PRAKTIČNA FUNKCIJA LIKOVNE UMJETNOSTI I

LIKOVNOG ODGOJA

ESTETSKE OSNOVE LIKOVNOG ODGOJA(SUŠTINA

UMJETNOSTI)

Mujić Lamija

Mulagić Melika

Ako prihvatimo iz definicije likovnog odgoja da je to proces odgoja putem sadržaja likovnih umjetnosti,onda taj dialektički uvjetovan proces ima niz relacija i pojava koje se obostrano dopunjavaju i uvažavaju.Umjetnost uopćeno gledano predstavlja poseban vid stvaralaštva,a uz to je i umjetnički izraz kao poseban vid oplemenjivanja ljudskog stvaranja.

Ako govorimo uopće o stvaralaštvu kao porivu ka vječnom onda se bitno gradi ideja o tome da se između umjetnika i posmatrača,između umjetnika i umjetničkog rada, prezentira mentalna reprezentacija.Umjetnici u većini slučajeva,rješenja traže u iracionalnom, slučajnom,gdje povode za svoje aktivnosti prepoznaju u carstvu transcedentalnih ideja kao vječne kategorije. Drugi izazov koji prati domen inicijacije i motiva u stvaralaštvu svoju jednostavnost upućuje u domen čisto racionalnog,čime se takva kategorija priziva sasvim promišljeno i voljno, s tačno ispoljenom namjerom.

Na osnovama metodičkih pretpostavki i samih zahtjeva sada potvrđujemo da nastava likovnog odgoja može i upravo treba da bude zasnivana na svevremenosti posebno likovnih umjetnosti, njene teorije i estetike, čija opravdanost je već naznačavana.Shvatanja vrijednosti likovnog odgoja utvrđena su kroz procese same nastave likovnog odgoja.Određujući specifičnost likovnog stvaralačkog izražavanja djece i omladine može se konstatovati da se ono prvenstveno ogleda u tome da je učenik pretežno okrenut procesima, a manje produktu svoje stvaralačke aktivnosti.

Kompenzirajući ograničenost mogućnosti saopštavanja verbalnim putem, učenik nastoji ispoljiti svoj smisao unutar likovne prakse.O prisustvu i presudnoj ulozi umjetnosti u odgoju i životu svih pojedinaca možemo pratiti shodno njenoj ulozi najsuptilnije kvalitete i najrazličitije kvantitete.Potencijalna mogućnost za izvršenje te uloge karakteristična je i kod osnovnog označavanja i formiranja ljudske ličnosti.

Likovnim odgojem i vođenjem učenika unapređuje se njihovo shvatanje svijeta, razvijajući njihove oblikovne sposobnosti,ne ometajući uz to vlastita im osjećanja, spontanitet i lični izraz. Već na samim počecima likovnog odgoja postepeno se iscrpljuju najrazličitiji kvaliteti koji determinišu likovnu umjetnost i likovno djelo uopće u određenim nivoima. Zvanično se odgojem uspostavljaju kontakti sa prvim likovnim problemima, likovnim jezikom, čiji postupci i procesi pomažu oblikovanju i dovode učenika do spoznaje,a potom i u kreativne nastupe.

Likovni jezik kao nastavni sadržaj tretira učenika kao subjekta nastavnog procesa.Sposobnost prikaza figure,pokreta objekta i prostora,kao i sposobnost predstavljanja tema –time učenici prikazaju različit nivo na području optičkog izražavanja. Tako snažno sugestivni, često pokriveni i raspoređeni u plohama osnovnih boja, likovno osmišljeni zadaci uvode ih u prezentaciju neočekivanih,iznenađujućih i ekspresivnih formi.

ESTETSKE OSNOVE LIKOVNOG ODGOJA(SUŠTINA UMJETNOSTI)

Estetika je nauka o lijepom, koja u umjetnosti i crtežu ispituje pojavu stvaranja i doživljavanja. Ljepota je u skladu, redu, ravnoteži, harmoniji,ono što se samo po sebi sviđa,ono sto u umjetnosti i crtežu izražava neku ideju. U dječijem se crtežu analizira ono što se vidi i skriveni ili podsvjesni sadržaji,ono što se ne vidi,kao i likovna forma. Sama ideja gledanja i procjenjivanja crteža i umjetnosti u školi je estetski čin.

Stadijumi dječijeg likovnog stvaralaštva su stepenice u razvoju dječijeg likovnog izraza. Razvoj se obično prati na taj način što se uočavaju novi elementi linija,oblik i boja, prostora i kompozicije.Neko se likovno lakše izražava, a neko teže, ali nam je svima likovno izražavanje svojstveno i prirodno. Ne slikamo da bi se drugi divili našim slikama, nego da sami sebe izrazimo. Ako je unutrašnji poriv za upoznavanje svijeta potisnut,onda u djetetu moramo ponovo pobuditi radoznalost.

Međutim, da bi se neki sadržaji urezali u svijet djece, potrebno je da se oni ostvare putem nekog medija izražavanja. Likovno izražavanje je jedno do njih. Likovno izraženi sadržaji jačaju sposobnost opažanja i shvatanja djece,a to opet ima za rezultat snažnije i bogatije stvaranje. Djeca ne crtaju ono što konkretno vide,nego ono što pamte o nekom obliku ili pojavi.Nenametljivo potvrđivanje vrijednosti svakog dječijeg rada, djetetu znači orijentaciju i potvrdu da je na dobrom putu,a sve mu to daje osjećaj sigurnosti i slobode.

Također, je potrebno pokazati interes za djetetovo tumačenje vlastitih radova. U takvoj atmosferi likovno stvaralaštvo može postati stalni i aktivni dio dječijeg življenja. U toku procjenjivanja likovnih radova moramo imati na umu u kojem razvojnom stadijumu se nalazi to dijete. Likovna analiza uočava i raščlanjuje likovno djelo na njegove sastavne elemente: sliku na boju, crtež na crte itd. Pitanjima trebamo navoditi djecu na razgovor o vlastitim radovima i radovima drugova.

Stvaralaštvo danas nije samo privilegija umjetnika,nego i komponenta svake ljudske aktivnosti. Zbog toga treba nastojati da se ono uključi u sve pedagoške postupke,a likovno vaspitanje treba proširivati na sve dječije aktivnosti. Suština odgoja, a posebno odgoj u području umjetnosti, jeste u tome da se sačuva osobnost djeteta i njegovi potencijali,da se oni iskazuju na različite načine, dok dijete samo ne prepozna specifičnost svog karaktera i ne stekne vještine njihovog razvijanja i nadograđivanja.

Pogrešne i površne procjene i neprimjerena očekivanja mogu blokirati i suzbiti njihovu želju za izražavanjem koje je u likovnom stvaralaštvu specifično i mnogoznačno. Dječija likovna djela su iskrena, jednostavna,spontana,bez pokušaja prikazivanja ili namjere da naprave nešto za odrasle. Vrijednost i važnost likovnog izražavanja nije u tome da zna nacrtati ili naslikati ono što ćemo mi prepoznati,nego u onome što samo dijete vidi u svijetu koji ga okružuje. Svi dječiji likovni radovi ne sadrže estetsku vrijednost,zato se veliko bogatstvo krije u razgovoru o crtežu kroz koji nam otvaraju vrata svog unutrašnjeg svijeta.

HVALA NA PAŽNJI