UMARSKI FAKULTET SVEUILITA U ZAGREBU

najprije bui hodnik u glavnoj ili lista, zatim prema rubu plojke inakoncunaini iroku grizotinu izmeu gornje i donje epiderme. Nakon trisetjednakukulji u prozranom kokonu. U lipnju se pojavljuju nova imaga koja nagrizaju lie i plodove. tete mogu biti jae tek u sluaju masovne pojave.Rhynchaenus fagi - bukvina skoipipanajea je u naim umama i tete koje naini u proljee na bukvinom listu nalikuju izdaleka na teteodkasnihproljetnih mrazeva. Rhynchaneus quercusnapada najee lunjak, zatim cer, a rjeekitnjak. Rh.alnidolazi na brijestu, a rjee na topoli i hrastu. Rh. avellanaedolazi na hrastu.Por. Scolytidae - potkornjaciSvakako najznaajnija porodica umskih tetnika kornjaa. Maleni su (1-8 mm), valjkastog, okruglastog ili jajolikog tijela, crne ili smee, rjee svijetlije boje. Glava je kratka i vie ili manje uvuena pod vratni tit. Ticala se odlikuju proirenom kijaicom. Krila su razvijena, iako neki mujaci ne mogu letjeti. Zavetak pokrilja, tzv. "obronak", razliito je graen i svojstven za pojedine vrste. Gornja eljust kratka i vrsta, omoguuje grizenje tvrdih materija poput drva. Potkornjaci su tipini tetnici drva - ksilofagi, jer provode ivot pod korom ili u samom drvu. Uglavnom su monofagni ili oligofagni, rijetko kada polifagni tetnici. Prvenstveno su sekundarni, iako u povoljnim uvjetima mogu biti i primarni tetnici. Po nainu oteivanja takoer su specijalizirani s obzirom na dijelove stabla na kojima pridolaze.(deblo, grane, korijen, plod itd.). Uvjeti koji prethode masovnoj pojavi potkornjaka poglavito su klimatski, ali znaajno je i ope zdravstveno stanje i sastav ume. Ta su tri imbenika najbitnija kod masovne pojave potkornjaka. Za sunih godina drvee u velikoj mjeri fizioloki oslabi to uvjetuje pojavu potkornjaka. Ukoliko se odreena vrsta drvea sadi van njena prirodnog areala, npr. smreka u nizinama, stabla e se dobro razvijati dok ne dosegnu odreenu starosnu dob, a onda e biti masovno napadnuta od potkornjaka. tete su uvijek vee vee u monokulturama i monotipskim (jednovrsnim) sastojinama nego u prirodnim, heterogenim umama. Neprimjerena sjea i nepropisno provedeni uzgojni i eksploatacijski radovi takoer mogu biti uzrok vee pojave potkornjaka.Potkornjaci provode ivot u hodninim sustavima koje naine pod korom ili u drvu. Hodnici potkornjaka uglavnom imaju za svaku vrstu odreeni oblik to uvelike pomae pri determinaciji.Redovito se grizotina sastoji od centralnog dijela ili materinjeg hodnika, u ije stijenke enka poloi jaja u posebne udubine. Liinke izgizaju samostalne, zasebne hodnike, na kraju kojih se kukulje. Razvijeni kornja izlazi kroz posebnu rupu iznad mjesta kukuljenja ili kukuljiine zipke. to se tie lokacija grizotina, potkornjaci se dijele na korae i drvae, a po vremenu pojavljivanja na rane i kasne. Prva generacija ranih potkornjaka javlja se rano u proljee (veljaa-oujak) a kasni se javljaju po prvi puta koncem proljea (travanj-svibanj). Gradacija potkornjaka na nekom podruju moe potrajati i 3-4 godine. Potkornjaci mogu biti monogamni i poligamni tako da pod korom moemo nai samo enku ili jednog mujaka s vie enki. enke odlau malen broj jaja u usporedbi s ostalim kukcima - u prosjeku 50-ak. Po nainu prehrane, potkornjaci se dijele na drvae (ksilofagi) i gljivae (ksilomicetofagi). Liinke drvaa hrane se drvnim sokom, a liinke gljivaa gljivicama Ambrosia grupe, spore kojih u hodnike dospiju skupa s roditeljskim imaginesima. U ovom sluaju potkornjaci nisu tetni samo kao neposredni devastatori, ve kao vektori (prenositelji) mikoza. Potkornjaci su u prvom redu fizioloki, a tek poneki i tehniki tetnici. Napadaju vie crnogorine, a manje bjelogorine vrste. Od prirodnih neprijatelja treba spomenuti ptice (djetlii, zebe, brgljezi, pastirica itd.), a od kukaca razne vrste kornjaa i kusokrilaca. Vane su i brojne vrste osa najeznica te parazitikih ili predatorskih muha kao i pojedine grabeljive grinje. Napad potkornjaka relativno je lako primijetiti u donjem dijelu stabla, budui da imago izbacuje piljevinu dok izgriza branu komoricu i/ili hodnini sustav materinskih hodnika. Piljevina je u sluaju izgrizanja hodnika u kori crveno-smea, a kod ubuavanja u bijel i drvo bijela. Napad je tee primijetiti ako je zapoeo u gornjim dijelovima kronje jer se tek po suenju nekih grana ili vrha stabla moe primijetiti da se neto zbiva na stablu. Suzbijanje potkornjaka u poodmakloj fazi njihova napada teko se provodi. Najvanije je preventivno djelovanje to ukljuuje i polaganje lovnih stabala i uporabu feromonskih klopki u svrhu monitoringa i/ili suzbijanja najopasnijih vrsta, poput smrekina pisara i malog estozubog smrekina potkornjaka.Taksonomska klasifikacija potkornjakaPrema najnovijoj taksonomskoj klasifikaciji, potkornjaci se smatraju potporodicom Scolytinae, svrstanom unutar porodice Curculionidae. Mi emo zadpotrebe ovih skripta zadrati staru podjelu prema kojoj tvore zasebnu porodicu sastavljenu od 3 podporodice.Podporodica Scolytinae - bjelikariVratni tit obrubljen, prednja goljenica glatka, vanjski vrh goljenice produljen u jedan jaki, savijeni trn, a na srednjoj i stranjoj goljenici nema nikakvih nazubljenja. Pokrilje nije svedeno ve se abdomen uzdie prema stranjem kraju pokrilja.Podporodica Hylesininae - likotoiGlava djelomino sakrivena od vratnog tita u dorzalnom pogledu. Vratni titi jednolino skulpturiran (obrastao razliitim povrinskim kvricama i neravninama). Goljenice nazubljene, a trei tarzalni lanak urezan i formira dva lapa.Podporodica Ipinae - korai i drvaiVratni tit obrubljen, goljenica na vanjskom bridu nazubljena, na vrhu bez iljka, trei tarzalni lanak nije urezan. Vratni tit sprijeda esto hrapav i ili obrastao dlakama. Pokrilje zavrava jako svedenim obronkom na kojem se esto nalaze razliito nazubljeni zupci.Podpor. Scolytinae - bjelikariSco/ytus sco/ytus - veliki brijestov potkornjak. Crn ili tamno-sme kornja, smeeg pokrilja, crvenkastih ticala i stopala. Duljina je 3-6 mm. Jedna od naitipiniiih vrsta potkornjaka na brijestovima. Rjee dolazi na crnoj topoli, vrbi, jasenu, grabu i hrastu. Pravi pod korom jednokraki uzduni materinski hodnik, dugaak 2-3 cm, sa svake se strane grana 20 i vie larvalnih hodnika duljine 10-15 cm. Zipka se nalazi u kori ili bijeli. Mladi kornjai vre dopunsko deranje kod rukavca lista Hl u mladim zelenim izbojcima pri emu bue kratke hodnike. Ima dvostruku generaciju (bivoltina vrsta) i spada meu kasne potkornjake - prvi puta roji se poetkom svibnja. Rojenje druge generacije zbiva se u kolovozu. tetnost ovog potkornjaka je trostruka: buenjem grana dovodi do njihovog suenja, no puno je opasniji kao vektor opake mikoze - tzv. "holandske bolesti brijesta ". To je traheomikoza (oboljenje provodnih elemenata) brijesta uzronik kojeg je gljiva Ceratocystis ulmi, uneena u Europu i Sj. Ameriku iz Japana. Trei aspekt tetnosti je tipino sekundaran, jer svojom sustavom galerija pod korom brijesta dodtano oslabljuje napadnuto stablo.Scolytus multistriatus- mali brijestov potkornjaksmee-crne je boje, duljine 2,2-3,5 mm. Izgriza uzduni materinski hodnik, ali je obino broj larvalnih hodnika puno vei nego u velikog brijestovog potkornjaka, moe ih biti i do 50 sa svake strane materisnkog hodnika. Takoer ima dvije generacije godinje koje se javljaju u istom razdoblju kao i one kod velikog brijestovog potkornjaka. Zadrava se u tanjim granama i gornjem dijelu stabla. Takoer je vektor holandske bolesti. Moe se nai i na ljivi i jasici, ali vrlo rijetko.Trea vrsta za koju je utvreno da moe biti vektor holandske bolesti je Scolytus sulcifrons, a kod nas je utvren u Dalmaciji. Scolytus laevis takoer je jedan od briiestovih potkornjaka iako se javlja puno rjee od ostalih. Po veliini se nalazi izmeu velikog i malog brijestovog potkornjaka. Duljina tijela mu je 3-4,5 mm. Izgriza jednokraki uzduni materinji hodnik, larvalni se hodnici nalaze u liku, a kukuljiina zipka u drvu. Napada nizinski brijest i vez, a dolazi jo i na hrastu lunjaku, lipi, bukvi i lijesci. Sco/ytus pigmaeus najmanji je od brijestovih potkornjaka (ime!), duljine tek 2-3 mm. Dolazi na brijestu, grabu, bukvi i maslini. Scolytus ensifer jedan je od rjeih brijestovih potkornjaka, tipian monofagni tetnik nizinskoga brijesta. Scolytus Kirschi izgriza kratki materinski i oko desetak larvalnih hodnika. Napada mlada, potpuno zdrava stabalca brijesta, a kod starijih se stabala zavlai pod koru u vrhovima.Sco/ytus Ratzeburgii- brezov potkornjak bjelikar tipian je monofag koji dolazi na raznim vrstama breza. Jedan je od najkrupnijih potkornjaka bjelikara (4,5-7 mm). Ima jednogodinju generaciju. Spada u kasne potkornjake jer se javlja tek pred kraj svibnja. Mladi kornjai dopunski ne deru jer su ve spolno zreli prilikom rojenja. enke ive 3-4 mjeseca dok mujaci ugibaju nakon kopulacije. Prezimljuje u stadiju liinke, a moe se nai na svim dijelovima stabla.Suzbijanje se moe vriti samo pomou stojeih lovnih stabala, koja se iznad glave korijena isijeku u obliku prstena. Napad se moe ustanoviti po zranim rupicama na kori, koje se mogu nai u lipnju i srpnju. Na jesen treba oboriti i otkorati lovna stabla te izloiti liinke suncu.Sco/ytus mali- veliki voni potkornjak poznat je kao tetnik ljive, jabuke, kruke, trenje i dunje, ali napada i oskoruu, mukinju, sremzu, brijest i glog. Scolytus rugu/osus - mali voni potkornjak jo je ei od velikog.Polifagniji je od velikog vonog potkornjaka jer napada jo glog, oskoruu, lovor-viniu. brijest. lijesku i brezu. Scolytus carpini - grabov bjelikar crn je sa smeim ili crvenim pokriljem, duljine oko 3 mm. Dolazi u prvom redu na bijelom grabu. zatim na crnom grabu. bukvi. hrastu i lijesci. Dosta rijedak u nas.Scolytus intricatus - hrastov bjelikar crn je. crvenog pokrilja i crno-utih nogu. duljine 2,5-4 mm. Izgriza vrlo kratak. 1-3 cm dugaak poprean materinski hodnik, koji lei u bijeli, kao i larvalni hodnici koji su dugaki i do 15-ak centimetara. Zipka prodire u drvo. Hodnici se nalaze na deblu i granama. na mladim i starim stablima. Ima dvije generacije godinje. Nije rijedak, ali tete ne smatramo znaajnim budui da kod suenja hrastova ima manju ulogu od hrastova krasnika. Dopunski se hrani na bazi jednogodinjih jo zelenih izbojaka koji se zbog napada sue. Napada u prvom redu lunjak i ostale vrste hrastova. pa zatim pitomi kesten. bukvu. brijest. grab i topolu. Scolytus aceris - javorov bjelikar izgriza krai materinski i dugake larvalne hodnike u bjelici. kojih moe biti i do stotinjak. Dolazi na raznim vrstama javora u brdskim krajevima.Podpor. Hylesininae - likotoiPreteito monogamni potkornjaci koji mahom ive u listaama, a rjee u etinjaama. Izgrizaju uzdune jednokrake ili poprene dvokrake hodnike. Preteno su jednogodinje generacije. Imaga nekih vrsta dopunski se i regeneracijski hrane posve zdravim biljnim dijelovima drvea kojeg napadaju.Hylesinus crenatus- veliki jasenov likotoje 3.8-6 mm dugaak potkornjak. esta vrsta kod nas, iako ne tako esta kao mali jasenov likoto. Moemo ga smatrati monofagom jasena (u naim uvketima najei na poljskom jasenu). Materinski hodnik je obino poprean, jednokrak i dosta kratak (3-5 cm). a osim tog postoje i horizontalni dvokraki hodnici. uvinuti prema gore ili dolje. Larvalni su hodnici i do 30 cm duljine. zalazi u bijel. dok se materinski nalazi u liku. Zipka se djelomino nalazi u drvu. Mlada imaga dopunski se ne hrane ve odmah izgrauju materinski hodnik.Prezimljuje obino u stadiju imaga, ali mogu i kao liinke. Javlja se u travnju, a razvijeni mladi porkornjaci nalaze se u srpnju te jo tijekom ljeta stvaraju drugu generaciju. Postoje takoer i kornjai koji ne stvaraju drugu generaciju, ve prezimljuju na vratu korijena u kratkim hodnicima.Hylesinus oleiperda - crni maslinov likoto. Prvenstveno tetnik masline. ali napada jo i jasen. jorgovan, kalinu. maslinicu i zeleniku, a utvren je i na bukvi.Hylesinus fraxini - mali jasenov likoto. Duljine oko 3 mm, crne boje sa smeim i tamnim ljuskama na hrptu. Pripada meu vanije tetnike jasena. Pod korom stvara tipine dvokrake materinske hodnike koji podsjeaju na vitiastu zagradu. Duljine su 10-ak cm. ali znatno ui od onih to ih stvara veliki jasenov likoto. Larvalni su hodnici znatno krai - doseu tek 4 cm. Hodnici se redovito nalaze u drvu, a rjee u kori. Zipka se takoer nalazi u drvu. Kod ove vrste postoje tri razliita naina ishrane: dopunsko. regeneracijsko i grizotine radi prezimljavanja. Radi potonjeg izgrizaju kornjai kratke hodnike u zelenoj kori zbog ega na raznim mjestima nastaju pukotine sline rak-ranama koje se nazivaju "jasenove rue". To je vrlo esta pojava na jasenu, a svjedoi o intenzitetu napada ovog tetnika. Pripada ranim potkornjacima jer se roji ve u oujku. Od prirodnih neprijatelja istiu se ose najeznice. Hylesinus orni monofag je jasena, vrlo slian malom jasenovom likotou. Hodnici su redovito dvokraki, ali ne lee horizontalno ve koso u odnosu na uzdunu os debla-grane. Larvalni su hodnici gusto poredani jedan do drugoga i nisu razmaknuti kao kod malog jasenovog likotoa. Preteno napada mlado drvee i starije grane crnog i obinog jasena.Pteleobius vittatus - areni brijestov likoto mali je potkornjak, oko 2 mm dugaak, pokriven okruglastim sivim i utim ljuskama. Monofagni tetnik brijestova.Prepoznaje se po dvokrakim rastavljenim hodnicima koji slie na dva jednokraka. Roji se u travnju, ima jednogodinju generaciju i prezimljuje u larvalnim hodnicima u stadiju imaga. Phthorophloeus spinu/osus dolazi u gorskim umama na jeli i smreci.Ph/oesinus bicolor- boroviin potkornjak. duljine oko 2 mm. tetnik je empresa, borovice i tuje i jo nekih egzotinih parkovnih vrsta. Ima dvostruku generaciju, a u Primorju moe imati i tri. U kontinentalnim je krajevima poznat na borovici ali est je i na empresovkama egzotama, a u primorskim moe biti jo i na empresu i tuji. Phloeosinus thujae - tujin potkornjak napada isto drvee kao i prethodni, ali napada samo mlada stabla i tanke grane. Xy/echinus pi/osus dugaak je oko 2,5 mm. Izgriza vodoravne dvokrake hodnike, s jednim kratkim poprenim u sredini. Dolazi iskljuivo na smreci.Dendroctonus micans-veliki smrekov likoto najvei je na potkornjak. Dugaak je 7-9 mm. Crno je sme, jako svedenog tijela, malo proirenog prema unatrag. Glava te vratni tit su sjajni i punktirani, a pokrilje ima grube, punktiranje crte. Tipino se javlja na smreci. Rairen je u sjevernoj i srednjoj Europi, dok je na jugu puno rjei. Kod nas je poznato jedno nalazite u tirovai u podruju Sjevernog Velebita. Zanimljiv je zbog svojih familijarnih hodnika koji su bitno razliiti od ostalih potkornjaka. Materinski je hodnik duljine do 7 cm. moe biti vertikalan. horizontalan ili kos. Nalazi se redovito na donjim dijelovima debla. u blizini glave korijena. Lei dijelom u kori. a dijelom u bijeli.Sastraneglavnog hodnikaenkanaini irokiprostor u koji odlae jaja. Ovaj je hodnikispunjenpiljevinom,zarazlikuodmaterinskog. Jajaodlae u skupinama,a liinkeprilikomnagrizanja ostaju skupa. a ne prave svaka poseban hodnik. Tako uz materinski nastaje irok familijarni hodnik, pa ak i liinke iz ostalih jajnih skupina izgrizaju zajedno drei se ostalih. tako da nastaje iroka grizotina u kojoj moe biti i preko stotinu liinki. Materinski hodnik moe imati i vei broj zranih rupica, kao kod brezova i nekih drugih potkornjaka. Napada redovito starijastabla s debelom korom, ali kod nas ne ini vee tete. Dok je na sjeveru sposoban usmrtiti odraslu smreku kod nas se javlja vrlorijetko itada neusmrujestablo ve godinamaformiraleglo zaleglom irei oteenje koje se prepoznaje po obilatom luenju smole.Tomicus piniperda - veliki borov srikar crni je potkornjak sa smeim ticalima i stopalima, duljine 4 mm. Glava i vratni tit pokriveni su dugakim dlakama. Tipian je tetnik bora. Poznat je i kao primaran i kao sekundaran tetnik; mjestimino poinjava vee tete. Roji se ve u oujku ponekad u veljai, aako je proljee hladno, javljasekasnije, tako da spada u rane potkornjake. Materinskihodnik leiupotpunostiuliku.uzduanje.jednokrak, duljine do 10 cm. Larvalni hodnici idupostrance i vijugavi su. enka poloi oko 100-njak jaja. Budui da se pod korom nalazi veliki broj materinskih i larvalnih hodnika koji se meusobno isprepliu, veliki broj liinki ugiba. Ima jednuproljetnu i esto u ljetu jednu sestrinsku generaciju. Imaga u proljee odmah nalijeu na borova stabla, te se zavlae pod koru radi odlaganja jaja i izgradnje hodnika. Krajem svibnja roditeljska imaga naputaju hodnike iprelaze naprologodinje izbojke. gdje u sri izgrizaju hodnik i regeneracijski se hrane (enke). Nakon 2-3 tjedna naputaju izbojke. trae ponovno pogodna mjesta na deblu bora. zavlae se pod korui prave krae materinske hodnike.u kojemuodlau manji broj jaja. a potom ugibaju. Iz tih se jajarazvijuliinke od kojih se do zimerazviju imaga. Mlada imaga koja potjeu od prethodnegeneracije razvijaju se u ljetu i prelazena kronju bora. izgrizaju hodnike u ovogodinjim izbojcima, a pred jesen se zavlae na glavu koriena, unbuuju pod koru i ovdje prezime. tete se oituju dvojako: prekidanjem kolanja sokova u kambijalnom sloju i suenjem (crveniloiglicaitavogstabla)borairedukcijomasimilacisjkog aparata uzgrizanjem tankihdvogodinjih(regeneracijskoderanje) i jednogodinjih(dopunsko deranje) izbojaka. Najradijenapadaju stara i oslabjela stabla. Vjetroizvale i snjegoizvale su najei objekti njihova proljetna napada. Kaoikod smrekinogpisara,napadse najeeiriu krugovima. a dokazana je i pojavaagregacijskihferomonakojimaseorijentirajuupotrazizapodesnim stablima zaubuivanje. Usluaju jae pojave treba postavljati lovna stabla i unitavati potkornjake.Tomicus destruens- primorski borov srikar novija je validna vrsta potkornjaka i kod nas dolazi u podruju Primorja i Dalmacije. Vrsta je jako slina velikom borovom srikaru ali ima svjetlija ticala, u prosjeku je neto krupniji i najee napada primorske vrste borova (alepski, primorski, crni). U biologiji je bitno razliit od kontinentalnog srodnika. Glavno razdoblje ubuivanja je zimi. Razvoj liinki traje do poetka ljeta kada se mlada imaga izvlae iz hodnika i idu an dopunsko deranje u ovogodinje borove izbojke da bi tek potkraj jeseni i poetkom zime krenuli u novo ubuivanje i odlaganje jaja. Hodnici su mu slini velikom borovom srikaru, a prepoznajemo ih lako po obilnim ostacima smole koji oblau materinski hodnik s obje strane i dobro se vide na mrtvom deblu i kori itavu godinu nakon nastanka tete. Ponekad moe u kombinaciji sa predisponirajuim abiotskim imbenicima (umski poar) nainiti znaajne tete.Tomicus minor- mali borov srikarcrna je tijela i crvenih ticala. pokrilja i stopala. Napada uglavnom borove, najvie obini. a zatim i ostale. Izgriza dvostruke poprene materinske hodnike kod kojih se ulazni otvor nalazi u sredini. Hodnici su u bijeli i mogu biti dugaki do 10 cm. Larvalni su hodnici kratki. duljine 2-3 cm.Zipka se nalazi u drvu. Razvijeni kornjai naputaju drvo svaki kroz zasebnu rupu. Ne napada stara. ve mlada stabla s glatkom korom zbog ega stradavaju letvici i vrhovi starijih stabala. Dopunski se hrani pred jesen. na izbojcima. kad se pojave mlada imaga. Moe imati jednu ili dvije generacije. u skladu s klimatskim prilikama i nadmorskom visinom. Napad izbojaka dovodi do suenja i njihova otpadanja (kod jakog napada tlo jetijekomzimeiuproljeeposutoodlomljenimkratkim vrnim izbojcima). Suzbijanje se moevritilovnimstablimasglatkomkorom,atrebalebiostati i grane. Mogu se upotrijebiti i stojealovna stabla. ali na njima treba oguliti koru u obliku dva prstena. Otkoravanje treba svakako vriti prije kukuljenja, jer se kukuljice nalaze u drvu. Od prirodnih neprijatelja treba istaknuti grabeljive kukce i ose najeznice.Ekoloki posebna je skupina potkornjaka korjenara (pleme Hylurgini i Hylastini). Osobiti su po tome to izgrizaju hodnike na korijenju crnogorinog drvea. Materinski hodnici su dulji ili krai, a larvalni popreni. Dopunsko se deranje vri pod korom u donjem dijelu starijih stabala. Opasni su naroito za kulture crnogorinog drvea jerdovode do suenja stabla. Suzbijanje se provodi primamljivanjem na svjee panjeve u proljee jer spadaju u grupu ranih potkornjaka. a moe se za suzbijanje upotrijebiti i svjea smrekova ili borova kora pod koju se zavlae radi dopunske ishrane kao mlada imaga.Hylurgus ligniperda - borov korjenarvaljkastog je i produljenog tijela, crnosmee boje sa svijetlijim ticalima i nogama te dlakama na hrptu. duljine oko 5 mm. Dolazi kod nas na borovima i smrekama. Razlikuje se od ostalih potkornjaka po tome to spada u grupu korjenara - hodnike pravi na glavi korijena. obino plitko ispod povrine tla, a ponekad i nie na glavnom korijenu. Dopunsko se hrani u donjim dijelovima, iznad glave korijena, gdje se moe nai vei broj imaga kako izgrizaju hodnike provlaei se jedan iza drugoga. Ne poinja vee tete ukoliko napadne starija stabla, panjeve ili leee drvo, ali dogaa se da se pojavi u kulturama gdje napada mlado drvee i izgriza hodnike na glavi korijena kada tete mogu biti znatne jer se napadnuto drvo obino osui. Radi sprjeavanja eventualne pojave ovog potkornjaka korjenara potrebno je otkorati panjeve u sjeinama.Hylurgops glabratus - smrekin korjenar najei je na smreci rjee na limbi i na planinskome boru. Hylurgops pa Hat us est je na borovima. Hylastes ater dolazi na obinom, primorskom i alepskom boru te mriki. Hy/astes cunicularius napada smreku i ari. Hy/astes attenuatus razvija se u borovima u brdskim krajevima. Hylastes angustatus dolazi na smrekama i borovima. a Hylastesopacusna panjevima starih borova.Po/ygraphus grandic/ava - trenjin likoto poznat je kao tetnik treanja. ali je ustanovljen i na limbi. Po/ygraphus potygraphus - dvooki smrekin likoto ime je dobio po duboko urezanim sloenim oima kod imaga. Smei je potkornjak sa utim ticalima i nogama, glatkog i sjajnog vrata. pokriven na hrptu duguljastim ljuskama. duljine oko 2 mm. Dolazi na smreci i jeli. uglavnom pod korom. ali ponekad i u kori. Pravi zvjezdaste hodnike u sredini kojih se nalazi tzv. brana komorica, ali samo u kori mlaih stabala, dok su u starijim stablima hodnici razbacani u svim smjerovima. Rojenje se odvija u travnju i svibnju. Kod nas ima dvije generacije godinje. Uglavnom poinja tete na mlaem drveu. Polygraphus subopacus dolazi na smreci, rjee na boru. Carphoboruspinimali je potkornjak do 2 mm duljine, dolazi uglavnom na jugu gdje napada obini i alepski bor. Carphoborus minimus je tek oko 1,5 mm dugaak, ne poinja vee tete. Bui uglavnom izbojke i grane borova.Podpor. Ipinae - korai i drvaiOvoj podporodici pripadaju neki od najvanijih tetnih potkornjaka Hrvatske. Najmanji meu njima. duljina im ne prelazi 2 mm. svakako su i najmanje tetni. Dolaze na crnogorici i javljaju se zapravo kao paraziti prostora u hodnicima drugih potkornjaka koraa.Crypturgus pusi/us mali je. crni potkornjak oko 1 mm duljine. Dolazi na smreci. jeli. ariu i borovima kao prostorni parazit drugih potkornjaka. Ulazi kroz ulaznu rupu i materinski hodnik drugih potkornjaka, pa iz njih kree sa izgradnjom svojih hodnika. Crypturgus cinereus dolazi u prvom redu na borovima, a zatim na smreci i jeli. Poznat je takoer kao prostorni parazit u hodnicima drugih potkornjaka. Zadrava se u kori i ne zalazi u drvo. Crypturgus cribrellusdolazi na alepskom boru u primorskim krajevima. isto kao i i C. numidicuskojega se moe nai i na cedru.Cryphalus piceae - jelov mali zrnati potkornjak dugaak je 1,1 - 1.8 mm. Dolazi uglavnom na jeli, a rjee na boru, smreci, ariu i tuji. Na vratnom titu. osobito frontalno. ima niz golim okom vidljivih kvrica (ime!). Izgriza pod korom iroke nepravilne hodnike u kojima enka odlae jaja u skupinama. Liinke prave zvjezdaste larvalne hodnike. Zipka se nalazi u bijeli.Ima dvostruku generaciju. Prvi put se roji u oujku. a drugi put u srpnju. U povoljnim prilikama daje i treu generaciju koja se javlja krajem kolovoza. a razvija se do zime.Zadrava se u viim dijelovima debla. u debljim granama. ali redovito s tanjom korom. Zajedno s jelovim krivozubim potkornjacima predstavlja glavnog tetnika jele u Hrvatskoj. Imaga prezimljuju u kori zdravih stabala jele. Svojim napadom stvara preduvjete za napadkrivozubih potkornjaka. Suzbijanje se moe obavljati pomou lovnih kupova grana ili tanje oblovine jele u isto vrijeme kada se lovna stbala polau za jelove krivozube potkornjake.Crypha/us abietis - smrekov mali zrnati potkornjak iste je veliine kao i jelov. Rjei je od jelovog. a napada smrekove letvike i kulture. Rjee se javlja na drugim etinjaama (jeli i duglaziji). Pripada meu rane. monogamne potkornjake. Ima dvije generacije godinje.Ernoporus tiliae - lipov potkornjak granartakoer je vrlo malen - 1.1 -1.5 mm duljine. Na granama lipe, rjee na grabu, formira dvokraki do 8 cm dugaki hodnik. Dolazi uglavnom samo na svjee oteenim ili slomljenim granama. te je sekundaran tetnik.

Trypophloeus asperatus - brane komorice pod korom topolea dolaze jo na jablanu i vrbi. Napadaju i fizioloki oteene hibridne topole. Najee ih nalazimo u tanjim izbojcima i granama.Lymantor coryii potkornjak je duljine do 2 mm. Dolazi u suhim izbojcima i granama u kojima pravi nepravilne hodnike te svojim izgrizanjem rastae drvo. Napada lijesku, grab, hrast, javor, kruku, jorgovan te krkavinu.Vrste iz rodova Pityophthorus i Pityogenes meu najvanijim su poligamnim potkornjacima koji dolaze na etinjaama. Svojstveno im je da pod korom vie enki oploeno od jednog mujaka formira zasebne materinske hodnike koji svi imaju isto ishodite - branu komoricu. To su tipini zvjezdasti hodnini sustavi.Pityophthorus micrographus - smrekov mali granar. Tek 1 do 1,5 mm dugaak potkornjak produena, uska, valjkasta tijela. esto se javlja u smrekovim granama i u debalcima u stadiju letvika. Osim na smreci dolazi jo na jeli. boru. ariu. cedru. kanadskoj ugi i duglaziji. Poligaman

je; pravi pod korom u bijeli zvjezdasti hodnik koji se sastoji od brane komorice i 4-7 neto zavinutih hodnika duljine do 5 cm. enka odlae jaja u razmaknute udubine, a liinke bue hodnike u bijeli. Hodnici se nekriaju. Zipka kukuljice senalazi u kori. Roji se kasno. ima dvijegeneracije godinje.Uglavnomjetetnik grana, ali nijetipian sekundarni tetnik, jer svojimoteivanjem moe dovesti do suenja zdravih dijelova stabla. Svojom pojavom stvara preduvjete za pojavu drugihpotkornjaka,naroito estozubogsmrekovog potkornjaka (Pityogeneschalcographus). Suzbijanje je povezano sa suzbijanjem srodnih potkornjaka.Pityophthorusexscu/ptusdolaziuglavnomsamousuhim ioteenim granama smreke i bora.Formirazvjezdastehodnikes2-6krakova,kojimogubitidugaki i do 30 cm. Pityophthoruspubescens dolazi na borovima gdje izgriza hodnike u tankim granama. a osim toga dolazi i na izbojcima koje je napao neki od borovih srikara. Na borovima dolaze jo Pityophthorus glabratusi P. carniolicus. Zanimljiva vrsta je i Pityophthorus pityographus koji se posljednjih godina javio na podmlatku i tanjim granama jele kod nas i u Bosni i Hercegovini.Taphrorychus bico/or spada u grupu potkornjaka granara. Pravi nepravilne hodnike u bolesnim i polusuhim granama bukve. hrasta. breze. graba. jasike i oraha. Kod fizioloki oteenih bukovih sastojina pojavio se posljednjih godina u poveanoj brojnosti i to na samom deblu. Postoje i srednjoeuropska istraivanja koja mu pridaju vodeu ulogu u skupini sekundarnih ksilo- faga koji se javljaju na bukvi i pridonose njenom suenju.Pityogenes chalcographus - estozubi smrekin potkornjak. Sprijeda je crn. a u stranjem dijelu kestenjast, duljine 2-2,3 mm. Pored smrekova pisara jedan od najeih potkornjaka na smreci. Moe se jo nai na jeli, ariu i raznim borovima. Poligaman je i formira ispod kore zvjezdaste hodnike. Brana komorica je skrivena u kori. a materinski hodnici su dobro razvijeni (jednoj branoj komorici pripada 3-6 materinskih hodnika). Larvalni hodnici se nalaze jedan do drugog. a pozicionirani su dijelom u bijeli sa zavretkom u kori. Roji se u proljee u doba prvog rojenja smrekinog pisara i rojenje zna dugo potrajati. Rojenje druge generacije se obino zbiva u srpnju. Kod nas daje redovito dvije generacije. Pored smrekova pisara najtetniji je potkornjak smreke. Napada fizioloki oslabjela stabla u stadiju letvika. Na starijim stablima obino dolazi samo u gornjim dijelovima. a na mladim stablima s tanjom korom napada itavo stablo. Moe se pojaviti masovno i tada napada i zdrava stabla. Suzbijanje se vri skupa sa suzbijanjem smrekova pisara.

Pityogenes trepanatus - estozubi mali borov potkornjak slian je estozubom smrekovu potkornjaku ali neto vei, 2,2-2,5 mm. Dolazi u Primorju i Istri na borovima. osobito crnom boru. Hodnike pravi u granama.Pityogenes bidentatus- borov dvozubi potkornjak. Mujak na obronku pokrilja ima zavinut, dosta dugaak i tanak zub, kojega enka nema. Duljine je 2-2,8 mm. Napada razne vrste borova. zatim ari, smreku, jelu i duglaziju. Roji se u kasno proljee, pa ponovo ljeti. Ima dvostruku generaciju. Na granama pravi zvjezdaste hodnike s branom komoricom u sredini, od koje se odvaja 3-7 materinskih hodnika duljine do 5 cm. od kojih se nadalje odvajaju vijugavi larvalni hodnici. Regeneracijsko i dopunsko deranje je u hodnicima koji zbog toga imaju razna proirenja. esta je pojava na granama etinjaa, ali nije iskljuivo sekundaran, ve i primaran tetnik, jer zalazi i u potpuno zdrave grane i dovodi do postupnog slabljenja stabla. Moe poiniti velike tete u borovim kulturama. Ima velik broj prirodnih neprijatelja, osobito meu parazitikim osama i grabeljivim kornjaima.Pityogenes quadridens - etverozubi borov potkornjak. Dolazi takoer na borovima, a rjee na smreci. Pravi zvjezdaste hodnike i puno je rjei od dvozubog.Pityogenes bistridentatus- trozubi borov potkornjak. Ispred prvoga ima na obronku jo jedan mali zavinuti zubac. tako da sa svake strane obronka ima tri zuba koji se kod enke slabo raspoznaju. Dolazi na borovima i pravi zvjezdaste hodnike. Kod nas jo dolazi Pityogenes calcaratus na alepskom i primorskom boru.Predstavnici rodova Pityokteines i Ips nai su najvaniji potkornjaci korai koji su sposobni uzrokovati tete najveih razmjera u smrekovim i jelovim sastojinama u kojima se prenamnoe.

Pityokteines curvidens - jelov debelokori krivozubi potkornjak. Kao i veina potkornjaka smee je boje, mlaa imaga su svjetlija. starija tamnija. Pokrilje zavrava strmim obronkom koji sa strane nosi tri otra. dosta velika zuba. a pored njih jo dva manja. Pokrilje je punktirano veim ili manjim, u redove poredanim rupicama. Duljine je u prosjeku 2 - 3 mm. Moe se nai na raznim etinjaama ali je svakako dominantan na obinoj jeli. Pod debelom jelovom korom (ime!) pravi dvokraki popreni hodnik, ali najee od ulaznog ide poetni materinski prema gore i dolje. a svaki se na kraju rava u dva poprena kraka, to znai da kompletan hodnini sustav podsjea na horizontalno poloeno slovo "H". Brana komorica se ne vidi. jer se nalazi kaoproirenje ulaznog hodnika. Oblici hodnika dosta variraju. Larvalnih hodnika moe biti 30-80, vijugavisu i razvijeni su prema gore i dolje. Dopunsko izgrizanje zbiva se obino u produetku zipke. Pored redovne generacije, enka pristupa stvaranju novih hodnika za sestrinsku generaciju, prije ega regeneracijski dere u blizini hodnika glavne generacije. Ljeti formira drugu generaciju. U usporedbi sa ostalim predstavnicima ovog roda procjene su da je kod nas razmjerno manje zastupljen. a time i vaan sa gospodarskog stanovita.okrenut koso prema dolje.Ispod te "kuke" nalaze se dvije horizontalne kvrice i zatim trei zubac. Kod enke su zupci puno krai, pokrilje je jae, ali punktirano sitnijim tokama. uperak dlaka na prednjem rubu vratnog tita je znatno dulji od dlaka na elu. Neto je manji od P. curvidens, cca 2 - 2.6 mm.Takoer preferira jelu iako se katkad moe nai na ariu, obinoj i kavkaskoj smreci te obinom boru. Obino pravi etverokrake zvjezdaste hodnike. koji mogu leati popreno, koso ili vertikalno.Grizotine su vrlo sline onima od tree vrste iz ove grupe, Pityokteines vorontzovi. enka polae manji broj jaja od P. curvidens. Larvalnih hodnika moe biti do 60. Javlja se rano, ve u oujku, ali rojenje moe potrajati i par tjedana. Kulminira u travnju. im imaga izlete iz zimovalita, ubuuju se u oborena svjea stabla i pristupaju izgradnji hodnika. Osim sestrinske generacije koja je dosta rijetka. javlja se kod ove vrste i druga generacija, a mlada imaga mogu se nai pod korom u listopadu. Imaga redovno prezimljuju u kori zdravih stabala gdje kao i P. curvidens naine dosta iroku buotinu koja se ne primjeuje izvana. Ovu vrstu smatramo dominantnim jelovim potkornjakom koji se javlja periodiki, a ponekad i masovno, ako mu to uvjeti omogue. Suenja jele kojima svjedoimo posljednjih godina pokrenuta su klimatskim poremeajima, a neposredna su posljedica napada najee upravo ovog potkornjaka.

Pityokteines vorontzovi - malikrivozubi jelov potkornjak trea je vrsta iz grupe krivozubih potkornjaka. Taker ima tri, ali kraa, zupca na obronku. Pokrilje takoer punktirano, ali su toke razbacane i nejednake veliine. Dugaak je u prosjeku 1,9 - 2.1 mm. Stvara pod korom etverokrake poprene hodnike, a u sredini se nalazi brana komorica. Materinskih hodnika je redovito etiri. Uvijek imaju horizontalan smjer. Uz svaki materinski nalazi se 20-80 larvalnih hodnika. Hodnici se ne presijecaju ve svaki zauzima svoj prostor. Tipian je sekundarni tetnik; dolazi na oslabjelim i potitenim stablima, esto napadnutim od drugih potkornjaka. Najee napada granjevinu i tanju oblovinu pa se javlja zajedno sa Pitvokteines spinidens na vrnim dijelovima jelovih stabala.Ips sexdentatus - veliki estozubi borov potkornjak. Crn je i okriven smeastim dlakama. Noge i ticala rasti. Naroito se istie zupcima na obronku pokrilja. kojih ima po est sa svake strane. Ujedno prilino veliki potkornjak ija se duljina tijela kree od 6 do 8 mm. Dolazi na borovima. jeli. smreci i ariu. na starijim stablima s debelom korom. Pravi pod korom do 30 cm dugake materinske hodnike. Uzduni su,a mogu biti i 4-5 mm iroki. Uvijek imaju vei broj zranih otvora. Larvalni su hodnici razmjernokratki. tek 1-3 cm. i nalaze se sa strane materinskih. itava se grizotina nalazi u kori. Mladipotkornjaci vre dopunsko deranje u produenju zipke. Ima dvostruku generaciju - proljetno serojenje zbiva u travnju, a ljetno u srpnju. Tipian je sekundarni tetnik, jer u prvom redu napadaleea stabla, zatim bolesna koja se sue.

Ips typographus - smrekov pisar ili smrekov osmerozubi potkornjak.Crnosme ili crn, s punktiranim linijama na pokrilju. Na obronku se sa svake strane nalaze po 4 zupca. Dugaak je oko 5.5 mm. Jedan od najpoznatijih i za smreku najopasnijih tetnika iako je u prvom redu. kao i svi potkornjaci. sekundaran. Najee napada smreku. a osim nje. samo izuzetno jo i borove i arie. Pod korom pravi jedno-, dvo- ili trokrake uzdune hodnike. Duljina hodnika ovisi i o gustoi populacije odnosno intenzitetu napada. to je napad potkornjaka jai to su hodnici krai i obrnuto. Iako se. kao i ostali potkornjaci. moe smatrati sekundarnim tetnikom. kod masovne pojave postaje primaran jer moe napasti i potpuno zdrava stabla. Moe se rei da brojnou podie svoju "agresivnost". Uz povoljne uvjete moe izazvati kalamitet. Pripada u srednje rane potkornjake. tj. pojavljuje se tek u travnju. a drugi puta u srpnju. Druga je generacija obino slabija po intenzitetu. U povoljnim prilikama daje i treu generaciju.

2. generacije prezime pa kopuliraju tek u proljee. Razvoj traje od proljea do zime tako da se pod korom mogu nai jedinke u raznim fazama razvoja. Napad na stabla traje od proljea do rujna. Kad nastupi hladnije vrijeme, povlae se pod koru ili u stelju, i tamo prezimljuju. Osim dvije glavne i potpune generacije dolazi i do stvaranja sestrinskih generacija (nakon prvog polaganja jaja enka regeneracijski dere i pristupa polaganju druge serija jaja u posebne, nove hodnike). enka odloi 30-100 jaja. Larvalni su hodnici dugaki prema mogunostima, a materinski 5-15 cm. Larvalni su tek par centimetara dugaki, a na kraju svakog nalazi se zipka. Cijela se grizotina nalazi u kori. Dopunsko deranje mlada imaga obave najprije u produetku zipke, a kad izau van prelaze ponekad i na druga stabla. Ako su se u jesen kasno pojavili, dopunski se hrane u proljee na raznim otpacima smreke ili na boru, ariu, jeli, pa ak i bukvi. Kod nas se periodiki pojavljuje masovno, obavezno u sunim godinama, dakle prvenstveno uvjetovano klimatskim prilikama. Suzbijanje se provodi postavljanjem lovnih stabala s obaveznim postavljanjem cerada kod otkoravanja, pravovremenim odvozom napadnutog drvnog materijala i u novije vrijeme uporabom feromosnkih klopki u svrhu monitoringa i suzbijanja u aritima njegova napada. Spaljivanje se obavezno mora primijeniti na dijelove stabla koji se ne mogu otkorati (ovrine).ips amitinus - mali smrekov pisar vrlo je slian smrekovu pisaru, takoer s etiri zupca na obronku, ali je tokasto pokrilje jasnije izraeno, kako u redovima, tako i na obronku, a ne samo u prednjem dijelu. Dugaak je oko 4 mm. Dolazi na smreci, boru i ariu. Pravi grizotinu koja se sastoji od brane komorice i 3-7 hodnika koji uglavnom idu uzduno, a ponekad i koso. Materinski hodnici su ui od onih u pisara.Ips cembrae - veliki ariev potkornjak. Dolazi na ariu, limbi, obinom boru i smreci. Pravi pod korom trokrake ili viekrake zvjezdaste hodnike. Na ariu moe poiniti velike tete. Ips duplicatus takoer ima etiri zuba, ali je prvi jae razmaknut, a preostala tri stoje blie jedan drugome nego kod smrekova pisara. Dolazi najee na smreci i pravi hodnike sline onima od Ips amitinus. Napada jo limbu i obini bor. IpsMannsfeldlima takoer etiri zuba, dolazi na obinom boru.-------Ips acuminatus- otrozubi borov potkornjak tamnosmee je boje sa svijetlijim pokriljem, a noge i ticala su uto-crveni. Pokrilje je kratko, a na obronku ima sa svake strane po 3 zuba, trei je dvostruk. Dosta je est kod nas iako nije zabiljeen u kalamitetnim razmjerima. Napada obini te planinski bor, a dolazi i na ariu i smreci. Napada uglavnom drvee s tanjom korom, bor u stadiju letvika, a najei je na granama. Jedan od najznaajnijih potkornjaka borova te uglavnom primaran tetnik. Ne javlja se masovno, svojim napadom uzrokuje prorijeivanje kronje, jer se na napadnutim granama sue iglice. Ima jednu generaciju; roji se dosta kasno u proljee.Orthotomicus erosus tipian je tetnik Mediterana. Dolazi na gotovo svim vrstama borova u primorskim krajevima. Orthotomicus proximus dolazi na mladim borovima, O. iaricis na borovima i smrekama, rjee na ariu i jelci, O. satura/is na borovima i smrekama i rjee na ariu.Posebna grupa tzv. potkornjaka drvaa-ljestviara osobita je zbog nekoliko biolokih obiljeja: mono- gamni su i polifagni, ive u drvu, hrane se drvnim sokom i gljivicama koje se razviju u hodnicima. Roje se rano, neke vrste predstavljaju najranije rojee potkornjake uope (ponekad ak u sijenju !)-----Xyioterus domesticus- bukov drva ljestviar. Duljine 3-3,5 mm, crn, sa utim ticalima, stopalima i pokrijem. Sekundaran je tehniki tetnik. Napada bukvu, hrast, grab, brezu, javor i drugu bjelogoricu te izaziva muiavost drva (strukovni naziv za tehniku tetu "rupica" u tehnikom drvu). Formira tzv. "ljestviave" hodnike koji se razlikuju prema vrsti drveta. Naini najprije ulazni hodnik, a uz materinski nastaju larvalni prema gore i dolje uz godove, preko njih ili u koso, to ovisi o vrsti napadnutog drveta. Roji se u rano proljee, generacija je jednogodinja. Prezimljuje kao imago u zemlji ili u mrtvoj kori drvea.Xy/oterussignatus- hrastov drva ljestviar. Duljine 3,2-3,8 mm, uto-sme, sa tamnim prugama na pokrilju. Izgriza gotovo jednake hodnike u drvu kao i bukov ljestviar, a pored hrasta napada isto bjelogorino drvee kao i prethodni.

Xyioterus Hneatus - crnogorini ljestviar slian je po obliku i dimenzijama hrastovu drvau ljestviaru. Poznati je tetnik crnogorinog drvea, ali najvie napada jelu. Ima dvostruku generaciju i prvi puta roji se u rano proljee. Hodnik redovito ide prema sri, a zatim se rava u dva hodnika u smjeru godova u koje enka polae jaja u udubine ispunjene piljevinom. Liinke bue kratke hodnike prema gore i dolje, slino kao i drvai ljestviari na bjelogorici. Prije samog kukuljenja liinka se okrene prema materinskom hodniku, jer kod ljestviara razvijeni kornjai izlaze van kroz materinski hodnik, a ne stvaraju posebne rupe. Hodnici prodiru radijalno oko 6 cm, izgriza ih enka za kojom ide mujak koji izbacuje piljevinu. enka odlae oko 50-ak jaja. Oba spola borave u hodnicima sve do razvoja kukuljica. Ovi kornjai prenose u hodnike i spore Ambrosia gljivica kojima se hrane. Napadaju uglavnom oborena, svjea stabla. teta je prvenstveno tehnike prirode. Imaju vei broj prirodnih neprijatelja nego ostali potkornjaci, a u njih se ubrajaju razni grabeljivi kornjai i parazitike ose. Suzbijaje se u prvom redu vri preventivno, i to tako da se trupci otkoraju jo u sjeini, a nipoto ne dovaaju na stovarite pod korom-----Dryocoetes autographus - dlakavi smrekov potkornjak rastosmee ili kestenjaste je boje, pokriven sivim dlaicama, duljine 3-4 mm. Napada najvie smreku, a rjee jelu, himalajski borovac i ari. Dolazi i na svim borovima. Hodnici su uglavnom nepravilni. Dvostruke je generacije. Nepravilno je i rojenje - ljeti se moe nai od svibnja do konca srpnja, pa je teko odrediti kojoj generaciji pripada pojedini hodnik. Kao tetnik nije od vee vanosti. Dryocetes villosus manji je od prethodnog, tamno ili rasto sme, duljine 2,5-3 mm. U prvom redu napada hrast, ali i bukvu, pitomi kesten i johu. Poligaman je; hodnike pravi u donjim dijelovima debla, ali ne poinja vee tete.

---------Xyleborus dispar - nejednaki potkornjak drvenar. Crno-sme, sa utim ticalima i nogama. enka je valjkasta tijela, pokrivena rijetkim dlakama. Mujak je dugaak do 2, a enka do 3 mm.Imaga prezimljuju u hodnicima, a u travnju i svibnju izlijeu enke nakon to budu oploene.Mujaci ostaju u hodnicima i ugibaju za neko vrijeme.Mujaka je puno manje nego enki.enka najprije izbui kratak hodnik uradijalnom smjeru, a od njega se zatim odvajaju primarni u smjeru godova, a okomito na njih izbui 3-4 sekundarna hodnika. Hodnici zadiru do 6 cm dubine, kod mlaih stabala skroz do sri. Odlae jaja u skupinama po 6, a moe odloiti i do 40-ak. Liinke ostaju u materinskom hodniku i tu se hrane gljivicama. Nakon kukuljenja liinki enka naputa hodnini sustav i izlazi van, gdje za kratko vrijeme ugiba ili se jo jedanput ubuuje u drvo i odlae jaja stvarajui tako sestrinsku generaciju. Mlada imaga prezimljuju u materinskom hodniku, a razviju se ve poetkom ljeta. Generacija je jednogodinja. Prirodni neprijatelji su neke ose najeznice. Sekundaran je tetnik to znai da napada uglavnom oteena i bolesna stabla. Znaajan je tetnik voaka, dok je za ume manje bitan. Takoer je vaan fizioloki tetnik, jer unitava kambij. Suzbijanje se provodi preventivno i mehanikim putem, unitavanjem napadnutih stabala te njihovih dijelova.--------Xy/osandrus germanus - crni drvenarutvren je prvi puta u Njemakoj 1952., a inae potjee iz Japana. Po grai je slian nejednakom drvenaru, a duljina tijela enke je cca 2,3 mm, dakle za mm manja od nejednakog. enka je crna, a mujak svijetlije boje. Mujaci takoer ne mogu letjeti. Ovaj drvenar bui hodnike radijalno kroz koru u drvo, i to materinski duljine tek do 2 cm, na kraju kojega stvara iroki familijarni. U domovini dolazi na ajevcu, johi, grabu i dudu. Najprije se razvio u Americi, a odande je dospio u Europu. U Americi je bio tetnik javora, bukve, hrasta i hikorije, a postao je i vektor holandske bolesti. Kao tetnik opasan je iskljuivo za mlada stabla, budui da mu hodnici seu u drvo tek nekoliko milimetara. Moe poiniti znatne tete u rasadnicima, na vokama i u kulturama. Mjere suzbijanja su slabo poznate, a jedna je i zabrana izvoza bilo kakvog drveta sa zaraenog podruja.----Xyleborus monographus - crveno-smei drvenar valjkasta je tijela, utih ticala i nogu. enka je oko 3 mm dugaka, a mujak 2-2,5. enka leti, mujak ne; mujaci su puno rjei od enki. Napada najvie hrast, bukvu, brijest i pitomi kesten, ali se pojavljuje i na crnogorici. Izgriza radijalni ulazni hodnik duljine do 8 cm. enka odlae jaja u skupinama, ali liinke ne bue posebne larvalne hodnike ve skupa prave plitiasti hodnik i hrane se gljivicama. Imaga se javljaju u rano proljee i napadaju prvenstveno svjee oborena stabla. Suzbijanje se sastoji od pravovremenog otkoravanja oborenih stabala, a i u to skorijem otklanjanju istih iz ume. Napada samo svjee i vlano drvo, iz razloga to gljivice kojima se hrane ive u takvim uvjetima.-------Xyleborus dryographus - mali drvenar. enka je tamno-smea, a mujak uto-sme; stopala i ticala su uti. Ima dvije generacije. Roji se prvi puta u oujku, a drugi put u srpnju. Polifagna je vrsta, napada i listae i etinjae, te je kao takav poznat u vonjacima i u umama. Dolazi na hrastu, bukvi, javoru, lipi, johi, topoli, brezi, pitomom kestenu, brijestu, jasenu, boru, smreci, jeli, ariu, duglaziji. Napada uglavnom bolesna i oteena stabla bez obzira na dob. Xy/eborus eurygraphus pravi dvokrake hodnike u drvu borova. Dolazi ee u primorju. Xyleborus cryptographusdolazi na topolama.--------Por. Platypodidae - srikariPlatypus cylindrus - hrastov valjkasti srikar. Smee, produeno, valjkasto tijelo, pokriveno rijetkim ukastim dlaicama.Na tjemenu ima u sredini uzdunu brazdu, vratni je tit punktiran. Na pokrilju se nalaze punktirane linije. Dugaak je 5-5,5 mm. Napada hrast, bukvu, jasen, lipu te pitomi kesten. Zavlai se u donje dijelove leeih stabala, a zalazi i u svjee panjeve.Kornjai se roje poetkom ljeta i odmah nalijeu na svjea neotkorana stabla i trupce. enka se zavlai u drvo, a mujak ide za njom i izbacuje piljevinu. Kad je enka stigla do sri, okrene u stranu i bui u smjeru godova. Popreni hodnik moe biti i do 30 cm dugaak. Jo za vrijeme buenja, enka zapoinje s odlaganjem jaja. Liinke ostaju u materinskom hodniku i hrane se Ambrozija - gljivicama. Odrasle liinke izbue krakak hodnik i na njegovom kraju naine zipku. Kukulje se u kasnu jesen, a mlai kornjai ostaju u materinskim hodnicima sve do poetka ljeta, tj. do rojenja. Ima jednogodinju generaciju. Nikada se ne javlja masovno, ali svojim oteivanjem uvelike smanjuje tehniku vrijednost drveta. Suzbijanje se teko provodi - zaraeno drvo treba to prije odstraniti iz ume. Kod nas jo dolazi, ali rje, Platypus cylindriformis Reitt. koji napada hrast lunjak i rjee bukvu.