Kompostiranje

1

Umjesto nemo}nog stajanja pred globalnimekolo{kim problemima po~nite djelovati u svojoj okolini,a prvi mali-veliki korak u~inite u svom doma}instvu tako{to }ete kompostirati.

"Projekat se sprovodi sredstvima SECTOR programa Regionalnog cen-tra za `ivotnu sredinu. Program finansira [vedska agencija za

me|unarodni razvoj i saradnju (SIDA)"

Projekat ^ovjek u slu`bi prirode- Priroda u slu`bi ~ovjekasprovodi NVO "Proizvodnja Zdrave Hrane".

Izdava~ priru~nika: NVO "Proizvodnja Zdrave Hrane"Autor priru~nika: Dr Nata{a Mirecki

Tehni~ka priprema: Jovo Radulovi} dipl. ecc.

Tira` 1000 primjeraka

2

Sadr`ajUvod 4[ta je to kompost? 6Korisni efekti primjene komposta 6Izbor mjesta za kompostiranje 6Kako se formira kompostna gomila?

7Koje vrste organskog otpada se mogukompostirati? 9[ta ne treba stavljati u kompost 10Priprema sakupljenog materijala zaslaganje na kompostnu hrpu 10Pravilno slaganje prikupljenog mater-ijala na kompostnu hrpu? 11Proces kompostiranja se odvija u vi{efaza 13Neophodni uslovi za pravilno kompo-stiranje 14Idealni uslovi kompostiranja 15Najva`nija pravila uspje{nog kompo-stiranja 17Zrelost komposta spremnost zaupotrebu 17Brzi test za ocjenu zrelosti komposta

18

3

Sve ~e{}e se mo`e ~uti da kon-vencionlna (intenzivna, industrijska)poljoprivreda zna~ajno doprinosiekolo{koj degradaciji, neracionalnojpotro{nji prirodnih resursa, pogo-r{anju kvaliteteta hrane i ugro`avanjuzdravlja ljudi. Stoga se odgovorni isvjesni dio ljudske populacije okre}eodr`ivoj poljoprivredi (proizvo|a~i),odnosno hrani (potro{a~i) proizvede-noj po standardima organske i/ili inte-gralne proizvodnje, gdje standardiproizvodnje obavezuju na optimalnokori{tenje prirodnih resursa (recikli-ranje biomase i energije) i mini-miziranje proizvodnje otpadnih mater-ija. Na taj na~in mo`e se uskladi nemi-novni civilizacijski napredak sa potre-bama tr`i{ta i o~uvanja `ivotne sre-dine.

Jedan od glavnih preduslovaza bavljenje organskom proizvodnjomna poljoprivrednom gazdinstvu jeuspostavljanje agroekosistema zasno-vanog na zdravom, plodnom zemlji-{tu. To ne ~udi kada se zna da je zanastanak 1cm plodnog zemlji{tapotrebno 100-500 godina (zavisno odprirodnih uslova), a za njegovu de-gradaciju ili potpuni gubitak, samonekoliko mjeseci. To je razlog zbogkoga se u organskoj proizvodnjizemlji{te tretira kao neobnovljiviresurs, a njegovom kvalitetu i plod-nosti se pridaje isti zna~aj kao

zdravstvenom stanju biljaka i `ivotin-ja. Zemlji{te se posmatra kao `iva,dinami~na cjelina koja treba daomogu}i proizvodnju dovoljne koli~i-ne hrane, visokog kvaliteta.

Briga za zemlji{te, odnosnopobolj{anje njegovog kvaliteta, odr`a-vanje plodnosti i postizanje visokihprinosa, mogu}e je samo uz pravilnoupravljanje (obrada, navodnjavanje,mal~ovanje, plodored i sl.) i dodavan-je hraniva u obliku organskih |ubriva(stajnjak, kompost, zeleni{no |ubren-je, ...).

Principi organske proizvodnjese baziraju na imitiranju prirode. Uprirodi sve `ive forme (biljke, `ivotin-je, ...), nakon smrti bivaju razlo`ene ina taj na~in dio onoga {to su uzele izzemlji{ta tokom `ivota, vra}aju unjega nakon smrti. Odumrle organskematerije (li{}e, trava, stablo, cvije}e,`ivotinjski otpaci mrtvi organizmi...)se ponovo vra}aju u zemlji{te i na tajna~in se ne prekida ciklus kru`enjaorganske materije i u prirodnim eko-sistemima nesmetano odvijanje proce-sa recikliranja i kru`enja materijapredstavljaju uslov opstanka. Najsli-kovitiji primjer za tako ne{to su{umski ekosistemi, gdje je svakiformirani list, plod, drvo, ..., rezultatusvajanja hraniva iz zemlji{ta, kojamu se vra}aju kroz osu{ene grane iliopalo li{}e koje se polako razla`e i

4

5stvara izvor organskih materija zastvaranje humusa, odnosno novo olis-tavanje i rast drve}a. (sl.1).

U agroekosistemima (poljopri-vredna gazdinstva) se de{avajunaj~e{}e suprotni procesi. Hrana kojase proizvede iznosi se sa gazdinstva ikoristi na nekom drugom mjestu,veoma ~esto i veoma udaljenom(izvoz) od same farme, a organskiotpad (zelena masa biljaka, ostacinakon orezivanja vo}a, poko{enatrava, ...) se spaljuju ili odnose nadeponije sme}a. Na taj na~in senepovratno gubi organska materija,odnosno zemlji{na hraniva. Brojnaistra`ivanja ukazuju na ~injenicu da jeneprekidno i jednostrano izno{enjeorganske materije (prinos) iz zemlji{taosnovni uslov degradacije plodnihzemlji{ta, naro~ito u konvencionalnimsistemima proizvodnje hrane.

Me|utim, u organskoj proi-zvodnji, je druga~ije, jer se ona zasni-va na imitiranju prirodnih procesa tj.,plodoredu, recikliranju biljnog otpada,primjeni animalnih |ubriva, legumi-noza, zeleni{nog |ubriva, mehani~kojobradi i primjeni dozvoljenih mineral-nih |ubriva (usitnjenih stijena) zaodr`avanje zemlji{ne produktivnosti ipostizanja visokih prinosa. Pri tome jeneophodno obezbijediti kru`enjeorganske materije na gazdinstvu,odnosno sve organske otpatke kompo-stirati i vratiti u zemlji{te u viduvisoko kvalitetnog organskog |ubrivapoznatog pod nazivom kompost.

Kompostiranjem se uklanjajuotpadne materije sa gazdinstva nabezbjedan na~in po `ivotnu sredinu ikoristan po proizvodnju. Kompostpredstavlja va`an izvor hraniva iorganske materije u intenzivnoj organ-skoj proizvodnji i dragocjen izvorhraniva i uslov za opstanak zemlji{nihmikroorganizma. Zemlji{ni mikroor-ganizmi i ostali stanovnici zemlji{ta,su od izuzetne va`nosti, jer razla`uslo`enu organsku materiju dodatutokom |ubrenja usjeva u jednostavni-je oblike koji su dostupni biljci.

Proizvo|a~i koji koriste kom-post uvjerili su se da su njihoviproizvodi po ukusu i aromi mnogobolji od onih gajenih na vje{ta~kim|ubrivima, a stru~njaci tvrde da im je

sl. 1 {umski ekosistemi opstaju zahvaljuju}iuspostavljenom kru`nom toku organskematerije

6i hranjiva vrijednost daleko ve}a.

[ta je to kompost?Kompost je djelimi~no razlo-

`eni oblik organske materije, tamno-sme|e do crne boje, grudvi~ast i pri-jatnog mirisa na zemlju (sl.2). Dobijase enzimskom razgradnjom biljnogmaterijala. Pod biljnim materijalom sepodrazumevaju prvenstveno ligno-celulozni materijali koji grade biljnotkivo kod svih vrsta biljaka. Enzimeproizvode mikroorganizmi koji se to~ine i u prirodnim ekosistemima (bak-

terije, gljivice, ...).

Korisni efekti primjenekomposta

Primjena komposta je vi{estrukokorisna. Najva`nija njegova uloga je uoboga}ivanju zemlji{ta organskom

materijom, koja predstavlja hranu za`ive organizme zemlji{ta i pove}avakvalitet i njegovu stabilnost. Stabi-lnost zemlji{ta zna~i ve}u otpornost naeroziju i sabijanje i pove}an kapacitetza zadr`avanje vlage. Kompost tako|epove}ava propusnost vode u dubljeslojeve (infiltarciju vlage), a smanjen-je oticanje vode u vidu buji~nih toko-va smanjuje opasnost od erozije.Kompost obezbje|uje zemlji{tehranivima. [to je raznovrsniji sastavpo~etnog materijala, to je i kompostbogatiji u hranivima.

Izbor mjesta za kompo-stiranje

Kompostna hrpa se postavljana mjesto koje je zaklonjeno od vjetra,naj~e{}e u blizini nekog drveta kojeobezbje|uje dovoljnu osun~anost ali idjelimi~nu zasjenu u toku dana (sl. 3).Na taj na~in se odr`ava visoka temper-atura neophodna za rad mikroorgani-zama, a u isto vrijeme spre~avagubitak vlage neophodne za rad razla-ga~a organskog otpada.

Radi lak{eg transporta otpada-ka, ne treba komposti{te udaljavatimnogo od ba{te.

Va`no je da se kompostnagomila formira na zemlji, sa ili bezdrena`nog sloja, kako bi razli~ite vrstemikroorganizama i crva dospjele izzemlje u gomilu i obavile procese

Sl. 2 Kompost spreman za primjenu

7razlaganja. Ukoliko se kompostpostavi na betoniranu podlogu (na-j~e{}e u industrijskoj proizvodnji),

neophodni razlaga~i se dodaju u tokuproizvodnje. Naravno, to u zna~ajnojmjeri komplikuje i poskupljuje proi-zvodnju.

Kako se formira kom-postna gomila?Na mjestu odre|enom za kom-

postiranje potrebno je postaviti pod-logu od krupnijeg materijala (grane,

gran~ice,...), koja slu`i za oticanjesuvi{ne vlage (drena`ni sloj) i zaaeraciju. Granje se isjecka na du`inu10-45 cm, a debljina drena`nog slojatreba da bude oko 10-20 cm, zavisnood veli~ine gomile, odnosno koli~ineorganskog otpada koji }e se komposti-rati. Treba napomenuti da je drena`nisloj uglavnom od prirodnih materijalakoji ne}e sprije~iti korisne organizmeiz zemlji{ta (bakterije, ki{ne gliste isl.) da dospiju u kompostnu hrpu ipomognu razlaganje organskog otpa-da. Istovremeno predstavlja put kojim}e ote}i suvi{na vlaga iz hrpe i dosp-jeti neophodni vazduh u kompostnuhrpu.

Kompostna gomila se na

drena`ni sloj mo`e slobodno slagati(sl. 5), ali zbog lak{e kontrole procesa

Sl. 3 mjesto za kompostiranje moraobezbjediti dovoljnu osun~anost ipotrebnu zasjenu u toku dana

Sl. 4 bez ki{nih glista se ne mo`ezamisliti kompostiranje

8koji se odvijaju u toku kompostiranjamnogo ~e{}e se ogra|uje (sl.6 i 7).Ograda komposti{ta se pravi od starihdasaka ili metalnih mre`a.

Na gazdinstvima na kojima se

svakodnevno mogu sakupiti manjekoli~ine organskog otpada obi~no sepodi`e dvostruko ili trostruko kom-posti{te (sl. 6). Prvi dio slu`i za skupl-janje organskih otpadaka, u drugomdijelu kompost dozrijeva, a u tre}emprolazi fazu dozrijevanja.

Na prvu, privremenu hrpu sesla`e uglavnom kuhinjski organskiotpad i svje`e poko{ena trava. Tokomslaganja potrebno je ove materijeredovno mije{ati sa drvenastim (te`erazlo`ivim materijalima). Hrpa sepovremeno rastresa kako bi se obezb-jedilo dovoljno vazduha za rad aerob-

nih razlaga~a. Kada se sakupi do-voljno materijala, a najkasnije nakon 3

mjeseca, organski otpad se iz prve pre-grade prebacuje na drugo mjesto gdjese odvija faza razlaganja u uslovimaoptimalne vla`nosti i aerisanosti.Nakon tri mjeseca materijal se sadruge gomile, iz faze razgradnje, pre-bacuje u tre}u pregradu, gdje se odvi-ja faza zrenja.

Mjesto za pripremu kompostamo`e biti sastavljeno i samo iz jednogdijela (sl. 7). Ovakav vid kompostnehrpe ima prednost kada je snadbije-vanje otpadom sezonsko, odnosnokada u kratkom vremenu mo`emo dasakupimo dovoljnu koli~inu organ-skog otpada (tokom orezivanja vo-}njaka, kosidbe, ure|enja dvori{ta isl...) Kod ovog sistema va`no jenosa~e pobosti u zemlju da bi se osig-urao ~vrst oslonac. Na nosa~e trebapri~vrstiti ili slo`iti daske tako da ihmo`emo lako uklanjati pri manipu-laciji sa kompostom. Me|u daskamamora postojati rastojanje (2-3 cm),

sl. 5 slobodna gomila organskog ota-pada spremnog za kompostranje

Sl. 6 ogra|eno, trostruko komposti{te

9radi bolje aeracije. Ograda mo`e da sepravi i od `i~ane mre`e, opeke i sl.Mogu}e je nabaviti (kupiti) raznegotove kompostere metalne iliplasti~ne konstrukcije (sl. 7), ali bezobzira na vrstu, ograda mora uvijekbiti perfoorirana. Za rad mikroorgani-zama koji su po`eljni u procesu raz-gradnje organskog otpada, neophodnoje da bude dovoljno vazduha u hrpi. Usuprotnom, razvijaju se mikroorganiz-mi koji izazivaju truljenje mase i

neprijatan miris.

Koje vrste organskogotpada se mogu kompo-

stirati?- Ba{tenski i kuhinjski otpad

(svje`i i osu{eni ostaci zelenila, sadni-ca, ljuske od jaja, toz od kafe, filterkesice od ~aja, ...). Kuvane ostatke izkuhinje radije ne upotrebljavati, jerprilikom truljenja nastaju pogodniuslovi za razvoj patogena i {teto~ina, anjihov miris mo`e privu}i doma}e`ivotinje koje bi mogle rasturiti hrpu u

potazi za hranom..- Ostatke od plijeveljenja, ali

samo ukoliko korov nije procvjetao.- Uvelo cvije}e, ljekovito

bilje, izuzev pelina (`alfije) koji svo-jim mirisom odbija ki{ne gliste(korisne u~esnike razgradnje organ-skog otpada).

- Slama, paprat i prostirka zastoku pobolj{avaju mineralni sastav irazvijanje toplote neophodne zadekompostiranje

- Trava poko{ena prije cvje-tanja,

- Li{}e, ukoliko je vla`nosamo u veoma tankom sloju, ali ga jebolje koristiti kao mal~,

- Papir i karton ukoliko nesadr`e olovo i vje{ta~ke boje, morajubiti dobro usitnjeni i dodati u veomamaloj koli~ini

- Pepeo oboga}uje kompostkalijumom i ima insekticidno dejstvo,

- Ostaci nakon orezivnjaukrasnog grmlja, stabala, ali dobrousitnjeni; bolje ih je iskoristiti zadrena`ni sloj,

- Vuna, stara odje}a ukoliko jedobro usitnjenja ali obavezno umanjm koli~inama pomije{ana sazemljom,

- Otpad od proizvodnje piva,vina i sl.,

- Morske alge su dobar izvorminerala,

Sl. 7 razli~iti na~ini pravljenja mjestaza kompost (doma}e i industrijskeproizvodnje)

10

- Koko{iji i ze~iji izmet,- Koko{je perje jer oboga}uje

kompost fosforom,- Treset se dodaje samo u

malim koli~inama,- Ro`ina (samljeveni papci,

kopita, rogovi) se dodaju u fazi zrelogkomposta,

- Piljevina se dodaje u manjimkoli~inama, pomije{ana sa zemljom,

- ^a| ima sposobnost zagrija-vanja zemlji{te

- Grane i iglice ~etinara, li{}e igrane breze, buseni iz saksija, ali morase voditi ra~una da se veoma spororazla`u.

[ta ne treba stavljati ukompost

- Materijali koji se prirodno nerazla`u: plastika, staklo, porculan, ko-vani predmeti, boje, lakovi, ma{inskoulje...,

- Oboljele biljke ili one napad-nute {teo~inama,

- Kore od limuna, narand`i,banana i cvije}e iz cvje}ara radi rezid-ua pesticida,

- Izmet ljudi, pasa i ma~aka,- Deterd`enti za ve{ i su|e,- Rascvjetali korov- Lijekove, ostatke pesticida - Jednokratne pelene

Priprema sakupljenogmaterijala za slaganjena kompostnu hrpu

Efikasnost procesa komposti-ranja u mnogome zavisi od uslova kojivladaju u kompostnoj hrpi (mikrokli-mata), pravilnog mije{anja razli~itihmaterijala i usitnjenosti po~etnogmaterijala. Krupni, naro~ito drvenasti,bogati ligninom i celulozom, materi-jali se prije dodavanja na hrpu morajuusitniti. Pravilnim usitnjavanjem osig-urava se dovoljno velika povr{ina zarad mikroorganizama u procesu raz-gradnje organskog otpada (komposti-ranja). Optimalna du`ina usitnjenihdjelova treba da bude veli~ine palca,odnosno oko 5 cm (sl. 8).

Ru~no usitnjavanje organskogotpada je prili~no te{ko, pa se ~esto

Sl. 8 po~etni, pravilno usitnjenimaterijal i gotov kompost

11koriste specijalne ma{ine napravljenjeza tu namjenu (sl.9 i 10).

Pravilno slaganje priku-pljenog materijala na

kompostnu hrpu?Sav otpad koji je podesan za

kompostiranje se dijeli u tri grupe:drvenasti, vla`ni i meki (tabela 1). Popravilu se ovi slojevi moraju naizm-jeni~no sla`u na gomilu, a prekosvakog sloja organskog otpada posipase tanak sloj ba{tenske zemlje.Po`eljno je da se dodaje tanak slojsvje`eg stajnjaka izme|u slojeva ze-mlje i organskog otpada. Tako slagan-

je slojeva ponavljamo do vrha gomilekoja ne treba da bude ve}a od 1 m.

Dobro je podsjetiti da se uorganskoj proizvodnji |ubrenje mo`eobavljati samo stajnjakom koji jepro{ao proces kompostiranja. Kompo-stiranjem stajnjaka uni{tavaju se pato-

Sl. 9 Bio-mlin koji nudi firmaRadanov iz Novog Be~eja

Sl. 10Specijalizovaniure|aji za usitnja-vanje organskogotpada

Sl. 11 Drvenasti otpad nastao orezi-vanjem vinograda

12

geni koji mogu biti uzro~nici oboljen-ja kod ~ovjeka, ali isto tako na viso-kim temperaturama se uni{tavajupatogeni biljaka i `ivotinja, kao i sje-me korova. Uz to kompostirani stajn-jak je oboga}en dodatnim hranivima iima prijatan miris svje`e zemlje.

Prilikom mije{anja organskogotpada, po`eljno ga je obogatiti azo-tom, {to se posti`e dodavanjem ko{ta-nog ili krvnog bra{na, stajskog |ubri-va, isje~ene koprive, i dr. Na taj na~inse pospje{uje razgradnju i oboga}ujemineralni sastav komposta. Razla-Sl. 12 Kuhinjski otpad

DRVENASTA I ZELENAFRAKCIJA

VLA@NA FRAKCIJA

1. sakuplja se u vo}njacima,nakon kosidbe i orezivanja. Ovimaterijali su puni lignina

1. izlu~evine `ivotinja i ostaci`ivotinja nakon klanja

2. biljke koje nisu pogodne zaishranu ljudi i stoke, a dobar suizvor energije i celuloze. Obi~nose koriste kao ogrijev

2. organska supstanca iz grad-skog otpada (karton, ostacihrane)

3. {umski otpad (li{}e, piljevina) 3. ostaci poljoprivrednihproizvoda nakon prerade,ostaci tekstilne industrije,ostaci drvne prerade

4. urbani otpad iz parkova,sportskih terena, ...

4. hrana kojoj je istekao roktrajanja

Tab.1 karakteristike razli~itih materijala za kompostiranje

ganje se mo`e pospje{iti i sarastvorom {e}era (100 g {e}era serastvori u 10 l mlake vode) kojimpovremeno (ne pre~esto) zalivamokompostnu hrpu.

Proces kompostiranja seodvija u vi{e faza

1. faza traje nekoliko dana(zavisno od materijala) i odvija se natemperaturi 25-37oC u aerobnimuslovima. Ako je hrpa vla`na, uspora-va se proces ili se uni{tava razlaganje

2. faza se odvija na tempera-turi 55-60 0C (do 80 oC ). Ako se tem-peratura previ{e pove}a postoji rizikda se izgubi (previ{e razlo`i, mineral-izuje) organska materija. Zato se uslu~aju opasnosti od pregrijavanjakompostne hrpe, pristupa njenommije{anju ili zalivanju vodom. Ovafaza kompostiranja je veoma va`na jerna 55 oC, se deaktiviraju ljudski pato-geni (salmonela, ...) i ve}i brojfitopatogena (larvi i jaja), a na 60 oCse devitalizira sjeme korova. Ukolikose ove temperature zadr`e najmanje 2-3 dana, mo`e se smatrati da je kom-post higijenski ~ist. Smanjenje pH vri-jednost doprinosi formiranju svje`egkomposta, dobre nutritivne vrijednost,ali jo{ uvijek nedovoljne stabilnosti.Ova faza traje 2-3 mjeseca.

3. fazu karakteri{e ponovnosni`avanje temperature. U ovoj fazi se

13

sl. 13 Stajnjak sa steljom naseljenki{nim glistama

Sl. 14 slamnata prostirka oboga}enasto~nim izmetom je dragocjen mater-ijal u kompostu

14razgra|uju slo`ene organske materije idobija se nova stabilna i kompleksnaorganska materija - humus saodnososm C:N=20. kompost dobijenu ovoj fazi ima malu nutritivnu vrijed-nost, ali je stabilan.

4. faza je zavr{na faza i trajenajdu`e. Formira se ZRELI KO-MPOST koji ima odnos C:N=15.Ostaje samo da se razlo`e celuloza ilignin, {to se nikada ne posti`e dokraja.

Neophodni uslovi zapravilno kompostiranje

Da bi se proces kompostiranjaodvijao na pravilan na~in i na krajuprocesa dobilo visoko vrijedno humu-sno |ubrivo, potrebno je obezbjeditiodre|ene uslove:

1. struktu-ra, tekstura i poro-znost po~etnogmaterijala je bitnajer proces kompo-stiranja zavisi odgranulacije (usit-njenosti) po~etnogmaterijala. Od str-ukture razli~itihmehani~kih ~esti-ca zavisi poroznost supstrata (odnospora ispunjenih vodom i vazduhom iukupne mase supstrata). [to su koma-di krupniji du`i je proces razgradnje.

Na velikoj aktivnoj povr{ini je manjaaktivnost mikroorganizama i suprotno

2. stepen aeracije je va`an jerod koli~ine prisutnog vazduha zavisida li }e u kompostu da se odvijaju aer-obni procesi (po`eljni) ili anaerobniprocesi. U slu~aju da se javi nedo-statak vazduha, razvijaju se mikroor-ganizmi za ~iji rad i opstanak i rad nijepotreban kiseonik. Ali oni uglavnomizazaivaju procese truljenja, zbog ~egase razvija neprijatan miris i formiraneupotrebljiva masa od organskogotpada koji smo namjerili komposti-rati.

3. ravnote`e hraniva izra`enekroz odnos C:N je veoma va`an para-metar. Kompostiranje se odvija zah-valjuju}i aktivnosti mikroorganizama.

U po~etnom materijalu ih nemadovoljno za odvijanje po`eljnih proce-sa kompostiranja. Da bi se mogliumno`avati, usvajaju N iz proteina

MATERIJAL VLA@NOST ODNOS C:N

piljevina 20 150-500strugotina 35 120

ostaci rezidbe 35-40 100-120

kuhinjski otpad 80 12-20otkos trava 80 12-15slama 10-15 100

karton i papir niska 200-250

15koji se nalaze u materijalu spremnomza razgradnju. Ako nije pravilno sas-tavljena kompostna hrpa, odnosno ukoliko se u njoj ne nalazi dovoljnomaterijala koji sadr`i C, a ima dostaonog sa N, mikororganizmi se razm-no`avaju, ali procesi razgradnje trpe.Ako je dosta C, a nema dovoljno N,mikroorganizmi imaju dovoljno hraneza razgradnju, ali se ne razmno`avaju.Zna~i ukoliko nije optimalan odnosC:N, nema dovoljno mikrorgnizamarazlaga~a tj., nema optimalnog razla-ganja. Za brojnost mikroorganizamaveoma va`nu ulogu imaju struktura iporoznost.

4. temperatura kompostnegomile je va`na jer od nje zavisi kojafaza kompostiranja }e se odvijati i ukom trajanju, {to je veoma va`no zakona~ni kvalitet do-bijenog komposta.

Proces razla-ganja zapo~inje kadase stvore povoljniuslovi za rad aerob-nih bakterija. Nji-hovo dejstvo je naje-fikasnije ako je tem-peratura u sredi{tuhrpe oko 50-600C.

Nakon toga se kompostpolako hladi, i rad po~inju organizmikoji se hrane mrtvim bakterijama.Ljeti u povoljnim uslovima vla`nosti i

toplote bakterije se brzo razmno`avajui pri tome stvaraju odli~an humus.

5. vla`nost Gomila mora bitivla`na, zato po potrebi zalivamo ilipoprskamo sa zelenim |ubrivom od

koprive ili gaveza. Treba zapamtiti daje zalivanje hladnom vodom nepo-voljno. Da se masa ne bi osu{ilatokom prolje}nih vru}ina, nakon zali-vanja se prekriva. Pokrov se pravi odgranja pri~vr{}enog mre`om i prekostavimo plasti~nu foliju.

Idealni uslovi komposti-ranja

Kompostnu masu po pravilu nemije{amo, ve} samo rastresamo uko-

Sl. 14 ru~na metoda za odre|ivanjevla`nosti kompostne hrpe

Vla`nost 57-63% Koncentracija kiseonika 5-15%

Odnos C:N 25-30Temperatura 35-60 oCOpt. pH za rad mikroorganizama 6,5-8,5

Dimenzije ~estica 0,5-5,0 cm

Zbijenost 550-650 kg/m3

16

PROBLEMI KOJI SE MOGU JAVITI TOKOM KOMPOSTIRANJA

PROBLEM PROBLEM JENASTAO ZBOG:

KAKO RIJE[ITI PROBLEM ?

Razvija se nepri-jatan miris u kom-postu

Nema dovoljnokiseonika, jer je lo{aaeracija hrpe

Pretresti gomilu, bez sabijanja

Sredina gomile jesuva

Nedostatak vode Zaliti hrpu mlakom vodom (nikakohladnom)

Gomila je topla,ali vla`na samo usredini

Gomila je mala Pove}ati gomilu dodavanjem svje`egmaterijala

Gomila je vla`na amasa je hladna

Nedovoljno azota Dodati materijal bogat azotom (svje`epoko{ena trava, i sl.)

Sakupljaju senepo`eljni insekti

tokom fermentacijepojedinih otpadaka,naro~ito vo}a,razvija se miris kojiprivla~i insekte

kompostna hrpa se mo`e posuti sakamenom pra{inom, tankim slojemzemlje ili zrlim kompostom, da bi seneutralisao miris

kompostna hrpa sene zagrijava

ukoliko je hrpaisuvi{e mala, brzose hladi. Ukoliko nanjoj ima premaloorganskog otpada.

dodaje se svje`a organska materija;male hrpe se prekrivaju, ali se norapaziti na dotok vazduha;

u gomili se neodvijaju procesirazgradnje

razlaga~i (mikroor-ganizmi) nemajupovoljne uslove zarad. Previ{e je drve-nastog ili zelenogotpada

dodati materijala koji nedostaje(potrebno je da ima podjednakakoli~ina drvanaste, zelene i vla`nefrakcije). Suvu kompostnu gomilu zal-iti; rastresti gomilu u slu~aju nedosta-ka vazduha; zaliti u slu~aju nedostat-ka;

17

liko se pregrije ili se javi nedovoljnovazduha. Po potrebi, pred upotrebu semo`e prosijati kroz krupno sito(pre~nika 3 cm).

Najva`nija pravilauspje{nog kompostiran-

ja- Materijal za kompostiranje

nikad ne stavljamo u potpuno zatvo-ren prostor, jer }e zbog nedostakakiseonika do}i do truljenja.

- Formiranje kompostne hrpepo~inje slojem krupnijeg materijala(drena`ni sloj), debljine 10 - 20 cm.Na njega se sla`e ostali organski otpad

- Za rad razlaga~a je neophod-no odr`avati kompostnu hrpu umje-reno vla`nom. U slu~aju prevla`enos-ti, javlja se nedostatak kiseonika imasa trune.

- Kompostna hrpa se uvijekpostavlja tako da bude u dodiru sazemljom, da bi `ivi organizmi izzemlji{ta mogli neometano da pre|una kompsti{te. Na taj na~in se osigura-va drena`a i aerisanot.

- Komopostnu hrpu povre-meno rastresemo ~ime se pove}avasadr`aj vazduha (aerisanost) i obezb-je|uju uslovi za rad aerobnih razla-ga~a.

- Organski otpad je potrebnousitniti i ravnomjerno izmije{ati. Sva-ki sloj organskog otpada se prekriva

tankim slojem zemlje- Poko{ena trava, naro~ito

ukoliko je vla`na, veoma lako trune,pa je zato na kompostnu hrpu stavl-jamo u tankom sloju.

- Ostake kuvane hrane i drugikuhinjski otpad koji privla~i `ivotinje,nije po`eljno kompostirati.

- Kompostnu hrpu je po`eljnopokriti. Cilj je da se pospije{i zagrija-vanje i sprije~i gubitak vlage.

Zrelost komposta spremnost za upotrebu

1. svje` kompostProces razlaganja jo{ uvijek

traje. Dobija se nakon 3 mjeseca.Odnos C:N =30-40. Sadr`i velikekoli~ine hraniva, dobar je za |ubrenjei ima dosta N. Ali treba ga opreznokoristiti, jer je nestabilan i mo`e sniz-iti kisjelost tla. Dobar je za kre~na tla.

2. stabilan kompostSpreman za primjenu. Stabilan

i higijenski ~ist. Nastaje nakon 4-8mjeseci, odnos C:N= 20. Ima manje Nod predhodne faze, jer MO jo{ uvijekkoriste C za razmno`avanje i zato jemanje N nego u predhodnoj fazi.Mineralizacija jo{ uvijek nije visoka.Ova vrsta komposta se naj~e{}e koristiu polju.

3. zreo kompostOdle`ao i zreo. Dobija se

nakon 12-24 mjeseca. U ovom kom-

18postu je brz razvoj humusnih supstan-ci. Zrenje je produ`eno, odnos C:N=15. ima smanjenu efikasnost pri|ubrenju, ali odli~ne karakteristike upogledu fizi~kih osobina. Mo`e sekoristiti na otvorenom, a naj~e{}e sekoristi u rasadnicima.

Brzi test za ocjenuzrelosti komposta

Jednostavan i relativno brzna~in da se provjeri da li je kompostspreman za upotrebu je sjetva sjemenakoje brzo klija i ni~e. U tu svrhu jenajbolje koristit sjeme salate. Kompo-stom sa kompostne hrpe se napuninekoliko malih posudica i u njih sepolo`i sjeme. Ukoliko nakon 2-3 danaiznikne mlada bilj~ica i nakon 10 danase razvije u zelenu, uspravnu, sna`nubilj~icu, kompost je spreman zaupotrebu. Ukoliko sjeme ne isklija, ilise razviju slaba{ne bilj~ice, komposttreba da jo{ odstoji na gomili da bi sedovr{ilo njegovo formiranje.

Kada ocjenimo da je proceskompostiranja zavr{en, kompostnuhrpu prosijemo kroz krupno sito.Krupnije, nerazlo`ene komade vra-}amo na komposti{te, a sitni mrvi~astikompost rasturamo po povr{ini ze-mlji{ta i plitko zakopamo (nikakoduboko preoravati zemlji{te). Akoimamo dovoljne koli~ine komposta(2-6 kg/m2), u ba{ti nam nije potrebno

nikakvo drugo |ubrivo.Agronomska vrijednost kom-

posta se prije svega ogleda u pove-}anju sadr`aja organske materije uzemlji{tu. Hraniva iz humusa se real-izuju postepeno, {to obezbje|uje kon-tinuitet u snadbijevanju biljke i spre-~ava mogu}nost gubitka hraniva.

Kompost se mo`e se koristitikao organski oplemenjiva~ na otvore-nom polju (umjesto stajnjaka), kaobiljni supstrat za sobno bilje, rasad,

sadnice (mo`e zamjeniti treset jer jejeftiniji), kao mal~ (3-4 cm), jer imasposobnost zagrijavanja zemlji{te ispre~ava rast korova, oporavak`ivotne sredine.

U skladu sa na~inomkori{tenja komposta, defini{u se

Sl. Kompost pripremljen za primjenu

19razli~iti kvalitativni parametri zaprocjenu primjenjivosti.

U rasadnicima, kompost sekoristi za proizvodnju rasada i saksi-jskog bilja, pri ~emu je jedna odglavnih komponenti supstrata. Tako|emo`e zamijeniti treset, jer je bez fito-toksi~nih rezidua, sa dobrim kapacite-tom zadr`avanja vode i niskimsadr`ajem soli.

Prije primjene komposta po-trebno je provjeriti sadr`aj soli unjemu (salinitetu), naro~ito ako jenajve}i dio po~etnog materijala bio odotpadaka gradskog zelenila.

Kompost se ~esto primjenjujekod rekultivacije pojedinih degradi-ranih zemlji{ta, jer obezbje|uje slojpogodan za gajenje biljaka i za razvojbusena.

Da bi kompost u punoj vrijed-nosti odigrao ulogu zemlji{nog ople-menjiva~a i regulisao hemijske, fi-zi~ke i biolo{ke osobine zemlji{ta,potrebno ga je dodati u velikimkoli~inama. To se ~esto isti~e kaoproblem. Ali ako se uzme u obzir da~ak 40% otpada iz jednog doma}inst-va mo`e da se kompostira, onda sasigurno{}u mo`emo tvrditi da koli~inane bi trebala da predstavlja problem.Naro~ito, ako se zna da {to je inten-zivnija proizvodnja, to je i proizvodn-ja otpada koji se mo`e reciklirati ve}a.Pa prema tome savjestan proizvo|a~nikada ne}e sebi postaviti pitanje da lije opravdano otpad ukloniti na poprirodu bezbjedan i najprihvatljivijina~in ili spaliti organsku materiju itako izgubiti nepovratno organskumateriju i dodatni prihod koji se mo`edobiti od proizvedenog komposta.

Sl. Kompost mo`e imati i funkcijumal~a

Umjesto nemo}nog stajanjapred globalnim ekolo{kim problemi-ma po~nite djelovati u svojoj okoli-ni, a prvi mali-veliki korak u~inite usvom doma}instvu tako {to }etekompostirati.

20

NVO "Proizvodnja ZdraveHrane" je osnovana 18. februara 2002.godine u Nik{i}u sa ciljem razvojaorganske poljoprivrede uz istovremenopo{tovanje i promociju principa odr`i-vog razvoja i seoskih oblasti u CrnojGori. NVO "Proizvodnja Zdrave Hrane"je do sada realizovala veliki broj pro-

jekata, seminara i radionica koji su bili ufunkciji ostvarivanja tih ciljeva. NVOosim projekata iz oblasti za{tite `ivotnesredine, proizvodnje organske hrane ve}pet godina putem ~asopisa EkoHrananastoji promovisati i edukovati {to ve}ibroj ljudi u Crnoj Gori o principimaodr`ivog razvoja.

Regionalni centar za `ivotnusredinu za Centralnu i Isto~nu Evropu(REC) je nestrana~ka, nezavisna, ne-profitna me|unarodna organizacija ~ijaje misija pru`anje pomo}i u rje{avanjuproblema `ivotne sredine u Centralnoj iIsto~noj Evropi (CIE). REC sprovodisvoju misiju promocijom saradnjeizme|u nevladinih organizacija, vla-dinih institucija, biznis sektora i drugihpartnera u oblasti za{tite `ivotnesredine, kao i kroz pospje{ivanjerazmjene informacija i u~e{}a javnosti udono{enju odluka u oblasti `ivotnesredine.

REC su 1990. godine osnovaleSjedinjene Ameri~ke Dr`ave, Evropskakomisija i Ma|arska. Rad REC-a jedanas zasnovan na Povelji koju supotpisale vlade 28 zemalja i

Evropska komisija i na me|una-

rodnom ugovoru potpisanom sa vladomMa|arske. Sjedi{te REC-a je u Senta-ndreji, u Ma|arskoj, a kancelarije senalaze u 17 zemalja korisnica REC-ovihprograma: Albaniji, Bosni i Herce-govini, Bugarskoj, Crnoj Gori, ^e{koj,Estoniji, Hrvatskoj, Latviji, Litvaniji,Ma|arskoj, Makedoniji, Poljskoj, Ru-muniji, Slova~koj, Sloveniji, Srbiji iTurskoj.

Donatori REC-a u nekolikoproteklih godina su Evropska komisija ivlade: Austrije, Belgije, Bosne i Herce-govine, Bugarske, ^e{ke, Danske,Estonije, Finske, Njema~ke, Ma|arske,Italije, Japana, Latvije, Holandije, Hrva-tske, Norve{ke, Poljske, SjedinjenihAmeri~kih Dr`ava, Slova~ke, Slovenije,[vedske, [vajcarske, Velike Britanije,kao i druge me|uvladine i privatneinstitucije.