Primjena elektronickog poslovanja u pcelarstvu

7/22/2019 Primjena elektronickog poslovanja u pcelarstvu

1/102

Karlo Ljubi

PRIMJENA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U

PELARSTVU

DIPLOMSKI RAD


2/102

Karlo Ljubi

PRIMJENA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U

PELARSTVU

DIPLOMSKI RAD

Sveuilite u Zagrebu

Ekonomski fakultetZagreb

Kolegij: Elektroniko poslovanje

Mentor: Dr. sc. BoidarJakovi

Broj indeksa autora: 0067508287

Zagreb, rujan 2013.


3/102

SADRAJStranica

1. UVOD ................................................................................................................................. 1

1.1. Predmet i cilj rada ....................................................................................................... 1

1.2. Izvori podataka i metoda prikupljanja ......................................................................... 1

1.3. Struktura i sadraj rada................................................................................................ 2

2. ELEKTRONIKO POSLOVANJE ................................................................................... 4

2.1. Obiljeja elektronikog poslovanja ............................................................................. 4

2.1.1. Nove perspektive i poslovni horizonti ................................................................. 6

2.1.2. Webocentrine tvrtke ........................................................................................... 8

2.2. Tipovi E-poslovanja .................................................................................................. 10

2.2.1. Prodaja vlastitih dobara i usluga ........................................................................ 11

2.2.2. Elektroniko trgovanje....................................................................................... 14

2.2.3. Online financijske transakcije ............................................................................ 15

2.3. Oglaivaki modeli E-poslovanja prve generacije .................................................... 18

2.3.1. Elektroniki oglasnici ........................................................................................ 20

2.3.2. Generalizirani portali ......................................................................................... 21

2.3.3. Specijalizirani portali ......................................................................................... 22

2.3.4. Suradniki modeli .............................................................................................. 22

3. NOVE GENERACIJE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA ........................................ 24

3.1. Poslovanje u pokretu ................................................................................................. 24

3.1.1. Mobilna plaanja................................................................................................ 27

3.1.2. Mobilno oglaavanje .......................................................................................... 29

3.2. Veza izmeu raunalstva u oblaku i E-poslovanja.................................................... 30

3.3. Potencijali Web 2.0 tehnologije ................................................................................ 33

3.3.1. Drutveni Web ................................................................................................... 37

3.3.2. Socijalno poslovanje .......................................................................................... 39

3.4. Karakteristike modela E-poslovanja nove generacije ............................................... 41


4/102

3.5. Statistiki pokazatelji E-poslovanja u pelarstvu...................................................... 45

4. PRIMJENA ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PELARSTVU .......................... 51

4.1. Cilj i opis istraivanja................................................................................................ 51

4.2. Uzorak istraivanja.................................................................................................... 51

4.3. Metodologija istraivanja .......................................................................................... 52

4.4. Rezultati istraivanja ................................................................................................. 52

5. PREPORUKE PRIMJENE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA U PELARSTVU... 75

6. ZAKLJUAK................................................................................................................... 78

POPIS LITERATURE ............................................................................................................. 80

Knjige ............................................................................................................................... 80

Znanstveni i struni lanci ................................................................................................ 80

Web izvori ........................................................................................................................ 83

POPIS TABLICA ................................................................................................................. 84

POPIS ILUSTRACIJA ......................................................................................................... 85

CV-IVOTOPIS .................................................................................................................. 87

SAETAK............................................................................................................................ 88

PRILOG ............................................................................................................................... 89


5/102

1

1. UVOD

1.1. Predmet i cilj rada

Brzi napredak informacijsko-komunikacijske tehnologije, rasprostranjenost raunalnihmrea

i sve ira upotreba Interneta temelj su nove industrijske revolucije. imbenik stjecanja

konkurentskih prednosti u novoj, digitalnoj stvarnosti postaje elektronika trgovina i

elektroniko poslovanje. Poslovni modeli se nepovratno mijenjaju, Internet postaje sve

znaajniji marketinki medij a elektroniko poslovanje postaje sveprisutno. Ono obuhvaa

sve grane djelatnosti, stoga postaje neophodno u stjecanju i odravanju konkurentnosti u

suvremenom poslovanju. Elektroniko poslovanje predstavlja novi prostor i dimenziju u

trinom nadmetanju, laki i bri pristup klijentima te pregrt novih mogunosti.

Tema ovog diplomskog rada jest Primjena elektronikog poslovanja u pelarstvu. Svrha

teorijskog dijela rada jest prouavanje aktualne literature te analiza i sistematizacija podruja

i elemenata elektronikog poslovanja te suvremenih poslovnih modela u pelarstvu .

Empirijski dio rada, odnosno provedeno istraivanje omoguuje identifikaciju karakteristika

primjene elektronikog poslovanja u pelarstvu.

Osnovni ciljevi rada jesu:

upoznavanje sa osnovama elektronikog poslovanja, poslovnim i oglaivakim

modelima

ukazivanje na kretanje novih trendova poput poslovanja u pokretu, raunalstvo u

oblaku i socijalno poslovanje

istraivanje aktualnog pelarstva prema elektronikom poslovanju i istraivanje

Internet populacije prema elektronikom poslovanju te diskusija rezultata

istraivanja.

1.2. Izvori podataka i metoda prikupljanja

Ovaj rad se sastoji od teorijskog i empirijskog dijela pa su, s obzirom na to, koritenerazliite

metode i izvori za njegovo pisanje. Za teoretski dio rada koritene su najrelevantnije knjige i

lanci izpodrujaelektronikog i socijalnog poslovanja. Najei izvori podataka bile su:


6/102

2

- elektronske baze podataka kao to su: Science Direct, Hrak, Emerald, EBSCO Host,

- Internet trailice poput www.google.com, www.ask.com,

- znanstvene i strunedomae i strane publikacije.

Za empirijski dio rada, odnosno istraivanje primjene elektronikogposlovanja u pelarstvu i

istraivanje preferencija potroaapelinjih proizvoda na Internet kupovinu koriten je

anketni upitnik.

Uzorak istraivanja su inila 218pelara i 212 potroaapelinjih proizvoda a upitnik je

ispitanicima dostavljen u elektronikom obliku u Google Formi. Ispitanici su trebali dati

svoju procjenu na temelju svojih iskustava u kojoj mjeri su upoznati sa elektronikim

poslovanjem, koliku vanost pridaju takvoj vrsti poslovanja, odreena iskustva s takvom

vrstom poslovanja s gledita pelara. S gledita potroaa pelinjih proizvoda ispitanici su

trebali dati svoju procjenu u kojoj mjeri su upoznati s kupnjom preko Interneta, preferiraju li

takvu vrstu kupnje, koliko je za njih vano da pelari pruaju proizvode i djeluju na Internetu

i slino. Kako bi analiza dobivenih rezultata bila tovie znanstveno relevantna koritene su

metode deskriptivne i inferencijalne statistike.

1.3. Struktura i sadraj rada

Diplomski rad se sastoji od est osnovnih poglavlja koji su upotpunjeni popisom literature,

grafikona, slika, tablica, saetkom, ivotopisom autora te prilogom.

Uvodno, prvo poglavlje ukratko opisuje temu i ciljeve rada te izvore i metode prikupljanja

podataka.

Drugo poglavlje je orijentirano na elektroniko poslovanje i u njemu se iznose osnovna

obiljeja i mogunosti koje su postale dostupne razvojem, te sve veom ekspanzijom

Interneta i tehnologije. Opisuju se odabrani tipovi e-poslovanja i oglaivakih modela koji se

mogu primijeniti i u suvremenom poslovanjupelara.

Tree poglavlje je bazirano na nove trendove i modele u elektronikom poslovanju nove

generacije. Upoznat e se modeliposlovanja u pokretu i vane karakteristike kao to je


7/102

3

mobilnoplaanje i mobilnooglaavanje. Nove tehnologije poput raunalstva u oblaku i Web

2.0 te njihovi potencijali u e-poslovanju. Zatim prednosti koje nam donosi drutveni Web i

socijalno poslovanje.

U etvrtom poglavlju prikazani su prikupljeni podaci i rezultati empirijskog istraivanja o

primjeni elektronikogposlovanja u pelarstvu te je opisana metodologija, cilj, uzorak

istraivanja i detaljan pregled analize rezultata istraivanja.

Unutar petog poglavlja vrednuju se rezultati, izvode zakljuci na temelju njih te se predlau

smjernice zabudui razvoj elektronikog poslovanja upelarstvu.

Zavrno, esto poglavlje, predstavlja zakljuna razmatranja i daje saeti prikaz teorijskog i

empirijskog dijela rada.


8/102

4

2. ELEKTRONIKO POSLOVANJE

2.1. Obiljejaelektronikog poslovanja

Sredinom dvadesetih godina 20. stoljea u strunim i poslovnim krugovima sve se ee

poinje koristiti pojam elektroniko poslovanje (eng. Electronic Business, e-Business)

odnosno, skraeno, e-poslovanje. Elektroniko poslovanje je suvremeni oblik organizacije

poslovanja koji podrazumijeva intenzivnu primjenu informatikih i, posebice, internetskih

tehnologija u svim kljunim poslovnim funkcijama i procesima. tovie, moe se ustvrditi

kako elektroniko poslovanje predstavlja danas najsuvremeniji oblik organizacije poslovanja

kojemu tee sve tvrtke usmjerene osvajanju to boljih trinih pozicija i intenzivnom ulaganju

u razvojne poslovne aktivnosti.1

Elektroniko poslovanje ukljuuje razmjenu dobara i usluga izmeu kupaca, poslovnih

partnera i prodavatelja, uz sve te elemente treba takoer obratiti pozornost na operacije to se

obavljaju iza scene, unutar same tvrtke. Takve su operacije, primjerice, upravljanje

proizvodnjom, razvojem, cjelovitom korporacijskom infrastrukturom i proizvodima.2

Elektroniko poslovanje poveava brzinu i jednostavnost obavljanja poslovnih transakcija,to rezultira pojaanom konkurencijom na tritu. Tvrtke se moraju stalno prilagoavati

novim tehnologijama, razvijati i ukljuivati nove i bre sustave te zadovoljavati sve sloenije

potrebe potroaa iz itavog svijeta. Just-in-time koncept upravljanja proizvodnjom stavlja

naglasak na poboljanje lanca opskrbe s krajnjim ciljem eliminacije zaliha i skladitenja

proizvoda te meuskladitenja dijelova i poluproizvoda u proizvodnom lancu. To je sustav

upravljanja proizvodnjom koji zahtijeva visok stupanj kontrole proizvodnog procesa,

maksimalnu usklaenost aktivnosti u proizvodnom procesu te totalnu kontrolu kvaliteteproizvoda. Uvoenje takvog sustava u proizvodni sustav omoguuje izradu detaljnih planova

proizvodnje koji eliminiraju sva nepotrebna ekanja i zastoje, jer koncept nalae da se

1Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 257.

2

Bertels, A.: The Difference Between E-Business and e-Commerce2, Computer World., 30.10.2000., str.41.


9/102

5

operacije obavljaju upravo na vrijeme iz ega i proizlazi i njegov naziv. Konkurenti vie ne

mogu teiti meusobnom unitavanju, ve moraju suraivati da bi preivjeli.3

Na slici (slika 2.1.) vidimo predvianja u razliitim dijelovima svijeta gdje bi moglo doi do

poetka intenzivnog rasta i irenja elektronike trgovine kao vida elektronikog poslovanja.

Trokutii oznaavaju kada bi se mogle ukljuiti najrazvijenije zemlje i one koje zaostaju.

Prema predvianjima najprije e se razvitak elektronike trgovine dogoditi u Sjevernoj

Americi i Zapadnoj Europi, zatim u Aziji i zemljama Pacifika, dok su Latinska Amerika,

Istona Europa, Afrika i Bliski Istok posljednji4

Slika 2.1. Razvitak elektronike trgovine u svijetu

Izvor: Grbavac, V., imunovi D., Grladinovi T.: Place and Roll of Electronic Business inDevelopment of Croatian Agriculture, Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS), Vol.67., No. 2., Lipanj 2002., str. 73.

Tvrtke koje se usmjeravaju elektronikom poslovanju moraju shvatiti za njih moda ak izastraujuu, ali vrlo stvarnu injenicu: kupci ne moraju ulagati puno truda i dugo tragati za

3 Kolakovi M.: Novi poslovni modeli u virtualnoj ekonomiji i njihov utjecaj na promjene u transportnojlogistici i upravljanju lancem opskrbe, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.3., No.1., Prosinac2005., str. 201.4

Grbavac, V., imunovi D., Grladinovi T.: Place and Roll of Electronic Business in Development ofCroatian Agriculture, Agriculturae Conspectus Scientificus (ACS), Vol. 67., No. 2., Lipanj 2002., str. 73.
http://hrcak.srce.hr/acshttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1205http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1205http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1205http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=1205http://hrcak.srce.hr/acs


10/102

6

novim ponuaem onoga to im treba to je udaljeno tek nekoliko klikova miem.5 A

Internet sam po sebi ne daje nikakvu konkurentsku prednost.6

2.1.1. Nove perspektive i poslovni horizonti

Pokretanje i voenje elektronikog poslovanja, posebice onoga u ijim se okvirima moraju

obavljati mnogobrojne transakcije iziskuje nova tehnoloka, poslovna, marketinka i

menaderska znanja. Klijenti ele pristup proizvodima i uslugama 24 sata na dan, sedam dana

u tjednu, to se naziva principom 24x7. Tvrtke koje to omoguuju, tj. one to osiguravaju

najpouzdanije, najfunkcionalnije, korisniku najprilagoenije i najbre usluge imat e najvee

anse za uspjeh. Ljudi mogu plaati raune, izdavati naloge za plaanje i unovavati ekove,trgovati vrijednosnicama, uzimati potroake, stambene i ostale kredite, te online upravljati

svojom financijskom imovinom. Banke postupno prevode sve svoje poslove na on line nain

rada, jer postaje sasvim oigledno da Web, koji ne poznaje zemljopisna ogranienja,

predstavlja daleko uinkovitiji medij za obavljanje bankarskih transakcija od bilo kojeg

drugog.7

Novac u svojim tradicionalnim oblicima postupno e nestajati, a zamijenit e ga prikladnijioblici i tehnologije plaanja, kao to su tzv. pametne kartice (eng. Smart Cards), digitalni

novac (eng. Digital Cash) i usluge specijaliziranih financijskih servisa (eng. Payment

Gateway). Tradicionalne, fizike prodavaonice, one od opeke i buke, ve se sada

nadopunjuju elektronikim (virtualnim) prodajnim mjestima na Webu. Nema te tradicionalne

prodavaonice u kojoj bi se moglo istovremeno nuditi, recimo, 100.000 artikala, ali virtualnih

s takvom ponudom danas ima ve zavidan broj. Naime, ponuda putem elektronikog

prodajnog mjesta u kvantitativnom smislu nije ograniena praktiki niime. Uz to,

uspostavljaju se Web mjesta na kojima se predstavlja ponuda razliitih proizvoaa, odnosno

trgovaca, tako da kupci mogu na jednoj lokaciji ostvariti uvid u raznovrsne ponude i

usporeivati ih te razmjerno lako i brzo pronai onu koja im najvie odgovara.8

5Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 13-14

6Vrek, N., Brumec, J., Kermek, D.: Competitive advantage and e-business strategy, Journal of Information

and Organizational Sciences, Vol. 26., No. 1-2., Prosinac 2002., str. 132.7

Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 14.8 Ibid., str. 15.


11/102

7

Konano, Internet je omoguio nastajanje potpuno novih usluga. Najbolji primjer za to jest

usluga zakupa prostora na Internetu za potrebe postavljanja web stranica poduzea, koja se

kupuje i ostvaruje u cijelosti u elektronikom okruenju.9 Konvergacija raspoloivih

tehnologija prema Internetu i elektronikom poslovanju znatno poveava mogunosti

kombiniranja poslovnih modela i stvaranje novih hibridnih modela. Primjerice, konvergencija

mobilne telefonije prema Internetu stvara potpuno novo trite, zanimljive poslovne prilike i

poslovne modele mobilnog poslovanja.10

U uvjetima primjene koncepta elektronikog poslovanja tvrtke mogu poslovati uinkovito

bez ikakvih ili s minimalnim fizikim poslovnim prostorima, jer mnogi zaposlenici mogu

posao obavljati tzv. radom na daljinu (eng. Teleworking). Nisu vie rijetki primjeri tvrtki koje

integriraju sve oblike svojih poslovnih komunikacija putem telefona, telefaksa, zvuka,

elektronike pote, trenutne razmjene poruka, slikovnih i video sadraja te putem Weba.11

Vane su i mogunosti personalizacije ponude tvrtke. Radi se o tome da se sadraj Web

stranica s ponudom tvrtke moe i treba krojiti prema potrebama , eljama i preferencijama

klijenata, oslobaajui ih time nepotrebnog pregledavanja i optereivanja onim sadrajima za

koje nisu zainteresirani. To se ostvaruje na temelju podataka dobivenih izravno od klijenta,

primjerice putem online anketa ili drugih oblika izjanjavanja, ali i, to je jo uinkovitiji

pristup, praenjem njihovih aktivnosti pri posjeivanju Web mjesta tvrtke. Web analytics

predstavlja naprednu metodu procjene i analize marketinke strategije kroz ponaanje

korisnika na Webu. Praenjem Internet prometa, moe se puno saznati o potroakim

aktivnostima i preferencijama, koje mogu pomoi da tvrtkapovea svoju prodaju i zadovolji

potrebe kupca.12

9kare, V.: Internet as a new communication, retail and distribution channel for young consumers, Trite,

Vol. 18., No. 1-2., Prosinac 2006., str. 33.10Spremi, M.: Menadment i elektroniko poslovanje, , Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 154.11

Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 15.12

Kursan, I., Mihi, M.: Business Intelligence: The Role of the Internet in Marketing Research and Business

Decision-Making, Management: Journal of Contemporary Management Issues, Vol. 15., No. 1., Lipanj2010., str. 78.


12/102

8

Na temelju tako sustavno praenih podataka o aktivnostima klijenata stvara se tzv. klijentska

inteligencija (eng. Customer Intelligence) tvrtke. Zamka u koju se nikako ne bi smjelo upasti

jest neovlateno i prekomjerno zadiranje u sferu privatnosti klijenta.13

2.1.2. Webocentrine tvrtke

Elektroniko se poslovanje oslanja prvenstveno na World Wide Web14 servis, tako da Web

mjesto predstavlja kljunu, stoernu toku svake tvrtke koja eli prakticirati takav oblik

poslovanja. To su svojevrsna vrata putem kojih tvrtka komunicira sa svojim okruenjem

koje takoer podrava koncept elektronikog poslovanja ielektroniki realizira sve ili veinu

poslovnih transakcija. Usmjeravanjem i ostvarivanjem to je vie mogue poslovnih i ostalihtransakcija putem Weba tvrtka se iz klasine transformira u tzv. webocentrinu tvrtku.15

Internet e tvrtki posluiti za povezivanje sa subjektima koji takoer funkcioniraju na

elektroniki nain, putem njenog poslovnog Web mjesta. Odnos izmeu tvrtke i kupaca sve

vie se personalizira, a glavnina trinih komunikacija sainjena u obliku proizvoaevoga

i/ili prodavateljevoga monologa (diktata), transformira u partnerski dijalog izmeu kupaca i

prodavatelja. Tako najprije direktna pota i telefon, a potom i novi mediji kompjutori,modemi, fax ureaji, e-mail, Internet, online usluge, omoguavaju razvoj iznimno

pristupanoga i sofisticiranoga direktnog marketinga. Interakcije ostvarene putem Web

mjesta mogu se iskoristiti za sistematino prikupljanje podataka za stvaranje i proirenje

njene poslovne inteligencije, prvenstveno njene trine komponente.16

Neki od nedostataka komunikacije putem Interneta za poduzee jesu: korisnik kontrolira

iskustvo (korisnik mora poduzeti akciju); ne postoji imbenik iznenaenja (kao u sluaju

televizije ili radija); stupanj selektivnosti publike je nizak; velik broj Web stranica;

13Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 14-16.

14World Wide Web(skraenoWWW, W3, ili samo Web, naziv dolazi iz engleskog jezika a moe se prevesti

kao 'svjetska mrea'; u engleskom rije web ima znaenje razgranate i isprepletene mree poput pauine) jejedna od najkoritenijih usluga Interneta koja omoguava dohvaanje hipertekstualnih dokumenata. Dokumentimogu sadravati tekst, slike i multimedijalne sadraje a meusobno su povezani tzv. hiperlinkovima. 15


Zelenika, R., Pupovac D., Vulmirovi S.: Elektroniko poslovanje imbenik promjene marketinko-logistikeparadigme, Ekonomski pregled, Vol. 53., No. 3-4., Tavanj 2002., str. 295.
http://hr.wikipedia.org/wiki/Hiperteksthttp://hr.wikipedia.org/wiki/Hipertekst


13/102

9

demografska i psihografska obiljeja korisnika Interneta (koja nisu u skladu s obiljejima

ciljnih segmenata nekih poduzea.17

Nadalje, poslovno Web mjesto moe biti i kanal putem kojeg e tvrtka pruati razliite

dodatne usluge svojim postojeim i perspektivnim klijentima, a radi se o uslugama prije, za

vrijeme i nakon obavljanja konkretnog posla s klijentom. Tvrtka e putem Interneta

distribuirati i razliite dodatne informacije ija je svrha privui, animirati i zadrati klijente te

informirati internetsku javnost o injenicama i dogaajima koje tvrtka smatra relevantnima sa

stajalita voenja i unapreenja svojeg poslovanja.18

Webocentrinost tvrtke iziskuje primjenu nekih novih i modificiranih naina upravljanja

poslovanjem. Najznaajnije upravljake aktivnosti koje doivljavaju velike promjene su

sljedee19:

razvoj proizvoda

potpora logistikom lancu i lancu vrijednosti

upravljanje ljudskim resursima

obrazovanje i uvjebavanje za rad

upravljanje proizvodnjom

raunovodstvo

financijsko planiranje.

Aktivnosti razvoja proizvoda modificiraju se utoliko to su webocentrinoj tvrtki, putem

Interneta, razmjerno brzo i lako dostupne informacije koje joj omoguuju stvaranje dobrog

uvida u nova tehnoloka postignua, aktivnosti konkurencije i promjene u trinoj potranji

kao i pregleda nad njima.20

17Mller, J.: Managing information tecnology in modern companies and croatian business practices of

information technology usage, Ekonomski pregled, Vol. 52., No. 5-6., Lipanj 2001., str. 589.18

Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 45-46.19

Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 265.20 Panian Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 265.


14/102

10

Umreavanjem putem Interneta i ekstraneta21 tvrtka e moi stvarati optimalne logistike

lance te na taj nain izbjegavati prazne hodove i sniavati trokove logistikih procesa, dok

e formiranjem odgovarajuih lanaca i mrea vrijednosti uz minimalne trokove ostvariti

maksimalne uinke. Takav pristup procesu kupoprodaje potvruju i rijei kreatora Amazona,

Jeffa Bezosa. Pred nama je kratko razdoblje rada s materijalnim resursima, a dugo razdoblje

tehnologije. U prilog takve konstatacije ide i injenica da tehnologija iz godine u godinu

postaje sve jeftinija, a materijalni resursi sve skuplji.22

Upravljanje ljudskim resursima doivljava promjene u webocentrinoj tvrtki prije svega zbog

toga to se teite radnih i poslovnih aktivnosti seli s fizike lokacije tvrtke na lokacije njenih

zaposlenika koji svoje poslove i zadatke u sve veoj mjeri obavljaju daljinski. Rezultati su

takvih promjena izmijenjeni naini motivacije radnika, kontrole nad njihovim uincima,

usavravanja i uvjebavanja za rad, te nagraivanja za izvrni rad. Budui da su u uvjetima

rada na daljinu vidljivi uglavnom samo rezultati rada, a ne i sve aktivnosti i okolnosti koje su

do njih dovele, rezultati rada e biti egzaktnije mjerljivi pa e i nagraivanje za ostvarene

radne uinke moibiti primjerenije i pravednije.23

Usavravanje i uvjebavanje (trening) u sve se veoj mjeri ostvaruje primjenom koncepta

uenja na daljinu, ime se otklanja potreba strogog razgraniavanja vremena posveenog

usavravanju i uvjebavanju od vremena namijenjenog izvravanju neposrednog rada.24

2.2. Tipovi E-poslovanja

Koncept elektronikog poslovanja primjenjiv je, praktiki, u svim poslovnim djelatnostima.

No, ima djelatnosti u kojima polue vei uspjeh negoli u drugima. One u kojima je do sada

prikupljeno najvie pozitivnihiskustava svakako su sljedee25:

21Ekstranet omoguuje usklaivanje i djeljenje informacija s poslovnim partnerima tvrtke, kao to su

dobavljai i razliiti posrednici, te suradnike tvrtke. 22 Zelenika, R., Pupovac D., Vulmirovi S.: Elektroniko poslovanje imbenik promjene marketinko-logistike paradigme, Ekonomski pregled, Vol. 53., No. 3-4., Tavanj 2002., str. 296.23

Panian Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 265.24


Jakovi B.: Utjecaj elektronikog poslovanja na poslovni rezultat poduzea , Doktorski rad, Ekonomskifakultet, Zagreb, 2012., str. 44.


15/102

11

prodaja vlastitih dobara i usluga (e-Sales)

elektronika nabava proizvoda i usluga (e-Procuement)

elektroniko trgovanje (e-Commerce)

elektroniki marketing (e-Marketing) elektronika zabava i rekreacija (e-Entertainment, e-Recreation)

elektroniko bankarstvo i online financijske transakcije (e-Banking, e-Payment)

elektroniko izdavatvo i nakladnitvo (e-Publishing).

Najpopularnija aktivnost u sklopu cjelokupnog koncepta elektronikog poslovanja jest online

kupovanje jer se najvei broj korisnika Interneta javlja u ulozi kupca proizvoda odnosno

usluga.

26

Informatizacija je ope i kompletan proces provedbe i koritenja informacijske tehnologije u

svrhu e-poslovanja. Najvanija podruja informatizacije su: jedinstvena baza podataka,

skladita podataka, sustavi za upravljanje dokumentima, upravljanje tijekom rada sustava i,

konano, e-poslovanje.27

2.2.1. Prodaja vlastitih dobara i usluga

Ideja je, zapravo, krajnje jednostavna: iskoristiti vano i privlano svojstvo Interneta da svaki

njegov korisnik moe po volji, bilo kada i s bilo koje lokacije, stupiti u kontakt s bilo kojim

drugim korisnikom, ako oba u tome vide neki svoj interes ili potrebu. Tvrtke ili, preciznije,

ljudi u njima koji su imali neto za ponuditi na prodaju shvatili su da je vano informaciju o

tome plasirati putem Interneta, jer e ona tada biti dostupna izuzetno velikom broju

potencijalnih potroaa, odnosno kupaca diljem itavog svijeta.28

U zadnjem desetljeu stalno je u porastu trend kupnje na Internetu i to za 20% godinje. U

Europi ve 70% kuanstava redovito koristi Internet a mnoga od njih i po nekoliko sati

26 Jakovi B.: Utjecaj elektronikog poslovanja na poslovni rezultat poduzea , Doktorski rad, Ekonomskifakultet, Zagreb, 2012., str. 44.27

Groznik, A., Vii, D.: E-government: the role of business renovation and informatisation, Management:

Journal of Contemporary Management Issues, Vol. 11., No. 1., Lipanj 2006., str. 103.28Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 276.


16/102

12

dnevno. Koritenje Interneta raste pet puta bre nego televizija i deset puta bre od radija.

Koritenje Interneta uskoro e nadmaiti gledanje tv-a.29

Stoga je danas puno tee postii i zadrati konkurentnost nego ikad prije. Razlog tome je

stalno poveanje razine trinog natjecanja, to je rezultat nekoliko meusobno povezanih

imbenika30:

Mo kupaca Internet je donio mo kupcima, trokovi za pronalaenje boljih

poslovnih ponuda su vrlo niske a borba za privlaenje novih i zadravanje starih

klijenata nikada nije bila tako otra.

Manje prepreka za ulazak na trite Globalna komunikacija omoguava jednostavnu

promociju novih poslovnih koncepata i prijedlozima pomae u pronalaenju naina za

ulaganja kapitala i ulazak na trite.

Ubrzani razvoj tehnologije Brzo i kontinuirano inoviranje pridonosi brzom

zastarijevanju cijele generacije proizvoda. Trite je zasieno sa razliitim novim i

naprednim proizvodima i uslugama koje se planiraju zamijeniti novim u roku od

nekoliko mjeseci. ivotni ciklus se trajno skrauje. Svako radno mjesto je ugroeno

novim rjeenjima, koji imaju tendenciju ulaska i osvajanja trita sa superiornijim

znaajkama.

Ekstremni proizvodni kapacitetiTrenutno instalirani proizvodni kapaciteti nadilaze

potrebe potroakog drutva. Stoga se velikinapori ulau kako bi se poveala njihova

iskoristivost u tom kratkom trinom ivotnom ciklusu odreenog proizvoda.

DeregulacijaDeregulacija bivih dravnih monopola (energetika, telekomunikacije,

itd.) iri nova podruja za intenzivniju konkurentnost. Ovaj proces otvara nove trine

nie sa znaajnim utjecajem na cijelu industriju.

Globalizacija Osnovna karakteristika globalizacije je brisanje geografskih

ogranienja trinom funkcioniranju, to dovodi do pojave globalnog trita,

29Quarantotto, S., Peri, M.: Velemajstorske tajne zarade zabave i marketinga na internetu , Vlastita

naklada, Zagreb, 2013., str. 28.30

Vrek, N., Brumec, J., Kermek, D.: Competitive advantage and e-business strategy, Journal ofInformation and Organizational Sciences, Vol. 26., No. 1-2., Prosinac 2002., str. 125.


17/102

13

globalnih proizvoda i globalne potroake kulture.31 Ona je pogodna za velike

korporacije s vikom investicijskog kapitala, i to znaajno remeti uspostavljanju

lokalnih trinih odnosa te natjecanju daje novu, agresivniju, dimenziju.

Predmetom prodaje putem Interneta mogu biti:

nematerijalna dobra

materijalna dobra

usluge.

Sva tri oblika online prodajnih aktivnosti imaju nekih slinosti i dodirnih toaka. Primjerice,

svaka se prodaja obavlja putem vlastitog Web mjesta. Svaka prodaja mora biti popraena

odgovarajuim marketinkim aktivnostima, tako da se gotovo usporedno s idejom online

prodaje razvija i ideja online (direktnog) marketinga. Online marketing u kojemu osoba moe

poveati i razvijati svoje potrebe putem raunala i modema koristei raznolike informacijske

usluge, neprijeporno je marketing za 21. stoljee. Dva su osnovna tipa online kanala:

komercijalni online kanali i Internet. Online marketing predvia koristi istodobno i za

potencijalne kupce (zadovoljstvo, informacije, minimalne mogunosti konflikata ) i za

dobavljae (brza prilagodba trinim uvjetima, minimalni trokovi, izgradnja novih i

uvrivanje postojeih veza, proirivanje trita). Dobavljai (prodavatelji, strunjaci za

marketing) mogu voditi online marketing na etiri naina: kreiranjem elektronikih prodajnih

mjesta, participiranjem u forumima, elektronikim skupinama za tematske novosti i diskusije

i oglasnim mjestima razmjenjujui oglase online, te koritenjem email usluga.32

Internet nudi mogunost smanjenja trokova zato to se velik broj procesa moe

automatizirati primjerice, koliki troak utedi poduzee kada proda knjigu putem Interneta

nema prodajnog osoblja, sve informacije evidentira klijent poduzee treba jedino

osigurati dostavu. Internet olakava prilagodbu vaih proizvoda klijentima, a koritenjem

Web stranice moete prodavati u inozemstvu, a da ne trebate zastupnika itd. Informacije o

31 Kolakovi M.: Novi poslovni modeli u virtualnoj ekonomiji i njihov utjecaj na promjene u transportnojlogistici i upravljanju lancem opskrbe, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.3., No.1., Prosinac2005., str. 198.32



18/102

14

predmetu prodaje razdvajaju od predmeta prodaje, tako da se, zapravo, prodaju informacije, a

predmet prodaje se tek distribuira, odnosno na odgovarajui nain isporuuje kupcu.33

No, svaki od navedenih oblika online prodaje ima i nekih svojih specifinosti, ovisno o

karakteristikama predmeta prodaje. Tako se, primjerice, u sluaju prodaje materijalnih dobara

informacije o predmetu i uvjetima prodaje razmjenjuju u digitalnom obliku, a sve

kupoprodajne transakcije obavljaju elektroniki. Samo se distribucija odnosno isporuka robe

obavlja na tradicionalan, fiziki nain. U sluaju prodaje tvrdih dobara, uskim grlom i

uzorkom problema nerijetko se pokazuje upravo ono to se mora obaviti fiziki , a to je

distribucija dobara, tj. njihova dostava ili isporuka kupcima.34

2.2.2. Elektroniko trgovanje

Web stranice prodavaa vlastitih dobara ili usluga po svojim su elementima i

funkcionalnostima, a moda i po dizajnu sline, ali funkcije online trgovaca, pa onda i

trgovakog Web mjesta daleko su brojnije.Prodava vlastitih dobara ili usluga se preteito

koncentrira na proizvodnju dobara ili pruanje usluga, dok mu je Web mjesto samo put ili

kanal kojim stie do potroaa. Elektroniki trgovac (kao, uostalom i onaj tradicionalni)uglavnom nita ne proizvodi sam, ve nudi potroaima ono to su proizveli ili to kao uslugu

nude drugi. Zato e njegovo Web mjesto, u pravilu, biti obino daleko vie usmjereno tritu

potroaima i, posebice, konkurenciji podravajui i ostvarujui suptilnije i ozbiljnije

marketinke aktivnosti.35

Elektronika trgovina je oblik organizacije poslovanja, koji podrazumijeva intenzivnu

primjenu informatike i posebice internetske tehnologije. Zbog fleksibilnosti, relativno niskih

trokova i standardizacije internetskih tehnologija, Internet postaje jeftin i lako dostupan

nain obavljanja posla ak i najmanjim poduzeima.36Prihvaanje internetskih tehnologija i

33Ministarstvo poduzetnitva i obrta: E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika, Zagreb,

2012., str. 21.34


Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 280.36

eri, V.: Internet economy and electronic commerce, Journal of Information and OrganizationalSciences, Vol. 24., No. 2., Prosinac 2000., str. 151.


19/102

15

uvoenje elektronike trgovine predstavlja jeftin nain poslovanja koji omoguuje malim i

srednjim poduzeima natjecanje s multinacionalnim kompanijama na globalnom tritu.37

Elektroniki trgovci, u pravilu nude na prodaju robu i usluge iz veeg broja izvora, nerijetko

konkurentskih pa e njihovi odnosi sa dobavljaima biti bitno drugaiji negoli su odnosi

prodavaa dobara i usluga koje je sam proizveo s njegovim dobavljaima. Putem svojeg Web

mjesta elektroniki e se trgovac obino online povezati sa svojim dobavljaima a

informacije, koje od njih dobiva, nerijetko marketinki doraene ili preraene, plasirati na

trite potencijalnim kupcima. Online trgovac je posrednik izmeu izvornog proizvoaa i

krajnjeg kupca pa je njegovo mjesto negdje u sredini lanca vrijednosti kojega najee sam i

formira. Isto tako, elektroniki trgovac stvara elektroniko trite pa je njegova briga u

velikoj mjeri usmjerena odravanju i podrci takvog trita, to nikako nije u tolikoj mjeri

sluaj s prodavaem vlastitih proizvoda ili usluga.38

Osim toga, putem elektronike trgovine postoje izvrsni izgledi za postizanje konkurentnosti

povoljnijim cijenama poljoprivrednih proizvoda i standardima koje stvaraju trine

mogunosti u poljoprivrednoj industriji.39

2.2.3. Online financijske transakcije

Danas bankarski sustav, koji svoju globalizaciju i razvoj u devedesetim godinama prologa

stoljea zahvaljuje prije svega raunalnoj i telekomunikacijskoj tehnologiji, te spada u

skupinu uslunih djelatnosti s najveom stopom rasta i razvoja.40

Offline bankarske usluge poinju ustupati mjesto online uslugama, to klijentima omoguuje

da dio poslova obavljaju sami, u interakciji sa tehnologijom koju im banka stavlja na

raspolaganje. Kada su ve online usluge postale dominantan oblik odnosa izmeu banke i

37 Bezi, H., Gaparini A., Bagari L.: Elektronika trgovina u malim i srednjim poduzeima Republike

Hrvatske, Ekonomski vjesnik, No. 2.,Prosinac 2009., str 268.38Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 56-57.39

Wen, W.: A knowledge-based intelligent electronic commerce system for selling agricultural products,Computers and Electronics in Agriculture, Vol. 57., No. 1., Svibanj 2007., str. 34.40



20/102

16

njenih komitenta dolazi do spoznaje kako unificirane, jednobrazne usluge svim klijentima,

bez obzira na njihove specifine elje, potrebe, zahtjeve i mogunosti zapravo, u konanici,

nisu upravo ono to klijenti ele. Oni se moraju prilagoavati nametnutoj tehnologiji, to je

ponekad teko izvedivo, a esto djeluje frustrirajue jer od klijenta iziskuje uenje kojemu on

ne vidi pravi smisao i stvara mu osjeaj nepotrebnog gubljenja vremena. Zato menadment

naprednih banaka uvia potrebu prilagoavanja svojih usluga potrebama, eljama i

preferencijama svakog pojedinanog klijenta. Poinju se nuditi personalizirane usluge.41

Tako se ve poelo govoriti i o neemu to teoretiari bankarskih trendova ve nazivaju Bank

2.0. Poveznica s webom 2.0 i vie je nego oita, a jedna od glavnih teza je kako suvremeno

bankarsko poslovanje rapidno ubrzava pod naletom novih tehnologija pri emu je Internet

samo poetak i osnova tog ubrzanja, a dodatni zamah daju platforme i servisi . Razvitkom

primjene Interneta razvijaju se ideje o stvaranju virtualnih banaka, dakle onih koje ne postoje

kao fizike tvorevine, ve iskljuivo kao Web mjesta kojima se klijenti obraaju.

Virtualizacija unosi korjenite promjene u metodologiju i operativu poslovanja banaka, ali

stvara brojne poveane rizike, od nepovjerenja klijenata do rizika od prijevara i pljake.42

Internet je svijet za sebe koji polako razvija sve institucije i alate koje imaju svaka drava i

gospodarstvo. Kako raste taj virtualni svijet, tako rastu i instrumenti koji se paralelno s njim

razvijaju. Najbolji primjer koji pokazuje sve veu mo mree jest veliki uspon internetske

valute koja si je postavila cilj da uskoro postane globalni novac. Tako, na primjer, aktualni

virtualni novac Bitcoin nije vezan ni uz jednu dravu ili sredinju banku, kao vrijednost

nastaje u raunalima, na internetu.43 BTC je drukiji od kreditne kartice ili Paypala.

Pohranjen je na raunalu kupca sve dok ga on ne potroi na mrei, a transakcije je

nemogue pratiti. Ono to tu valutu ini drugaijom od koritenja elektronikog novca na

kreditnim karticama ili Paypalu injenica je da raun s bitcoinima ne moe biti zamrznut, onine mogu biti oporezivani niti se pomou njih moe pratiti bilo kakva transakcija. Umjesto

sredinje institucije koja bi nadzirala proces, uzimala proviziju ili ostvarivala dobit na

41Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 287.42

Kunac J.: New models of communication with bank customers, Informatologia, Vol.44., No.4., Prosinac2011. str. 344.43

Poslovni.hr, http://www.poslovni.hr/trzista/vlasnici-bitcoina-ponudit-ce-virtualni-novac-na-burzi-246075Pristupano: 15.09.2013.
http://www.poslovni.hr/trzista/vlasnici-bitcoina-ponudit-ce-virtualni-novac-na-burzi-246075http://www.poslovni.hr/trzista/vlasnici-bitcoina-ponudit-ce-virtualni-novac-na-burzi-246075


21/102

17

pekulativnim radnjama, razmjenu valute nadgleda softver koji algoritmima osigurava broj

kovanica i njihovo troenje.44

Snana ekspanzija pokretnih (mobilnih) tehnologija i ureaja poetkom 21. stoljea nije

zaobila ni bankarstvo. Klijenti koji zbog procesa ope globalizacije postaju sve pokretljiviji

u radu i privatnom ivotu, iziskuju od banaka i ostalih financijskih organizacija pruanje

pokretnih usluga koje im poveavaju komfor i tede vrijeme. Za poslovanje banaka

zasnovano na primjeni novih tehnologija koristi se skupni naziv elektroniko bankarstvo

(eng. Electronic Banking, e- Banking). Tradicionalno se bankarstvo isprva transformira u

daljinsko, ovo pak u izravno (direktno), da bi potom poelo poprimati oblik virtualnog, a u

najnovije vrijeme i pokretnog bankarstva.45

S pojavom direktnog (izravnog) bankarstva, komitentima se omoguuje da sami izvravaju

mnoge od poslova koje su za njih i u njihovo ime do tada obavljale banke. Banka djeluje kao

pozadinskiservis, kojega komitet praktiki ne vidi. Iz tih se razloga direktno bankarstvo

gdjekad naziva i samoposlunim bankarstvom. Klijenti i dalje koriste izravnu modemsku

vezu prema raunalu banke i poseban softver implementiran u njihovo raunalo.46

Virtualno bankarstvo podrazumijeva primjenu Interneta i weba za obavljanje financijskih

transakcija. Korisnici pristupaju Web mjestu banke kao i svakom drugom Web odreditu i

nisu im potrebni nikakvi posebni programi, kao to je to bio sluaj u daljinskom i direktnom

bankarstvu. Uz postojee banke, koje Internet koriste kao dodatni kanal za pruanje usluga

klijentima, javljaju se i iste internetske banke, koje ne postoje u fizikom obliku. Upravo

zbog takvih banaka, koje su zapravo samo prividne, ovaj se oblik bankarstva naziva

virtualnim.47

Pokretno (mobilno) bankarstvo ulazi u iru primjenu u prvom desetljeu 21. Stoljea.

Umjesto putem fiksnih (inih) komunikacijskih veza, korisnicima se pruaju mogunosti

beinog pristupa Internetu, o onda i Web mjestu banke. Isprva se u tu svrhu koriste samo

44 Vecernji.hr, http://www.vecernji.hr/vijesti/virtualni-novac-bitcoin-je-valuta-buducnosti-clanak-534901Pristupano: 15.09.201345


Paniam, . et al.: Informatika u poslovanju, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2007., str. 288.47 Ibid., str. 288.
http://www.vecernji.hr/vijesti/virtualni-novac-bitcoin-je-valuta-buducnosti-clanak-534901http://www.vecernji.hr/vijesti/virtualni-novac-bitcoin-je-valuta-buducnosti-clanak-534901


22/102

18

mobilni telefoni koji, dakako, poveavaju komfor i pokretljivost korisnika pri obavljanju

financijskih transakcija.48

Vana posljedica rasta primjene interneta jest da raste i razina oekivanja klijenata.

Informacijske tehnologije transformiraju se u tehnologije odnosa koje informacije pretvaraju

u akcije. Jednostavne, standardizirane usluge prenose se na alternativne kanale distribucije

ime se sniavaju trokovi poslovanja banke, a poslovnice ostaju mjesta za poslove vee

vrijednosti, savjetovanja i vee personalizacije odnosa s klijentima.49

2.3. Oglaivaki modeli E-poslovanja prve generacije

Oglaivaki model moe se shvatiti kao svojevrsni elektroniki poster, elektroniki

promidbeni letak ili elektronika reklamna broura. Informacije prikazane na Web

mjestu kreiranom prema tom modelu usmjerene su odreenoj ciljanoj skupini klijenata i ne

moraju nuno biti potpuno nepristrane jer je njihov prvenstveni cilj privlaenje posjetitelja na

Web mjesto, a ne objektivno informiranje potroaa kakvo bi iziskivalo navoenje svih

prednosti predmeta oglaavanja.50

Prije dvadesetak godina marketing je bio poput jednosmjerne ulice. Nije postojala mogunost

povratne informacije, odnosno ona nikoga nije ni zanimala. Tvrtka bi zapoela s

proizvodnjom neega to je smatrala da bi se moglo prodavati, a nakon toga osmiljavala je

naine kako to prodati. Obino se taj proces odvijao oglaavanjem: u novinama, na televiziji,

na dambo plakatima, promocijama, itd. Tada jedini nain masovnog informiranja

funkcionirao je sve do pojave Interneta. O kampanjama na Internetu ljudi mogu dati svoje

osvrte i miljenja. Osim dobre strane interaktivnosti, s vremenom je dolo do osvjeivanja i

negativnih strana. Ukoliko se javnost moe izraziti o pojedinoj kampanji, moe i javno davati

pritube, traiti rjeenja i postavljati pitanja. Tome se doskoilo na nain da su se kreirali

forumi pod nadlenou moderatora vezani za korporativne stranice tvrtke. Loe su se kritike

brisale, a dobri komentari bili bi postavljeni na same stranice tvrtke, na neko uoljivije

48Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 60-63.

49Kunac J.: New models of communication with bank customers, Informatologia, Vol.44., No.4., Prosinac

2011. str. 344.50Panian, .: Odnosi s klijentima u E-poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2003., str. 65.


23/102

19

mjesto. Ta uvjetovana sloboda svakako nije ona koju je javnost eljela, pa su se ljudi poeli

meusobno informirati na specijaliziranim forumima ili blogovima. Tvrtke su sa strahom

shvatile da one i njihovi proizvodi moraju biti podjednako dobri kao i njihove promidbene

poruke i spotovi, upravo radi bre komunikacije i povezivanja ljudi, ili e javnost saznati za

njihove manjkavosti.51

Promidba, kao i svaka druga djelatnost, moe biti dobra i loa, ovisno kako se i u koju svrhu

rabi. Moe informirati i dezinformirati, usmjeravati ili zavaravati. Model oglaavanja na

Webu ili oglaivaki model elektronikog poslovanja proirenje je tradicionalnog modela

medijskog oglaavanja odnosno distribucije oglasnih poruka. Distributer oglasnihporuka, a u

okruenju elektronikog poslovanja to je odreeno Web mjesto, prua korisnicima sadraj i

usluge, poput elektronike pote, foruma, trenutne razmjene poruka ili anketa, a u

kombinaciji s oglaivakim porukama u obliku Web oglasa - tzv. Bannera. Takve su usluge

nerijetko, ali ne i uvijek, besplatne.52

Web oglasnicibannerimogu biti glavni ili ak jedini izvor prihoda vlasnika oglaivakog

Web mjesta. Sam vlasnik moe biti kreator ili pak samo distributer sadraja koje je kreirao

netko drugi. U naelu, model moe dobro funkcionirati samo onda kada je njegov

posjetiteljski promet, broj pristupa Web mjestu, velik ili su sadraji to se nude vrlo usko

specijalizirani.53

Suvremene statistike ukazuju na to da emo do svoje 66 godine vidjeti u prosjeku 2 milijuna

oglasa. Zanimljiv je podatak i taj da su se 1965. godine ljudi sjeali 34% vienih oglasa, dok

je 1990. taj broj pao na dramatinih 8%, za razliku od 2007. godine kada pamtimo samo

2.21% oglasa koje vidimo. Razlog je tome medijski um koji nastaje zbog prezasienosti u

medijskom kanalu.54

51Novotny, D.: The penetration of new internet technologies as the engine of economic growth in private and

public sector in Croatia, Ekonomski pregled, Vol. 57., No. 5-6., Srpanj 2006., str. 364-380.52

Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol.67., No. 3., Rujan 2012., str. 388.53

Panian Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 92.54Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 176.


24/102

20

2.3.1. Elektroniki oglasnici

Internet donosi niz novih mogunosti promidbe koje se zahvaljujui njezinome svojstvu

interaktivnosti neprekidno otkrivaju. Na Internetu ovjek nije samo pasivan promatra kao u

drugim medijima, tj. tek objekt promidbenih tehnika, on je aktivan traga, surfer za

informacijama. Na Internetu svatko moe postavljati informacije, otvarati stranice,

sudjelovati u raspravama... ovjek nije samo konzument informacija on je i njihov

stvaratelj.55

Suvremena poduzea danas sve vie svoju fiziku nazonost zamjenjuju virtualnom, to im

pomae pri svladavanju prepreka kao to su geografska udaljenost i vremenske zone.

Virtualizacija poslovanja javlja se kao rezultat upotrebe novih znanja te informacijske i

komunikacijske tehnologije. Virtualizacija je postala univerzalni model koji suvremenim

poduzeima i poduzetnicima omoguuje poveanje obujma poslovanja te efikasnosti i

profitabilnosti. Prihvaanje i implementacija naela koje donosi virtualizacija, nalae

rekonfiguraciju lanca stvaranja vrijednosti unutar poduzea te specijalizaciju na strateke

konkurentske prednosti. Virtualzacija prua mogunost disperzije poslovnih aktivnosti izvan

granica poduzea na lokacije gdje za te aktivnosti postoje najbolji uvjeti.56

Elektroniki oglasnici, unato tome to djeluju u internetskom, dakle, virtualnom okruenju,

od svih modela vjerojatno najmanje koriste mogunosti to ih pruaju global izacija, opa

dostupnost Interneta i virtualizacija. Njih uglavnom pokreu, vode i odravaju lokalni

pruatelji usluga i sadraja, ije su pretenzije, uglavnom lokalnog karaktera. Cijena po kojoj

se roba i usluge ovdje nude je opcionalan element ponude, to znai da moe, ali ne mora biti

navedena u tekstu oglasa, ba kao to je to sluaj u tradicionalnim malim oglasima. To je

takoer specifinost zbog koje se elektroniki oglasnici mogu smatrati bitno drugaijim odveine ostalih modela elektronikog poslovanja.57

55Chang, H. H., Chen, S., W.: Consumer perception of interface quality, security, and loyalty in electronic

commerce, Information & Management, Vol. 46., No. 7., Listopad 2009., str. 415.56

Kolakovi M.: Novi poslovni modeli u virtualnoj ekonomiji i njihov utjecaj na promjene u transportnojlogistici i upravljanju lancem opskrbe, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.3., No.1., Prosinac

2005., str. 198.57Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 90.


25/102

21

Vlasnici elektronikih oglasnika uglavnom naplauju njihovo objavljivanje, bez obzira na to

hoe li to ili nee kasnije rezultirati nekom kupoprodajnom transakcijom.58

2.3.2. Generalizirani portali

Mnogi raniji isti internetski direktoriji (primjerice, Yahoo!), trailice (primjeric, Google,

Excite, Ask.com) i pruatelji sadraja (primjerice, America Online, odnosno AOL)

transformiraju se u tom smjeru. Generalizirani portali ostvaruju izuzetno visok (ili gust)

posjetiteljski prometnerijetko se broji milijunima posjetitelja na dankojega potie obilata

ponuda izvornih i raznolikih informacijskih sadraja i usluga. Osnovni prihod generaliziranih

portala je promocija, odnosno prodaja oglasnog Web prostora, ali i partnerski ugovori s

elektronikim prodavaonicama, distributerima i svim ostalim modelima poslovanja ije

poveznice zauzimaju istaknuta mjesta na portalu.59 Visok posjetiteljski promet ini

oglaavanje profitabilnim i omoguuje daljnju diverzifikaciju nuenih usluga (aukcije,

savjetovanja, prodaja dobara i/ili usluga, razliiti zabavni i umjetniki spektakli, konferencije,

online rasprave i izvjetavanja, itd.). Natjecanje u privlaenju posjetitelja i posljedinog

posjetiteljskog prometa dovodi do razvijanja koncepta pakiranja besplatnog sadraja i usluga,

kao to su prognoze vremena, burzovne informacije, elektronika pota, trenutna razmjenaporuka, novosti, dostavne liste, zabavni sadraji, kvizovi i mnogi drugi.60

Generalizirane portale mogu osnivati i voditi privatne i javne kompanije ali i organi dravne

uprave. Veina ih primjenjuje strategiju brzog objavljivanja najnovijih vijesti kao adut za

privlaenje posjetitelja, a onda i oglaivaa. Gotovo sve dnevne novine imaju svoju

internetsku inaicu u formi generaliziranog portala, a nije mali broj ni onih koji nemaju

svojeg papirnatog brata.61

58Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 90.

59Spremi, M.: Menadment i elektroniko poslovanje, , Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 175.

60

Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 93.61 Ibid., st. 93-94.


26/102

22

2.3.3. Specijalizirani portali

Ovdje je volumen posjetiteljskog prometa manje vaan od injenice da oni imaju namjeru

privui strogo ciljane skupine korisnika razliitih interesa. Tipino, specijalizirane portale na

svjetskoj razini posjeuju samo deseci ili moda stotine tisua korisnika mjeseno.62

Zbog takvih karakteristika, specijalizirani portali obino ugouju paljivo selektirane,

ciljane marketinke informacije, skrojene primjereno specifinim interesima posjetitelja.

Budui da je publika, koju privlae ovakvi portali, na neki nain ekskluzivna, dakle,

izvanprosjena, oglaivai su voljni platiti visoku cijenu kako bi im se omoguio prodor do

takvih posebnih posjetitelja. Portali ovoga tipa mogu biti specijalizirani za ponudu bilo

koje vrste informacijskih sadraja i usluga, primjerice, sportskih informacija, financijskih

usluga, informacija o hrani i piu, informacija o ureenju stanova i kua, zdravstvenih usluga,

erotskih, pa i pornografskih sadraja, obrazovanih usluga, zabavnih i umjetnikih sadraja,

itd.63

2.3.4. Suradniki modeli

Za razliku od generaliziranih portala, koji iziskuju stvaranje velikog posjetiteljskog prometa,

suradniki ili afilijacijski modeli elektronikog poslovanja omoguuju kupovanje roba ili

usluga od tvrtke koja ih implementira bez obzira na to kakve navike klijenata pri koritenju

Interneta bile, odnosno neovisno o tome koja Web mjesta esto posjeuju i s koje pozicije

kreu u surfanje Internetom. Model to uspijeva postii nuenjem odgovarajuih

financijskih poticaja lanovima suradnike zajednice u obliku postotka od prihoda.64

Suradnici u zajednici izravno preusmjeravaju zahtjeve klijenata prema izvornom trgovcu.

To je model tipa plaanja po usluzi, jer, ako suradnici iz zajednice i ne ostvare nikakvu

prodaju, izvorni prodavatelj nee imati nikakvih trokova, ali ni suradnici nee imati

zarade.65

62Spremi, M.: Menadment i elektroniko poslovanje, , Narodne novine, Zagreb, 2004., str. 177.

63Panian, .: Odnosi s klijentima u E-poslovanju, Sinergija, Zagreb, 2003., str. 69.

64

Stolpman, M. Online-Marketingmix, 2. Nacjdruck. Galileo Press GmbH, Bonn, 2000., str. 23.65Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 105.


27/102


28/102

24

3. NOVE GENERACIJE ELEKTRONIKOG POSLOVANJA

Razdoblje medija u svojem dananjem obliku svojstveno je svekoliko zasienje

tradicionalnim medijskim porukama, rastue nepovjerenje u masovne medije te sve vea

uporaba sredstava osobne komunikacije svojevrstan povratak usmenoj predaji (uvelike

olakanoj ubrzanim razvitkom digitaliziranih elektronikih sredstava osobne komunikacije).

Iako razdoblje medija traje, nove tehnike komunikacije ukazuju na poetak novog digitalnog

ili interaktivnog razdoblja. Novo razdoblje u sebi objedinjuje svojstva svih dosadanjih

razdoblja (i doba usmene predaje i doba medija) te ih nadograuje novim sredstvima osobne

komunikacije (ponajprije Internetom). 67

3.1. Poslovanje u pokretu

Poetkom 21. stoljea mnogi su strunjaci skloni nazivati erom pokretnih (mobilnih)

tehnologija. Razvoj ovih tehnologija zapoeo je s pokretnom telefonijom, da bi se kasnije

proirio na mnoga druga podruja, izmeu ostalog i na poslovanje. Skovana su i dva nova

termina kojima se oznauje primjena mobilnih tehnologija u elektronikom poslovanju

poslovanje u pokretu ili mobilno elektroniko poslovanje (m-poslovanje) te m-trgovina (eng.

m-commerce).68

Mobilna tehnologija ima jedne od najveih stopa rasta meu svim gospodarskim

djelatnostima. Mobilna telefonija moe se shvaati i kao aktivni imbenik unaprjeenja

trinog gospodarstva i demokratizacije drutva, jedna je od vanih poluga drutveno

ekonomskog napretka.69

Mobilno se poslovanje moe definirati kao koritenje mobilnih tehnologija u razmjeni

dobara, usluga, informacija i znanja. M-poslovanje je izvravanje transakcija obavljanih

67Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol.67., No. 3., Rujan 2012., str. 391.68


Jakovi, B.: Utjecaj elektronikog poslovanja na poslovni rezultat poduzea, Ekonomski fakultet, Zagreb,2012., str. 18.


29/102

25

pomou pokretne opreme putem mobilnih mrea koje mogu biti beine ili javne birane

mree. M-poslovanje ukljuuje irok spektar poslovnih aktivnosti u okruenju poslovanja

tvrtke s krajnjim korisnicima (B2C) i meu tvrtkama (B2B).70

M-trgovina je jedna od najbre rastuih tehnologija i poslovanja danas. Potaknut nioj cijeni

mobilnih ureaja i napretku beine internetske veze, m-trgovina se sada vidi kao poslovni

model koji moe transformirati poslovne zajednice i industrije. Izvjea od strane ITU

Meunarodna Telekomunikacijska Unija pokazuju da je broj mobilnih pretplatnika

dosegao 5 milijardi u svijetu u 2010, te da postoje ak 1,2 milijarde mobilnih Web korisnika

irom svijeta.71

Primjena pokretnih tehnologija odnosno njihova integracija s elektronikim poslovanjem nije

lak zadatak jer takve tehnologije mijenjaju i vidljive (vanjske, internetske) i nevidljive

(unutarnje) poslovne procese i operacije, odnosno segmente e-poslovanja. Da bi se pokretne

tehnologije povezivale i uklopile u koncept elektronikog poslovanja, potrebno je ostvariti

neke vane pretpostavke, kao to su72:

Prilagodba primjena (aplikacija) elektronikog poslovanja funkcionalnostima

pokretnih ureaja Ova se pretpostavka odnosi prvenstveno na koliinu i bogatstvo

informacijskih sadraja koji se mogu prikazivati na zaslonima pokretnih ureaja koji

su manji te na razmjerno skromne funkcionalnosti prenosivih u usporedbi sa

stacionarnim informatikim ureajima.

Stvaranje kulture pokretljivosti u poduzeu U prostorno velikim zemljama kultura

poslovne pokretljivosti je, silom prilika, razvijenija nego u manjima, no trendovi

globalizacije te razlike polako ali sigurno briu.

Ugradnja glasovnih aplikacija i usluga u portfelj elektronikog poslovanja

Komuniciranje ljudskim glasom i zvukom uobiajeno je u pokretnim

komunikacijskim sustavima, ali u standardnim primjena elektronikog poslovanja

to do sada nije bio est sluaj. Takve nove mogunosti mogu uvelike pridonijeti

70 Nayak, Richi, Wireless Technologies to Enable Electronic Business. Queensland University of Technology,Brisbane, Australia, 2010., str. 511.71

Chong, Yee-Loong, A.: Predicting m-commerce adoption determinants: A neural network approach,

Expert Systems with Applications, Vol. 40., No. 2.,Veljaa, 2013., str. 523.72Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 126.


30/102

26

kvaliteti i uspjenosti primjena elektronikog poslovanja pa e ih u budunosti trebati

sve vie koristiti.

Razvitak lokacijski zasnovanih i zavisnih aplikacija i uslugaPremda se elektroniko

poslovanje velikim dijelom obavlja u virtualnom internetskom prostoru, stvarni se

poslovi izvravaju, a usluge pruaju uglavnom na sasvim konkretnim fizikim

(zemljopisnim) lokacijama. Te lokacije pak nerijetko diktiraju karakter potranje

(primjerice, skijaka oprema je potrebna na visokim planinama, a potreptine za plau

na obali mora) pa e se koritenjem pokretnih komunikacijskih usluga elektroniko

poslovanje moi bolje zadovoljiti lokacijski uvjetovanu potranju potroaa odnosno

klijenta.

Jo veu pozornost treba posveivati sigurnosnim aspektima poslovanja Sigurnost

podataka, ali i sudionika u elektronikom poslovanju te smanjenje njihove izloenosti

razliitim rizicima jedan je od najveih prijepora i u uvjetima stacioniranog

elektronikog poslovanja, a to postaje jo vie kada se poslovanju doda i komponenta

pokretljivosti.

Unato navedenim predpostavkama koje uvoenje pokretnih tehnologija u elektroniko

poslovanje ine razmjerno kompliciranima, neophodan trud i uloena sredstva mogu se

viestruko isplatiti jer e se time moi ostvariti neke znaajne poslovne koristi73:

poveana fleksibilnost (prilagodljivost) zaposlenika pri izvravanju poslova

krae vrijeme reakcije na dogaanja unutar tvrtke

krae vrijeme odaziva na upite i zahtjeve klijenata, poslovnih partnera i ostalih

vanjskih subjekata

poveane mogunosti pravovremenog pruanja vremenski i lokacijski osjetljivih

podataka i informacija donositeljima odluka

poveanje kvalitete usluga pruenih klijentima.

73Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 125-127.


31/102

27

3.1.1. Mobilna plaanja

Sustavi elektronikih plaanja ostvaruju mogunosti plaanja kupljenih dobara ili usluga

putem Interneta. Za razliku od tradicionalnih sustava plaanja, kupac u ovom sluaju

prodavatelju alje sve podatke odnosno informacije relevantne sa stajalita plaanja

Internetom, tako da nikakva daljnja vanjska interakcija kupca i prodavatelja (primjerice,

slanje fakture putem faksa ili potvrde putem elektronike pote) nije potrebna. Te je

svakako,ukupno vrijeme potrebno za m-kupnju manje od vremena potrebnog za kupnju u

trgovini.74

Pojam e-poslovanje opisuje provoenje transakcija putem elektronikih mrea uz pomo

ianog ili beinog pristupa, dok se m-poslovanje definira kao bilo kakva transakcija s

novanom vrijednoukoja se provodi putem mobilne telekomunikacijske mree.75

Pametni telefoni su na najboljem putu da postanu univerzalni ureaji. Telefoniranje,

fotografiranje, pristup Internetu - sve to odavno ve nije problem. Ideja, to bi pametni

telefoni u budunosti trebali znati, ima u izobilju. Od kontrole elektrinih kunih ureaja do

primanja podataka o automobilu. Ako je suditi prema strunjacima uskoro bi pametni telefon

mogao zamijeniti i novanik. NFC stoji za Near Field Communication.76Funkcionira tako to

se ip iz mobilnog telefona kupca povezuje s ipom blagajne trgovca - plaanje se odvija

digitalno. Ovisno o koritenim tehnologijama prijenosa podataka mogu se razlikovati

stacionarni i mobilni sustavi plaanja. U sluaju sustava mobilnih plaanja posebno je

zanimljiv nain odnosno mjesto pohranjivanja elektronikog novca kao ekvivalenta stvarnog

novca korisnika. U tom smislu, za sada su u uporabi tri osnovna rjeenja77:

Softverski elektroniki etoni U sluaju softverskih elektronikih etona monetarna

je vrijednost pohranjena u mobilnom ureaju tako da klijent ima potpunu kontrolu nad

svojim novcem, gdje god se kretao i to god inio. Elektroniki eton je zapravo

74 Christou E.: Investigating attitudes towards mobile commerce for travel products , Department of

Business Administration University of the Aegean, Greece, Vol.58., No.1., Svibanj 2010., str. 8.75

Gille, D.: A transaction cost analysis of micropayments in mobile commerce,Journal of Information andOrganizational Sciences, Vol.29., No.1., Lipanj 2005., str. 26.76

DW, http://www.dw.de/pla%C4%87anje-mobilnim-telefonom-osvaja-njema%C4%8Dku/a-16994309

Pristupano: 15.09.2013.77Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 143-145.
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=4434http://hrcak.srce.hr/jioshttp://hrcak.srce.hr/jioshttp://hrcak.srce.hr/jioshttp://hrcak.srce.hr/jioshttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=6304http://www.dw.de/pla%C4%87anje-mobilnim-telefonom-osvaja-njema%C4%8Dku/a-16994309http://www.dw.de/pla%C4%87anje-mobilnim-telefonom-osvaja-njema%C4%8Dku/a-16994309http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=6304http://hrcak.srce.hr/jioshttp://hrcak.srce.hr/jioshttp://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&id_broj=4434


32/102

28

datoteka u kojoj su, uz mnoge druge informacije, pohranjene informacije o iznosu

novca kojim se raspolae, serijski broj etona, rok vaenja te elektroniki potpis

banke koja je eton izdala. Klijent prenosi elektronike etone prodavatelju odnosno

trgovcu koji ih potom prosljeuje banci koja je eton izdala kako bi ova provela tzv.

test dvostrukog troenja. Tim se testom provjerava nije li elektroniki eton ve ranije

potroen. Ako je test pozitivan, tj. ako je eton ve ranije potroen, transakcija se

odbija. u suprotnom, tj. ako eton nije ranije bio iskoriten, njegov se serijski broj

unosi u odgovarajuu bazu podataka i novac se prenosi na raun prodavatelja odnosno

trgovca.

Hardverski elektroniki etoni Kada se radi o hardverskim elektronikim etonima

monetarna je vrijednost pohranjena u sigurnom hardverskom elementu obino u

memoriji pametne kartice (eng. Smart Card) u mobilnom ureaju. Prezentacija

samog elektronikog novca nije vana sve dok je on pohranjen na sigurnom mjestu, tj.

na pametnoj kartici. On zato moe biti predoen u obliku jednostavnog brojaa. Kako

bi mogli razmijeniti novac, klijentova pametna kartica i prodavateljev posluitelj

plaanja se meusobno autentificiraju i meu njima se uspostavlja siguran

komunikacijski kanal. Nakon toga moe uslijediti transfer novca od klijenta

prodavatelju odnosno trgovcu.

Pozadinski raun Nain pohranjivanja elektronikog novca njihovo pohranjivanje

na udaljenom raunu tzv. tree povjerljive strane. Ovisno o konkretnom sustavu

mobilnog plaanja, takav raun moe biti raun kreditne kartice, neka vrsta rauna

kod banke ili pak raun kojega odrava mreni operator.Zajedniko je da po primitku

fakture (rauna) za kupljenu robu ili uslugu, klijent alje prodavatelju odnosno

trgovcu autentifikacijsku i autorizacijsku poruku koja omoguuje treoj povjerljivoj

strani (kod koje je raun stvarnog novca) identifikaciju klijenta i verifikaciju

autorizacije plaanja. Nakon toga, moe uslijediti obavljanje transakcije plaanja,

odnosno prijenosa novca na prodavateljev odnosno trgovev raun.

Vrste transakcija u m-trgovini mogu biti klasificirane kao sljedee78:

1) Mikro-plaanje transakcije manje od 1$

78

Chang, Yung-Fu, Chen, C., S.: Smart phone the choice of client platform for mobile commerce,Computer Standards & Interfaces, Vol. 27., No. 4., Travanj, 2005., str. 331.


33/102

29

2) Mini-plaanje transakcije u rasponu od 1 $ do 100 $

3) Makro-plaanje transakcije vie od 100 $.

4) Redovite isplate, kao to je hipoteka. Obino poinje s primanjem e-mail obavijesti

zatim transakcija mora biti ovlatena od strane obveznika odmah ili nakon pregleda

online rauna.

3.1.2. Mobilno oglaavanje

Jedan od tehnolokih trendova koji svakako ima snane posljedice i u elektronikom

poslovanju, iznimno je snaan rast broja mobitela. Prema dostupnim podacima ukupan broj

mobitela na svijetu u 2010. godini premaio je pet milijardi ureaja, to je ak sedmerostrukirast trita u posljednjem desetljeu. No osim poveanja ukupnog broja mobitela istaknut je

trend i njihova sve veeg koritenja za pristup Internetu.79

Lako je mogue uoiti tendencije predstojeih godina. Posveje jasno da e sve vei biti

utjecaj Interneta i mobitela. Informatika era najbre je rastui fenomen koji drutvo poznaje.

Na Googleu se danas mjeseno obavlja vie od 30 milijardi pretraivanja. Za doseg od 50

milijuna korisnika radiju je trebalo 38, televiziji 13, a Internetu samo etiri godine.

80

Koritenjem demografskih informacija koje prikupljaju pruatelji beinih mrenih usluga i

informacija o aktualnoj lokaciji mobilnih korisnika ciljano oglaavanje moe biti daleko

uinkovitije negoli prilikom primjene nekih drugih tehnologija, primjerice masovnih medija

ili ak stacionarnog Interneta. Oglaivake poruke to se alju korisnicima mogu biti u

znaajnoj mjeri osjetljive i vezane uz lokaciju na kojoj se ciljan korisnik trenutno nalazi tako

da ga mogu informirati o razliitim dogaajima koja su u tijeku ili e uskoro zapoeti na

lokaciji na kojoj se korisnik nalazi ili e uskoro do nje stii81.

79 Kunac J.: New models of communication with bank customers, Informatologia, Vol.44., No.4., Prosinac2011. str. 345.80

Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol.

67., No. 3., Rujan 2012., str. 391.81Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 146.


34/102

30

Ova se vrsta oglaavanja moe ostvarivati koritenjem sustava kratkih poruka (SMS-a) ili pak

servisa multimedijskih poruka (MMS-a). Mogu se primijeniti dva pristupa slanja kratkih ili

multimedijskih poruka:82

1. slanje poruka svim mobilnim korisnicima na odreenoj lokaciji ili u njenom bliskom

okruenju

2. slanje poruka samo nekim korisnicima, neovisno na kojoj se oni lokaciji trenutno

nalaze.

Prvi pristup predpostavlja prepoznavanje da korisnici ve jesu ili e uskoro biti na nekoj

geografskoj lokaciji pa e im se uputiti poruke o dogaajima na toj lokaciji za koje se

pretpostavlja da bi ih mogli zanimati. Drugi pakpristup bira korisnike zainteresirane za

neku vrstu dogaanja ili ponude, gdje god oni tog asa bili. Poruka e ih informirati o lokaciji

na kojoj to mogu nai, te vremenu i pojedinostima dogaanja odnosno ponude.83

Potpuno je sigurno da e se ta tehnika sredstva sve vie rabiti u promidbi te da e poticati

stvaranje novih postupaka temeljenih na iskoritavanju interaktivnosti Interneta i mobitela.

Kao to ni izum televizije i radija nije istisnuo oglaavanje u novinama, letke i plakate, tako

ni izum Interneta i mobitela nee u potpunosti istisnuti televiziju i radio.84

3.2. Veza izmeu raunalstva u oblaku i E-poslovanja

Raunalstvo u oblaku idui je stadij evolucije Interneta. Oblak u izrazu raunalstvo u

oblaku prua sredstva pomou kojih vam od raunalne snage do raunalne infrastrukture,

aplikacija, poslovnih procesa do osobne suradnjesve moe biti dostavljeno kao usluga gdje

god i kad god zatrebate.85


83 Ibid., str. 146.84 Haramija, P., Njavro, ., Darrer, P., J.: Advertising Prospects in the 21st Century, Obnovljeni ivot, Vol.67., No. 3., Rujan 2012., str. 391.85

Gorrell, C.: How cloud computing enables process and business model innovation, Strategy &Leadership, Vol. 40., No. 4., 2012., str. 533.


35/102


36/102

32

Ameriki Nacionalni institut za standarde i tehnologije (National Institute of Standards and

Technologies, NIST) navodi nekoliko karakteristika koje se smatraju bitnima da bi se neka

usluga mogla smatrati oblakom. Meu te karakteristike spadaju91:

Usluge korisnik moe samostalno koristiti po zahtjevu Korisnik moe bilo kada i s

bilo kojeg mjesta zatraiti i primiti uslugu bez duih ekanja karakteristinih za

tradicionalnu obradu podataka.

iroke mogunosti pristupanja uslugama Krajnji korisnik moe pristupiti usluzi

putem standardnih platforma (stolnog raunala, prijenosnog raunala, mobilnih

ureaja, itd).

Dijeljenje resursaVei broj krajnjih korisnika moe dijeliti zajednike resurse koje

im osigurava pruatelj usluge.

Elastinost Koliina i potencijal resursa namijenjenih nekom krajnjem korisniku

moe se u potpunosti prilagoavati njegovim trenutnim potrebama, ak i ako se radi o

vrnoj potranji za tim resursima.

Mjerljivost usluga Pruatelj usluga moe mjeriti njihov utroak od strane krajnjeg

korisnika, a naknadu e mu naplaivati iskljuivo prema tom utroku.

Prednosti Na ovaj nain poduzea ne trebaju posjedovati vlastite licence za softver, nema

potrebe za stalnom nadogradnjom hardvera, oblak smanjuje trokove IT odravanja, a

openito raunalstvo u oblaku smanjuje potronju elektrine energije. Sve se koristi po

potrebi i plaa na taj nain. podaci su sigurno pohranjeni i dostupni bilo kada i bilo gdje.

Stoga se poduzea mogu usmjeriti na svoje glavno poslovanje, a njihovo osoblje ne mora

gubiti vrijeme na probleme vezane uz IT.92

Nedostaci Zbog injenice da su nai podaci pohranjeni na posluiteljima pruatelja usluga

raunalstva u oblaku, neka poduzea nee biti voljna pohraniti osjetljive podatke u oblak -ali

Google je vjerojatno sigurniji od prosjenog malog poduzea. Takoer postoji mogunost


92

Ministarstvo poduzetnitva i obrta: E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika , Zagreb,2012., str. 83.


37/102

33

problema s integracijom i nepredvidljivim prognozama trokova pri koritenju usluga oblaka.

Za raunalstvo u oblaku potrebno je imati stabilnu internetsku vezu.93

3.3. Potencijali Web 2.0 tehnologije

Novija istraivanja tvrtki Arbitron i Edison Research, u sklopu serije istraivanja pod

nazivom "Infinite Dial", pokazala su da je Internet postao tako vaan da e ljudi radije ostati

bez televizije nego bez Interneta. "Njih 49% izjavilo je da bi eliminirali televiziju u usporedbi

s 48 % koliko ih je izjavilo da bi eliminiralo Internet.94

Poetak 21. stoljea obiljeen je irenjem i rastom popularnosti inovativnih elektronikihusluga zasnovanih na World Wide Webu. Budui da su one sa sobom donosile neke

revolucionarne promjene dogaanja na Webu, ubrzo je u primjenu uao krovni pojam Web

2.0 koji je obuhvaao sve te inovativne usluge i tehnologije. Pojedinci su Web 2.0 tehnologije

brzo i bezrezervno prigrlili shvativi da im one mogu biti od znaajne pomoi u njihovim

privatnim, ali i drutvenim aktivnostima. Stvaraju se neformalne skupine i zajednice

pojedinaca koji eksperimentiraju s tim tehnologijama a ujedno ih promoviraju u sve irim

drutvenim krugovima.

95

Internet, a potom i drutvene mree, promijenile su ljudsko shvaanje komunikacije.

Drutveni socijalni Web, kakav danas poznajemo, dao je novo znaenje pojmu komunikacije.

Promijenili su se porivi radi kojih ljudi odlaze na Internet. Nekada je to bilo zato jer su htjeli

biti informirani, htjeli su vidjeti i doivjeti, proitati i nauiti. Razlog zbog kojeg ljudi danas

odlaze na Internet je taj to ele biti dio komunikacije, ele sudjelovati u njoj, ele biti

prisutni, ele da se o njima ita i ele itati o drugima.96 Korisnici Interneta postaju sve vie

ukljueni u stranice koje koriste rae, nego da jednostavno posjete statine Web stranice,

korisnici mogu aktivnije sudjelovati i pridonijeti sadraju stranice.97

93Ministarstvo poduzetnitva i obrta: E-poslovanje za konkurentnost malih i srednjih poduzetnika , Zagreb,

2012., str. 83.94 Net.hr, http://www.net.hr/tehnoklik/page/2010/03/31/0352006.html Pristupano: 07.09.2013.95

Panian, .: Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 227.96

Stanijevi, M.: Marketing on social networks, Medianali, Vol. 5., No. 10., Prosinac 2011., str. 167.97

Kenneth J. C., Burns R., Toby D.: Content clouds: classifying content in Web 2.0, Library Review,Vol.57., No. 9., 2008., str. 723.
http://www.net.hr/tehnoklik/page/2010/03/31/0352006.htmlhttp://www.net.hr/tehnoklik/page/2010/03/31/0352006.html


38/102

34

Poslovni svijet je, po obiaju, oklijevao i nekao se, to zbog neshvaanja poslovnih

potencijala Web 2.0 tehnologija, to zbog bojazni od novosti openito i neistraenih rizika.

No, kada su pioniri elektronikog poslovanja, koji su u meuvremenu prerasli u globalne

divove elektronikog poslovanja (poput, eBay, Amazon.com ili Google), poeli iskazivati

svoj interes i naklonost prema Web 2.0 tehnologijama te ih koristiti u svojim aplikacijama,

lavina je krenula.98

Na prvi pogled i ako ih se promatra odvojeno, moe se uiniti da spomenute kompanije

nemaju mnogo toga zajednikog pa je iznenaujue da su one praktiki istovremeno krenule

u Web 2.0 avanturu. Meutim, to je samo privid, one zapravo dijele nekoliko slinih

poslovnih modela i koriste sline intrigantne tehnologije, primjenjujui ih svaka na svoj

originalan i inovativan nain. Primjerice, sve one koriste Web zato da bi99:

stvarale bogato, puno i smisleno korisniko iskustvo

omoguile ljudima da lako i jednostavno lociraju svoje sumiljenike ili surauju s

onima kojima dijele zajednike interese

pruile podrku brzom, jednostavnom i niim ogranienom stvaranju novih

informacijskih sadraja

prikupljale, pohranjivale i koristile velike koliine informacija dostupnih na Webu

radi stvaranja nove vrijednosti.

Spominjanje informatikih aplikacija, u tradicionalnom smislu e asocirati na razmjerno

statine pozadinske sustave koji automatiziraju ponavljajue (repetitivne) procese. No, u

kontekstu Web 2.0 tehnologija aplikacije podrazumijevaju daleko kompleksnije i dinaminije

poslovne procese. To su suradnike (kolaborativne) aplikacije koje ukljuuju drutveno

(socijalno) umreavanje, razmjenu ideja i lociranje eksperta i znanja.Aplikacije su omoguile

niz novih usluga koje svakodnevno moemo koristiti na Internetu i Webu. Tehnoloki tok

koji je iz temelja izmijenio infrastrukturu uz iroki i sveobuhvatni napredak u umreavanju i

hardverskoj tehnologiji, ali vrlo malo napretka u pogledu softvera. Konano, sudjelovanje

korisnika i doprinos drutvenih mrea, promijenio je nain kroz koji korisnici, privatni i

98

Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 227.99 Ibid., str. 227.


39/102

35

poslovni doivljavaju Web. Konvergacijom aplikacija, tehnologije i aktivnog sudjelovanja i

interakcije sa webom dovelo je do rezultata kojega danas nazivamo Web 2.0.100

Karakteristike Weba 2.0101:

1. Suradnika snaga masa - Ako tvrtka moe prikupiti sveobuhvatan i fleksibilan skup

informacija, vrijednost njenih usluga e snano narasti. S procijenjenih oko 900

milijuna dananjih korisnika, Facebook je jedan od moda najboljih primjera

realizacije tog naela. On privlai iroke mase korisnika razliitih profila, razina

obrazovanja, interesa i sklonosti na svoje Web mjesto jednostavnou uporabe i

mogunostima samoizraavanja i drutvenog umreavanja. Facebook je takoer

mjesto putem kojega svoj oglas tvrtka moe plasirati, barem teoretski, na 800 milijuna

adresa odjednom. Vano naelo jest da usluga automatski postaje boljom to je vie

ljudi koristi.

2. Novi model naplate softveraNa pitanje: kakav softver treba ponuditi kao uslugu koji

emoi odravati lojalnost kupaca ili akumulirati informacije koje se mogu koristi ti

za stvaranje nove vrijednosti? Odgovor je pronaen u ponudi bazinog softvera kao

usluge koji e posluiti za privlaenje to veeg broja korisnika koji e onda biti

iskoriteni za ciljani marketing onih softverskih proizvoda koji nisu besplatni. To su

obino sofisticirani softverski proizvodi, koji su komplementarni i koji proiruju

mogunosti bazinog softvera. Dakle, novi model naplate softvera kao usluge je vrlo

inovativan i temelji se na naelu indirektne naplate sam softver je usluga koja je

besplatna, ali naplauju se dodatne usluge koje se pomou tog softvera ili uz njega

mogu pruati.

3. Bogatije korisniko iskustvo Bilo da se radi o mashup aplikacijama ili Web

aplikacijama razvijenima prema narudbi korisnika, Web 2.0 tehnologije omoguuju

intenzivnije i bogatije korisniko iskustvo od tradicionalnih Web aplikacija. Kod

klasinih se Web aplikacija gotovo sva obrada dogaa na posluitelju, to znai da

korisnik mora trpjeti sporo i razmjerno esto punjenje stranica. U interakcijama

100Vossen, G., Hagemann, S.: Unleashing Web 2.0: From Concepts to Creativity, Elsevier, Burlington,

2007., str. 65.101Panian Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2013., str. 229.


40/102

36

korisnika s AJAX zaslonom, meutim, samo se informacije koje su doivjele

promjenu razmjenjuju s posluiteljem u formi XML poruka. Izvrstan primjer AJAX

suelja je aplikacija Google Maps ili MSN-ov Web klijent elektronike pote koji uz

primjenu AJAX-a otkriva pogreke u pisanju poruka (tzv. tipfelere), u pravopisu i

gramatici.

4. Mashup aplikacije Mashup je Web aplikacija koja na jednostavan nain kombinira

sadraj iz vie od jednog izvora kako bi se stvorilo integrirano korisniko iskustvo.

Sadraj koriten u mashupu esto dolazi iz javnih izvora ili od tree strane, kao to su

eBay, Amazon.com, Google, Windows Live ili Yahoo, ali i iz tvrtkinih postojeih

aplikacija ili baza podataka. Mashup aplikacije po svojoj prirodi stvaraju vanjske

ovisnosti. Ako, primjerice, nisu raspoloive odgovarajue softverske usluge, mashup

aplikacije ne mogu funkcionirati. Tvrtke koje koriste mashup aplikacije izlau se

novim tipovima rizika, posebice kada koriste javno dostupne usluge kao to su

Google Apps ili Google Maps. Kompanija Google prua veinu usluga bez naplate,

ali istovremeno nije zakonski obvezna svakome i u bilo kojem trenutku pruiti bilo

koju svoju uslugu.

Tablica 1.1. Razlike izmeu klasinog Weba (Web 1.0) i novog Weba 2.0

Obiljeje Web 1.0 Web 2.0

modalitet koritenja itanje pisanje i vlastiti doprinos

osnovna jedinica sadraja stranica post ili zapis (slog)

stanje sadraja statian dinamian, slian aplikaciji

nain pregledavanja sadraja Web preglednik RSS ita i Web preglednikarhitektura klijentsko-posluiteljska Web usluge

kreatori sadraja Web programeri/dizajneri bilo tko

status kreatora sadraja profesionalac amater

Izvor: Panian, .:Elektroniko poslovanje druge generacije, Ekonomski fakultet, Zagreb,2013., str. 238.

Meutim, Web 2.0 personalizira sve mogue sadraje na internetu te dolazi u opasnost da

reflektira nas same umjesto svijeta oko nas. Online trgovine personaliziraju na odabir i tako


41/102

37

serviraju upravo na vlastiti ukus. Trailice personaliziraju pretraivanje rijei tako da

vidljivima postaju promidbene poruke samo za proizvode i usluge kojima se ve koristimo

ili koje prieljkujemo.102

3.3.1. Drutveni Web

Poslovni svijet u 21. stoljeu mijenja nain komuniciranja i meu tvrtkama i u odnosima

tvrtke s klijentima. Organizacije ostvaruju velike koristi od koritenja kanala drutvenih

(socijalnih) medija na mnogo naina: za izgradnju i odravanje odnosa izmeu klijenata i

zaposlenika tvrtke, za stvaranje novih toaka kontakta za pruanje usluga klijentima, za

identificiranje i angairanje klijenata tvrtke u promociji branda, za praenje dogaanjavezanih uz brand, konkurenciju i stanje na tritima, za ostvarivanje liderske pozicije na

tritu, itd. Openito kada odreeni korisnici pristupaju drutvenoj mrei stvaraju svoj

profil te dobrovoljno daju podatke po obrascu: godina roenja, spol, interes, aktivnosti i

slino. Takvi podaci su vani iz razloga to mogu posluiti za jako ciljan u populaciju. Starije

generacije izbjegavaju ii na Facebook. Neki to smatraju glupim aktivnostima dok mladi

takvo ponaanje oznauju loim.103

Tvrtke otvaraju svoje profile na Facebooku104. Cilj je pronalaenje novih komunikacijskih

kan

Documents

Primjena elektronickog poslovanja u pcelarstvu