mu namećale stanoTite diplo­matske obvaveze. Mi bi osobito po njegovim najnovijim izjavama mo­rali zaključiti, da će n parlamentu zbilJa provesti ratifikaciju konven­cija te integralno izvršiti Rap:tllski ugovor. Time bismo zbilja mogli i umiriti našu braću u okupiranoj zoni, dapače ih kao nikada prije obveseliti jednom napokom zbilja vjerovatnom mogućnosti, da će nji­hove muke napok:om prestati. To­liko puta vr ć sličnim vijestima pre­vareni i izročl!Jani teško će nam oni vjerovati! Jo!! teie će vjerovati videći sve ono, ~to se u Zadru zbi­va pod i ako nešto dalekim auspi­cijama D' Annunzij:J, a slušajuć i sve one glasine, koje se oko njih šire iz Zadra o predstojećim iznenadje­njima. Čudno je ipak i to što su talijanske novine prije svaku šu­škanju iz Zadra bilježile a sada prolaze nekim mukom preko svega toga.

Nu predpostavimo, da se nema razloga sumnja tl u ono što je Mus­solini kazao u parlamentu .o sve­tosti u govora," a napose u zadnji čas u V:tusanni, da f e naime na· kon ratif1kacije sa strane parlnmell­ta odma provesti Rapallski ugovor. Sasvim tim imamo mnollo i mno­go razloga, da usprko <> eventualnog ispražnjenja budemo zabrinuti i o­prezni u poiZicdu naših budućih o­dnošaja sa Italijom. Mussol ini je kazao, -i a ugovori "nijesu vjP~ ni",

- "provadjati ih znači ispitati ih". Ovim je on dosta jasno kazao, da Italija nije nipošto s nama konačni obračun napravila. Ovo bi moralo biti dovoljno jasno svima onima napokom, koji u našoj držaTi lako­umno otešćavaju našu konsolidaciju i unutri i prema vani, il ova po­sljPdnja n prvom redu znači pre­dobr&na od talijanske pogibelji.

jela Slavena, kod Rusa, Bugara i Srba, a u svojem postanku nikla je među Slovenima i za Slovene. Da to ukratko pripovijedim.

Prije polovine dentoga vijeka Sloveni nijesu imali svojega pisma. Služahu se dvama tuđim pisme­nima: grčkim i latinskim, a nije­dan od ta dva alfabeta nije mo­gao da zadovolji potrebama slo· venskih glasova, jer Sloveni ima­đahu a i danas imaju glasova, kojih nemll ni u grčkom ni u latinskom jeziku. Prvi, koji se po­stara da stvori pismo Slovenima, bijaše Sv. Ciril, prvi slovenski pro­svjetlitelj (u drugoj polovici deve­toga vijeka). Najstariji prepisi knji­ga, što ih napisaše Ciril i brat mu Metod, potječu iz desetoga vijeka, a napisani su (t. j. pn•pisa­ni) u. dva slična piima: olagolicom i ~irilicou •. Kroz dugo vrtjeme pre­pirali su S~' slovt·nski učenjaci, što je izumio Ćiril, da li glagolicu ili ćirilicu? Danas je znanstveno u­tvrđeno, da je glagolica starija, a ćirilica mlađa. i prt•ma tome, izu­mio ju je Ćiril, ali veoma rl\na razvila se i tirilica, jer kako rekoh,

Postupak riječkih fasisla protivu sviju onih, koji ne odobravaju nji­hov rad i njihovo držanjet prelazi već sve granice ne samo polil1ćke

borbe, već i civilizacije i humano­sti. Držim, da bl se i najvarvar­skiji narodi ustručavali upotreblja­nti sredstva i metode kojima se oni služe. Kažu, da ove metode oni upotrebljuju u Italiji protivu svojih protivnika. Slobodno im je tamp upotrebljavati ih u zemlji kulture l civilizacije , ali mi se u o­vim, po njihovom mišljenju -.ar­varskim i balkanskim krojevima nismo naučili na njih. Mi naposle­tku i u svom protivniku i nepri­jatelju gledamo čoveka, pa i pre­ma njima imamo srca i sažaljenja. Ali oui su izgubili svaki osećaj

i suki ljudski obzir, koji čoveka diže nad životinjom. Ne samo to, nego oni se još ronose i hvale svojim zverskim postupkom, nazi­vajuća ga šta vi~e herojskim.

Dva dana već obilaze fašista kroz varo!! u lovu za sTojim žrtva­ma i kad ih nađu, odvuku ih si­lom u sedište fašističkog udru:le­nja. Tu već imaju za njih spre­mlj ene doze ricinusa od četvrt do pou1 litra. I oni nesretnici, koji su tamo dovtlčAni, moraju da spiju taj ricinu" silom. Pomislite sada strah i duševno sl11nje tih nPsrctni­ka. Šlo sve ne mor:~iu da prPtrpe dok ih ne prisiiP, da ispiju odre­đeni im kvantum. Tnku ih gaze po njima, silom im otvaraju uc:;ta i onda u njih levaje ricinus. I kad sn ob~vili taj !'voj junački posao, onda ih uz smeh i sprdniu izbace na ulicu. U dva dana bilo je ta­kvih slučajeva j"dno dvadesetak, a tog nisu pošteđe ni ni starci, pa ni same žene. Imaju čitav jerian spisak proskribovanih, koji su o­suđeni da prođu ove tantalove muke.

naši naj,tariji pismeni spomenici iz 10. vijeka pisani su ćinlicom i glagolicom.

A kako su naši alovenski praoci zvali to pismo? I to - svoje pi­smo? Nijesu ga zvali ni ćirilica ni glagolica, a kamoli srps'w ili bu­garsko pismo l Zvali su ga napro­sto : Slovensko piS'»W J Najstariji branič našega pisma bijaše bu­garski kaluđer Hrabor iz 10. vije­ka koji ustade protiv napadača

slovenskog pisma. Evo nekoliko rečenica iz nje~ove obrane: . . .. nBog, koji sve uređuje i ne osta­vlja roda čovječjega bez razuma, pomilova ro1l Slovenski i posla im Konstantina f·lozofa, koji se zo­ve 6irilo, čovjeka pravednoa-a i istinogn, te im stvori slova prema slovenskim rij ećima .... u Dakle naš prvi ap0lo gdll. Hrabor govori : • slovenskom rodu, o slovenskoj riječi i slovenskom pismu, a ne zna za ime, za riječ glagolica ili ćirilica. Ta su dva naziva postala mnogo kasnije, a daleko bismo za­šli, kada bi 3mo naveli sva mi~lj e­

nja, kako je to naiitalo. Glavao je da znamo, da u ono vrijeme, ka-

Da ne bi neko možda pomislio da ovim svojim opisinnjem pre­terujem i krivo prikazujem stvari što se ovde dešavaju, donašam evo tačni prevod ovdašnjeg f~i­

stičkog lista "V ed tita d' Italia • o tim događajima. "Vedeta" pod na­slovoru "Propaganda i ricinus• ka­že:

.Imenada, prekjučer, ušao je u običaj i ricinus. Poznato je, da fašisti u manjim i većim gradovi­ma Italije upotrebljavaju samilosno protiv tvrdoglavice i nemirnih pro­tivnika ri cinus. To je jedno heroi­ČI •O sredstvo, izmišljeno protiv ne­vere. A uspeh je siiuran garanti­rao : nevera prolazi ..... (i te ka­ko) a ljudi ostaju; popravljaju se i počinju misliti sa mozgom, ra­svelljeni nenadnim avetlom. Sve­tlo makova zrna - vele preduze­tnici ulja - svetli u tvrdim mo­zgovama, pokritim austro - hrvat­skom korom.

Upotreba ulja na RijPCi UV('dena je tek ·preksinoć. Uveravaju ms, da je rezultat siJan, a mi ne mo­možemo a da ne VPrPjemo ob?.i­rom na količinu obroka između

250 do 300 grama svaki obrolc. iza koj ih sledi vel1ka čaSa mhke vocl e, koja upotpuliuje l ečenje.

Kao kroničari beležimo danas jedno jedanaest njih, uhva ćenih iz­nenada u zanela~koj propagandi i veselo deteran ih u sPd ste fošista gde im s~ naredilo, da uzmu ulje. I uzeli sn ga svi.

~uoti Ju~osrauen mora ~iti čloo

JU~O~lHU. Mflll~f da j e nastalo naše pismo, da se j e zvalo sloven,sko.

Jedna vrsta slovenskoi pisma (ćirilica) bijaše bolje srPće od dru­ge vrste pisma (glagolice). Primise je Bugari, Srbi i Rusi, a služd1 su se s njome po Bosni i Dalmaciji prioblićivsi joj u nekim slovima oblik, pa je prozvaše bosanticnm, dok glago1ica progonjena t•d latin­skih b1 kupa j svećenika usčuva'a se ipak knri Hrvata, u crkvenim knjiiama. No ovome članku nije svma da govon o glagolioi nego o ćirilici.

Slovensko pismo, n az vano ćirili­ca, doživjelo je k.roz vijekove ra­zne popravke. No naj važnije je za nas, sto je u čmio naš geoijalni sa­mouk Vuk Stf-fanović - Karadži~

pred sto godina otprilike. On je svojom prirodnom darovitošću u­vidio, da je suvišno u ćirilici pisa­ti dva znaka za j <> dan sami glas, pak j El lakove pismene znakove sažeo u jedan pismeni znal., a suvišne je izbacio i time je ućinio, da je ćirilovslci alfabet postao naj­savršenijim a]fabetom u Evropi. Ideal je svakog pisma, za koj1m

•

To su o obe, poznate Vt · ć sa svoje propa~ande prouvu I talije n u prilo~ renecratskll1 .ue~~nucu u Juvoslaviji: Ban Paladm, .l oulćuć, 'i mćić. Z~ler, Delfm, ,l) 1p lale,

pilota flara1dn, zasl. Mahla, 1klor Kolar, koji je dobio dYostrnku do­zu, a jos neki Muro, Ylasndc pro­daje duhana u Via K~napm1.

Hermann Wen~el o našim unutrašnjim pitanjima

Povodom glasova, da SL Rad1ć sa svojim zastupnicima dolazi n Beograd, piše u "Prager Presse" uvaženi nemački pisac j prij;:.lelj na eg naroda Hermann \V c>ndcl ćlanak u kom daje karakteristiku nnsih domaćih razmirica, naziva­jući Radića du11agogom i kratko­vidnim polilicarom koji je rob svojih uobraženjb ambicija od ko­jih bi se on rado j sam otr sao. Medutim, v·li flermann \Vende l, svako sc vara pa i madžarske šo ­vinjste, habsburski lcgitimiste i ita!Jjnnske imperijalistc ako sude po telegramskim rezoluciJann hr­vatskim. Italija je takoder bil po oslobođenju i ujedinjenjn u mu­čn oj e;konomskoj krizi; ona je pri­mila dug od 21 '2 milijarde, lako da je drl.avna ren ta $pa' n na 3G%; i u Italijt je onda bilo poklič.t: nMi Imamo samo povećan Pije­mont a ne it:ll1jamku Italiju!" l tamo je bila jPdna Crna Gora, u­pravo dve: Sicilijn i K.dabl'tja. Jlrvafsko p1lanje moze čov k ra­zumeti kad pročita slihOTI} Yluh­Ioi!·a l\' azora, u kojima e kaže da se Sloveni uvek drze starog i izvestalog dok dmgi idu napred.

rbi su se u UO\'Oj historiji poja­vih kao nehislorijski narod, pa su u mogućnosti - što je J)rotivno kod Ilrvaln - da se ne rrž·> sa­mo i grće,·lo sl:>rih povelja i di­ploma koje F-pulav8 u kurnhnje napred. Kod Srba je UVt' k bila nacionalna Hej a vezana sa o ·ta­liru srpskim oblaslima, dok Hrval i imaju čislu lerotorijaln 1 koncepci­ju. Srbi - r.aključuje Wenilt l -nemaju sred1 jeg veka, a H rvati i danas žive n srednjem veku.

Politički pt:egled. Pobjegao Snltan. Tunki Sultan

pobjegao je prosle sedmice sn en­·lesltom ratnom lacbm " 1alaga"

=========-nna da leži, da hude tako dotje­r<w, da za sve glasove, koji opslo­jt u jeziku, ima i pismene znako­ve ili slova, a da opet svako slovo odgovara samo jednome glasu. Do toga alfr~betskog ideala podigao je naš ćirilovski alfabet V uk ~tepa­nović. Tako Srbi i Ilrvali, koji pi­šu ćirilicom , imaju sve pismene znakove, ili sva slova, za sve srpskohrvalske glas ve, i l , za sv:~ki glas, samo jC:dan znak. A lo nema niJedan zivi evropski jezik!

Mi, koji piSemo latinicom, mo­ramo da upotrPbljujemo po dva slova za jedan sami glas, kao na pl. u riječima: svjedodžba, manji, mlađi, džep ! A šlo je još gore, nauče se djeca krivo izgovarali na-

. rodni glas u riječima, kao šlo su džep i svjedodžba! To r.e moze da se dogodi kod onih, koji sc u­če pisati ćirilicom, jer svaki pi­smeni znak označuje, kako sc po­jedini glas ima da izgovori.

Je li onda lalinica hrvatsko pi­smo? Nije, jer smo ga uzeli za n volju od ludina, a nijesmo ga nikada dotjerali dotle, da nam mo­že služiti za sve glasove, šlo ih i­mamo u jeziku, i to tako, da jedan

iz Cal'igratla u Malln. Sullan se nije hlio da odteče 11rije tolja, v ć je vol:o da bude zusL1ćen od En­glc~ke .

Povjereuje Poinem·e-n. U f,nu­cuskou1 parlamentu itgla~a.lo je prl·dsjedniku Pomcare-u povjt ·rcnje sa 46~ proli 71.

l z!/lasa110 povjorenje nouoJ lal. vlacli. St~. 306 glasova proli 116 tal ijanski je parlamenat izglasao 1 O\jerenje novoj talija nskoj vl.adi kojoj je na čelu vođa fo.š1sla Mu -s lini.

Konferencija 1.1. Loasan11e za­počdo.i je svoj rad. 1 l komis ji za te­ritorijalna p1lanja Turci >u posta­VIli sYoje zahtjove, Le lr.1~e u E\"­repi granice od 1913 godine. Po­ložaj je Turaka slab, posto ih ot-areno nitko ne pomaž~ . Hoće li

se na ovoj konferenciji riješili istočno-tursko IJitanje, vid· li će se skor1b dana.

Novi eugleski parlamenat. Novi engkski parlamenat zapoćeo j,_ u ponedjelJak svoj rad. Parlamenat Je ovako saslavlj ·n: 346 konz, rva­ltvaca, 138 r'ldn ičke stranke (La­bour party). 57 nacionalne stranke \.]"ln ·d G~:orgeova stranka), 5~ .ne­zavisne sll·nnke (stra ka 1\.cqtlllha i Gr ya. i 15 poslanika manjih gru­pa. Konservaltvci imaju prema lome većinu od 87 poslnn1ka.

l'ladhw kri:m u '}emačkoj. U­slijed ostavke sadasnjc njemačke Ylade sastav nove vlade -povjeren je generalnom direktoru p"rubro­darskog r tSL\·a u Hamburgu Cuno. 0\•a j~ vijest u Francuskoj po­voljno primljena.

Potrc1:1 u C'hilcu. l!.gled da su c;ve novm k~ VIJ sfi o put resu u ChtlPu bile fantastične i silno pre­tjerane. -i 1nl ago, glavni grad, a ntti VL~Iparaiso , luka nijens bili po~ođ,·ni pc trcsom. 'aprotiv sla­bije r.apućc•ni JJreJ} li imali su 21la­lnih J?Ubilc;ka u osobam<. i zgra­dama.

RAZNO. Osiguravajuća društva, ! 11je

nalll uam;era da kudtmo nili da pravimo rr-kl amu pojed1nim dru­stvima, ali ne možt'mo cia premu­čamo neke pojave. U Jugo !aviji na 12 miljuna stanovnika imamo oko 30 o iguravajućih dru~lava.

Od l1h je c'islo domaći h. oko 7, pa la jedva ž1votare, a bila bi do-

pi.meni znnk, odgovara samo je­dnome ela u .. va nastojanja kroz vijekove nijesu uspjda u tom po­glo u. Tako je isto i kod dtUglh Sluvcna, koji se služe latinicom (k.od Poljaka, Čeha i Slovenac ).

Hrvali su (dahko neki l) u Ilir­skom pokretu isticali misao, da por>rlme ćinlicu, i !tao slavenski i najdolJeranije pismo, ali kako u sadašnjosti, lako je i u proslosli našoj bijase naša slav~nska vrlma: nesloga potkrijepljena neznanjem, da je tobože ćinlica srpsko a la­tinica hrvatsko pismo l Da smo onda, pred s totinjak godina ućini li uslugu današnjoj našoj . državi, a Bog zna, ne bili onda i CGsi i Po­ljaci bili po~! i za liL'vatima? A . jedinstvo pisma utrlo bi put sla­venskoj uzajamnosti i približenju. No to pripada prošlosti. Radije go­vorimo o sada~njosli.

Danas svaki imalo obrazovani Hrva l i Srbin va lja ela zna, da je ćirilica naše slavensko pismo, naša slavenska azbuka, koja je najsa­vršenija u Evropi i valjda na ije­lom svijetu; da je ćirilica posveće­na tradicijom od prvih zaćetaka naše pismenosti, osobi to jugosla-

. l .,.

voljna za ij ln državu. \~di.ka v~­·ina ilnnclu ~vućna, palnofrćna t­

mena a u njima je većim dijelom tuđi kapital, koji l l; Crpljuj~ do1~1aću pr1vredu, rla sc u .svoJe \riJ eme odseli u špagov ludtn kll1 gavana. El o u zadni•' vrijeme je naci m<~ll ­zirana pa kn lilje koncesionirana zloglasna Phomx .. pod pn:IaćmJ~ im nom JugoslavJJ<'. To ]9 onaJ glasovtli zavod poznat za v.rij m~ rala, gdje sc je morala os1gural1 prisilno svojlt~. vojn1ka u času kad j e primila vojmoKn potporu. .

To druStvo i biv;;a i. r. 1\tu nlo­nc a.drial1ca dt ''curta (koj je također 11acional 1 zir~nu u nas) bdi su najrevnosniji p•1lp•sa t~lji austrij­skih ratnih ?.ajttl vVa, al t naravno ne na svoj racun, nego. na Ler~t s' oj tc nktivtllh vojnika. Z alosno Je da naši ljudi davaju svoja im ena da pribave šlo vJse klijenat lim lud,n kim ustanovama. Dt> k upra ­vnrci zbog zagon dtrllh rll7.loga po­ma2u ta tudinska društva, naša je duž.1o t da pr ipazimo u koja ćt>mo uložili naše pare. Ima ih ua izbvr, a ne zaostaju u soltdnosli i pogo­dnosti za tudinskim.

P \'ećanje olk11pnih cijena Z'l duha u bet ba t !122 godine. i\! ini­star Financija svojim rjci!enjem od 26. oktobra o. g. J!Ovećao je do­datak na skupoću otkupnih cijena za ,ul! ~n Lc1 b:t 1922 godine i lo:

Od ~OO do 300% zn duhan Ill. kategorije proizveden u srezovima Dalnuwjc Dubrovnik, Kotor, Sinj, Benkovac, Knin i :· ben1k.

Kako nas je Italija razd vojila. Pred nc.davno !JI'ISpto je u nasn luku ilalijanski par r• brod "l oma" iz Sphla i ostale Dnlmacij i pri­stao je na carinskom ic;lovari lu. U isto vr me delazi!a je čela mor­nara ralne mornurice, koji su se vr ć ali a sprovoda jE>dnog svog druga i slala je slu~ajno pr d re­č nom carinarnicom, goje im zn kratko nem~ dopustcno dn e;~,. ra­ztdu dok slirne lend•' r br. 1 i.

Sa parobroda "Roma" dolrčuo j . jedćn vojnik lal jansk~ ralne mornarice i zagrli j duog od na­~ih vojnika, a ovaj od uzbndl>n ja zaćuđ 'DO je zurio u nj(>ga. Nakon kratkoga vremen'a sabHe se i pre­pozna ga, fe ga izljubi bez progn ­voril i jedne riječi. 'laja.ii su tako o zagrljaju neko vreme, posve m­jemi, a da nisu mogli proaovoriti.

Općmstvo i ' slali vojnici 7.1-"rnu\i se oko log polrcsnog prizora i pi-

venske, tamo od vršelka deveto ­ga vtjeka pa do duna d!\nasnjega ; da j ćirilica i danas najraspro­slranjcnije pismo sveukupnog Sla­venstva; da danas Jugosla\'en ne može da bude savremeni J ugasla­ven, ako ne zna ćirilice, jer skoro polovica uaš1h novina, p olovica naših knjiga izlazi iz stampe ć t rili­com. To valja svi da znamo, pa kako može da bude i jcdaa obra­zoyan Jugoslaven, koji će da pri­g0vori : zaslo se u našim školama uči ćirilica islo toliko, koliko i latinica?

Na anacionalnosl, na noslavensku svijest onih, kojima ćirilica smela kao nešto tuđe, ne ću se ni osvr­tali. Kome je lude ono, ~to je na­še, laj neka se i nas odrekne, pa ne ćemo time ništa izgubiti.

Nije mi svrha, a nili mi je na kraj pameti, dn prigovorim onima koji vole da pišu latinicom negoli ćirilicom. J edna kom lakoćom va­lja da čitamo jedno i drugo pismo, l. j. irilicu i latinicu, a svatko neka piše jednim ili drugim pi­smenima, a svima nam mora da bnde ćirili ca: na:~a. slovenska sve­l iliJa. Nase mlađe pokoljenje, ko-

tali se znslo se gl'le i tko sn oni ! Napokon !:.lvar je bila jasna sva­

kome od prisutnih, jer kad su pro­govorili prvo im je .bilo ptlanJe. o roditeljima o ž1volu 1 l. d. - blla su dva rođena· brata iz Laslova, koji je Rapalskim ugovorom pol­pao pod Italiju .

Nakon nj1hovog kratkog razgo­vora morali su se rastati, j ·r je jednog pozivala trublja na nastup a drugog žvižduk parobroda na pohzak.

Gledali se i da!j~ iz daleka , a u očima za ja im suza, koj~ je opi­sala prisutnim svu veltku 1 duboku hol, koja je obadvojicu tišllla a o­sobito onog koji je putovao za Italije. . .

Koliko će e ovakov1h pnzora uesili u buduće, a biti ć e i potre­snijih jer će se više pula :c-astati ovako braća na braniku posve o­prečnih nacijonalni h interesa. ako­prem i proli svojoj volj i. "Se-n."

Mi i Italija. Pro~le nedjeljo za­VJ šena je kaz •. ena raspra va pred sudištem u Gorici protiv sedmorice Slovenaca ;:;bog događuja u Krnu. Tok rasprave jasno je p kazao, da optuženi nijeeu ni o~telili ni nagr­dili talijanski spomen1k na Krn?: Ali ftšJsti, koji su budno IJratLh tok rasprave, tražili su ;od sudaca. da strogo kazne n<JšU nevinu braću, Osnn jednoga svi su bili osuđeni na zal vor i o jelljivu gl o bu. Tu­kova je eto pravda u fašističkoj Italiji - za r nš narod!

Dokle ide ftsistićka. dr3kosl Ta­lijana, nek zasvjedoći OVdj slučaj . "Lovrijenac •, parobrod d ubro\'ačKe plovidbe morao je ouomadne u !Jari u Italiji, da skine jngoslalel'!­sku državnu zastavu i da iu zami­Jrn i sa talijanskom. To Jr: teška povreda međunarodno~ pomorskog prn.va, ali slo to valja pred tali­jan kom razularenom hordom fl­š•sfa.

Naši dopisi. Pišt~ na111 iz Tijesno[! : Dne 20 ov: mj. vodila se je u

'' ibeniku kaznena rasprava protiv Ivi i\I.lin Antinom iz Jezera optu­ženom rad1 umor tva Jakova Bra­čunova iz Jezera. Optuženik je bio nješen svake odgovornosti pa i one prekoraćenja nužne obrane. Pravorijek porotnika proizveo je razne komentare a u TJjL"snom i začuđenje, osobito kad se je vidi/o

je danas pahada škole, pisat će jednakom vjeslmom ćirilicu i la­tinicu, jer na!ie škole, u današnjoj nasoj, slobodnoj državi, morat će da budu nesamo hramovi svestra­ne obrazovanosti, nego i rasadnici ljudskog uzgoja i nacijonalne svi­jesti, n jedan od činilaca nacional­ne svije ti jest i naše sl a v ensko pismo, ćirilica.

Neka nam bude primjerom svi­jesni, kulturni i valja najnapredniji evropski narod - Nijrmci, koji je­dnakom ljubavlju gt>je dva alfabe­ta gcticu i latinicu. Oni na tisu­će l njiga štampaju i rasturuju u evropske i cijeloga svijeta krajeve, pak svatko, tko zna njemnčki, i ne pita, jesu li štampane ~oticom ili latinicom, pa i mi Jugoslaveni ne slaramo se, kojim je alfabetom Stampana njem~čka knjiga, ako znamo njemački, nego je čitamo l Dakle spravni smo, da u tuđem jeziku učimo luđi alfabet, a naš slavenski kopa nam oči l .Đaci u gimnaziji nauče ~rčki alfabet u malo duna. Za to? Jer moraju l

I svaki Jugoslaven mora da zna čitati ćirilicu. Mora iz nacionalne dužnosti da zna svoje slavensko pismo ! Dl'. M, P.

okriTljenika stići kući kao da nije bilo n1šla.

I ovamo je bila fratar -ka misija. Svaki dnu klecalo je na dugo mr­tvačko zvono, n fratri su govori li s oltara da ovo zvoni onima "mr­t vim • Mo ne će o crkvu na ispo-" ije t. .

U narodu se već osjP ća poSIJe­dica ovogodi~nje nen•dtcc pa se upozornju na.~lež.ne vlu. li da na nijeme i pnJe IzgladnJeOJa dodu narodu u pomoć.

Primamo iz Knina: Uprali Kotar koga Učiteljskog

Druitva Knin. Na otvoreni dopi

Nnšim pre<lbrojnlcima •. M o~imo sve n~e predbrojni ke, kOJI prima.­ju list, d<l n$lm pošalju . i duž!lu pretpla.lu, jer u tro~ltov1 oko IZ­davanja lista ogromm.

Ispiti osposoblj.euia .. 20. ov .. _mj: zapoceli su n mJc~no~ uc.leiJ~koJ š ·o li Ispiti osposoblJenJa. z~ nasta­vnike mmovoih ~kol a. PriJa~tlo se 7 kandidata, tP. su ptog la~em spos~­bnim: hl~ru~ i ć E mil, . ~I~Mr?~Ić Ante, No't k Ivan, SlanoJeVIć. :StJe­pan, Skub.onja ~rs lo, T omaš1ć l vo i Vranković Jos1p.

ženska Narodn& Zadrug1. od r~-dila je o buć i za Boztć nekol~ko SI­

' romasne škol3ke djece. ~atl1 to~a je sakupljala raznog ?diJda, . koJ~ će se prema polrebt prekraJ:lll 1 siti, pa z to U prava. mo ll svo one •Janice koje niJesu JO~ nt~la dal , da _i one čim pr je pušal!u . ne~to u islu svrhu. Ujedno poztviJe sv~ članice da po dnžn . ti potp?mo­gnu pri samom šiVl-nJU: Ihdtće , e u dru 'tvenoj s0 bi (drugt pod kuce po rh zlatarije G. Vuć ća) ~vakog dana od 1 dJ u~ljučiYo ~ ae.­cembra, od 9- 12 1 od 1·1- :-;--0 s~ll

završeno porotno z•u~tJ.ed anJu. U sr1jedu je završeno kt ćt: za ' tj e ­danje porotnog suda, o~udom S~e­vana Cetnika na G godma tammce zbog ub tjilva.

t:rkveoi koncerat. Pripreme u Filllarmoničkom društvu" za ovnf ~eoma interesantan umjetnicki do­godjaJ su u toku .. ~onceral će se obdržavati u nedJel;u, 3 d~cemb r~ u 7. sati večeri u sl?lnoJ . crk.vi. .Mje~oTiti zb or od 80 pJ evaćt ce, pje­vaća i orheslar od 36 članov~ IZ ­vesti će biran~ prograt~ senoz~e muzike od dJela naJtstaknuliJ t.h svjetskih skladatelja .. Pro~ram J. e tako sastavljen, da daJe Ujedno sit­ku historičkog razvoja cr~vene ~on~­pozicije od njezinih prv1h umJelm­čkih početaka do danas.

t Slavic Škalko. Još nije ni u­venulo cvijeće nad r:rob?m našei neprežaljenog druga Fabnsa, a n~­mila smrt ote nam tebe m~đu. RaJ­Pl menitijim - neza~~ravlJe~~ SJa­Tiću . Utrgnu nastavmc1ma HIJedna učenika, nama vjerna druga, a na­rodu uzdanicu .

Zadojen u roditeljskom. do~~ ljubavlju za uči~eljsko zvanJe, lt Sl se u školi zanos10 za svaku zano­snu stvar. S tobom su nas ~eza~e jake uspomene oža~e!le .za)e~m­čkim idealima, osob1ltm 1stupn?a naših najvećih patnja u ~grablJe­nom nam Zadru. Kada s~. 1za .teš.ke bolesti, pogoršane nepnJalelJsktm napadajima ua ~aš za.vo~ u Ar.~a­nasima, taj stari rasadn1~. na?tJO­nalne svijesti u DltlmaciJt b1o . s nama zajedno ~rognan. s rođenih žala Barakovita 1 Zoramća te ode s nama u nalu slavens~u Aten.u, a ti u svojim mladenačkim sanJama i 'opazio nijesi, da ti klica nedu-

moju arlrosn u Va~em cijenj. lisl.u od 10 l. m. izjavljttjPm da dop11 o~lampun u "Ualm at~r.1skom Radi­kalu" n br. 5 nisam JH ao. ž~o mi je ~ln navodi le o mojem

pri:wanj11 , da sam. inspiralo~ ~o~a članka ~to nije isl tna, n go JO ISLL­n& da nm n ki111 a kano ovo :

Ja jE> am jerlnom Jmj all'ljn , koji se je· mleres rrao, j~ vio k~ ko j~ i .o čemu JO prerlavan; e od1zano 1. m­šta vi~e, n dali j e laj ono ptsao nije m1 poznnto.

Knin , 12 nO\'embra 132:!.

Poštovanjem ,JOVO B ERIO.

žne belesl i pomalo izgriza ži l~ ž.i­vola Ti si htio da živ<'š za svoJe rod tlelj e i domovmu l Ali smrt je bila jača m•goli sve tvoje ! n.a~~ želje. Ti 11am ode neprezal;em druže al' nnm ostavi sveti i neiz­brisiv~ zavjet, da nam je uvij':~ rad iti z nai ispaćeni narod . M1h druže, laka tt L.!J. u\:! naša ze­mlja. koju si toliko ljubio. Sudrug.

B10 wu je lijep i ~anulljiv spro­vod. Otpr liše ga drugovr i druga~ rice, uč1lelj·ki zbor, te pred",tav~l~ l razn ih ureda. Sa dragun pokOJOI­kom oprost i o se dru~ .U.glr~i.ć dir­ljivim rij čima .. - T~z1 Jadm h ro­ditElja pridružuJe se 1 naše urednt ~ stvo, pa izrazuje duboku sućut 1 vrlom Klommiru, bratu dr<Jgog po­kojnika.

.N a adresu S' au b nog TJ reda. Imade nekoliko čmovu1ka na Suf,du koji zapremaju u S1bentk.u poje~i ~ ne slano"e, dok u samoJ lvorntcl Suftua imade dosta stanova pod­puno praz01h, t~ko da jedna o oba (ne jedna obtlt!IJ) zauz11na. po d.~­setak soba. Ako dodje tz Italije koji činovnik, b10 ll'h nički ili admi­nist.ralivni tamo mu se odmah na­ilje slan, amo ako je naš čovjek, njemu tu nema doma le ~ora la· nav ati u gradu . D užnost JS sran ­benog ureda cta pregle~a . slun1 ~e na Suf•dn, pa da se UVJ ert o hlt­nitosti ovoga dopisa, u ~·~·m d~ nared i svim činovnic m t. ul l~a ko,11 st~tnujn u gradu, 1~ 1sprat.~1e st~­nove. Na taj će nacm ostal t 11 naJ­gorem slučaju 3 do 4 ~bu(~. a stana, a slanbeni ć~ Uled IZVr::. ll J n išta đ ,·ug o već SVOJU duznos t.

Dor ba proti tubcrkolozi. Po nalogu Zdravstveno~ Odsjeka .u ~ plilu isp1laće se Zt"Janslveuo pn­like u pogledu tuberkulozne zaraze po svim našim ~kolama . u Š bem­ku. Ovaj posao, kako ~u.Jemo, veo­ma je zamašit, pt o:vadJaJU ga bol­nički liječnici, te bt ~?~ao kao ba~ zu za dalnji rad pružtltmteresantm statističk i mater1jal. a naše strane nemožemo nego pohvaliti inicijnliYu zdravstvenih vlasti i rad gospode l ij ečni ka, ali kao lajici s!obo~ni smo svratiti pozornost s~mth l iJ? čn t ka na silnu praši nu, koJU će on.1 svu­da po našm1 školama susreli.

Higijena u crkvi: Polu~ili su nam se neki rodtleiJI, kako Je crkva Sv. Dominika nepodesna za sre­dnjoSkolsku mlad ž, da je premalo prostrana, da nema dovoljno klupa i da se djeca uslijed neč1stog zra­ka ćeslo onesvij ešćuju. U Š iben.r~ u ima dovoljno drugih prostramJih crkava, pa ne razumi~emo, za~to s~ nebi providilo drukCIJe .. B~rem ?I se moglo podijelili gornJU 1 donJU gimnaziju po raznim crkvama .. Tko je pozvan neka se dakle pobnne.

Ingenier Gafhel. Prim. : Ovo ~ana ostavlJa Suf1d gosp. ingem~r ~alb<;!, jedan bez sumnje od naJvrtJedmh

inžinira Mo ih je ta tvornica do danas imala. I ako tudjinac, on je znao kao jo~ nitko na. Suf1du, da se zanz ne za naša ljudo bdi to prosti ili viši činolnici; pače. P?d llJehovom ~u se. upra:vo~ tzv;e: žbali mnogt n11~1 l;udt 1 postah vr ni meh aničari. Kad je ova tvor­nica, krivnjom nesposobojaka , koj i su protekc1jom lu zasjeh , blla. :n­lvorenn, gosp. inžinir Gaibel je na sve strane, pri svim drugim podu­ZPćima preporučavao i tražio slu­žbu sad jelnom sad drugom ra­dmku pn je razumljiYo zašlo je taj -' inač~ strog ali. uvj ek s~­vje an starešina - b10 od sv1.h radnika ohljubljen. iao nam. Je da odlazi jer radnici ~ub~ u nJe'? iekrena priJatelja, a tvorn1ca, koJa j11 napokom u našem i~ad~, a~bi odlaskom njegovim ponaJbolJU s1lu, pače možlimo reći j ednu vrsnu silu.

Poginuo vc•juik. Uslijed neo~r~ znoj naralanja s pu~kom, v.oJn~k Atif alkić iz Bosne zadobio Je smrtonosnu ranu na vratu, te je nakon mRio časa preminuo. Po­čivao u miru!

Suzbijnnjo stambene k:~l.ze. M~­ni tar tvo zn socijaluu pohltku udi­jelilo j., ČmoYn i čkoj Zadruzi~' u Splitu po~oć od 200 htl)ada. Din. To jP ui tmu pohval~o ~J elo 1 n~s lo veseli ali nas uveltke 1 OiorčUJe, ~to se i 'ta činovnilre-b eskućnike u

ben1ku nije ni~la ućinilo, ~a pu: mm pravom i tamo: A zar ce~ o 1

narednu zimu morati da provodtmo daleko od svojih obitelji ili pako da i dalje kidiše~o u koJek~kovim mračnim poclrum1ma, gdJe J ak~e pe mem la d, vi? Mjec;na činovmčka organizacija imala bi također, da u tom pravcu poduzme izvjesne ko­rake, jer mi dalje izdržati r;e. mo-zema. Beskucntk.

Skupoća. Uza sve to što se eko: nom k1 žl·,rd vraća u r:).vnoležu 1 pre:u la '" - yaJuto. počela slabilizo­vall, ip3k n..t grad kom tr~1šlu. ne motu cl .;e ci;ene obale . . ~.udm.~u ti posJi U ' ben1k0. koJI . SV?J IID ba,n slovni 1 cij~>nama nad1l~z.t s~a mjP.sta u otadžbini. Neki prlptsUJ U tn skttlh'~u vladi, drugi pak lrgo.v­c ma, a lreci opet razmm drug~m 1 nlil ama i neprilikam.~ . Međuttm mi kon;tatuiemo da CIJene u nas ne padajn, i•a 1;1akar e dinar dj ­zao ili ~t bilizovao, a neosporna Je cin~cuica, da se .. trgo,ci. 1.1e zad?~ v ljavaiu sa man;tm dob1ctma, 111~1 e;~ opn~a kakova konkuren~a u c1: jenama, šin je za na~u ~nv~edu 1 opće stanJe povoljno 1 u!Je~IJtVO.

Grad bez y ećera. i\fa ~a. su ~red nekiJ!tko dana svi dućam tmalt o­btlute zal1he ~ećera, sad ga se ne može naći ni za tijek. Dabome, trgovci imaju i pravo, kad se .z-?ade da će naskoro šećer poskupt lt, u: prkos svih odredaba, ~~re~aba t vladinih projekata o suzbiJanJu :>~u­po če. Inače, trgov~.i ~i propal~ ~ činovnicima ? Za nJ ih Je lasno, Jer će sn pobrinuti nabavtjačke zadru­ge ! A drža mo redarstvo ?

Radi m nogog gradiva ~ malog proslora lts ta mo:~l1 smo IZ grad­skih vij esti ispusttll ovog put_~ . sve ono što se je moglo odloz1h za nas tajni broj.

Sv. lloclllja. Predju~er na bla­gdan pokrovtteljice glazbe s.v .. Ce­cilij e, šibenska je gl lzha I ZJU~ra pri redila ophod P.o gradu, a zat~m korporativno pns~st vo vala zaje­dničkoj misi u cr~vl ?v. ~rane. Po­popne odsvirala Je b1rant ~on~.era t na obali, pri čemu se ra.zvtla l .IJep~ šetnja. U večer glazbart su Imah večeru u Hotel Krka.

Tučnjllva. Na 2i t. mj. u v~čer došlo je do rij ečkanJa i. lu~nJave između ležaka T om e ZortćJ. 1 Jere

LivakoTićn u gostion i Male Ko ­vača . Zor • ć je udario bocunorn u glavu L~Takov1.ća i. zaclno mu t(·~kt. ozi P.dU . Zon ć ]e b1o uhapsen.

Požar. Na U L mj. okolo 7 i pć sali u jutro pojnvJO se po~ .• r u slanu trgovcn Salamona Drul·er~ , kojr !'lanuje u drugom katu kt cc Mazzoleni u gradu.

Vatra je nastala time Mo se je zap .dtlu. sprava za kuh anje. kave u kojoj ja bilo špiri la . Vt.t~ mk st· na vidi vši da je vatra zahvatda muha, zatražio je vićući na ulicu pom ~ TatrogJ.snca. Međutim on 11 w·k t drugt prolazruci ugasi~e vatru tako da posredovan,ie vatrogasaca n1;e bilo potrebno. , 'leta pruu7.roko,•ann izna ~.l po prd ci 2000 Dm .

Ispit i T. relosti. Pro~ le sedm· e~ , poloz10 je ua r~jPsnoJ učltciJ>kOJ škol1 1sp1 t zrelosl1 g. I. Barba l1ć JZ Kola11a na Pagu.

loknln! koncerat. Operna p~e­Tač l c..t C·rijc:.la pl. Cmdro prirc:d Ja. je u sr1;edu 22. O\ . mj .. vul1ki >O· kalni koncF-rat uz pralnJU glasov1ra u Kinu TLslu.. UrnjE:tntca je t ve tačke otpj~va l a vanrednim u ri.~­hom i pobrala buru odob rav:1r Ja.

- Kroz najkraće vrijeme dctl 1Ze nam u Štbeniku umj etnict Trb lto­Tić i gđa Manola-Yalenti, te će tu­kođer prtrediti konceral sa prob ~t ­nim pr Jgramom. .

Šport. Pred neko vreme osno­-van je u naSent gradu cik l~- klu.b

Ši ben k~. Izabrani su presJ ed 'H­

kom S p•ć Josoj tajnikom i bla­gajnikom J.uironja n,~ne, . votl m Vinko l\lai'~"llZ, o.iborruk trne .Me­dić a renzor ~Ialijaci Dragutin .

Dosad je pokaz n lijt!p h re1 ll­tala, što polvtđuje i za n)a ekskur­sija u Drniš dne 13 t. mJ.

Uapšenja t 'j}rijave. Od 1. do 15. o. mj. uapsilo Je opĆim.Jw rc: darst vo i primilo ove pnjave: rt h pnkrše<j a o /..oinom protuetu 12 . o prometu b'ciklima 1 o držmJtl pasa l, o smPfanju prometa ll, radi prekršaja tržnog rt; da G, rn.d 1 prekršaja prekoračenja rednrst>en?~ sata l, ra ii 1 zgreda 3, nad tt. 1

izgubljeni prP.dmc.li 1, radi proYal~ 1 radi pro k. nećts[oće 28, 1 ad t ~učenja iivotmja l, radi P:?,;ja 'e­nja 11, radi patvorenog mliJe .a 5, radi klatarenja 3. ~·aden zlatni pr ten. Na Po­

ljam Kralja Pt:lrn I. nađ.m je 7la­lnt vjenč&n i prsten. 0§tt>ćena ~ tran ­ka nek se prljavi općinskom re­darstvenom povjeren:ku.

Umrli. Kroz mjesec oktobar o. g. umrlo je u gradu 27 o~oha. od koj1h 7 muških, 10 ženskih 1 10 dj <> CP..

JAVNA ZAHVALA. Obitelj Bontempo i rodbi~a,

izrazuju toplu blugod~rnost syun ciJenjenim osobama, koJ~ ~u _u ~~~ svoje ih kao pred tavnt.cl, 1zvo~1lt ukazati zadnju počast nJthom lJU­bljenom ocu

Antunu Bontempo otprativši ga do zu. !njeg počivali~t.a .

Natječajni oglas. Raspi uje se natječaj. na mjesto

u čitelja glazbe u Stbentku. astup sluzbe odma~, plaća prE'-

ma pogod bi . . . . Natjecatelj će po fpisanoJ .. upra\'1

podastrijeti m~l~u potkrlJ e~l Ul't dokazima o SVOJOJ sposobnosti, k<tO što i posl viti S\'oje zahtjeve.

Šibenik, 15. studenoga 1fl22. Uprava " lb nske Glnzhl' "

Vlnsnlk llzdavnlclj: Odbor Demokr:~ tske S Odl(ovornl urcd'il' : ČEDOM I L MEDII'l.

Tisak ~tr:liiČ ·1nt Z3VOd" E. VIT Ll\

®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®@® ® ®

~ It S ~ ® @ @ ~ ~ TVORNICA SAPUNA I SVEĆA D. D. NA ~ ® SU~AKU ®

l l l l ~ PRO IZV ADJA ~ ® RAZNE VRSTE ~ ~ PRVORAZREDNOG ~ ~ PERAĆEO SAPUNA ® ~ TE MIRISAVOG I BRIJAĆEG ~ ~ UZ NAJPOVOLJNIJE ® ~ CIJENE. ® ® ®

i ® ® ® ~ GLAVNI ZASTUPNIK ZA SjEVERNU DALMACIJU: ~ ~ EDMU D WEISSENBERGER Ci) ® ŠIBENIK ® @ ® ®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®®

TRANSPORTNU I OTPREMNICKO POĐUZECE

TEL~~;~~20. F-. J<uvačić BAKAR TELEFON 20.

Preuzimlje robu za prevoz, otpremu uskladištenje, carinjenje i osiguranje. .Izvršuje sve naloge najkulantnije uz . -: :-: dobre garancije. :-: :-:

Zastupstvo Uzajamno osiguravaJuće Banke "SlaviJa".

111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111111

~18fn~KH ~KRUlnH BftnKH D. D. ~rzojav: Krugobanka. U Šibeniku Inter. telefon: 68 •

llllllllllllilllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll

Bankovni OdsJek:

obavija sve bankovne tran· satcije nz n~povotinije u~ete

nrima uloške i plaća 6\ kamate na nložne knjižice 5\ " " tekuće račune 4\ ,, lJ čekovne račune

doznake iz attivno[ računa obavija bez providbe.

Trgovački odsjek:

preuzima tr[ovačka zastnn· stva za sjevernu Dalmaciju.

preuzima kom~ij o nalna skla· dišta za Sibenik i ostala va­žnija tržišta n sjev. Dalmaciji

preuzima dobavu za svoj i tndi račun proizvoda sjeverne Dalmacije.

........................ .........................................•......

~i~ensto ~tru1na Bantu O. D. u li~enitu upravlja poslovima Općinske Zajednice

za ishranu sjeverne Dalmacije.

stoji na raspoloženju svim interesentima za poslove koje imaju na području

sjeverne Dalmacije.

llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll

mn'rrrrrnr'fTlll'l'fTf'lTnr'ffflf'l'llf'!TnrfTlli'!11Tf'!TnnTlll'!'llf'tTnrtTlli'!'ITf'rrnrf'fTnrf1

SLAVENSKA ~ANKA d. d. FILIJALA. SIBENIK

:-: Dionička glavnica K 150.000.000. :-: Pričuva K 50.000.000. BRZOJAVNI NASLOV: SLAVENSKA

Glavno sjedište

~~G-:EC.. F: Fl. Poslovne cent;-ale:

BEOGRAD

FILIJALE Bjelovar . Brod n/S Dubrovnik Celje Oornja Radgona Kranj Maribor Murska Subota Osijek Sombor Sušak Šabac Vellkovac Vršac

EKSPOZITURE Monoštor Skofja Loka

SEZONSKA EKSP. Rogatačka Slatina

AOENCJA: Buenos Aires

AFILIJACIJE: Budapest (Balkan Bank). Wien (Bankhaus) M. R. Alexander

--@J--

Prima uloške na knjižice i tekući račun uz najpovoljnije uvjete.

-&-Obavlja sve bankovne transakcije najkulantnije.

~®~®®®~®®®®®®®®®®®®®®®~