Preuzmi pdf verziju broja 462

P R V I H R V A T S K I V O J N O S T R U N I M A G A Z I N

EUR 2,10CAD 3,00

AUD 3,30USA 2,00CHF 3,50

SLO EUR 1,80SEK 17,00NOK 17,00DKK 15,50GBP 1,30

ISS

N 1

330

- 5

00

XPR

INTE

D IN

CRO

ATIA

Budui mladi asnici na vikend drilu -

NITA NAM NIJE TEKO!

UNIVERZALNISAMOPUNJIVIPITOLJI

VOJNI POLIGON GAKOVO

PROBNA PLOVLJENJA AMFIBIJSKIH PATRIJA

POSEBNO MJESTO I ZNAAJU OBUCI OSRH

PETNAESTA OBLJETNICA SIMULACIJSKOG SREDITA

Broj 462 5. prosinca 2014. Izlazi od 1991. www.hrvatski-vojnik.hr BESPLATNI PRIMJERAK

NASLOVNICA_462_tip.indd 7 12/3/14 2:40 PM

2broj 462 / 5. prosinca 2014.

SADRAJ

U lanstvu Europskog udruenja vojnih novinara (EMPA)Rukopise, fotografije i ostali materijal ne vraamo. Copyright HRVATSKI VOJNIK, 2014.

Novinarski prilozi objavljeni u Hrvatskom vojniku nisu slubeni stav Ministarstva obrane RH.

4 VOJNI POLIGON GAKOVO Budui mladi asnici na vikend drilu - Nita nam nije teko!

8 OSRH Prvi hrvatski kadeti na novim studijskim programima

10 MORH I OSRH MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova

11 OBLJETNICA ASOPISA HRVATSKI VOJNIK 23 godine kontinuiranog izlaenja


4 5broj 462 / 5. prosinca 2014. broj 462 / 5. prosinca 2014.

Lada PULJIZEVI, snimio KREIMIR MASLA

BUDUI MLADI ASNICI NA VIKEND DRILUAkademske godine 2014./2015. na Hrvatskom vojnom uilitu Petar Zrinski uvedeni su stu-dijski programi Vojno voenje i upravljanje te Vojno inenjer-stvo. Polaznici tih studijskih programa, kadeti, koluju se za asnike i zapovjedne duno-sti u OSRH. Njihovo kolovanje, osim akademskog dijela, obu-hvaa vojnu obuku i usvajanje niza potrebnih vojnih znanja. Jednu od takvih aktivnosti proveli su proteklog vikenda na vojnom poligonu Gakovo...

NITA NAM NIJE TEKO!

Jo je bila no, subota se nije razda-nila, a pripadnici Kadetske bojne ve su amorili prostorima vojnog poli-gona Gakovo. Stigli su autobusima dan prije, u petak poslijepodne, na svoj radni vikend. Subotnje svitanje doekali su trudei se jedan drugom pomoi u nanoenju boja, to boljem prikrivanju kontura lica i maskiranju. Veer prije, instruktori su zapovjedi-li da maskiranje bude gotovo rano ujutro, prije podizanja zastave. I bilo je. A onda, nakon pozdrava zastavi i doruka, za sve njih poela je duga, radna subota. Podijeljeni u etiri skupine, kadeti su se tijekom dana rotirali na etiri planirane radne toke i pod vodstvom instruktora upoznavali se sa sadra-jima taktike, topografije, pjeakim

naoruanjem i gaanjem te prvom pomoi. Svladavali su kretanje na terenu uz paljbenu potporu, trudili su se dovoljno brzo i spretno djelova-ti pod zatitnom maskom, koristei kompas preli su orijentacijsku hod-nju s postavljenom 21 radnom to-kom na 3200 metara dugoj stazi, uili su kako se sigurno rukuje pukom ili postupa kod zastoja, po umama su traili i izvlaili grane za pravljenje improviziranih nosila i pruali prvu pomo ranjenicima. Uz mali predah da bi se rualo, trajalo je to sve dok ih no nije zaustavila. I dok nekima drugima studentski ivot u pravilu znai vikende za duga spavanja ili none izlaske, ovim studentima tog su vikenda trnuli prsti od hladnoe, crvenjeli im se nosevi, stenjali su od

napora dok su kolegu ranjenika pre-nosili na leima, a zemlja po kojoj su ponavljali puzanja bila je hladna i vlana. Svejedno, nitko od njih 88 nije odustao, nije rekao da mu je previe, da vie ne moe ili da je pogrijeio to je odluio postati kadet. Ni kasnije te veeri, kad ih je nakon svega par sati spavanja prenula snana puc-njava i proglaena uzbuna, pa kad su bunovni, trei niza stube na brzinu navlaili dijelove vojne odore i postro-javali se, ni onda kad su zajedno sa svojim instruktorima poslije ponoi kilometrima hodali da bi izvrili za-dae izvlaenja ranjenika ili izvianja nitko od kadeta nije rekao ja vie ne mogu. Na kraju, zadovoljni postignutim bili su i svi instruktori Kadetske bojne

HV 462_04_07.indd 4-5 03/12/14 13:37

Poetak 1999. zapoele pripreme za uspostavljanje i organiziranje hrvat-skog simulacijskog sredita.

26. studenog 1999. temeljem Zapo-vijedi naelnika GS OSRH zapoelo je i formalno ustrojavanje Simulacijskog sredita. Tadanja je misija Simula-cijskog sredita bila: raunalnim si-mulacijama realistino, uinkovito i ekonomino obuavati zapovjednika i njegov stoer u provedbi donesene odluke te svim drugim elementima, postupcima i procedurama stoernog rada vanim za ostvarenje zadae postrojbe.

Do 15. sijenja 2000. tek ustrojeno Simulacijsko sredite popunjeno je doasnicima i asnicima koji su uz do-bru organizaciju, izradu operativnih planova i planova obuke, ureenje prostora i prihvat raunalne opreme, omoguili i znatno olakali njegovu daljnju popunu i razvoj.

6. veljae 2001. stvoreni svi uvjeti i za slubeno otvaranje Simulacijskog sredita zainteresiranim postrojba-ma za provedbu obuke uz potporu simulacija i raunala.

26. veljae 2001. provedena je prva simulacijska vjeba s pripadnicima tadanje 2. gardijske brigade.

11. studenog 2002. SimS je podije-ljen na dva sredita pa je od tog dana egzistiralo Operativno strategijsko i Taktiko simulacijsko sredite.

1. sijenja 2008. dva su simulacijska sredita opet spojena u jedinstveno sredite koje egzistira i danas.

Prvih je godina nakon utemeljenja Si-mulacijsko sredite bilo prava novost u OSRH. Osnovano 1999., znailo je primjenu potpuno novih naina obu-ke hrvatskih vojnika, ponajprije onih s najveom odgovornou, stoernih asnika i doasnika. Raunala umje-sto terena? Fiktivne umjesto pravih postrojbi? Igrai uloga umjesto civi-la? Improvizirani stoer podignut u vojarni praktiki u sreditu Zagreba umjesto u atoru ili udaljenijoj vojar-ni? Vjerujemo da je u poecima bilo mnogo skeptika, koje se u ta vremena, nedugo nakon zavretka rata, moglo i razumjeti. No, danas je Sredite, koje je mijenjalo imena i ustroj, ali u naravi ostalo jednako, postrojba koja je duboko ukorijenjena u obuni su-stav OSRH, ali i u odnose i vjebe s civilnim institucijama te saveznicima i partnerima. Odluka o njegovu osniva-nju bila je apsolutno opravdana jer su raunalno podrane simulacije danas neizbjean, ekonomian i sve realniji obuni alat u svim ozbiljnim svjetskim vojskama. Ipak, pojam novitet i danas se moe vezati uz Simulacijsko sredite ZOD-a jer se ono razvija te organizacij-ski i tehnoloki prati trendove. Nekako u duhu prethodnih reenica, hvaljenjem prolosti, ali s osvrtom na budunost, proteklo je i sveano obiljeavanje 15. obljetnice Simulacij-skog sredita Zapovjednitva za obuku i doktrinu Hrvatske kopnene vojske, 26. studenog u prostorijama Sredita u vojarni Petar Zrinski. Djelatnici i gosti su se, zahvaljujui povjesnici koju je proitao zapovjednik pukovnik Alan Srpak, podsjetili na povijest i dosada-nje rezultate te postignua postrojbe.

Postignutim su rezultatima uvelike pridonijeli i bivi zapovjednici, brigadni general Zdravko Jakop i umirovljeni bojnik Denis Dekovi, koji su takoer nazoili sveanosti. No, bez obzira na to to obljetnice slue uglavnom pod-sjeanjima na prola vremena, govorilo se i o sadanjim te buduim projekti-ma razvoja. Taj stalni pogled prema naprijed, stalno obnavljanje znanja i tehnologija, jedini je mogui pravac, jer sve se simulacijske tehnologije, prije svega raunalne, razvijaju i obnavljaju gotovo svakodnevno. Lijepo je uti da osnovni simulacijski sustav JCATS u Sreditu egzistira u svojoj najnovijoj, dvanaestoj inaici!Imate posebno mjesto i znaaj u obu-ci, u prvom redu HKoV-a, ali i ostalih u OSRH. U velikoj ste mjeri pridonijeli razvoju stoera i podizanju stoerne kulture, pogotovo na razini bojne, naglasio je zamjenik zapovjednika najvee grane OSRH brigadni gene-ral Mladen Fuzul. estitajui u ime ZOD-a, brigadir eljko eelj spome-nuo je skoranji preustroj iji e fokus biti na povezivanju Simulacijskog sre-dita sa Sreditem za borbenu obuku ZOD-a na Slunju. Trebamo imati vr-sto sredite, objedinjeno od teorije na raunalima do vjebi na terenu, rekao je brigadir eelj napomenuvi da e to povezivanje biti jedna od okosnica ra-zvoja cijelog ZOD-a. Nadalje, u radnom dijelu sveanosti gostima su predstav-ljene mogunosti simulacijskog susta-va VBS-2 ija je potpuna integracija u tijeku. Dakle, SimS e sljedee godine biti spreman postrojbama u potpunosti ponuditi taj interaktivni borbeni 3D simulacijski sustav visoke realnosti. n



POSEBNO MJESTO I ZNAAJ U OBUCI OSRH

SIMULACIJSKO SREDITE (SimS) POSTROJBA JE KOJA JE DUBOKO UKORIJENJENA U OBUNI SUSTAV OSRH, ALI I U ODNOSE I VJEBE S CIVILNIM INSTITUCIJAMA TE SAVEZNICIMA I

PARTNERIMA. ODLUKA O NJEGOVU OSNIVANJU BILA JE APSOLUTNO OPRAVDANA JER SU RAUNALNO PODRANE SIMULACIJE DANAS NEIZBJEAN, EKONOMIAN

I SVE REALNIJI OBUNI ALAT U SVIM OZBILJNIM SVJETSKIM VOJSKAMA...

Domagoj VLAHOVI, snimio Tomislav BRANDT

Od nastanka Sredita pa sve do 2009. provodi se obuka na simulacij-skim sustavima JANUS (za borbene operacije) i SPECTRUM (za mirovne operacije). Ve od 2008. postupno se uvodi novi simulacijski sustav JCATS. Od 2013. SimS raspolae i simulacijskim sustavom VBS2

SIMULACIJSKI SUSTAVI

KLJUNI DATUMI POVJESNICE SIMULACIJSKOG SREDITA

SimS je do danas uspjeno organizirao i proveo ukupno 112 vjebi ra-zine bojne i deset vjebi razine brigade, pet vjebi u potpori obuke pu-kovnija ZOD-a, 15 vjebi u potpori HVU-a te simultanu vjebu TIGAR 05. Provedeno je takoer 18 meunarodnih vojnih vjebi poput SEESIM 02, 04, 06, 08, 10, 12 i 14.Nadalje, provedene su meunarodne simulacijske vjebe VIKING 03, 05 i 08, CENCOOP 05 i 07, GUARDEX 06 i 07 te LOGEX 07 i radionice za LOGEX 13. Tu su i vjebe IMMEDIATE RESPONSE 11, 13 i 14, a uspjeno su prove-dene i vjebe s DUZS-om BAKLJA 13 gdje su simulirani veliki poari na jadranskoj obali te VODENI VAL 13 gdje su simulirane velike poplave u sjevernom i sredinjem dijelu Republike Hrvatske.

BROJNE VJEBE

HV_462_12_13.indd 12-13 03/12/14 13:37

Naslovnicu snimio Tomislav BRANDT

IMPRESSUM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH GLASILA I IZDAVATVA

Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi ([email protected]), Petra Kostanjak ([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi ([email protected]), Andrea Pavli Prijevod: Dubravka Mari ([email protected]) Fotograf: Tomislav Brandt Grafika redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada: 3000 primjeraka

12 PETNAESTA OBLJETNICA SIMULACIJSKOG SREDITA Posebno mjesto i znaaj u obuci OSRH 14 OSRH Probna plovljenja amfibijskih Patrija 18 VOJARNA LORA Bilateralna radionica SPECTRUM XXI 19 MEUNARODNA VJEBA CYBER COALITION 14 Peta dimenzija ratovanja

HV_462_02_03.indd 2 12/3/14 2:36 PM



Foto

: Loc

khee

d M

artin

rijala jer postojei zrakoplovi ne bi izdr-ali takve ekstremne uvjete. Najbolji je izbor bio titanij koji ima veliku vrstou, relativno je lagan i podnosi visoke tem-perature. Osim titanija koji ini vie od 90 % konstrukcije, za pojaanje napad-nih kutova novih zrakoplova koriten je i kompozitni materijal nalik na pe-linje sae (u obliku sendvia). Dobiven je iznimno vrst i lagan materijal koji je ve bio razvijen za potrebe nadzvunog bombardera B-58 Hustler. Tijekom leta konstrukcija se zbog topline moe pro-iriti vie od deset centimetara. Avion je bio dizajniran u romboidnom profilu, pa tako donji dio trupa svojim oblikom rastereuje gornji dio gdje nastaje uzgon. Takvim je profilom dodatno povean uzgon na prednjem dijelu pa je izbje-gnuta ugradnja jo jednog para prednjih

jedan oboren iznad Kube. To je ubrzalo novi projekt kojim se trailo monije rjeenje za obavjetajne zadae. Skunk Works zapoeo je razvoj naprednog zrakoplova koji bi trebao zadovoljiti potrebe nadziranja, postizati vee br-zine od postojeih borbenih zrakoplova te dosezati vee visine uz minimalan radarski odraz. Tim iz Skunk Worksa ve je bio poznat po predanosti poslu i iznadprosjenoj kreativnosti u suoava-nju s tehnolokim izazovima. Cilj je bio aerodinamiki dizajn koji omoguuje stabilnost i sigurnost leta na visinama iznad 24 km uz brzine koje prelaze tri maha. Na tim su visinama temperature i do 50 C, zrak je jako rijedak, a tempe-rature na napadnim kutovima du cijele konstrukcije aviona prelaze 300 C. To je zahtijevalo ugradnju kvalitetnijih mate-

Zavretkom Drugog svjetskog rata, koji je ubrzao razvoj zrakoplovstva u tehni-kom i tehnolokom smislu, zapoele su i intenzivnije aktivnosti obavjetajnog nadziranja iz zraka. Ve je pedesetih go-dina SAD imao vei broj misija iznad SSSR-a, Kube i ostalih potencijalnih a-rita. U tu je svrhu od sredine pedesetih koriten U-2 dizajniran u Lockheedo-voj razvojnoj liniji pod nazivom Skunk Works, na elu s Kellyjem C. Johnsonom. To je bio jednostavan avion s jednom pogonskom grupom koji je zbog velikog raspona krila nalikovao na jedrilicu. Le-tio je podzvunom brzinom na velikim visinama (iznad 20 km).

EKSTREMNI UVJETISovjeti su 1960. oborili U2 iznad svojeg teritorija i uhvatili pilota, a 1962. jo je

oba pilota ekala u kabini zrakoplova. Krue prie da se tijekom hlaenja ulo intenzivno pucketanje koje je izazivao trup aviona zbog naglog smanjivanja temperature. Problemi koji su se javljali tijekom razvojnog procesa rjeavani su u hodu. Gorivo je u letu izloeno viim temperaturama pa se morala podignuti toka otpornosti na samo-zapaljenje te reducirati ispune plinove na izlazu motora koji takoer utjeu na veliinu radarskog odraza. Zbog visokih temperatura moralo se ii na maksi-malno smanjenje brtvenih spojeva to je posebno vidljivo na gorivnom sustavu gdje dolazi do curenja pri nor-malnim atmosferskim uvjetima. Kako bi se curenja svela na minimum, prije polijetanja zrakoplov nikad nije punjen do kraja, nego je tijekom leta dopunja-

RATNO ZRAKOPLOVSTVO

zakrilaca (kanarda). Gondole s motorima vjeto su pomaknute u srednji dio krila, a postavljene su tako da zrak s prednjeg dijela aviona ne ometa protok kroz mo-tore. Svi su radovi obavljani iznimno oprezno kako se ne bi otetila posebna boja koja odvodi (smanjuje) toplinu (oko 60 C), a istodobno prua smanjen ra-darski odraz. Boja je crna pa je kasniji zrakoplov naziva SR-71 dobio nadimak Blackbird (Crna ptica).

VOJNA TAJNACijeli je projekt bio u rangu najstroe vojne tajne. Odmah nakon slijetanja, zrakoplov je spreman u posebni hangar gdje je vreno hlaenje dodatnim venti-latorima zbog velike topline nakupljene tijekom leta. Nije mu se smjelo prii najmanje 30 minuta, a za to su vrijeme

Damir MIKOVI

broj 462 / 5. prosinca 2014.

33Letjeti na 26 000 metara pri brzini od tri maha gotovo je religijsko iskustvo, rekao je pilot koji je imao veliku ast upravlj

ati legendar-

nim amerikim avionom za obavjetajne zadae. Blackbird i dandanas

dri mnoge brzinske i visinske rekorde. Najzanimljivije je to

Lockheed Martin radi na njegovu nasljedniku

CRNA PTICATAJANSTVENADvije Crne ptice SR-71 u jutarnjoj magli. Fotograja simbolizira tajnovitost letjelice koja je obiljeila obavjetajno djelova-nje USAF-a tijekom hladnog rata

TAKTIKOTEHNIKI PODACI SR71ADuljina: 32,74 mVisina: 5,64 mRaspon krila: 16,94 mPovrina krila: 170 m2Masa (prazan): 30 600 kgNajvea masa: 69 000 kgNajvea masa prilikom polijetanja: 78 000 kgMotori: 2 X J-58 P4 (na kolskim 2 X J-75)Najvea visina leta: do 26 000 mOperativna visina: izmeu 24 000 i 25 000 mDolet: 5400 kmBrzina (maksimalna): oko 3,2 mahaOmjer masa/potisak: O,44

HV_462_32_36.indd 32-33 12/3/14 1:51 PM


OSRH

Vanost tog ispitivanja potvrdio nam je natporunik Goran Miha-linac, zamjenik zapovjednika 2. satnije Gromova, postrojbe koja e poevi od 2016. davati veinu hrvatskih vojnika za NATO-ove snage za brzi odgovor (NRF). Patri-je su bitan segment njihove opre-mljenosti, kvalitete i spremnosti. Vozila jo uvijek imaju garanciju proizvoaa i ispitivanje slui da se vidi treba li to izmijeniti ili popra-viti kako bi postrojbe na uporabu dobile to kvalitetnije sredstvo. Mi provodimo testiranja, a iz Gardijske oklopno-mehanizirane brigade daju konanu ocjenu je li vozilo zadovo-ljilo sukladno obrascu ocjenjivanja


RASPOREENA U BOJNE TIGROVI I GROMOVI, VOZILA E JAKO PRIDONIJETI POVEANJU I MODERNIZIRANJU SPOSOBNOSTI HKoV-a. NJIHOVE SU MANEVARSKE SPOSOBNOSTI U VODI IZNIMNO DOBRE. NAI IH VOJNICI DOBRO PRIHVAAJU, RADE SVE PREDVIENE POSTUPKE, OD PRIPREME VOZILA, PREKO PLOVIDBE, PA DO

VRAANJA U PRVOBITNO STANJE. TU EMO SPOSOBNOST I NADALJE NASTAVITI RAZVIJATI. PRIMOPREDAJA AMFIBIJSKIH I OSTALIH VOZILA JE U TIJEKU. SAD KAD ULAZE U SASTAV OSRH, SIGURNO JE DA EMO

PROIRIVATI BAZU VOJNIKA KOJI E SE NJIMA SLUITI. SIGURNO JE DA E BITI I ZANIMLJIVIH VJEBI, ZAKLJUIO JE ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA HKoV-a BRIGADNI GENERAL MLADEN FUZUL

plovnosti, natporunik Mihali-nac ukratko je opisao testiranje. Slikovito je naglasio i da su za njegove kolege iz postrojbe amfibijske Patrije velika stvar: Morate znati da su nai ljudi edni i gladni znanja, svaki novi primjerak tehnike ili opreme koji stigne u postrojbu poticaj nam je za motiviraniji rad. Svi elimo vozilo to prije integrirati u po-strojbu i koristiti ga za to veu manevarsku sposobnost, samim tim i otpornost te izdrljivost na bojnom polju. S ovim vozilima voda vie nije prepreka!Kratak je komentar za Hrvatski vojnik tijekom testiranja dao

zamjenik zapovjednika HKoV-a brigadni general Mladen Fuzul: Rasporeena u bojne Tigrovi i Gromovi, vozila e jako pridonijeti poveanju i moderniziranju sposobnosti HKoV-a. Njihove su manevarske sposobnosti u vodi iznimno dobre. Moram naglasi-ti da su i prije ovih ispitivanja provedena plovljenja na morskoj vodi te desantnoj prostoriji na jednoj od naih rijeka. Kao to moemo i sami posvjedoiti, nai ih vojnici dobro prihvaaju, rade sve predviene postupke, od pri-preme vozila, preko plovidbe, pa do vraanja u prvobitno stanje. Naravno, tu emo sposobnost i

nadalje nastaviti razvijati. Pri-mopredaja amfibijskih i ostalih vozila je u tijeku. Sad kad ulaze u sastav OSRH, sigurno je da emo proirivati bazu vojnika koji e se njima sluiti. Sigurno je da e biti i zanimljivih vjebi.Kako Patrije djeluju na terenu tijekom vjebi borbenih postrojbi ve smo vidjeli u vie navrata i ti dogaaji uvijek imaju dozu atraktivnosti. S nestrpljenjem oekujemo da nam se i amfibij-ske Patrije jednako predstave. Ne treba dvojiti da e biti barem jednako atraktivne. Najbitnije je, ipak, da budu sposobne raditi ono za to su namijenjene. n

Mlinac je umjetno akumulacijsko jezero koje se nalazi oko 12 kilome-tara zapadno od akova. Povrina mu je neto vea od 13 hektara. Smjeteno u tipinom pitomom slavonskom kraju, okrueno uglav-nom livadama i oranicama, omilje-no je okupljalite ribia. No, ima i vojniku tradiciju jer je zbog svojih karakteristika idealno za isprobava-nje i uvjebavanje amfibijskih dje-lovanja i vozila. Oruane snage RH izabrale su ga za zavrna, probna plovljenja odreenog broja amfi-bijskih BOV-ova Patria prije no to budu konano, sredinom prosinca, primljene u svoje postrojbe. Rije je o bojnama Tigrovi i Gromovi Gardij-ske motorizirane brigade Hrvatske kopnene vojske (HKoV). Dogaaj krajem studenog bio je iznimno pomno organiziran, do najmanjeg detalja, improvizacija je bila nepoznata rije. Na travnjaku uz obalu jezera, blizu makadama, bio

je postavljen mali niz vojnikih a-tora. U blizini su se nalazile Patrije i transportna te vozila za podrku. Zlu ne trebalo, bio je tu i poznati tenk za izvlaenje te medicinska vozila, a jezerom je cijelo vrijeme testiranja kruio gumeni amac s roniocima. No, amfibijske Patrije nisu trebale nikakvu pomo, a to je vrijedilo i za vozae koji su ih isprobavali, one najiskusnije u OSRH, instruktore koji su obuku proli jo u Finskoj. Vojnikih je oznaka na Mlincu bilo mnotvo. Uz Tigrove i Gromove, bili su tu i drugi kolege iz HKoV-a, Gardijske motorizirane brigade i Zapovjednitva za obuku i doktrinu (ZOD), a zanimljivo je da su ocjenji-vanje provodili asnici iz Gardijske oklopno-mehanizirane brigade kako bi se osigurala maksimalna objek-tivnost. Dogaaj nisu propustili niti strunjaci iz tvornice uro akovi.Vozila su u jezero ulazila jedno po jedno, a ruta ulaska i izlaska bila je

odreena praktiki na metar. Ista je stvar bila sa samim testiranjem plovljenja. Mirnu vodu Mlinca mrekalo bi po jedno vozilo. Ocje-njiva bi s obale radiovezom javljao posadi kakvu je radnju potrebno izvesti. ule su se rijei poput pro-vjera punog zaokreta ulijevo, u redu zaustavi, kad se izravnate po duljini jezera, provjera brzine. S obale sve je izgledalo savreno, hr-vatska amfibijska Patria izvrsno se snalazi u najzahtjevnijem segmen-tu svojeg kretanja. Podsjetimo, vozi-lo je neto dulje od standardnog, a ima i manju masu, jer je keramika bitan dio njezine oklopne zatite. Za pokretanje i manevriranje u vodi zaduena su dva propelera koja pokree hidraulina pumpa povezana s motorom. Najuoljivija je karakteristika valobran s v-ploa-ma na prednjem dijelu, svojevrstan pramac koji omoguuje lake pro-diranje kroz vodu.


HV_462_14_17.indd 14-15 03/12/14 13:38

IMPRESSUM Nakladnik: MINISTARSTVO OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE SAMOSTALNA SLUBA ZA ODNOSE S JAVNOU I IZDAVATVO ODJEL HRVATSKIH VOJNIH GLASILA I IZDAVATVA

Glavni urednik: eljko Stipanovi ([email protected]) Zamjenica glavnog urednika: Vesna Pintari ([email protected]) Urednici i novinari: Leida Parlov ([email protected]), Domagoj Vlahovi ([email protected]), Lada Puljizevi ([email protected]), Petra Kostanjak ([email protected]) Lektura / korektura: Gordana Jelavi ([email protected]), Andrea Pavli Prijevod: Dubravka Mari ([email protected]) Fotograf: Tomislav Brandt Grafika redakcija: Zvonimir Frank (urednik), ([email protected]), Ante Perkovi, Predrag Belui Marketing i financije: Igor Vitanovi, tel: 3786-348; fax: 3784-322 Tisak: Intergrafika TT d.o.o., Bistranska 19, Zagreb Adresa urednitva: Odjel hrvatskih vojnih glasila i izdavatva, Ilica 256b, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska http://www.hrvatski-vojnik.hr, e-mail: [email protected] Naklada: 3000 primjeraka

asopis Hrvatski vojnik u studenom je obiljeio 23. godinjicu kontinuiranog izlaenja. Na njegovim su stranicama za po-vijest ostala svjedoanstva o pobjednikom hodu pripadnika i postrojbi Hrvatske vojske. Malobrojna redakcija nastojala je uvijek ii ukorak s vremenom i iriti svoju djelatnost te tako danas, uz izdavanje vojnog asopisa, izdajemo i asopis na engleskom, brojne knjige, video i audio izdanja, a da smo na dobrom putu svjedoe mnoga meunarodna priznanja. Prigoda je ovo i za zahvalu svima onima koji su tijekom 23 godine svojim radom pridonijeli prepoznatljivosti i kvaliteti naeg asopisa, ali i svih ostalih naih izdanja.Akademske godine 2014./2015. na Hrvatskom vojnom uilitu Petar Zrinski uvedeni su studijski programi Vojno vo-enje i upravljanje te Vojno inenjerstvo. Polaznici studija, kadeti, koluju se za asnike i zapovjedne dunosti u OSRH. Njihovo kolovanje, osim akademskog dijela, obuhvaa vojnu obuku i usvajanje niza potrebnih vojnih znanja. Jednu od takvih aktivnosti proveli su na vojnom poligonu Gakovo o emu donosimo reportau u broju koji je pred vama.Simulacijsko sredite postrojba je koja je duboko ukorijenjena u obuni sustav OSRH, ali i u odnose i vjebe s civilnim institucijama te saveznicima i partnerima. U ovom broju donosimo reportau o petnaest godina rada te vane ustroj-stvene cjeline OSRH.Donosimo i reportau o probnoj plovidbi amfibijskih Patrija koje bi trebale biti rasporeene u bojne Tigrovi i Gromovi Gardijske motorizirane brigade HKoV-a te tako pridonijeti poveanju sposobnosti i modernizaciji OSRH.U strunom dijelu predstavljamo i univerzalni samopunjivi pitolj tvrtke Heckler & Koch za koji moemo rei da je pravo borbeno vojno i policijsko oruje, posebno razvijeno kako bi zadovoljilo visoke standarde koje su postavile dravne insti-tucije, privatne tvrtke te civilni strijelci koji su pri odabiru oruja ponekad i najzahtjevniji.

Urednitvo

UVODNIK

20 VIJESTI IZ OSRH Vojna vjeba Ramstein Aspect 2014

22 NATO NOVOSTI Aktivnosti Saveza

24 NOVOSTI IZ VOJNE TEHNIKE Novi irski ophodni brod

28 RATNA MORNARICA Flota u tranziciji (I. dio)

32 RATNO ZRAKOPLOVSTVO Tajanstvena crna ptica

37 OSOBNO NAORUANJE Univerzalni samopunjivi pitolji

42 PODLISTAK Tri ofenzive

46 VEKSILOLOGIJA Talijanske vojnopomorske zastave

48 MULTIMEDIJA Novi i dugooekivani 100-400 mm objektiv

50 DUHOVNOST Velika pouka o estitosti

HV_462_02_03.indd 3 12/3/14 2:36 PM




BUDUI MLADI ASNICI NA VIKEND DRILUAkademske godine 2014./2015. na Hrvatskom vojnom uilitu Petar Zrinski uvedeni su stu-dijski programi Vojno voenje i upravljanje te Vojno inenjer-stvo. Polaznici tih studijskih programa, kadeti, koluju se za asnike i zapovjedne duno-sti u OSRH. Njihovo kolovanje, osim akademskog dijela, obu-hvaa vojnu obuku i usvajanje niza potrebnih vojnih znanja. Jednu od takvih aktivnosti proveli su proteklog vikenda na vojnom poligonu Gakovo...

NITA NAM NIJE TEKO!

HV 462_04_07.indd 4 03/12/14 14:16



BUDUI MLADI ASNICI NA VIKEND DRILUNITA NAM NIJE TEKO!

Jo je bila no, subota se nije razda-nila, a pripadnici Kadetske bojne ve su amorili prostorima vojnog poli-gona Gakovo. Stigli su autobusima dan prije, u petak poslijepodne, na svoj radni vikend. Subotnje svitanje doekali su trudei se jedan drugom pomoi u nanoenju boja, to boljem prikrivanju kontura lica i maskiranju. Veer prije, instruktori su zapovjedi-li da maskiranje bude gotovo rano ujutro, prije podizanja zastave. I bilo je. A onda, nakon pozdrava zastavi i doruka, za sve njih poela je duga, radna subota. Podijeljeni u etiri skupine, kadeti su se tijekom dana rotirali na etiri planirane radne toke i pod vodstvom instruktora upoznavali se sa sadra-jima taktike, topografije, pjeakim

naoruanjem i gaanjem te prvom pomoi. Svladavali su kretanje na terenu uz paljbenu potporu, trudili su se dovoljno brzo i spretno djelova-ti pod zatitnom maskom, koristei kompas preli su orijentacijsku hod-nju s postavljenom 21 radnom to-kom na 3200 metara dugoj stazi, uili su kako se sigurno rukuje pukom ili postupa kod zastoja, po umama su traili i izvlaili grane za pravljenje improviziranih nosila i pruali prvu pomo ranjenicima. Uz mali predah da bi se rualo, trajalo je to sve dok ih no nije zaustavila. I dok nekima drugima studentski ivot u pravilu znai vikende za duga spavanja ili none izlaske, ovim studentima tog su vikenda trnuli prsti od hladnoe, crvenjeli im se nosevi, stenjali su od

napora dok su kolegu ranjenika pre-nosili na leima, a zemlja po kojoj su ponavljali puzanja bila je hladna i vlana. Svejedno, nitko od njih 88 nije odustao, nije rekao da mu je previe, da vie ne moe ili da je pogrijeio to je odluio postati kadet. Ni kasnije te veeri, kad ih je nakon svega par sati spavanja prenula snana puc-njava i proglaena uzbuna, pa kad su bunovni, trei niza stube na brzinu navlaili dijelove vojne odore i postro-javali se, ni onda kad su zajedno sa svojim instruktorima poslije ponoi kilometrima hodali da bi izvrili za-dae izvlaenja ranjenika ili izvianja nitko od kadeta nije rekao ja vie ne mogu. Na kraju, zadovoljni postignutim bili su i svi instruktori Kadetske bojne

HV 462_04_07.indd 5 03/12/14 14:16



koji su sudjelovali u radnom vikendu: asniki namjesnik i prvi doasnik Kadetske bojne Mi-hael Brindzej, asniki namjesnik Zlatko Viti, stoerni narednik Kreimir Masla, stoerni narednik Dalibor Cug i nadnarednik Davor Vilui. Trud, rad, upornost i motivaciju kadeta svi su oni prepoznali, a zajedniki je stav mo-da najbolje izrazio stoerni narednik Dalibor Cug koji je na kraju vikenda kadetima rekao: Pokazali ste da moete vie, jae, bolje, bre. Vaa motiviranost motivira nas, pa onda i mi, instruktori, dajemo najbolje i najvie od sebe. I to je, jednostavno, tako: vi ne moete bez nas, a mi ne moemo bez vas. n

Hladnoe, kie, poslijeponone uzbune i hodnje, vikendi u kojima se radi po 18 sati na dan ili ustajanja prije svitanja nisu dio ivota samo kadeta, nego i onih koji na tom putu bdiju nad njima, u stopu ih prate i vode ih prema zajednikom cilju iskusnih instruktora Kadetske bojne i zapovjednice Kadetske bojne bojnice Vlaste Zekuli. Svuda prisutna i u sve ukljuena, spremna gromkim povikom brzo podsjetiti na stegu, ali i jednako spremna brino se raspitivati o polazniku kojeg je jutros zaboljela noga, bojnica Zekuli svakog kadeta zna po imenu, pamti kakvu je tko ocjenu dobio prolog tjedna na testu iz fizike ili koliko kome treba vremena da rastavi puku. Svaki je kadet vaan, svaki je njezin kadet. Na kraju radnog vikenda u Gakovu bojnica Zekuli kratko rezimira: Radili smo pojedinane zadae iz etiri funkcionalna podruja: iz taktike, topografije, pjea-kog naoruanja s nastavom gaanja i prve pomoi. Premda se zbog hladnoe, niskih temperatura i rada nou radilo u oteanim vremenskim uvjetima, kadeti su bili iznimno motivirani. Zahvaljujui tome, jednako kao i velikom trudu instruktora, ispunjeni su svi ranije zacrtani, postavljeni standardi, i zbog toga smo zadovoljni.

HV 462_04_07.indd 6 03/12/14 14:16


KADETKINJA REA TOMINA

SKENDER

Ja ovdje uivam, a mislim

da je isto i s drugim kad

etima.

Mislim da smo se svi mi po

tpuno nali u ovome. Ovdj

e smo

u punoj ratnoj spremi, zno

jimo se i trimo, umorni sm

o, ali

nita od toga mi nije teko

. Ne bismo bili ovdje da to n

e voli-

mo. Pred nama je jo jako

puno rada, mi smo tek kre

nuli,

ali ja se za etiri godine v

idim kao asnik OSRH. To

elim i

nadam se da u u tome us

pjeti.

KADET PEKO NIKOLI

Dolazim iz Podgorice, iz

Crne Gore, i prvi sam k

adet iz

Crne Gore koji je doao na

Hrvatsko vojno uilite i

Studij

Vojnog inenjerstva. Misli

m da je ovaj program u RH

u rangu

sa svjetskim vojnim aka

demijama, a u sadrajim

a koje

radimo nita mi nije prete

ko ni nepotrebno. Tempo

rada je

naporan, ali to tako mora

biti. Bit tog rada je da mi

guramo

nae granice izdrljivosti,

da ih pomiemo sve dalje

. Treba

samo uloiti puno volje i ra

da i mislim da se moe zado

voljiti

postavljene standarde i

uspjeti. Obuka je dobra, p

omie

neke granice kod svakog p

olaznika. Uostalom, zato s

am i ja

ovdje, da vidim koliko mo

gu izdrati. Za mene je ovo

izazov.

KADETKINJA REA TOMINA

SKENDER

a ovdje uivam, a mislim

da je isto i s drugim kad

etima.

vdje smo

ali ja se za etiri godine v

idim kao asnik

nadam se da u u tome us

pjeti.

KADET PEKO NIKOLI

olazim iz Podgorice, iz C

rne Gore, i prvi sam kad

et iz

Crne Gore koji je doao na

Hrvatsko vojno uilite i

Studij

Jedan je od najee spomi-njanih pojmova tijekom radnog vikenda u Gakovu bio binom. uvaj svog binoma., Odgova-ra za binoma., Ne odvajaj se od binoma., Gdje ti je binom?, neprestano su ponavljali in-struktori. Porunica Ivana u-ri, asnica za vojnu psihologiju asnike kole i psihologinja koja je pratila provoenje aktiv-nosti na poligonu, navodi kako je uzajamna suradnja, svijest o vanosti zajednitva, razvijanje meusobne povezanosti i nje-govanje timskog rada bitan dio vojne obuke i razvoja budueg asnika. Radni vikend u 'Gakovu' proao je u znaku naglaenih zahtjeva za suradnjom, zajed-nitvom i timskim radom. Kade-ti su u tom dijelu napredovali, nauili su neke vane stvari i sve to im je bilo postavljeno odradili su jako dobro, rekla je porunica uri.

HV 462_04_07.indd 7 03/12/14 14:16

OSRH


KADETKINJA ADELA PIONIsmjer Vojno voenje i upravljanje

Ovaj sam studij upisala zbog velike ljubavi prema svojoj domovini, svom narodu, ali i zato to su moj tata i dosta rodbine bili branitelji pa mi je nekako od djetinjstva usaena ta ljubav. Svima elim poruiti kako je vojska astan i predivan poziv,

a onaj osjeaj ujutro, kad se die zastava, kad pozdravljamo domovinu,

to je najljepi osjeaj na svijetu...

U akademskom dijelu imamo zanimljive predmete i odline profesore, a u vojnom

dijelu izvrsne instruktore koji su neprestano s nama i pomau nam da svladamo sve to je

potrebno. U vojnom dijelu obraujemo mnogo gradiva: eksplozive, maskiranja, puke, i instruktori

daju sve od sebe da nam pomognu, stalno su s nama, stalno nas ispravljaju, ponavljaju

jednu stvar 100 puta ako treba...

KADET JOSIP SAKOMAN

smjer Vojno voenje i upravljanje

PRVI HRVATSKI KADETI NA NOVIM STUDIJSKIM PROGRAMIMA

HV_462_08_09.indd 8 03/12/14 13:56


Lada PULJIZEVI, snimio Tomislav BRANDT

KADET JOSIP SAKOMAN

smjer Vojno voenje i upravljanje

Objanjavajui kako izgledaju njezi-ni uobiajeni dani, ona kae: Fakul-tetske obveze imamo svakoga dana, od 8-13 sati. Utorkom i etvrtkom popodne, od 15 h je vojna obuka, a srijedom popodne sportske aktivno-sti. U ostalo vrijeme uimo, a onda priznaje: Raspored je intenzivan pa ponekad bude malo tee. Vano je dobro organizirati dan, ali se i pored dobre organizacije ponekad dogodi da nas svlada umor i da bude teko uiti...

Kako ste se vi nali u vojnom studijskom programu i vojni-kom nainu ivota? to je bilo presudno za odabir takvog na-ina ivota?Zavrila sam jezinu gimnaziju u Zagrebu i u ruke mi je doao letak o programu Postani kadet. Moj tata je branitelj i oduvijek me privlaila vojska, tako da je za mene ovo bio sasvim oekivan i prirodan odabir karijere i ivotnog puta. Potpuno mi

odgovara studijski smjer koji sam upisala, predavai su nam vrhunski, dolaze s civilnih fakulteta i preda-vanja su odlina.

Kako se dojueranja zagre-baka gimnazijalka snalazi u vojnoj obuci i vojnim zna-njima? Svako jutro poinje ranim ustaja-njem, ienjem izama, vezanjem kose, dizanjem zastave. Ovdje nema lakiranih noktiju, to su nam odmah prvi dan rekli. Nema ni minkanja. Jednostavno, puke u ruke i idemo. U vojnikom dijelu obuke imamo hodnje, radimo s pukama, stavove s pukama i mene sve to zanima. Naj-drai dio mi je rad s pukom Kala-njikov AK 47, njegovo rastavljanje, sastavljanje. Moda je to udno za curu, ali kad sam primila Kalanji-kov u ruke, zaljubila sam se u njega. Prije nego su nam dali oruje u ruke morali smo nauiti teorijski dio, pra-vila vezana uz oruje i rad s njime.

A kako se snalazite s vojnikim postrojavanjima, zapovije- danjem, disciplinom? Prvi su nam dan rekli kako je najvanije sluati i to je to, to je najvea tajna svega. S vremenom smo se na to navikli jer je to dio vojne stege. Mi smo to odabrali, bili smo svjesni kamo idemo i esto nam naglaavaju da je to za nae dobro, to i jest istina. Sve te uzbu-ne, postrojavanja, to vikanje u pet ujutro, sve je to za nae dobro i zato da bismo mi jednoga dana stajali ispred naih vodova i prenijeli im to znanje koje oni prenose nama. Ja sam ovo oduvijek htjela, ali sada kada sam u tome sve mi se ini jo bolje nego onda kada sam to zamiljala.

Kako su vaa obitelj i prijatelji prihvatili va odabir? Je li ih to iznenadilo?Moja obitelj nije uope bila zau-ena mojom idejom da idem u voj-

sku. Imala sam potpunu njihovu potporu. Moram priznati da ni moje prijateljice nisu bile ba zauene mojim odabirom, no kada sam ula ovamo i kada su se po drutvenim mreama poele pojavljivati neke fotografije, dosta ljudi iz gimnazije me pitalo kako to da sam tu, kako to da sam odabrala taj put. Za one koji su me manje poznavali ova moja promjena bila je vrlo izne-naujua.

I to biste im sada, odavde odgovorili?Ovaj sam studij upisala zbog veli-ke ljubavi prema svojoj domovini, svom narodu, ali i zato to su moj tata i dosta rodbine bili branitelji pa mi je nekako od djetinjstva usa-ena ta ljubav. Svima elim porui-ti kako je vojska astan i predivan poziv, a onaj osjeaj ujutro, kad se die zastava, kad pozdravljamo domovinu, to je najljepi osjeaj na svijetu. n

Bio sam na fakultetu u Osijeku, stu-dirao sam elektrotehniku, ali nakon godinu dana tog studija shvatio sam da to mene ba i ne zanima. Moj otac radi u vojsci, u Poegi, i ve ranije smo razgovarali o programu Postani kadet. Znao sam, ako to odluim pro-bati, da u imati njegovu potporu i tako sam se ispisao s fakulteta, doao sam ovamo i upisao Vojno voenje i upravljanje. Da, ovo je ispunilo moja oekivanja i izazov je koji sam elio.

Va ivot se sada sastoji od teorij-sko-akademskih i vojno-prakti-nih obunih sadraja. Je li teko organizirati ivot na taj nain?U poetku je sve ovo bilo jako za-htjevno jer nismo bili navikli na to, no s vremenom smo se navikli. Sad ve znamo organizirati dan, manje spava-mo. Zahtjevno je, ali ja to volim i uop-e mi nije problem. U akademskom dijelu imamo zanimljive predmete i

odline profesore, a u vojnom dijelu izvrsne instruktore koji su neprestano s nama i pomau nam da svladamo sve to je potrebno. U vojnom dijelu obraujemo mnogo gradiva: eksplo-zive, maskiranja, puke, i instruktori daju sve od sebe da nam pomognu, stalno su s nama, ispravljaju nas kad je potrebno, ponavljaju jednu stvar 100 puta ako treba samo da zapam-timo. Moda su ponekad prestrogi, ali sve je to za nae dobro i zbog naeg poziva. Oni moraju napraviti vojnike od nas. Sada shvaam kako je, prije ovoga, moj ivot bio dosa-dan. Ujutro sam bio na fakultetu, a poslije podne sam spavao. Sada mi je dan ispunjen i naveer mogu zadovoljan lei.Osim to ovdje studirate i pro-lazite vojnu obuku, vi i ivite na Vojnom uilitu. Jeste li zado-voljni onim to vam kao kadetu nudi Vojno uilite?

U ovu obuku i studijski program, u sve ono to se nama kadetima ovdje prua uloeno je puno novca, puno ljudskog truda i svi mi, kadeti, zahval-ni smo to smo dobili takvu priliku. to se mene tie, definitivno sve ovdje zadovoljava moje potrebe i ispunjava moja oekivanja. Sportskih dvorana ima tako puno da ih jo nisam sve ni obiao, kantina je odlina, smjetaj u sobama je odlian. Svatko je sam u sobi, a dvojica dijele kupaonicu. Ui-onice su nove, kao i sva oprema, a dobili smo i nove laptope. U poetku je prelazak iz obiteljskog doma na ui-lite bio stresan zato to smo navikli da netko uvijek radi dio naih poslova umjesto nas, pogotovo roditelji kod kue. Ovdje sve moramo raditi sami, i jo smo pod pritiskom kako bi nas nauili da to kvalitetno obavljamo. Takav intenzitet programa, tako gust raspored i takav pritisak napravljeni su zato da bi oni koji nisu za to ve

na poetku shvatili da nisu za to - a mi koji smo ostali prihvatili smo to i spremni smo se nositi s time. Izla-ske imamo dva vikenda mjeseno i tada moemo otii kui ili ostati ov-dje. Jednu veer mjeseno moemo izii u grad i ostati due. Dva viken-da mjeseno su radni vikendi kada imamo obuke, vjebe na poligonima, gaanje ili zajednike etnje. Meni je ovdje toliko dobro da bih ovdje, na Vojnom uilitu, mogao ostati cijeli ivot.

Gdje se vidite u budunosti?U sljedeih nekoliko godina nadam se da u biti meu boljim kandi-datima za asnika, a u buduno-sti se definitivno vidim u vojsci. I mladim ljudima bih savjetovao da, ako ih vojska imalo privlai, dou i pokuaju. Ovdje su uvjeti odlini i ako se malo potrude mogu uspjeti u ivotu. n

PRVI HRVATSKI KADETI NA NOVIM STUDIJSKIM PROGRAMIMA

Kadet Josip Sakoman polaznik je studijskog smjera Vojno voenje i upravljanje. Ovaj dvadesetogodinji Slavonac je nakon godinu dana studiranja elektrotehnike shvatio kako za njega postoji neto bolje i izazovnije

Kadetkinja Adela Pioni jo nema 19 godina. Podrijetlom Slavonka, itav ivot ivjela je u Maksimiru, a nakon zavretka jezine gimnazije u Zagrebu upisala je program Vojno voenje i upravljanje. Danas ivi na rnomercu, na Vojnom uilitu, i zajedno s drugim kadetima pohaa studijski program, ali i vojnu obuku

HV_462_08_09.indd 9 03/12/14 13:57


MORH I OSRH

Naelnik Glavnog stoera OSRH ge-neral zbora Drago Lovri u pratnji zapovjednika Hrvatskog vojnog uili-ta Petar Zrinski general-pukovnika Slavka Baria, prvog doasnika Oru-anih snaga RH asnikog namjesni-ka Davora Peteka i prvog doasnika HVU-a asnikog namjesnika Ivana Grudenia obiao je krajem studenog polaznike Izobrazbe za razvoj voa na vojnom poligonu Gakovo. Na izobrazbi se trenutano nalazi 40 po-laznika (trideset i sedam vojnika i tri vojnikinje) koji tijekom etiri tjedna prolaze program osposobljavanja za prvu doasniku dunost. Uspjenim zavretkom ostvaruju zakonske uv-jete za prijam na doasniku dunost

i dodjelu ina skupnika. Voditelji na-rataja i instruktori upoznali su na-elnika GS OSRH s nainom odabira polaznika i s ciljevima izobrazbe, a nakon toga nazoio je dijelu prak-tine izobrazbe iz predmeta taktike.General Lovri je obraajui se po-laznicima naglasio da su budunost Oruanih snaga RH te da od njih oe-kuje da kao budue voe svojim pri-mjerom osiguraju kvalitetnu proved-bu zadaa, potivanje svih propisa na snazi u OSRH kao i brigu o vojnicima koje e u budunosti voditi. Posebno je estitao nekolicini polaznika koje su njihove kolege istaknuli kao naj-kvalitetnije u dosadanjem tijeku izobrazbe.

Ministar obrane Ante Kotromano-vi i predsjednik Uprave Brodospli-ta Tomislav Debeljak potpisali su 2. prosinca u Muzeju Brodosplita Ugovor o izgradnji obalnih ophodnih brodova. Rije je o projektu izgradnje pet brodova za potrebe Obalne stra-e Republike Hrvatske vrijednom 385,4 milijuna kuna koji bi je trebao staviti uz bok modernijih svjetskih obalnih straa.Ministar Ante Kotromanovi izrazio je ponos zbog zavretka transparen-tnog natjeaja, estitao Brodosplitu te rekao da e se za 15 mjeseci iz-graditi prvi brod za potrebe HRM-a nakon vie od 20 godina. Oruane snage dobit e nove sposobnosti, a

hrvatsko brodogradilite konkuren-tan proizvod koji emo moi plasi-rati dalje u svijet. Na taj emo na-in potaknuti cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, naglasio je ministar Kotromanovi.Pohvalio je Brodarski institut koji je izradio projekt te rekao da je formi-ran projektni tim koji e nadzirati iz-gradnju u brodogradilitu. Najavio je daljnji razvoj Obalne strae i HRM-a, a pritom se dotaknuo projekta grad-nje izvanobalnog ophodnog broda prema Dugoronom planu razvoja OSRH, koji bi se takoer u buduno-sti mogao graditi u Hrvatskoj.Iznimna mi je ast to moemo biti upravo oni koji e stvoriti neku novu

vrijednost i koji e tititi nae pre-krasne otoke i Hrvatsku. Mogu obe-ati da emo uloiti sve svoje znanje i umijee da napravimo vrhunski proizvod, koji e poslije biti izvozni proizvod, te da emo ukljuiti to vie hrvatske proizvodnje i hrvatske pameti, rekao je predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak.Zapovjednik Obalne strae komodor Marin Stoi novinarima je rekao da e brodovi duljine 41,85 m biti opremljeni automatskim topom 30 mm, dvjema runo upravljivim strojnicama 12,7 mm te etirima runim prijenosnim protuzrakoplov-nim raketnim sustavima.To je danas temeljno oruje svih

obalnih straa. Ima brzinu od 28 vorova i vrlo je sposoban u progonu. Ima velik doplov i autonomiju na moru deset dana, a posada e brojiti 14 ljudi, rekao je komodor Stoi i dodao da je meu njegovim ljudima ve krenulo natjecanje tko e initi prvu posadu prototipa. Temeljna je namjena tih brodova op-hodnja radi nadzora i zatita interesa RH na moru. Sluit e i za potporu otonom stanovnitvu te sudjelova-ti u akcijama traganja i spaavanja na moru. U ratu se obalni ophodni brodovi koriste za zatitu unutarnjih morskih voda borbenim djelovanjem te za zadae borbene i logistike potpore.

MORH i Brodosplit potpisali ugovor o gradnji obalnih brodova

P. KOSTANJAK

D. PETEK

General Lovri obiao polaznike na vojnom poligonu Gakovo

Foto

: J. K

opi

Foto

: D. P

etek

HV_462_10.indd 10 03/12/14 13:58


OBLJETNICA ASOPISA HRVATSKI VOJNIK

Vesna PINTARI

KONTINUIRANOG IZLAENJA

23GODINE

P rvi je broj Hrvatskog vojnika, slubenog asopisa Ministarstva obrane, iziao krajem studenog 1991. u jeku najeih borbi za obranu domovine. Ove godine obiljeavamo 23. obljetnicu njegova kontinuiranog izlaenja, ponosni na injenicu da je opstao toliki broj godina, ali i na sve ono to je znaio u poetku, ali i danas hrvatskim vojnicima koje prati svih ovih godina.Hrvatski vojnik postao je brand u Oruanim sna-gama, ali i traen i hvaljen asopis u iroj regiji. No, odavno smo nadili prvobitno zamiljene okvire te proirili djelatnost redakcije na razne druge oblike medijske promidbe pripadnika OSRH objavljivanjem knjiga, fotomonografija i videofilmova. Filmovima o hrvatskim vojnicima osvajamo nagrade i na meunarodnoj razini. Po-krenuli smo 2009. i asopis na engleskom jeziku CROMIL koji o OSRH i njegovim sposobnostima

i doprinosu na svjetskoj razini svjedoi i izvan granica domovine. Hrvatski vojnik na poetku je izlazio kao polumjese-nik, donosei istinu o uspjesima hrvatskih branitelja, ali i tekstove o osnovnim vojnotehnikim znanjima. Uz manje izmjene, poveanje broja stranica na ko-jima struni tekstovi dobivaju sve vie na vanosti, Hrvatski vojnik u tom formatu izlazi do svibnja 1995. kad se profilira kao vojnostruni mjeseni magazin, dok reportae s bojita, ali i dogaaje vane za pri-padnike Oruanih snaga, donosi u tjednom izdanju informativno-edukativni asopis Velebit. Velebit izlazi do lipnja 2000. kad ga zamjenjuje Obrana, koja, gra-fiki i vizualno kvalitetnija te dijelom u boji, izlazi do 2004. godine. Vojnostruni mjesenik Hrvatski vojnik i informativno-edukativni tjednik Obrana spajaju se u listopadu 2004. u jedan asopis koji je zadrao naziv Hrvatski vojnik. U poetku izlazi kao tjednik, a unatrag dvije godine u dvotjednom ritmu.

Zadnjih smo pet godina izdali desetak knjiga i fotomonograja od kojih je veina na hrvatskom i engleskom jeziku, dodatno promovirajui Oruane snage RH ne samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje

promovirajui Oruane snage RH ne samo u Hrvatskoj, nego i izvan nje

OBLJETNICA AS

Jedan od iskoraka u radu u zadnjih nekoliko godina jesu i audioizdanja publicirana u suradnji s Klapom HRM-a Sv. Juraj i Simfonijskim puhakim orkestrom OSRH

U videoprodukciji smo u zadnjih pet godina izdali vie od trideset lmova u kojima su prikazane sposobnosti i opremljenost pripad-nika Oruanih snaga RH. Redovito sudjelujemo na Meunarodnom festivalu vojno-dokumen-tarnog lma u Italiji gdje ve petu godinu zaredom osvajamo neku od nagrada

Pokrenuli smo asopis na engleskom jeziku CROMIL koji o pripadnicima OSRH svjedoi i izvan granica domovine

HV 462_11.indd 11 03/12/14 13:59

Poetak 1999. zapoele pripreme za uspostavljanje i organiziranje hrvat-skog simulacijskog sredita.

26. studenog 1999. temeljem Zapo-vijedi naelnika GS OSRH zapoelo je i formalno ustrojavanje Simulacijskog sredita. Tadanja je misija Simula-cijskog sredita bila: raunalnim si-mulacijama realistino, uinkovito i ekonomino obuavati zapovjednika i njegov stoer u provedbi donesene odluke te svim drugim elementima, postupcima i procedurama stoernog rada vanim za ostvarenje zadae postrojbe.

Do 15. sijenja 2000. tek ustrojeno Simulacijsko sredite popunjeno je doasnicima i asnicima koji su uz do-bru organizaciju, izradu operativnih planova i planova obuke, ureenje prostora i prihvat raunalne opreme, omoguili i znatno olakali njegovu daljnju popunu i razvoj.

6. veljae 2001. stvoreni svi uvjeti i za slubeno otvaranje Simulacijskog sredita zainteresiranim postrojba-ma za provedbu obuke uz potporu simulacija i raunala.

26. veljae 2001. provedena je prva simulacijska vjeba s pripadnicima tadanje 2. gardijske brigade.

11. studenog 2002. SimS je podije-ljen na dva sredita pa je od tog dana egzistiralo Operativno strategijsko i Taktiko simulacijsko sredite.

1. sijenja 2008. dva su simulacijska sredita opet spojena u jedinstveno sredite koje egzistira i danas.

Prvih je godina nakon utemeljenja Si-mulacijsko sredite bilo prava novost u OSRH. Osnovano 1999., znailo je primjenu potpuno novih naina obu-ke hrvatskih vojnika, ponajprije onih s najveom odgovornou, stoernih asnika i doasnika. Raunala umje-sto terena? Fiktivne umjesto pravih postrojbi? Igrai uloga umjesto civi-la? Improvizirani stoer podignut u vojarni praktiki u sreditu Zagreba umjesto u atoru ili udaljenijoj vojar-ni? Vjerujemo da je u poecima bilo mnogo skeptika, koje se u ta vremena, nedugo nakon zavretka rata, moglo i razumjeti. No, danas je Sredite, koje je mijenjalo imena i ustroj, ali u naravi ostalo jednako, postrojba koja je duboko ukorijenjena u obuni su-stav OSRH, ali i u odnose i vjebe s civilnim institucijama te saveznicima i partnerima. Odluka o njegovu osniva-nju bila je apsolutno opravdana jer su raunalno podrane simulacije danas neizbjean, ekonomian i sve realniji obuni alat u svim ozbiljnim svjetskim vojskama. Ipak, pojam novitet i danas se moe vezati uz Simulacijsko sredite ZOD-a jer se ono razvija te organizacij-ski i tehnoloki prati trendove. Nekako u duhu prethodnih reenica, hvaljenjem prolosti, ali s osvrtom na budunost, proteklo je i sveano obiljeavanje 15. obljetnice Simulacij-skog sredita Zapovjednitva za obuku i doktrinu Hrvatske kopnene vojske, 26. studenog u prostorijama Sredita u vojarni Petar Zrinski. Djelatnici i gosti su se, zahvaljujui povjesnici koju je proitao zapovjednik pukovnik Alan Srpak, podsjetili na povijest i dosada-nje rezultate te postignua postrojbe.

Postignutim su rezultatima uvelike pridonijeli i bivi zapovjednici, brigadni general Zdravko Jakop i umirovljeni bojnik Denis Dekovi, koji su takoer nazoili sveanosti. No, bez obzira na to to obljetnice slue uglavnom pod-sjeanjima na prola vremena, govorilo se i o sadanjim te buduim projekti-ma razvoja. Taj stalni pogled prema naprijed, stalno obnavljanje znanja i tehnologija, jedini je mogui pravac, jer sve se simulacijske tehnologije, prije svega raunalne, razvijaju i obnavljaju gotovo svakodnevno. Lijepo je uti da osnovni simulacijski sustav JCATS u Sreditu egzistira u svojoj najnovijoj, dvanaestoj inaici!Imate posebno mjesto i znaaj u obu-ci, u prvom redu HKoV-a, ali i ostalih u OSRH. U velikoj ste mjeri pridonijeli razvoju stoera i podizanju stoerne kulture, pogotovo na razini bojne, naglasio je zamjenik zapovjednika najvee grane OSRH brigadni gene-ral Mladen Fuzul. estitajui u ime ZOD-a, brigadir eljko eelj spome-nuo je skoranji preustroj iji e fokus biti na povezivanju Simulacijskog sre-dita sa Sreditem za borbenu obuku ZOD-a na Slunju. Trebamo imati vr-sto sredite, objedinjeno od teorije na raunalima do vjebi na terenu, rekao je brigadir eelj napomenuvi da e to povezivanje biti jedna od okosnica ra-zvoja cijelog ZOD-a. Nadalje, u radnom dijelu sveanosti gostima su predstav-ljene mogunosti simulacijskog susta-va VBS-2 ija je potpuna integracija u tijeku. Dakle, SimS e sljedee godine biti spreman postrojbama u potpunosti ponuditi taj interaktivni borbeni 3D simulacijski sustav visoke realnosti. n




SIMULACIJSKO SREDITE (SimS) POSTROJBA JE KOJA JE DUBOKO UKORIJENJENA U OBUNI SUSTAV OSRH, ALI I U ODNOSE I VJEBE S CIVILNIM INSTITUCIJAMA TE SAVEZNICIMA I

PARTNERIMA. ODLUKA O NJEGOVU OSNIVANJU BILA JE APSOLUTNO OPRAVDANA JER SU RAUNALNO PODRANE SIMULACIJE DANAS NEIZBJEAN, EKONOMIAN

I SVE REALNIJI OBUNI ALAT U SVIM OZBILJNIM SVJETSKIM VOJSKAMA...

KLJUNI DATUMI POVJESNICE SIMULACIJSKOG SREDITA

HV_462_12_13.indd 12 03/12/14 14:18




Od nastanka Sredita pa sve do 2009. provodi se obuka na simulacij-skim sustavima JANUS (za borbene operacije) i SPECTRUM (za mirovne operacije). Ve od 2008. postupno se uvodi novi simulacijski sustav JCATS. Od 2013. SimS raspolae i simulacijskim sustavom VBS2

SIMULACIJSKI SUSTAVI

SimS je do danas uspjeno organizirao i proveo ukupno 112 vjebi ra-zine bojne i deset vjebi razine brigade, pet vjebi u potpori obuke pu-kovnija ZOD-a, 15 vjebi u potpori HVU-a te simultanu vjebu TIGAR 05. Provedeno je takoer 18 meunarodnih vojnih vjebi poput SEESIM 02, 04, 06, 08, 10, 12 i 14.Nadalje, provedene su meunarodne simulacijske vjebe VIKING 03, 05 i 08, CENCOOP 05 i 07, GUARDEX 06 i 07 te LOGEX 07 i radionice za LOGEX 13. Tu su i vjebe IMMEDIATE RESPONSE 11, 13 i 14, a uspjeno su prove-dene i vjebe s DUZS-om BAKLJA 13 gdje su simulirani veliki poari na jadranskoj obali te VODENI VAL 13 gdje su simulirane velike poplave u sjevernom i sredinjem dijelu Republike Hrvatske.

BROJNE VJEBE

HV_462_12_13.indd 13 03/12/14 14:18


OSRH

Vanost tog ispitivanja potvrdio nam je natporunik Goran Miha-linac, zamjenik zapovjednika 2. satnije Gromova, postrojbe koja e poevi od 2016. davati veinu hrvatskih vojnika za NATO-ove snage za brzi odgovor (NRF). Patri-je su bitan segment njihove opre-mljenosti, kvalitete i spremnosti. Vozila jo uvijek imaju garanciju proizvoaa i ispitivanje slui da se vidi treba li to izmijeniti ili popra-viti kako bi postrojbe na uporabu dobile to kvalitetnije sredstvo. Mi provodimo testiranja, a iz Gardijske oklopno-mehanizirane brigade daju konanu ocjenu je li vozilo zadovo-ljilo sukladno obrascu ocjenjivanja


RASPOREENA U BOJNE TIGROVI I GROMOVI, VOZILA E JAKO PRIDONIJETI POVEANJU I MODERNIZIRANJU SPOSOBNOSTI HKoV-a. NJIHOVE SU MANEVARSKE SPOSOBNOSTI U VODI IZNIMNO DOBRE. NAI IH VOJNICI DOBRO PRIHVAAJU, RADE SVE PREDVIENE POSTUPKE, OD PRIPREME VOZILA, PREKO PLOVIDBE, PA DO

VRAANJA U PRVOBITNO STANJE. TU EMO SPOSOBNOST I NADALJE NASTAVITI RAZVIJATI. PRIMOPREDAJA AMFIBIJSKIH I OSTALIH VOZILA JE U TIJEKU. SAD KAD ULAZE U SASTAV OSRH, SIGURNO JE DA EMO

PROIRIVATI BAZU VOJNIKA KOJI E SE NJIMA SLUITI. SIGURNO JE DA E BITI I ZANIMLJIVIH VJEBI, ZAKLJUIO JE ZAMJENIK ZAPOVJEDNIKA HKoV-a BRIGADNI GENERAL MLADEN FUZUL

Mlinac je umjetno akumulacijsko jezero koje se nalazi oko 12 kilome-tara zapadno od akova. Povrina mu je neto vea od 13 hektara. Smjeteno u tipinom pitomom slavonskom kraju, okrueno uglav-nom livadama i oranicama, omilje-no je okupljalite ribia. No, ima i vojniku tradiciju jer je zbog svojih karakteristika idealno za isprobava-nje i uvjebavanje amfibijskih dje-lovanja i vozila. Oruane snage RH izabrale su ga za zavrna, probna plovljenja odreenog broja amfi-bijskih BOV-ova Patria prije no to budu konano, sredinom prosinca, primljene u svoje postrojbe. Rije je o bojnama Tigrovi i Gromovi Gardij-ske motorizirane brigade Hrvatske kopnene vojske (HKoV). Dogaaj krajem studenog bio je iznimno pomno organiziran, do najmanjeg detalja, improvizacija je bila nepoznata rije. Na travnjaku uz obalu jezera, blizu makadama, bio

je postavljen mali niz vojnikih a-tora. U blizini su se nalazile Patrije i transportna te vozila za podrku. Zlu ne trebalo, bio je tu i poznati tenk za izvlaenje te medicinska vozila, a jezerom je cijelo vrijeme testiranja kruio gumeni amac s roniocima. No, amfibijske Patrije nisu trebale nikakvu pomo, a to je vrijedilo i za vozae koji su ih isprobavali, one najiskusnije u OSRH, instruktore koji su obuku proli jo u Finskoj. Vojnikih je oznaka na Mlincu bilo mnotvo. Uz Tigrove i Gromove, bili su tu i drugi kolege iz HKoV-a, Gardijske motorizirane brigade i Zapovjednitva za obuku i doktrinu (ZOD), a zanimljivo je da su ocjenji-vanje provodili asnici iz Gardijske oklopno-mehanizirane brigade kako bi se osigurala maksimalna objek-tivnost. Dogaaj nisu propustili niti strunjaci iz tvornice uro akovi.Vozila su u jezero ulazila jedno po jedno, a ruta ulaska i izlaska bila je

odreena praktiki na metar. Ista je stvar bila sa samim testiranjem plovljenja. Mirnu vodu Mlinca mrekalo bi po jedno vozilo. Ocje-njiva bi s obale radiovezom javljao posadi kakvu je radnju potrebno izvesti. ule su se rijei poput pro-vjera punog zaokreta ulijevo, u redu zaustavi, kad se izravnate po duljini jezera, provjera brzine. S obale sve je izgledalo savreno, hr-vatska amfibijska Patria izvrsno se snalazi u najzahtjevnijem segmen-tu svojeg kretanja. Podsjetimo, vozi-lo je neto dulje od standardnog, a ima i manju masu, jer je keramika bitan dio njezine oklopne zatite. Za pokretanje i manevriranje u vodi zaduena su dva propelera koja pokree hidraulina pumpa povezana s motorom. Najuoljivija je karakteristika valobran s v-ploa-ma na prednjem dijelu, svojevrstan pramac koji omoguuje lake pro-diranje kroz vodu.


HV_462_14_17.indd 14 03/12/14 14:28



plovnosti, natporunik Mihali-nac ukratko je opisao testiranje. Slikovito je naglasio i da su za njegove kolege iz postrojbe amfibijske Patrije velika stvar: Morate znati da su nai ljudi edni i gladni znanja, svaki novi primjerak tehnike ili opreme koji stigne u postrojbu poticaj nam je za motiviraniji rad. Svi elimo vozilo to prije integrirati u po-strojbu i koristiti ga za to veu manevarsku sposobnost, samim tim i otpornost te izdrljivost na bojnom polju. S ovim vozilima voda vie nije prepreka!Kratak je komentar za Hrvatski vojnik tijekom testiranja dao

zamjenik zapovjednika HKoV-a brigadni general Mladen Fuzul: Rasporeena u bojne Tigrovi i Gromovi, vozila e jako pridonijeti poveanju i moderniziranju sposobnosti HKoV-a. Njihove su manevarske sposobnosti u vodi iznimno dobre. Moram naglasi-ti da su i prije ovih ispitivanja provedena plovljenja na morskoj vodi te desantnoj prostoriji na jednoj od naih rijeka. Kao to moemo i sami posvjedoiti, nai ih vojnici dobro prihvaaju, rade sve predviene postupke, od pri-preme vozila, preko plovidbe, pa do vraanja u prvobitno stanje. Naravno, tu emo sposobnost i

nadalje nastaviti razvijati. Pri-mopredaja amfibijskih i ostalih vozila je u tijeku. Sad kad ulaze u sastav OSRH, sigurno je da emo proirivati bazu vojnika koji e se njima sluiti. Sigurno je da e biti i zanimljivih vjebi.Kako Patrije djeluju na terenu tijekom vjebi borbenih postrojbi ve smo vidjeli u vie navrata i ti dogaaji uvijek imaju dozu atraktivnosti. S nestrpljenjem oekujemo da nam se i amfibij-ske Patrije jednako predstave. Ne treba dvojiti da e biti barem jednako atraktivne. Najbitnije je, ipak, da budu sposobne raditi ono za to su namijenjene. n

HV_462_14_17.indd 15 03/12/14 14:28

16

OSRH


BOV PATRIA 8 X 8 (AMFIBIJSKA INAICA)Maksimalna brzina vozila u vodi: 10 km/hMaksimalna brzina toka vode: do 1 m/s uz obalu, a do 2,7 m/s na otvorenoj vodiNajvei nagib tla za sputanje i penjanje u vodu: 22 stupnja

HV_462_14_17.indd 16 03/12/14 14:28


17

HV_462_14_17.indd 17 03/12/14 14:28


VOJARNA LORA

Bilateralna radionica SPECTRUM XXI

U Splitu se od 17. do 21. studenog odravala bilateralna radionica SPECTRUM XXI koju su za pripad-nike OSRH odrali instruktori US EUCOM-a. SPECTRUM XXI je alat za upravljanje frekvencijama koji je cer-tificirao NATO, a polaznici radionice koja se u splitskoj Lori po prvi put odravala bili su djelatnici Sektora za informacijsko-komunikacijske su-stave, Uprave za KIS, djelatnici odjela za KIS na razini grana (ANG-6), Sre-dinjice za elektronsko izvianje i Bojne za specijalna djelovanja.Satnik Damir Ivani, stoerni a-snik za KIS iz Uprave za KIS Glavnog stoera OSRH, otkriva kako je rije o alatu za upravljanje frekvencija-ma ijim se uvoenjem pridonosi

pojednostavnjenoj, broj i uinko-vitijoj komunikaciji putem radio ureaja i sve ostale opreme koja za rad koristi frekvencije. Temeljem Zakona o telekomunikacijama koji propisuje Vlada RH, za koritenje odreenih frekvencija potrebno je pisanim putem traiti i dobiti dozvo-lu od HAKOM-a. Dosad je to znailo ispisivanje velikog broja zahtjeva i papira, a odsad, implementacijom ovog alata, itav postupak od ge-neriranja zahtjeva, preko njegova slanja do odobravanja frekvencije ii e u digitalnom obliku i puno bre, navodi satnik Ivani te istie i druge prednosti SPECTRUM-a XXL: Osim osnovnih stvari kao to je ge-neriranje zahtjeva ili slanje prema

granama odnosno viim razinama, taj alat omoguuje naim djelatni-cima planiranje komunikacija na njihovim razinama, odnosno prae-nje odreenog podruja na kojem e se provoditi vjeba ili obuka te njegovu analizu putem koje dobi-vamo iroku sliku o tome gdje e komunikacija meu postrojbama biti mogua, a gdje ne, u kojem e postotku komunikacija biti mogua, to je moe ometati ili koju je fre-kvenciju najbolje odabrati. S pomo-u tog alata bit e lake planiranje komunikacijskih kanala postrojbi, a te mogunosti dosad nismo imali, zakljuuje satnik Ivani.Implementacija tog alata u OSRH oe-kuje se poetkom sljedee godine. n

Nakon zavretka radionice slijede pri-preme za implementaciju alata u OSRH. Slijedi izrada plana implementacije, de-niranje u koje grane, koje postrojbe i do koje razine emo alat implementirati. Plan odobrava naelnik Glavnog stoera i tad SPECTRUM XXI moe ui u Oruane snage. Oekujemo da e ve poetkom idue godine alat biti implementiran.

Napisala i snimila Lada PULJIZEVI

Rije je o alatu za upravljanje frekvencijama ijim se uvoenjem pridonosi pojednostavnjenoj, broj iuinkovitijoj komunikaciji putem radio ureaja i sve ostale opreme koja za rad koristi frekvencije.

Alat omoguuje praenje odreenog podruja na kojem e se provoditi vjeba ili obuka, a s pomou njega e biti lake planiranje komunikacijskih kanala postrojbi.

Implementacija tog alata u OSRH oekuje se poetkom sljedee godine...

SATNIK DAMIR IVANI, STOERNI ASNIK ZA KIS IZ UPRAVE ZA KIS GLAVNOG STOERA OSRH

HV_462_18.indd 18 03/12/14 14:21


MEUNARODNA VJEBA CYBER COALITION 14

U sklopu vjebe u kojoj je sudjelovalo 26 zemalja lanica NATO-a te sedam partnerskih zemalja, testirani su postojei sustavi, odnosno uvjebavalo se detektiranje cyber napada te reagiranje i koordinacija u sluaju razliitih vrsta incidenata...

NATO-ova meunarodna vojna vjeba Cyber Coalition 14 odrana je od 17. do 21. studenog. Sudjelovalo je 26 zemalja lani-ca Saveza te sedam partnerskih zemalja, s vie od 400 sudionika na vie desetaka lokacija. Zapovjednitvo vjebe bilo je loci-rano u gradu Tartuu, Estonija, a hrvatski je tim, uz predstavnike u Zapovjednitvu, bio razmjeten na trima lokacijama u Zagrebu i sastavljen od 40 strunjaka iz podruja informatikih tehnologija.Dan uvaenih gostiju vjebe organizi-ran je 20. studenog u prostorima vojar-

ne Croatia gdje su gosti iz tijela i insti-tucija koja su sudjelovala u vjebi imali prigodu obii prostor te uti osnovne podatke o njezinoj provedbi. Informa-cijski prostor je nova, peta dimenzi-ja ratovanja. Naa je uloga tienje i obrana informacija u tom prostoru, rekao je brigadir Jasenko Krovinovi, naelnik Uprave za komunikacijsko-informacijske sustave GS OSRH koja je ovogodinji organizator hrvatskog tima koji je sudjelovao u vjebi. Zamjenik naelnika Glavnog stoera

OSRH general pukovnik Dragutin Re-pinc na prezentaciji vjebe rekao je da je Hrvatska ulaskom u NATO preuzela odreene ciljeve sposobnosti, a u tom je kontekstu obrana informacijskog prostora iznimno vana. Drago mi je da danas imamo eminentne ljude u zatiti informacijskog prostora, ista-knuo je general Repinc.Vjeba Cyber Coalition ustanovljena je 2008. i tad su u njoj sudjelovala samo tijela NATO Cyber Defencea. Ve sljedee godine ukljuuju se zemlje

lanice, a zatim postupno partnerske zemlje. Republika Hrvatska pridruuje se 2011. kao promatra te nakon jo jedne godine u tom statusu, 2013. po-staje aktivni sudionik.U pripremu i provedbu vjebe bila su ukljuena dravna tijela i institucije iz podruja sigurnosti informacijskog prostora: uz MO i OSRH, vano je spomenuti MUP, UVNS, ZSIS, NCERT, AZOP, kao i znanstvenu zajednicu, su-djelovanjem Fakulteta elektrotehnike i raunarstva u Zagrebu. n

Petra KOSTANJAK, snimio Stjepan BRIGLJEVI

Ostvareni ciljevi ovogodinje vjebe jesu savjetovanje i koordinacija donosilaca od-luka, koordinacija meu NATO-ovim i na-cionalnim tijelima u rjeavanju incidenta u informacijskom prostoru, prikupljanje i dijeljenje informacija o incidentu u infor-macijskom prostoru, provjera tehnikih sposobnosti odgovora na incidente te podizanje svjesnosti kljunog osoblja o vanosti zatite informacijskog prostora

HV 462_19.indd 19 03/12/14 14:04


VIJESTI IZ OSRH

Od 19. do 21. studenog unutar po-druja funkcionalne odgovornosti Zapovjednitva zrane kompo-nente NATO-a za Europu provede-na je meunarodna vojna vjeba Ramstein Aspect 2014 (RAT 14). RAT 14 najvea je godinja simu-lacijska vjeba kategorije Collecti-ve Defence razine 3 operacije u tijeku (CUROPS) sa zadaom pro-vjere funkcija NATO-ova integri-ranog sustava protuzrane i pro-turaketne obrane (NATINAMDS). Vjeba RAT 14 omoguila je sta-tikim centrima zrane obrane unutar CAOC-a (Combined Air Operation Centre) Torrejon, pa-njolska, i Uedem, SR Njemaka, te njihovim podreenim postrojba-ma potvrdu sposobnosti kontro-le zranog prostora kompletnog podruja june i sjeverne Europe i voenja zadaa odnosno misija Air Policinga. Specifinost je ovo-godinje vjebe u odnosu na pret-hodne u injenici da se ukljuila i Francuska koja 1. sijenja 2015. ulazi u sustav NATINAMDS-a te je vjebu iskoristila za testiranje dostignutih operativnih mogu-nosti, primjenjivosti propisanih procedura i test komunikacija.Cilj provedbe vjebe RAT 14 je uvjebavanje osoblja u sustavu NATINAMDS-a za provedbu Air

Policinga unutar dodijeljenog po-druja odgovornosti primjenom propisanih mirnodopskih proce-dura, Cross Border operacije (CBO) i Cross APA (Air Policing Area) operacije na velikom podruju i s ukljuenim veim brojem lani-ca NATO-a, C2 funkcije u sustavu NATINAMDS-a, upravljanje zra-nim prostorom, generiranje prepo-znate radarske slike te uvjebava-nje intraregionalne komunikacije, razmjene podataka i NATO-ovih procedura izvjeivanja. U vjebi RAT 14 sudjelovale su sve europske lanice NATO sa-veza, a OSRH je sudjelovao na taktikoj razini NATO-ovih de-klariranih snaga u okviru kom-ponente Air Surveillance. Sredite za nadzor zranog prostora Pod-vornica je, temeljem zapovijedi za provedbu vjebe, sudjelovalo 21. studenog na provedbeno-ope-rativnoj razini. Provedbi vjebe u SzNZP-u Podvornica prisustvovao je zapovjednik HRZ-a i PZO-a ge-neral--bojnik Draen uri, pred-stavnik HVU-a, predstavnici ZOS-a 91. zb, predstavnici Zapovjednitva HRZ-a i PZO-a i Zapovjednitva bojne Zranog motrenja i navo-enja (bZMIN) te zapovjednici i prvi doasnici postrojbi bZMIN-a. Usvojena znanja i steeno isku-

stvo djelatnici SzNZP-a iskoristili su i za kreiranje vlastite naci-onalne simulacijske vjebe PRINCE 14 koja je provedena istog dana nakon odraenog zahtijeva-nog incidenta vjebe RAT 14. Tijekom incidenata u zranom prostoru, na razini Sredita za nad-zor zranog prostora, uvjebavane su procedure mirnodopskog Air Policinga u sluaju COMMLOSS-a (zrakoplov bez radio veze), RENEGADE-a (civilna platforma kao prijetnja) i HIJACK-a (otmica zrakoplova). Uvjebavanje proce-dura u navedenim situacijama ukljuivalo je i presretanje zrako-plova s nepoznatim namjerama u zranom prostoru, generiranje

prepoznate radarske slike, izvje-ivanje i prijenos ovlasti zapo-vijedanja nad NATO-ovim dekla-riranim snagama na nacionalnu razinu i obratno. Takve vjebe omoguuju provjeru osposoblje-nosti NATO-ovih deklariranih snaga iz sastava OSRH u sustavu NATINAMDS-a. General uri vjebu je ocijenio uspjenom i rekao da je pokazan vrst temelj za daljnju nadograd-nju uvjebavanja u sloenijim uvjetima sukoba i krize koji su pla-nirani za RAT 15, a u okviru dosti-zanja Ciljeva sposobnosti i punih operativnih sposobnosti u skladu sa zahtjevima TACEVAL-a.

Polaznici 12. Teaja obrambene diplomacije boravili su 19. stude-nog u sklopu studijskog putovanja u nastavnom posjetu Gardijskoj motoriziranoj brigadi u Kninu. U ime zapovjednika polaznike je primio asnik za odnose s javno-u pukovnik Zoran Smoljo. Nakon polaganja vijenca i paljenja svijea kod spomenika hrvatske pobjede Oluja 95, asnik za meunarodnu vojnu suradnju bojnik Toni ugura u zapovjednitvu je polaznicima i lanovima organizacijske skupine za posjet Gardijskoj motoriziranoj brigadi, pod vodstvom brigadira Slobodana urije, predstavio nje-zin nastanak, organizacijsku struk-turu, ulogu i zadae.

Polaznici 12. Teaja obrambene diplomacije aktivno su sudjelovali i na taktiko-tehnikom zboru u kninskoj vojarni Kralj Zvonimir gdje su im pripadnici 2. motorizira-ne bojne Pauci predstavili pjeako naoruanje domae proizvodnje: VHS-D1 s optikim ciljnikom, VHS-K1 s podcijevnim bacaem grana-ta i HS 2000 te sredstva veze. Za navedeno su naoruanje posebnu zainteresiranost pokazali pripadnici oruanih snaga Ukrajine, Sloveni-je, Kosova, Makedonije te Bosne i Hercegovine.Polaznici su obili i Kninsku tvr-avu, a potom nastavili studijsko putovanje u Split.

Vojna vjeba Ramstein Aspect 2014

E. VLAI, I. CRNI

Z. SMOLJO

Foto

: M. M

rave

c

Polaznici 12. Teaja obrambene diplomacije posjetili GMTBR

HV 462_20_21.indd 20 03/12/14 14:06


U podruje operacije KFOR (Kosovo Force) upuen je prvi dio snaga 17. kontingenta OSRH. ini ga 18 pripad-nika OSRH, veinom iz HRZ-a i PZO-a, a iduih dana prikljuit e se i preo-stali dio snaga. KFOR je jedina ope-racija u kojoj OSRH, osim ljudstvom, sudjeluje i sa zrakoplovnom tehnikom koju ine dva helikoptera Mi-171 Sh. Novim kontingentom hrvatskih sna-ga zapovijeda bojnik Stjepan Stepi, pilot helikoptera Mi-171 SH iz 93. zrakoplovne baze HRZ-a i PZO-a. Temeljna je zadaa HRVCON-a u operaciji KFOR prijevoz snaga, tereta i VIP osoba, a pod izravnim je zapo-vijedanjem zapovjednika operacije. Posade provode i izvianja kljunih toaka u podruju operacije za potrebe Zapovjednitva KFOR-a, a provedbom navedenih aktivnosti uvjebavaju se i

pripadnici KFOR-a za zrani transport. Uz pripadnike 17. HRVCON-a, u po-druje KFOR-a upuen je i radni tim OSRH na elu s naelnikom stoera i zamjenikom zapovjednika HRZ-a i PZO-a brigadnim generalom Miro-slavom Kovaem. Tijekom radnog posjeta general Kova susreo se sa zapovjednikom MNBG-E, ujedno i zapovjednikom kampa Bondsteel pu-kovnikom Clintom J. Bakerom te s na-elnikom Stoera KFOR-a brigadnim generalom Michaelom L. Scholesom. Pukovnik Baker upoznao je lanove radnog tima OSRH s trenutanim za-daama u podruju operacije KFOR te s buduim planovima. General Scho-les naglasio je kako je letako osoblje HRVCON-a angairano u KFOR-u uvijek spremno pravodobno i potpuno izvravati sve zadae.

U Sreditu za obuku i doktrinu logistike Zapovjednitva za potporu u Poegi od 24. do 28. studenog provedena je obuka za vozaa vienamjenskog vozila MRAP MAXXPRO PLUS.Cilj i zadaa obuke je osposobiti polaznike za sigurno upravljanje vienamjenskim vozilom u razliitim cestov-nim i terenskim uvjetima, za uporabu svih ureaja koji omoguuju bolju prohodnost u svim vremenskim i zemlji-nim uvjetima te ih upoznati sa sigurnosnim mjerama u vezi s koritenjem vozila.Polaznici su na logistikom vjebalitu Glavica osposo-bljeni za sve uvjete vonje koja nudi potpun doivljaj veine kljunih momenata na koje voza moe naii prilikom uporabe vozila. Obuku je uspjeno svladalo svih est pola-znika iz Vojske Crne Gore i tri polaznika iz OSRH. Voditelj i instruktor obuke narednik Zoran Oroli izjavio je da su svi polaznici ispunili preduvjete za dobivanje potvrde o osposobljenosti za vozaa vozila MRAP MAXX PRO PLUS.Voditelj Odsjeka za izobrazbu i doktrinu prometne slube pukovnik Vilko Paveli uruio je devetorici polaznika po-tvrde o zavrenoj obuci za vozaa vozila MRAP MAXX PRO PLUS izrazivi pritom zadovoljstvo provedenom obukom i steenom razinom znanja.

Polaznici 23. narataja Intergranske zapovjedno-stoerne izobrazbe sa zapovjednikom Zapovjedno-stoerne kole Blago Zadro brigadirom Iva-nom Zeliem boravili su 24. studenog u nastavnom posjetu Karlovcu. Dio je to terenske nastave koja se provodi sukladno nastavnom planu i progra-mu tree razine izobrazbe asnika. Program je zapoeo posjetom Zapo-vjednitvu Hrvatske kopnene vojske gdje ih je primio i pozdravio zapo-vjednik general-bojnik Mate Ostovi, a brigadir Mirko Stoi predstavio njezin ustroj, organizaciju, zadae i sposobnosti.

Polaznici su obili tvrtku HS Produkt, a primio ih je i karlovaki gradonaelnik Damir Jeli te im ukratko predstavio povijest grada. Umirovljeni brigadiri Dubravko Halo-vani i Milan Male odrali su u Domu Hrvatske vojske Zrinski predavanje o vojno-redarstvenoj operaciji Oluja, a na Turnju predavanje o provoe-nju vojnih operacija na karlovakom podruju. Polaznici su na Turnju kod spomenika odali poast hrvatskim braniteljima poginulim u Domovin-skom ratu te posjetili Muzejsku zbirku Domovinskog rata.

Foto

: M. M

rave

c

Polaznici 12. Teaja obrambene diplomacije posjetili GMTBR

17. HRVCON upuen u KFOR

Obuka za vozaa vienamjenskog vozila MRAP MAXX PRO PLUS

Posjet polaznika Intergranskezapovjedno-stoerne

izobrazbe Karlovcu

Z. LOVAEN

Foto

: M. S

ever

Foto

: G. S

eret

in

OJI

A. MANDI

HV 462_20_21.indd 21 03/12/14 14:06


NATO NOVOSTI

Vrhovni zapovjednik Savezni-kih snaga za Europu (SACEUR) ameriki general zbora Philip M. Breedlove razgovarao je 26. i 27. studenog u Ukrajini s tamonjim visokim politikim i vojnim duno-snicima. U dravi koja se ve dulje nalazi u kriznoj situaciji, general

Breedlove boravio je u svojstvu zapovjednika Amerikih snaga za Europu (US EUCOM), a sastao se s predsjednikom Petrom Poroen-kom, predsjednikom Vlade Arse-nijem Jacenjukom te ministrom obrane general-pukovnikom Ste-panom Poltorakom. Glavna je

tema razgovora bila sigurnosna situacija na istoku Ukrajine, pot-pora SAD-a i planirane reforme u obrambenom sektoru. Ouvanje ukrajinske suverenosti, koja je pod izravnom prijetnjom Rusije, najvii je prioritet vaeg dravnog vodstva i meunarodna ga zajednica u pot-punosti podupire, rekao je ame-riki general. Izrazivi suosjeanje sa svim Ukrajincima iji su voljeni poginuli u raznim fazama sukoba, general Breedlove istaknuo je da SAD, NATO i drugi ostaju posveeni nalaenju diplomatskog rjeenja koje e potivati ukrajinsku su-

verenost i teritorijalni integritet, priopio je NATO. Na sastanku s naelnikom ukra-jinskog GS-a general-pukovnikom Viktorom Muenkom amerikom su izaslanstvu predstavljeni preli-minarni rezultati operacija ukrajin-ske vojske tijekom krize. Gosti su upoznati i s reformama zapovjed-nog sustava i strukturnim promje-nama unutar OS-a proisteklim na temelju iskustava iz tih operacija. Razgovaralo se i o ameriko-ukra-jinskoj vojnoj suradnji, navodi se na web-stranicama ukrajinskog ministarstva obrane.

Prvog prosinca, dan uoi sastanka ministara vanjskih poslova lanica NATO-a u Bruxellesu, glavni je tajnik Jens Stoltenberg odrao konferenciju za novinare. Uglavnom je govorio o aktivnostima Saveza provedenim od poetka rujna ove godine i samita u Walesu. Ovo je bila godina agresije, kriza i sukoba, ali NATO stoji vrsto, rekao je Stoltenberg na poetku, prili-kom osvrta na dogaaje u Ukrajini te na podrujima ugroenim tzv. Islam-skom dravom.Akcijski plan o pripravnosti (Readi-ness Action Plan RAP) donesen u Walesu bit e implementiran na vrijeme i u potpunosti, rekao je Stolten-berg. Prisutnost postrojbi na isto-nim granicama Saveza je poveana, u zraku ima ak pet puta vie njegovih aviona. Svaka dva dana snage zapo-inju novu vjebu, a povean je i broj brodova u Baltikom i Crnom moru.

Razvija se i tzv. spearhead force, tj. zdruene snage vrlo visoke spremno-sti, koje bi trebale operativno zaivje-ti tijekom 2016. U meuvremenu e neke od lanica osigurati privremene postrojbe jednake razine spremnosti. Potpora ukrajinskoj suverenosti, ne-ovisnosti i teritorijalnom integritetu ostaje nepromijenjena, a nedavne je izbore u toj zemlji glavni tajnik oznaio uspjenim. Ukrajinski je narod jasno pokazao svoju elju za demokracijom, jedinstvom i europ-skim integracijama.to se tie prijelaznog razdoblja izme-u ISAF-a i nove misije u Afganistanu, Stoltenberg je rekao da je NATO uinio ono to je namjeravao: Nae su zemlje sigurnije, a Afganistan je jai. Pozdra-vio je veinu kojom je afganistanski parlament ratificirao sporazume s NATO-om i SAD-om i koji omoguu-ju provedbu misije Resolute Support.

Aktivnosti Saveza

General Breedlove u Ukrajini

HV 462_22_23.indd 22 03/12/14 14:06


U vodama Adenskog zaljeva koji dijeli Rog Afrike od Arapskog poluotoka odrana je 26. studenog mornarika vjeba plovila NATO-a i japanskih mornarikih samo-obrambenih snaga. Pod zastavom Saveza plovio je danski brod za podrku klase Absalon HDMS Esbern Snare. To je zapovjedni brod protupiratskih NATO-ovih Namjenskih snaga 508. Istonoazijsku je dravu predstavljao razara JS Takanami iz istoimene klase, koji je dio multinacio-nalnih protupiratskih Kombiniranih namjenskih snaga 151. Rije je o drugoj zajednikoj vjebi tih brodova, a prva je provedena prije dva mjeseca. Zahvaljujui vjebi, NATO-ove i japanske mornarike snage nastavljaju uvr-ivati odnose i poveavati interoperabilnost, priopilo je Savezniko zapovjednitvo za operacije (ACO). Uvjeba-vane su komunikacije, povezivanje taktikih podatkov-nih veza i taktikih operacija, a ukljuena je i uporaba brodskog topnitva. Japan je cijenjen NATO-ov partner i zadovoljstvo je vidjeti kako se suradnja uvruje, rekao je zapovjednik Namjenskih snaga 508 danski komodor Aage Buur Jensen.Dva dana prije danski je brod, koji djeluje u sklopu NATO-ove operacije Ocean Shield, vjebao s omanskom ratnom mornaricom, konkretno s korvetom klase Khaaref RNOV Al-Rasikh, u Arapskom moru blizu omanskog grada Salalaha. Vjeba je bila fokusirana na komunikacije, navigaciju i demonstracije ukrcajnih (boarding) sposob-nosti. Sudjelovanje omanske korvete u zajednikoj vjebi bilo je vrlo zanimljivo za mornarike kolege iz NATO-a jer je rije o novom plovilu iz radionica BAE Systemsa koje je u operativnu uporabu ulo ovog ljeta.

Odlikovan pripadnik 24. HRVCON-a u operaciji ISAF

U ISAF-ovu je Zapovjednitvu u Kabulu 21. studenog odlikovan pri-padnik OSRH asniki namjesnik Predrag Toplak koji obnaa dunost prvog doasnika Savjetnikog tima za izobrazbu i obuku ANA-e (Army Institutional Advisory Team AIAT). Odlikovan je znakom US Combat Action Badge (CAB). Znaka CAB dodijeljena je, osim asnikom na-mjesniku Toplaku, i pripadnicima danskog kontingenta koji su se 5. kolovoza 2014. nalazili na mjestu teroristikog napada na pripadnike ISAF-a u Kabulu kad je ranjeno 16 pripadnika ISAF-a i nekoliko pripad-nika afganistanskih snaga sigurnosti (ANSF), a jedan je pripadnik ISAF-a preminuo od posljedica ranjavanja.Iako pripadnici i hrvatskog i danskog kontingenta u ISAF-u u prvom redu

obnaaju savjetnike dunosti i bave se obukom i izobrazbom pripadnika afganistanskih snaga sigurnosti te nisu neposredno ukljueni u bor-bena djelovanja, zbog angamana odnosno brzog i uinkovitog dje-lovanja prilikom tog teroristikog napada, ameriko ministarstvo obrane dodijelilo im je ta priznanja koja se inae dodjeljuju pripadni-cima amerikih oruanih snaga za sudjelovanje u borbenom djelovanju. Znake Combat Action Badge pripadnicima ISAF-a uruio je zapovjednik koalicijskog zdrue-nog zapovjednitva za sigurnosnu tranziciju u Afganistanu (Combi-ned Security Transition Command Afghanistan (CSTC-A) general--bojnik Todd T. Semonite.

OJI

Vjebe s Japancima i Omancima

Pripremio Domagoj VLAHOVI, foto NATO

General Breedlove u Ukrajini

HV 462_22_23.indd 23 03/12/14 14:06

VOJNA TEHNIKA // NOVOSTI

24

Brodograevna je tvrtka Babcock Ma-rine 23. studenog ove godine u bro-dogradilitu Appledore Shipyard, sje-verni Devon, porinula drugi odobalni ophodni brod imena L James Joyce. Plovila su namijenjena irskoj mor-narikoj slubi (Irish Naval Service INS). Ugovor o gradnji dvaju brodova u vrijednosti od 99 milijuna britanskih funti sa spomenutim je brodogradi-litem zakljuen 2010. godine. Na-vedena vrijednost ugovora ne sadri vrijednost poreza te cijenu naoruanja i borbenih sustava koji e biti inte-


grirani na plovila, a ija se vrijednost procjenjuje na dodatnih 7,8 milijuna funti bez poreza. Oba e broda pripa-dati klasi odobalnih ophodnih bro-dova Risn. Nose projektnu oznaku PV90, oblikovani su produljenjem temeljne inaice plovila klase PV80, a projektirani su u tvrtki STX Cana-da Marine (danas Vard Marine Inc.). Novi e brodovi zadrati cjelokupnu konfiguraciju projekta PV80, ali trup je produljen neto vie od deset me-tara pa e konana duljina iznositi 90 metara. Imat e i vei gaz kako bi se

Foto

: Loc

khee

d M

artin

SKLOPLJEN UGOVOR ZA PRVE BRITANSKE F-35B LIGHTNING IIMinistarstvo obrane Ujedi-njenog Kraljevstva zakljuilo je tijekom studenog ugo-vor s amerikom tvrtkom Lockheed Martin o kupnji prvih etiriju vienamjen-skih borbenih aviona pete generacije F-35B Lightning II. Ugovorom je pokrivena dosadanja isporuka triju pretproizvodnih prototipo-

va (BK-1, BK-2 i BK-3) koje Britanci ve neko vrijeme koriste za testiranja i obu-ku svojeg zrakoplovnoteh-nikog i letakog sastava. Tijekom jeseni britanski su F-35B proli prvu seriju testiranja navoenih pro-jektila zrak-zrak kratkog dometa ASRAAM (Advan-ced Short-Range Air-to-Air

PORINUT BRZI DESANTNI BROD ZA AUSTRALIJUpanjolski je dravni brodograevni koncern Navantia porinuo 24. studenog deveto od ukupno dvanaest brzih desantnih plovila LCM-1E namijenjenih australskoj ratnoj mornarici. Porinue je odrano u Navantijinu brodogradilitu u Cdizu. Plovila su namijenjena dvama desantnim brodovima klase Canberra (Landing Helicopter Dock LHD) pri emu e svaki pojedinani brod sadravati etiri jedinice, dok e od preostalih dva sluiti za obuku posade, a dva e biti namijenjena ispiti-vanjima na pokusnoj plovidbi. Ugovor o gradnji, opremanju i primopredaji plovila potpisan je u rujnu 2011. Gradnja prvog broda zapoela je u listopadu 2012., a prva su etiri plovila dostavljena sredinom ove godine. Konana isporuka plovila LCM-1E oekuje se sredinom 2015.Osnovne brodograevne znaajke spomenutih plovila oi-tuju se u duljini preko svega od 23,3 m, irini 6,40 m, gazu 2,80 m te istisnini od 108 t. Osnovu propulzijskog susta-va ine vodomlazni propulzori kao i dizelski motori snage 809 kW ime se postie maksimalna brzina vea od 20 vo-rova. Pri maksimalnom ukrcaju doplov iznosi 190 NM uz brzinu od 12 vorova.

M. PTI GRELJ

OPHODNI BRODNOVI IRSKI

Foto

: Nav

antia

HV_462_24_27.indd 24 12/3/14 2:34 PM


osigurala dobra pomorstvena svojstva u ophodnim zadaama na nemirnijim stanjima mora, posebice Atlantskog oceana. Osim toga, krmena je paluba veih dimenzija radi ukrcaja kontej-nera, a maksimalna je brzina pove-ana na 23 vora. Propulzijski sustav temelji se na dvama dizelskim moto-rima ukupne snage 11 000 kW. Bit e omoguen smjetaj 44 lana posade uz dodatnih 10 pripravnika. Temelj-no naoruanje sastoji se od glavnog pramanog topa OTO Melara kalibra 76 mm te dvaju Rheinmetallovih

Foto

: Def

ence

For

ces

Irela

nd

Krajem studenog amerika je tvrtka Insitu, koja je dio Boeinga, predstavila novi taktiki besposadni sustav ScanEagle 2. Na njega, prema sugestiji Insitua, treba gledati kao na evolucijski korak u odnosu na prethodnu inaicu koja se u operativnoj uporabi nalazi zadnjih de-set godina. U tom je razdoblju 12 korisnika spomenutog sustava ostvarilo vie od 800 000 sati naleta (najvie amerika mornarica). Kao i pret-hodnik, ScanEagle 2 namijenjen je za obavljanje zadaa izvianja i nadzora iz zraka (Intelligence, Sur-veillance & Reconnaissance ISR). Letjelica je protekle dvije godine prola niz razliitih testiranja te e od poetka 2015. biti spremna za serijsku proizvodnju. Dodatna je posebnost ScanEaglea 2 namjera proizvoaa da letjelica bude dos-tupna ne samo za vojne nego i za civilne komercijalne potrebe te je ve poeo primati prve narudbe.Iako je ScanEagle 2 naelno jed-nakih dimenzija kao i prethod-nik (trup letjelice neznatno je dulji), donosi nekoliko znaajnih poboljanja koja se prije svega odnose na novi pogonski blok, novu digitalnu avioniku, poboljan navigacijski sustav, nove dnevne i none kamere koje e moi nositi istodobno, nove elektrooptike senzore te veu nosivost korisnog tereta. ScanEagle 2 zadrao je kompatibilnost sa sustavima za lansiranje (Mark 4 i Compact Mark 4), za prihvat letjelice (Skyhook), sa zemaljskom upravljakom postajom ICOMC2 (Insitu Common Open-mission Management Command & Con-trol), te s drugim besposadnim sustavima koje proizvodi Insitu. Pogonski blok proizvodi australska tvrtka Orbital Corporation te navodi kako je to prvi motor dizajniran iskljuivo za besposadne sustave. Rije je o jednocilin-drinom, dvotaktnom klipnom motoru s unutarnjim izgaranjem i sa zranim hlaenjem, zapremnine 50 cc i jakosti 2 kW. Motor moe proizvesti do 210 W struje, od ega se do 150 W moe iskoristiti za napajanje opreme koju nosi letjelica.

I. SKENDEROVIMissile) te navoenih aviobombi Paveway IV. Za potrebe ratnog zra-koplovstva (Royal Air Force RAF) i ratne mornarice (Royal Navy) zasad je planirana kupnja 48 aviona F-35B Lightning II.Prva RAF-ova postrojba opremljena avionima F-35B bit e 617. eskadrila Dambusters, koja e ujedno biti pre-mjetena u novu zrakoplovnu bazu RAF Marham gdje se tijekom 2018.

oekuje proglaenje inicijalne ope-rativne sposobnosti. Idua postrojba koja e biti opremljena avionima F-35B bit e 809. eskadrila Immor-tals iz sastava FAA-a (Royal Navy Fleet Air Arm), koja e biti opera-tivna na nosau zrakoplova HMS Queen Elizabeth. Oekuje se da e inicijalne operativne sposobnosti postii do 2023. godine.

I. SKENDEROVI

Ilust

raci

ja: I

nsitu

SKLOPLJEN UGOVOR ZA PRVE BRITANSKE F-35B LIGHTNING II

ScanEagle 2 dug je 1,71 m, raspon krila iznosi 3,11 m, masa prazne letjelice 19 kg, dok je najvea masa prilikom polijetanja 23,5 kg. Krstarea brzina koju moe postii je 148 km/h, maksimalni vrhu-nac leta iznosi 5950 m, uz autonomiju boravka u zraku do 16 sati.

topova kalibra 20 mm uz nekoliko strojnica za koje e tijekom gradnje biti pripremljena postolja.

M. PTI GRELJ

SCANEAGLE 2 SPREMAN ZA PROIZVODNJU

OPHODNI BRODNOVI IRSKI

U skladu s terminskim planovima, dostava drugog plovila predviena je u veljai 2015. Ophodni brodovi zamij-enit e jednak broj starih plovila u floti koja bi i dalje imala osam brodova. Gradnja treeg broda iz spomenute klase zapoela je u rujnu ove godine. Predvieno je polaga-nje kobilice u travnju 2015., a primopredaja bi uslijedila sredinom 2016.

HV_462_24_27.indd 25 12/3/14 2:34 PM


Foto

: Airb

us H

elic

opte

rs

VOJNA TEHNIKA // NOVOSTI

Njemaka je tvrtka Airbus Helicopters krajem studenog u Donauwrthu uspjeno provela prvi probni let lakog vienamjenskog vojnog helikoptera EC645 T2 (LUH SOF). Rije je o prvom od ukupno 15 helikoptera naruenih za njemake postrojbe za specijalna djelovanja (Kommando Spezialkre), a isporuka e zapoeti tijekom 2015. Vojni helikopter EC645 T2 temelji se na civilnoj inaici helikoptera EC145 T2 koji je proao certi-fikaciju poetkom ove godine. Helikopter odlikuje poboljana balistika zatita, sustav elektronskih protumjera, Helionix digitalna avionika, novi sustav autopilota koji je nedavno razvila tvrtka Airbus Helicopters, nova poboljanja repne grede i repnog rotora. Najvea masa na polijetanju sad iznosi 3,7 tona, dok je maks

Documents

Preuzmi pdf verziju broja 462