Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Priručnik za ocjenu Prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 2

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) svjetska je mreža UN-a za razvoj koja zagovara prom-jene i povezivanje država sa znanjem, iskustvom te potencijalima kako bi se građanima omogućilo da izgrade bolji život. UNDP djeluje u 166 zemalja. Program UNDP-a u Hrvatskoj obuhvaća razvojne inicijative kao što su: lokalni razvoj i jačanje institu-cionalnih kapaciteta, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije, podrška najranjivijim skupinama u društvu, uključivanje privatnog sektora u proces razvoja te jačanje hrvatskog pravosuđa i sigurnosti građana. Globalni fond za okoliš (GEF) osnovan je 1991. godine kako bi se pomoglo zemljama u razvoju i zem-ljama s ekonomijama u tranziciji da osiguraju sredstva za programe i projekte zaštite okoliša.

Posebno zahvaljujemo Fondu za zaštitu okoliša i ener-getsku učinkovitost koji je doprinjeo realizaciji ove pro-jektne aktivnosti.

oikon – institut za primjenjenu ekologiju

urednici: Petr Roth (neovisni stručnjak), Hrvoje Peternel

autori:Hrvoje Peternel, Petr Roth, Oleg Antonić,Zrinka Mesić, Mirna Mazija

suradnici: Orlando Venn (neovisni stručnjak), Vladimir Kušan

recenzija: Državni zavod za zaštitu prirode

autori fotografija na naslovnici: PMF-Botanički zavod / Oikon d.o.o

Hrvatska


Projekt coast Očuvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putem održivog razvitka obalnog područja

Priručnik za ocjenu prihvatljivostizahvata za ekološku mrežu

Zagreb 2011.


Sažetak

Uvod

OSNOVNE iNFORMAcijEObjašnjenje osnovnih pojmova

OcjENA PRiHVAtljiVOSti ZAHVAtA ZA EKOlOšKU MREžU

DiO 1: PREtHODNA OcjENA ZAHVAtAPodaci o zahvatu Podaci o ekološkoj mreži Utjecaji zahvata na ekološku mrežu Zaključak prethodne ocjene zahvata

DiO 2: GlAVNA OcjENA ZAHVAtA S OcjENOM DRUGiH POGODNiH MOGUćNOSti (VARijANtNiH RjEšENjA)Podaci o zahvatu Podaci o ekološkoj mrežiTerenski uvidProfil stručnjakaUtjecaji zahvata na ekološku mrežuKumulativni (skupni) utjecaji zahvata na ekološku mrežuProcjena stupnja utjecajaMjere ublažavanjaAnaliza drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata na ekološku mrežuZaključak glavne ocjene zahvata

DiO 3: UtVRđiVANjE PREVlADAVAjUćEGA jAVNOG iNtERESA i KOMPENZAcijSKiH UVjEtA (UPjiKU)Kompenzacijski uvjeti

iV. DODAci1. Literatura

Nacionalni propisi i smjerniceVažniji međunarodni dokumenti i smjerniceOstali međunarodni dokumenti i smjernice

2. Koraci u ocjeni prihvatljivosti zahvata i aktivnosti pojedinih sudionikaPrethodna ocjena zahvataGlavna ocjena zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogućnostiUtvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta (UPjiKU)

05

07

0808

08

1213141618

1921222626273031333435

3636

3939393940

40404144

Sadržaj


sažetak

Postupak ocjena prihvatljivosti planova, programa i zahvata je najvažniji mehanizam zaštite područja ekološke mreže. U okviru cOASt projekta Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) provedena je aktivnost podrške Državnom zavodu za zaštitu prirode (DZZP) u uvođenju postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu u obalnom području (lOt 2: Support to SiNP on introduction of NiA practices in coastal areas). Rezultat ove aktiv-nosti je Priručnik koji se bavi postupkom Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i koji će se primijeniti na nacionalnom nivou te time postaviti stručni standard i model za provedbu ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološ-ku mrežu odnosno Naturu 2000 nakon ulaska RH u Europsku uniju.

Budući je jedan od sve značajnijih pritisaka na biološku raznolikost Dalmacije, a time i cOASt projektnog područja iskorištavanje obnovljivih izvora energije, prvenstveno energije vjetra, izvršena je i valorizacija biološke raznoliko-sti područja Dalmacije s obzirom na okvirnu procjenu prihvatljivosti za izgradnju vjetroelektrana (VE). Naposljetku, metodologija Priručnika te valorizacija bioraznolikosti primijenjena je na odabranom pilot području- pilot studija Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu za planiranu VE Čemernica.

Analiza utjecaja potencijalnih lokacija vjetroelektrana na faunu ptica i šišmiša za područje Dalmacije predstavlja prvi korak za analizu osjetljivosti i stratešku analizu na nacionalnom nivou. Na regionalnom nivou, u zaleđu Dalma-cije, smještena je glavnina planiranih vjetroelektrana, a radi se također i o izuzetnom važnom području za biološku raznolikost. Stoga je rezultat valorizacije vrlo koristan DZZP-u za procjenu planova te skupnih utjecaja potencijal-nih VE. također, ova analiza poslužit će kao značajna smjernica pri planiranju vjetro parkova s obzirom da do sada nije postojao takav usmjeravajući dokument koji bi sustavno unosio element zaštite prirode u planerske postupke vezano uz ovaj tip energetskih postrojenja.

Rezultati cijele projektne aktivnosti služe kao podrška radu Državnog zavoda za zaštitu prirode, posebno Odjelu za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu. Postupak ocjene prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu počeo se provoditi u RH tek prije tri godine te usavršavanje ide kroz svakodnevnu praksu i uvidom u dobre primjere drugih zemalja.

Priručnik i ostale prateće dokumente pripremili su konzultanti OiKON-a d.d. – instituta za primijenjenu ekologiju iz Zagreba. Petr Roth, međunarodni konzultant iz Republike Češke dao je vrlo značajan doprinos u izradi samog Pri-ručnika. tijekom pripreme dokumenata konzultirani su Državni zavod za zaštitu prirode i Ministarstvo kulture, oso-bito vezano uz pojašnjenja nacionalne legislative i primjenu najnovijih iskustava (domaćih i međunarodnih) u pro-vedbi postupka Ocjene.

Sažetak


summarY

Procedure of appropriate assessment of the impact of plans, programmes and projects on the ecological network is the most important mechanism of protection of ecological network areas. Within the cOASt project of the Uni-ted Nations Development Programme (UNDP), support was given to the State institute for Nature Protection (SiNP) with the aim of introducing the procedure of appropriate assessment of the impact of projects on the ecological network in the coastal area (lOt 2: Support to SiNP on introduction of NiA practices in coastal areas). the result of this activity is the Manual dealing with the procedure of appropriate assessment of the impact of projects on the ecological network, which will be applied on the national level, thus setting up a national standard, and a model for implementing appropriate assessments of the impact of projects on the ecological network, or on Natura 2000 upon croatia’s accession to the European Union.

Given the fact that the issue of using renewable energy sources, wind energy in particular, is an increasingly pre-ssing matter in the context of biological diversity of Dalmatia, and thus of the cOASt project area as such, the eva-luation of biological diversity of the area of Dalmatia has also been conducted, having in mind the provisional asse-ssment for the construction of wind power plants (VE). Finally, the methodology of the Manual and the evaluation of biodiversity have been applied on the selected pilot area – pilot study of the Main Assessment of the impact of project on the ecological network for the planned wind power plant VE Čemernica.

impact analysis of potential wind power plant locations on the fauna of birds and bats on the territory of Dalmatia represents a first step for sensitivity analysis and strategic analysis at the national level. At the regional level, it needs to be said that the majority of planned wind power plants are to be located in the hinterland of Dalmatia, which is also an extraordinarily important area in terms of biological diversity. therefore, the result of evaluation is extre-mely useful to SiNP for evaluating the plans and the totality of impact of potential wind power plants. in addition, this analysis will serve as a significant guideline in terms of planning wind farms, given the fact that such a guiding document didn’t exist in the past, which meant that it was impossible to systematically introduce elements of na-ture protection into planning procedures connected with this type of energy facilities.

the results of the entire project activity serve as support to the State institute for Nature Protection, in particular to the Department for Assessment of impact on Nature. the procedure of appropriate assessment of the impact of plans, programmes and projects on the ecological network entered the implementation in the Republic of croatia only three years ago, and the improvements are being introduced through daily practice, and through insight into good practice from other countries.

the Manual and other accompanying materials have been prepared by the consultants of Oikon ltd. – institute for Applied Ecology from Zagreb. Petr Roth, international consultant from the czech Republic, provided major contri-bution in the preparation of the Manual. in the course of the preparation of documents, the State institute for Na-ture Protection and the Ministry of culture were also consulted, particularly when it comes to clarifications of the national legislation, and use of the most recent experiences (domestic and international) in the implementation of Assessment procedures.

Sažetak ENG


uvoD

Smanjenje i gubitak biološke raznolikosti u Europi, koji uključuju smanjenje i nestanak vrsta, staništa i ekosustava, dramatično su se ubrzali tijekom nekoliko posljednjih desetljeća. Zbog toga je Europska unija (EU) 2001. godine postavila ambiciozan cilj zaustavljanja tog trenda donošenjem strategije i globalnih ciljeva za razdoblje do 2010., a zatim predlaganjem novih ciljeva za razdoblje do 2020. (European commission, 2010). temeljni odgovori zakono-davstva EU na trend smanjenja biološke raznolikosti su Direktiva Vijeća 92/43/EEc o očuvanju prirodnih staništa te divljih životinjskih i biljnih vrsta (u daljnjem tekstu Direktiva o staništima) i Direktiva Vijeća 79/409/EEc, 2009/147/Ec o očuvanju divljih ptica (u daljnjem tekstu: Direktiva o pticama). U središtu ovih Direktiva jest stvaranje ekološ-ke mreže očuvanih područja diljem Europe (mreža NAtURA 2000), čija je svrha očuvanje više od 1000 ugroženih, rijetkih, ekološki značajnih i endemičnih vrsta, te oko 230 prirodnih i polu-prirodnih stanišnih tipova (navedenih u dodacima obiju Direktiva).

iako Republika Hrvatska (RH) još nije članica Europske unije, Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05, 139/08, NN 57/11) već je usklađen s odredbama obiju direktiva, što se posebno očituje: 1) u uspostavljenoj Ekološkoj mreži Republike Hrvatske (Uredba o proglašenju ekološke mreže; NN 109/07), te 2) u propisanom postupku Ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu (Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu; NN 118/09), koja ugrađuje odredbe članka 6. Direktive o staništima, vezano uz ocjenu zahvata i planova na područja ekološke mreže (uključujući i potencijalna područja NAtURA 2000).

Ovaj priručnik se bavi postupkom Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, odnosno ocjenom mogućih utjecaja planiranog zahvata, neovisno o njegovoj veličini (od velikih, kapitalnih projekata do razmjerno ograniče-nih zahvata ili aktivnosti) i lokaciji, koji sam ili „u kombinaciji“ s drugim zahvatima i/ili planovima može imati utjecaja na jedno ili više područja ekološke mreže. Osnovni cilj ovog postupka je utvrditi da li planirani zahvat ima značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže. Postupak ocjene prihvatljivosti planova i progra-ma predmet je posebnog priručnika.

Priručnik prikazuje postupak Ocjene sukladno važećem zakonodavnom okviru RH. Međutim, u njemu se iznose i primjeri dobre europske prakse kako bi se ukazalo na moguća poboljšanja postojećih postupaka i propisa. Postu-pak Ocjene temelji se na sljedećoj zakonskoj regulativi (za ostalu literaturu vidjeti Dodatak 1):

- Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11

- Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07

- Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu NN 118/09

-Uredba o procjeni utjecaja na okoliš NN 64/08 NN 67/09

Uvod


Osnovne informacije objašnjenje osnovnih Pojmova

Ekološka mreža RH

Ekološka mreža RH propisana je Zakonom o zaštiti prirode, a obuhvaća područja važna za očuvanje ugroženih vr-sta i staništa od međunarodne i nacionalne važnosti. Sukladno navedenom Zakonu, ekološka mreža je sustav me-đusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih područja, koja uravnoteženom bio-geografskom ras-poređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti koju čine ekološki značajna područja za Republiku Hrvatsku, a uključuju i ekološki značajna područja Europske unije NAtURA 2000. Ekološki značajna područja u Hrvatskoj su:

- područja koja su biološki iznimno raznovrsna ili dobro očuvana, a koja su međunarodno značajna po mjerilima međunarodnih ugovora kojih je Republika Hrvatska stranka,

- područja koja bitno doprinose očuvanju biološke i krajobrazne raznolikosti u Republici Hrvatskoj,

- područja stanišnih tipova koji su ugroženi na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini,

- staništa vrsta koje su ugrožene na svjetskoj, europskoj ili državnoj razini;

- staništa endemičnih vrsta za Republiku Hrvatsku,

- područja koja bitno pridonose genskoj povezanosti populacija bioloških vrsta (ekološki koridori),

- selidbeni putovi životinja,

- očuvane šumske cjeline.

NATURA 2000

NAtURA 2000 predstavlja mrežu morskih i kopnenih područja od europske važnosti, izdvojenih za očuvanje rijet-kih i ugroženih prirodnih staništa i biljnih i životinjskih vrsta, zaštićenih Direktivama Europske unije. Mreža NAtURA 2000 sastoji se od Područja posebne zaštite (SPA - Special Protection Areas) izdvojenih na temelju Direktive o ptica-ma i Posebnih područja očuvanja (SAc - Special Areas of conservation) izdvojenih na temelju Direktive o staništima. U trenutku pristupanja EU, Hrvatska će trebati dati prijedlog područja Natura 2000, te tako primijeniti sve segmente navedenih direktiva na svojem teritoriju.

Direktiva o pticama usvojena je prvi put 1979. godine, a nova, nadopunjena verzija donesena je 2009. Njezin je osnovni cilj zaštititi sve divlje ptice i njihova najvažnija staništa diljem EU. Ona zabranjuje pojedine djelatnosti, po-put držanja ili prodaje divljih ptica, te uvodi zakonske mehanizme za reguliranje drugih aktivnosti, poput lova, da bi se osigurala njihova održivost. ta Direktiva također zahtjeva od svih zemalja članica EU da najvažnija područja od posebnog značaja za više od 190 ugroženih vrsta i sve migratorne ptice koje se redovito pojavljuju na teritoriju zemlje članice utvrde kao područja ekološke mreže NAtURA 2000, posebno vodeći računa o močvarnim područji-ma od međunarodne važnosti. Ova područja predstavljaju Područja posebne zaštite (SPA) i izravno ih proglašavaju zemlje članice EU.

Direktiva o staništima, koju je EU usvojila 1992. godine, ima za cilj osigurati očuvanje prirodnih staništa i divlje fa-une i flore u Europi. Ona uvodi slične mjere zaštite europske flore i faune kao i Direktiva o pticama, no obuhvaća dodatnih 1000 vrsta (iz skupina sisavaca, vodozemaca, gmazova, riba, beskralješnjaka i biljaka) te više od 230 sta-nišnih tipova.

Direktiva o staništima preciznija je po pitanju ocjene utjecaja planova i projekata na vrste i stanišne tipove. Suklad-no članku 6., stavku 3. Direktive o staništima svaki plan ili zahvat koji sam ili u kombinaciji s drugim planovima ili

Osnovne informacije


zahvatima može imati značajan utjecaj na područje ekološke mreže, odnosno na njegove ciljeve očuvanja, podlo-žan je odgovarajućoj ocjeni. Ocjenom se provjerava prihvatljivost rezultata projekta ili plana za određeno područje ekološke mreže, odnosno ciljne vrste i staništa.

Posebna područja očuvanja (SAc) su područja od značaja za EU koja nakon prihvaćanja od strane Europske komisije proglašavaju države članice putem zakonskih, administrativnih i/ili ugovornih akata, gdje se mjere zaštite provode za održanje ili uspostavu „povoljnog stanja“ očuvanosti prirodnih staništa, i/ili populacija vrsta za koje je područje proglašeno na cijelom području zemlje članice. Zemlje članice trebaju identificirati ta područja te utvrditi potrebne mjere upravljanja. Područja SPA i SAc zajedno čine ekološku mrežu NAtURA 2000.

Ciljevi očuvanja

Svako područje ekološke mreže ima ciljeve očuvanja (jednu ili više bioloških vrsta i/ili stanišnih tipova), zbog kojih je kao takvo uspostavljeno. Direktiva o staništima kao opći cilj očuvanja za sve njih postavlja „dugoročno očuvanje njihova statusa u sklopu danog područja“. Države članice mogu postaviti i ambicioznije ciljeve, ali u svakom slučaju ocjena prihvatljivosti treba dati odgovor na pitanje da li zahvat koji se ocjenjuje narušava postavljene ciljeve ili ne.

Prioritetna vrsta / stanišni tip

Vrsta/stanišni tip za čije očuvanje EU ima posebnu odgovornost zbog njihovog prirodnog područja rasprostranje-nosti na teritoriju zemalja članica. Prioritetne vrste/stanišni tipovi u Dodatku ii. Direktive o staništima označene su zvjezdicom (*). te prioritetne vrste/stanišni tipovi nalaze se također na Popisu posebno ugroženih i značajnih sta-nišnih tipova i svojti (Ministarstvo kulture, 2010).

Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu je postupak kojim se procjenjuje postoji li vjerojatnost da proved-ba zahvata u području ekološke mreže, samog ili s drugim zahvatima, može imati značajan utjecaj na ciljeve očuva-nja i cjelovitost područja ekološke mreže s obzirom na njezinu strukturu i funkcionalnost.

cilj Ocjene je utvrditi da li postoji značajan negativan utjecaj zahvata na vrste i staništa koji predstavljaju ciljeve oču-vanja područja, odnosno na cjelovitost područja ekološke mreže. Ako značajan negativan utjecaj postoji i ne može se izbjeći primjenom mjera ublažavanja niti kroz odabir druge pogodne mogućnosti, zahvat nije prihvatljiv. takvi se zahvati mogu provesti jedino u slučajevima kada se utvrde imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa i osiguraju odgovarajući kompenzacijski uvjeti kako bi se osigurala povezanost ekološke mreže.

Cjelovitost (integritet) područja

Drugi cilj Ocjene je osigurati da se planiranim zahvatom ili planom ne narušava cjelovitost područja ekološke mre-že. cjelovitost područja je povezanost njegovih ekoloških struktura i funkcija na cijelom prostoru, što omogućuje održavanje staništa, kompleksa staništa i/ili veličine populacija vrsta zbog kojih je proglašeno.

Prema iskustvima država članica EU značajan utjecaj zahvata makar i na samo jednu ciljnu vrstu ili stanište unutar danog područja uvijek znači i značajan utjecaj na cjelovitost tog područja ekološke mreže. to, međutim, ne znači da se unutar područja ekološke mreže ne smije provesti nijedan zahvat, nego da se zahvatom moraju održati sve eko-loške funkcije područja vezane uz održavanje ciljeva očuvanja. Ako se taj preduvjet poštuje, nema razloga za spre-čavanje bilo koje aktivnosti na području ekološke mreže.

Značajan utjecaj

Procjena značajnosti utjecaja je najkompleksniji i najkompliciraniji dio ocjene prihvatljivosti. Svaka ljudska aktiv-nost ima određeni utjecaj na prirodu, pa tako i na područje ekološke mreže. Međutim, mnogi od tih utjecaja mogu se zanemariti, jer nisu značajni za ciljeve očuvanja. Stoga je glavni cilj Ocjene ustanoviti koji utjecaj nije značajan, a koji i kada postaje značajan, što treba biti potkrijepljeno znanstvenim i stručnim činjenicama. Kako je za različita staništa i vrste pojam „značajnosti utjecaja“ često različit, tako se za svaki konkretni slučaj procjena značajnosti utje-caja mora rješavati zasebno.

Osnovne informacije


Načelo predostrožnosti

Načelo predostrožnosti nalaže da ukoliko postoje dvojbe o utjecajima zahvata, te se temeljem objektivnih činjeni-ca ne mogu isključiti njegovi značajni negativni utjecaji na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja, on ne smije biti odobren. S druge strane, to se načelo predostrožnosti ne smije zloupotrebljavati (odnosno, pretpostavka značajnog utjecaja mora biti utemeljena u znanstvenim i stručnim činjenicama).

„Može imati utjecaj“

Vrlo često jedini dokaz štetnog utjecaja može se dobiti tek nakon što se zahvat izvede, u kojem slučaju možda više nije moguće izbjegavanje štete za područje pod utjecajem. Stoga je pokretanje postupka Ocjene potrebno u svim slučajevima u kojima se može pretpostaviti da bi zahvat mogao imati značajnih utjecaja (načelo predostrožnosti).

Učinak „u kombinaciji“

Učinak „u kombinaciji“ se odnosi na kumulativne (skupne) utjecaje predloženog zahvata s drugim postojećim ili planiranim zahvatima čije se područje utjecaja preklapa s područjem utjecaja predloženog zahvata. Naime, vrlo često predloženi zahvati sami po sebi nemaju štetna utjecaja na područja ekološke mreže, ali u kombinaciji s učin-cima drugih postojećih ili planiranih zahvata ti skupni učinci prijeđu granicu iznad koje postaju štetni. Zbog toga Ocjena, uz samostalne utjecaje predloženog zahvata, treba obuhvatiti i utjecaje koji nastaju kombinacijom s utje-cajima drugih (postojećih ili planiranih) zahvata. Kao planirani zahvati sagledavaju se najčešće zahvati definirani u prostorno-planskim dokumentima. „

ocjena Prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

Prema zakonodavstvu RH, postupak Ocjene sastoji se od tri dijela koja predstavljaju logičnu cjelinu i ukoliko se ispravno primijene, mogu unaprijediti učinkovitost cijelog postupka sa stajališta nositelja zahvata (vidi Sliku 1.):

1) Prethodna ocjena zahvata,

2) Glavna ocjena zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja) i

3) Utvrđivanje prevladavajućega javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta

Ocjena se ne provodi za zahvate koji su neposredno povezani s upravljanjem područjem ekološke mreže, kao i za zahvate koji se izvode unutar izgrađenog dijela građevinskog područja. Za sve ostale zahvate koji mogu imati zna-čajan utjecaj na ekološku mrežu, postupak Ocjene je obavezan.



Zahtjev nadležnom tijelu (MK, žu-

paniji ili Gradu Zagrebu) za Pret-

hodnom ocjenom zahvata

Da li je moguće da zahvat ima zna-

čajan utjecaj na EM?

Studija utjecaja zahvata na EM

ODOBRAVANjEZAHVAtA NE

NE

NE

NE

NE

NE

DA

DA

DA

DA

ODOBRAVANjEZAHVAtA

ODOBRAVANjEZAHVAtA

ZAHVAtODOBREN

Hoće li zahvat značajno utjecati na

ciljeve očuvanja i cjelovitost EM?

Da li postoje provedive mjere

ublažavanja

Postoje li druge pogodne moguć-

nosti zahvata (varijantna rješenja)

Neizbježan i značajan utjecaj na ci-

ljeve očuvanja i cjelovitost EM

Da li je riječ o području s prioritet-

nim vrstama i/ili staništima?

ili

Da li postoje imperativni razlozi

povezani s ljudskim zdravljem, si-

gurnošću ili dobiti za okoliš?

Postoje li drugi im-

perativni razlozi pre-

vladavjućeg javnog

interesa?

Kompenzacijske mjere

- provedive

- propisane

Mišljenje EU

informiranje EU

Samostalni utjecaji,

kumulativni utjecaji

Slika 1. Pojednostavljeni prikaz tijeka postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu



Dio 1: Prethodna ocjena zahvata Prethodna ocjena zahvata predstavlja prvi korak u postupku Ocjene. Njome se preliminarno sagledavaju i ispituju utjecaji samostalnih zahvata i njihovih interakcija, te se utvrđuje postoji li potreba za Glavnom ocjenom zahvata.

Prethodna ocjena temelji se samo na informacijama dovoljnim za odlučivanje je li značajni utjecaj moguć. Koliki bi taj utjecaj (ako je moguć) mogao biti, može li se prihvatiti, ublažiti određenim mjerama ili izbjeći drugim pogodnim mogućnostima ne ocjenjuje se u Prethodnoj ocjeni, nego je predmetom drugog dijela Ocjene - Glavne ocjene. Bu-dući da određeni zahvat može imati utjecaja na više područja ekološke mreže koraci u Prethodnoj ocjeni moraju se primijeniti zasebno za svako područje.

Za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, odnosno ocjena o potrebi procjene, zahtjev za Pret-hodnu ocjenu uključuje, između ostalog, idejno rješenje zahvata koje sadrži osnovni opis zahvata i svih aktivnosti potrebnih za njegovu realizaciju. U ostalim slučajevima (kada je za zahvat propisana procjena utjecaja na okoliš odnosno ocjena o potrebi procjene), zahtjev sadrži elaborat Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koji je složenije forme. S obzirom na ovu činjenicu, opisani postupak Prethodne ocjene u Priručniku prikazu-je složeniji slučaj i odnosi se na zahvate za koje je propisana procjena utjecaja na okoliš odnosno ocjena o potrebi procjene. U interesu je nositelja ako smatra da predloženi zahvat ne može imati značajni utjecaj na područja eko-loške mreže da to što bolje argumentira u prethodnoj ocjeni odnosno da dostavi više informacija o zahvatu od pra-vilnikom propisanog.

Ponekad je i prije podnošenja zahtjeva za prethodnu ocjenu, odnosno već u tijeku izrade samog idejnog projekta poželjno da se nositelj zahvata, odnosno izrađivač idejnog projekta, konzultira s odgovarajućim stručnjacima (ovi-sno o kojim se ciljevima očuvanja na području ekološke mreže radi), jer ukoliko je nedvojbeno da će doći do kon-flikta, odnosno negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja, već samo manje tehničke prilagodbe projekta mogu pomo-ći da se ti utjecaji smanje ili u potpunosti izbjegnu. to ne znači da će se takav prilagođeni idejni projekt automatski odobriti, ali se time uvelike smanjuje mogućnost potrebe provođenja Glavne ocjene.

Prethodna ocjena mogućih utjecaja zahvata na područje ekološke mreže općenito se sastoji od sljedećih koraka (vidi Sliku 2.):

1) izrada opisa zahvata s odgovarajućom razinom detalja,

2) izrada opisa područja ekološke mreže s ciljnim vrstama i stanišnim tipovima,

3) Sagledavanje utjecaja zahvata na područje ekološke mreže, odnosno na ciljeve očuvanja (da li je moguće da za-hvat ima značajan utjecaj na područje ekološke mreže?) i

4) Zaključak (moguće je / nije moguće da zahvat ima značajan utjecaj na područje ekološke mreže).

Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu / Glavna ocjena zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti


PoDaci o zahvatu

Opis zahvata treba sadržavati sve karakteristike zahvata koje mogu biti važne u pogledu mogućih utjecaja na eko-lošku mrežu. Pri tome se mora imati na umu da, u skladu s Pravilnikom o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i za-hvata za ekološku mrežu (NN 118/09; u daljnjem tekstu Pravilnik), nositelj zahvata predaje opis zahvata (idejno rje-šenje zahvata – zasebno ili kao dio Elaborata prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu) zajedno s molbom za Prethodnom ocjenom. S obzirom da nositelj zahvata najčešće nije stručan za područje zaštite prirode često u opisu nisu istaknute sve one osobine zahvata koje mogu utjecati na područja ekološke mreže. Zbog toga se tijekom Prethodne ocjene ne smije osloniti samo na prikupljene podatke od strane nositelja zahvata već treba iz-vršiti neovisno razmatranje i analizu svih osobitosti zahvata koje mogu utjecati na ciljne vrste i staništa unutar eko-loške mreže (ciljeve očuvanja). Pri tome je potrebno identificirati sve one elemente zahvata, samog ili u kombinaciji s drugim zahvatima (postojećim i planiranim), koji po svojoj prirodi mogu imati značajan utjecaj na područje eko-loške mreže. to uključuje područje zahvata (obuhvat u smislu mogućeg utjecaja), lokaciju, trajanje gradnje, utjecaj rada i zatvaranja (ukoliko postoji), izravno zauzeće površine, odnos zahvata i područja ekološke mreže (npr. udalje-nost i sl.), kao i kratak opis tehničkih podataka i tehnoloških procesa (emisija tvari, otpadne vode, buka i dr.). Ovisno o vrsti zahvata, ponekad je potrebno utjecaje sagledati zasebno za razdoblje izgradnje, rada i zatvaranja.

Za zahvate za koje je propisana procjena utjecaja na okoliš (PUO), odnosno ocjena o potrebi procjene, zahtjev sa-drži potvrdu o usklađenosti zahvata s važećom prostorno-planskom dokumentacijom. Ovi podaci osobito su važni za potrebe ocjene utjecaja u kombinaciji s drugim zahvatima planiranim u budućnosti na promatranom području.

Podaci o zahvatuPodaci o

ekološkoj mreži

Negativni utjecaji

Pozitivni utjecaji

ZAHVAt ODOBRENPOtREBNO PROVESti

GlAVNU OcjENU

Da li je moguće da

zahvat ima znača-

jan utjecaj na EM?

NE DA

Slika 2. Shematski prikaz tijeka postupka Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu



Ukoliko postoje dostupni podaci u GiS formatu vrlo ih je uputno koristiti kako bi se olakšalo bolje razmatranje i razu-mijevanje odnosa između svih elemenata zahvata (samog ili u kombinaciji s drugim sličnim zahvatima) i područja ekološke mreže. Međutim, potrebno je istaknuti da je postupak prethodne ocjene prvenstveno opisnog karaktera i nije neophodno da podaci u GiS formatu postoje.

Primjer 1.

Sažeti prikaz osnovnih podataka o zahvatu – izgradnja eksploatacijskog polja tehničko-građevnog kamena, (povr-šine 55 000 m3) koje se sastoji od kamenoloma, pokretnog postrojenja za drobljenje i separaciju tehničko-građev-nog kamena i pratećih objekata.

Opis zahvata sadrži:

1.1 Položaj eksploatacijskog polja

1.2 Oblik i veličina eksploatacijskog polja

1.3 Namjena eksploatacijskog polja

- Kamenolom

- Drobilica i separacija tehničko-građevnog kamena

- Prateći objekti

1.4 Izgradnja eksploatacijskog polja

- Prva faza - prilagodba postojećeg stanja za rudarske radove

- Druga faza - završna faza

1.5 Uređenje eksploatacijskog polja

- tijekom rada

- Nakon prestanka s radom (biološka sanacija)

1.6 Predviđeno trajanje eksploatacije

1.7 Izvod iz odgovarajuće prostorno-planske dokumentacije

PoDaci o ekološkoj mreži

Sukladno Pravilniku od nositelja zahvata se zahtijeva da dostavi opis jednog ili više područja ekološke mreže na koja zahvat može imati utjecaja, ali pri tom nije određena razina detalja opisa koja je potrebna. iskustva iz EU govo-re da nositelj zahvata najčešće nije sposoban ocijeniti utjecaj zahvata na druga područja ekološke mreže osim ono-ga koje je direktno zahvaćeno npr. izravnim zauzećem ili nekim drugim očitim utjecajem. Međutim, od nositelja se ne treba očekivati da sagleda druge, osobito neizravne utjecaje zahvata na druga područja ekološke mreže, što se međutim ne odnosi na ovlaštene tvrtke koje izrađuju Elaborat prethodne ocjene zahvata. U oba slučaja potrebno je tijekom Prethodne ocjene provesti neovisno razmatranje utjecaja i njihovih dosega, te izdvojiti sva ona područja ekološke mreže koja mogu biti pod utjecajem zahvata. U mnogo slučajeva utjecaji su relativno malog dosega, no zahvati povezani s utjecajima npr. na zrak, vode ili more mogu imati vrlo veliki doseg (nekoliko desetaka km). Zbog toga kvalitetno razmatranje mogućih utjecaja na ekološku mrežu predstavlja najvažniji korak u Prethodnoj ocjeni.



Opis područja ekološke mreže

Za područja ekološke mreže za koja se ocjeni da mogu biti pod utjecajem planiranog zahvata opis mora sadržavati glavne karakteristike područja, prvenstveno razloge zbog kojih je određeno područje uključeno u ekološku mrežu (ciljeve očuvanja), razloge ugroženosti područja i čimbenike koji utječu na vrijednost područja. Ako postoje, dobro je uključiti podatke o trenutnom stanju ekoloških uvjeta na navedenom području.

Ukoliko nije drugačije navedeno (planom upravljanja ili drugim službenim dokumentima) osnovni cilj zaštite na-vedenog područja je održavati ciljne vrste i staništa u postojećem stanju (sukladno čl. 6.2 Direktive o staništima). Važno je naglasiti da se opis treba usredotočiti samo na vrste i stanišne tipove koji su ciljevi očuvanja područja, a ne na sve elemente biološke raznolikosti promatranog područja (što je zadatak procjene utjecaja na okoliš, ukoli-ko se provodi).

Opis ciljeva očuvanja ekološke mreže

Za svako područje za koje se ocjeni da postoji mogućnost da zahvat ima značajni utjecaj, potrebno je dati opis cilje-va očuvanja (ciljnih vrsta i stanišnih tipova) s naglaskom na one na koje zahvat može imati značajni utjecaj. Ukoliko nije jasna situacija, neophodno je prikupiti sve dostupne podatke o ciljevima očuvanja (podatke o rasprostranje-nosti vrsta na području ekološke mreže, udio prisutne populacije u odnosu na ukupnu populaciju ekološke mreže, kao i u odnosu na ukupnu nacionalnu populaciju, tipovima staništa, objavljene znanstvene podatke, podatke s te-renskih istraživanja i sl.). Kod opisa vrsta je važno koristiti se recentnim podacima o njihovoj rasprostranjenosti i bi-ologiji. Svaki mogući problem ili osjetljivost ciljeva očuvanja područja do kojeg može doći uslijed utjecaja zahvata mora biti zabilježen.

U slučaju nesigurnosti ili nejasnoća koje su povezane s rasprostranjenošću i ekologijom navedenih vrsta te raspro-stranjenosti i zahtjevima stanišnih tipova na području ekološke mreže neophodno je obratiti pažnju na načelo pre-dostrožnosti, te provesti dodatne konzultacije s stručnjakom za navedene vrste, odnosno stanišne tipove.

Osnovni izvori informacija o ekološkoj mreži u Prethodnoj ocjeni su:

1. podaci o ekološkoj mreži od Državnog zavoda za zaštitu prirode (dostupni na www.cro-nen.hr/nem, a službeno se mogu pribaviti narudžbom preko kataloga informacija http://www.dzzp.hr/katalog-informacija/bez-podkatego-rije/katalog-informacija-drzavnog-zavoda-za-zastitu-prirode-144.html

2. podaci o zahvatu i

3. ostali relevantni podaci o biološkoj raznolikosti na području utjecaja zahvata, koji nisu sadržani u podacima pod prvom točkom



šifra i naziv područja: HR2000622 šume na Krndiji

Opis područja: Područje ekološke mreže „HR2000622 šume na Krndiji“ obuhvaća površinu od pri-bližno 6584 ha. Prema Karti staništa Republike Hrvatske, najveći dio površine po-dručja „HR2000622 šume na Krndiji“ zauzimaju šume (oko 97%), i to uglavnom šume bukve, acidofilne šume hrasta kitnjaka i hrastovo-grabove šume. Stanišni tip „E.3.3.1. – šuma sladuna i cera“, obuhvaćen zajednicom Quercetum frainetto-cerris Rudski 1949, je rijetka termofilna i slaboacidofilna šumska zajednica Hrvatske, po-znata s južnih padina Krndije, gdje joj je ujedno i zapadna granica areala. izgrađu-ju je hrastovi sladun (Quercus frainetto) i cer (Quercus cerris). Sladun (Quercus fra-inetto) je općenito rijetka biljna vrsta u Hrvatskoj, rasprostranjena u Slavoniji i na nekoliko mjesta u Dalmaciji. Najveće površine zauzima u Požeškoj kotlini na padi-nama Krndije, ali nema cjelovit areal nego se javlja u manjim enklavama, okružen sastojinama kitnjaka i običnog graba (izvor podataka: Vukelić i sur., 2008*).

cilj očuvanja Stanišni tip

NKS šifra NAtURA šifra Stanišni tip

E.3.3.1. 91M0 Šuma sladuna i cera

Smjernice zaštite područja:

S ciljem izbjegavanja pogoršanja stanja ciljnog stanišnog tipa, te osiguranja cje-lovitosti područja potrebno je provođenje sljedećih smjernica za mjere zaštite:

(121) Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma.(124) U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vr-sta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice.(126) Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vr-ste i genetski modificirane organizme.(127) U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i obo-renih) stabala, osobito stabala s dupljama.

*Vukelić, j., Mikac, S., Baričević, D., Bakšić, D., Rosavec, R. (2008): šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj, Nacionalna ekološka mreža. Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb 3.

Primjer 2.

Sažeti opis područja ekološke mreže na širem području eksploatacijskog polja (iz Primjera 1.).

utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Mogući negativni utjecaji zahvata

Prepoznavanje mogućih negativnih utjecaja zahvata na ranije utvrđeno područje (ili više njih) ekološke mreže, od-nosno, na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže, zahtijeva sagledavanje osnovnih podataka: s jed-ne strane karakteristika područja (u cjelini ili samo dijela u kojem se nalazi planirani zahvat što ovisi o vrsti zahvata i području ekološke mreže), a s druge strane podataka o mogućim utjecajima i njihovom dosegu. Procjena utjecaja treba također razmotriti moguće skupne utjecaje drugih (izvedenih ili planiranih) zahvata s planiranim zahvatom.

Ponekad je moguće čak i u ovoj fazi ocjene razlikovati prihvatljive utjecaje od neprihvatljivih (značajnih), dok se po-nekad može samo utvrditi da će područje ekološke mreže, odnosno ciljevi očuvanja, na neki način biti pod utjeca-jem zahvata, bez mogućnosti detaljnijih procjena.



Konačni korak je ocjena o tome da li su mogući utjecaji zahvata na područje ekološke mreže, za što se najčešće ko-riste indikatori poput:

- gubitka staništa (površina)

- gubitka populacija vrsta (udio)

- fragmentacije područja

- uznemiravanje (trajanje i jačina)

- udaljenost od područja ekološke mreže (ili ugroženog stanišnog tipa, odnosno staništa navedenih ciljnih vrsta)

- utjecaj onečišćenjem staništa.

Ukoliko je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo da li su mogući značajni utjecaji zahvata na područje ekološke mreže, tada je potrebno provesti Glavnu ocjenu.

Mogući pozitivni utjecaji zahvata

Osim negativnih, moguće je da prethodna ocjena utvrdi postojanje pozitivnih utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja jednog ili više područja ekološke mreže. Određeni zahvati, poput izgradnje pročistača otpadnih voda i kanalizacij-skog sustava tamo gdje nije postojao ili se kanalizacija izlijevala direktno u more (kroz propusne tzv. crne jame), sa-nacija odlagališta otpada i sl., iako nemaju direktne veze s planom upravljanja nekog područja ekološke mreže mogu imati pozitivan utjecaj na to područje. Zbog toga sagledavanje ove mogućnosti ne smije biti unaprijed isključeno.

Primjer 3.

Sažeti prikaz mogućih utjecaja eksploatacijskog polja* (iz Primjera 1.) na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja eko-loške mreže.

Prostorne promjene staništa Promjene optimalnih uvjeta staništa

1. Privremeni utjecaj

- Gubitak dijela staništa i uklanjanja postojeće vege-tacije s površina namijenjenih za eksploataciju, smje-štaj pogonskih i pratećih objekata, te prilaznih pro-metnica do etaža.

- Akcidentne situacije koje rezultiraju požarom, čime se privremeno oštećuje postojeće stanište na širem području zahvata.

1. Privremeni utjecaji

- Emisija čestica prašine u okoliš tijekom korištenja eksploatacijskog polja.

- Akcidentne situacije koje rezultiraju emisijom štet-nih tvari u okoliš.

- Buka zbog prisustva ljudi, rada strojeva i miniranja.

2. trajni utjecaj

Privremeni gubitak dijela staništa može postati tra-jan gubitak ukoliko:

- biološka rekultivacija nakon korištenja eksploata-cijskog polja ili požara ne rezultira stadijem sukcesije koji najbolje odgovara onome prije korištenja,

- dođe do bilo kojeg drugog oblika korištenja istog prostora,

- sukcesijski proces nakon akcidenta ne rezultira po-stojećim stadijem vegetacije.

2. trajni utjecaji

Privremeni utjecaji mogu postati dugoročni / trajni utjecaji ukoliko se štete nastale emisijom nepoželj-nih tvari u okoliš ne spriječe / ne saniraju na adekva-tan način.



Primjer 4.

Procjena mogućih utjecaja zahvata na stanišni tip – cilj očuvanja područja ekološke mreže HR2000622 šume na Krndiji.

cilj očuvanja Utjecaj tije-kom rada

Utjecaj pre-stankom rada

Opis utjecaja

šuma sladu-na i cera (NKS E.3.3.1.; NAtU-RA 91M0)

Nema Nema Navedena zajednica šume sladuna i cera na ovom području ekološke mreže zauzima male površine koje su značajno udaljene od granica zahvata (više od 5 km). S obzirom na to, te prostornu ograniče-nost zahvata, značajan utjecaj na cilj očuvanja i cje-lovitost ekološke mreže može se isključiti.

*Na web stranicama Europske komisije se nalazi priručnik za ocjenu prihvatljivosti za eksploatacijska polja. Na istim stranicama se mogu preuzeti i drugi specijalizirani i opći priručnici za ocjenu prihvatljivosti: http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

zaključak PrethoDne ocjene zahvata

Sukladno Pravilniku zaključak Prethodne ocjene utjecaja planiranog zahvata na ekološku mrežu treba biti u obliku:

- objašnjenja razloga zbog kojih je utvrđeno da ne postoji mogućnost značajnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cje-lovitost područja ekološke mreže, ili

- objašnjenja razloga zbog kojih je utvrđeno da je potrebno provesti Glavnu ocjenu, budući da se ne može isključiti mogućnost značajnog utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.



Dio 2: Glavna ocjena zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja)

Ukoliko je Prethodnom ocjenom zaključeno da postoji mogućnost značajnog negativnog utjecaja na jedno ili više područja ekološke mreže, pokreće se postupak Glavne ocjene, čiji je osnovni cilj utvrditi ima li planirani zahvat zna-čajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost određenog područja ekološke mreže, te na koji se način oni mogu ublažiti ili u potpunosti izbjeći.

Općenito, Glavna ocjena treba uzeti u obzir sve identificirane utjecaje danog zahvata i povezati ih sa svim ciljnim vrstama i/ili stanišnim tipovima na svim područjima ekološke mreže za koja se utvrdi da na njih zahvat može imati utjecaja. također, za sve ciljeve očuvanja ekološke mreže (vrste i stanišne tipove) moraju biti ocijenjeni i razmotre-ni kumulativni utjecaji s drugim planiranim i/ili izvedenim zahvatima. Nadalje, treba se ocijeniti i cjelokupni utjecaj planiranog zahvata na cjelovitost svakog područja. tijek postupka Glavne ocjene shematski je prikazan na Slici 3.

Sam postupak Glavne ocjene načelno je vrlo sličan Prethodnoj ocjeni (zbog čega se i u nekim dijelovima ovog Pri-ručnika informacije ili određeni koraci ponavljaju). Međutim, postupak Glavne ocjene mora biti znatno detaljniji u odnosu na postupak Prethodne ocjene, i usredotočen na osnovni cilj: zaključak o tome da li postoji (ili ne postoji) značajan negativan utjecaj zahvata na područje ekološke mreže (kod Prethodne ocjene osnovni cilj je samo zaklju-čak o tome da li postoji mogućnost takvog utjecaja). Zbog toga se podaci prikupljeni tijekom Prethodne ocjene ne smiju u Glavnoj ocjeni „slijepo“ prepisati, nego trebaju biti kritički razmotreni i, sukladno potrebi za većom razinom detalja, nadopunjeni dodatnim informacijama.



Podaci o zahvatuPodaci o

ekološkoj mreži

terenski uvid

Procjena značaja

samostalnih i ku-

mulativnih utjeca-

ja na EM

- parametrizacija

- kvantifikacija

- GiS analiza (prema potrebi)

- modeli i simulacije (prema potrebi)

ZAHVAt ODOBREN

ZAHVAt ODOBREN

(uz propisane mjere

ublažavanja)

ZAHVAt ODOBREN

(za varijantno rješenje-

mjere ublažavanja)

ZAHVAt NijE ODOBREN

(postoji mogućnost utvr-

đivanja prevladavjućeg

javnog interesa i kom-

penzacijskih uvjeta)

NE

NE

NE

DA

DA

DA

Da li postoji značajan ne-

gativan utjecaj na EM?

Da li postoje provedive

mjere ublažavanja nega-

tivnih utjecaja?

Da li postoje druge po-

godne mogućnosti /

varijantna rješenja (koja

izbjegavaju / umanjuju

značajne utjecaje?

Slika 3. Shematski prikaz tijeka postupka Glavne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu



PoDaci o zahvatu

Prvi korak Glavne ocjene je sagledavanje ciljeva očuvanja područja i identifikacija onih aspekata zahvata (samog ili u kombinaciji s drugim izvedenim ili planiranim zahvatima) koji mogu imati utjecaja na njih.

Kako bi se osigurala uspješna provedba postupka Ocjene, sve one karakteristike zahvata koje mogu imati utjeca-ja na određeno područje moraju biti dostupne, uključujući ukupnu površinu (tj. obuhvat) budućeg zahvata, kao i zonu njegovog utjecaja (u kontekstu mogućih utjecaja na područje ekološke mreže), lokaciju i druge pojedinosti zahvata relevantne za ocjenu prihvatljivosti, kao i prostorni odnos između zahvata i područja ekološke mreže.

Neki od najvažnijih podataka o zahvatu odnose se na:

- osnovne informacije o zahvatu: obuhvat, lokacija (županijska i općinska razina, katastarska općina, katastarska če-stica i dr.), podaci iz prostorno-planske dokumentacije;

- opis zahvata i drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata;

- opis glavnih obilježja tehnološkog procesa zahvata (s popisom vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces i popisom vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa, te emisija tvari),

- podatke o postojećim i planiranim sličnim zahvatima, te drugim zahvatima koji mogu imati skupni utjecaj, mogu-ćim varijantnim rješenjima i dr.

Primjer 5.

Sažeti prikaz osnovnih podataka o zahvatu - izgradnja turističkog naselja, površine 42,8 ha i kapaciteta do 3.000 kre-veta, koje će se sastojati od više samostalnih urbanih cjelina. Područje obuhvata čini približno 86,6 ha kopnenog di-jela i 34,8 ha pripadajućeg morskog područja.

Opis zahvata sadrži podatke o :

1. turističkom naselju s hotelom posebnog standarda, kojeg čine:

i. Hotel posebnog standarda ii. Planirana “depandansa” zone za izgradnju niza apartmanskih jedinica

2. turističkom naselju (standardnog tipa)

3. Ostalim građevinama javne namjene

4. javnim prometnicama i parkirališnim površinama

5. Postojećoj i planiranoj infrastrukturi

6. Prostorno-planskoj dokumentaciji



PoDaci o ekološkoj mreži

Opis područja ekološke mreže na koja zahvat može imati utjecaja

izuzetno je važno osigurati i prikupiti sve dostupne podatke o području ili područjima ekološke mreže za koje se utvrdi da mogu biti pod utjecajem zahvata. Ukoliko su postojeći podaci manjkavi treba ih nadopuniti izravnim uvi-dom na terenu i/ili primjenom različitih prikladnih metoda daljinskih opažanja (npr. satelitske ili aerofotogrametrij-ske snimke).

Općenito gledajući, područja na koja je moguć utjecaj prvenstveno su sljedeća:

- izravno zaposjednuta područja

- područja koja su u direktnom kontaktu sa zahvatom ili u njegovoj neposrednoj blizini;

- područja koja predstavljaju migracijske koridore ili se na njima nalaze, a nisu u izravnom dodiru sa zahvatom ili u njegovoj neposrednoj blizini (prvenstveno koridori za velike zvijeri, ptice i šišmiše);

- područja koja se nalaze na putovima širenja štetnih tvari (npr. zrakom ili vodom), koje nastaju na području zahva-ta (emisije) tijekom izgradnje, korištenja (odvijanje tehnološkog procesa) ili tijekom obavljanja radova povezanih s prestankom rada;

- područja koja mogu biti utjecana promjenom režima vode i prijenosom sedimenta;

- područja koja zbog geološkog sastava, odnosno, propusnosti terena (krš) mogu biti indirektno utjecana zahvatom

Opis područja ekološke mreže za koja se ocjeni da mogu biti pod utjecajem planiranog zahvata odnosi se na glavne karakteristike područja, prvenstveno razloge zbog kojih je određeno područje uključeno u ekološku mrežu (popis ciljeva očuvanja, njihove karakteristike, udio populacija neke vrste/staništa ovog područja ekološke mreže u odno-su na nacionalnu ekološku mrežu i ukupnu Hrvatsku populaciju), staništa važna za ciljne vrste, udio pojedinih sta-nišnih tipova, veličina područja, ocjena ugroženosti područja i razloge ugroženosti područja, kao i čimbenike koji utječu na vrijednost navedenog područja (primjer izvora podataka: Nacionalna ekološka mreža – važna područja za ptice u Hrvatskoj, DZZP, 2005). Kao što je već istaknuto, osnovu svakako čine podaci prikupljeni tijekom Prethod-ne ocjene, međutim, s obzirom da je riječ o detaljnijoj analizi, u opis treba uključiti i druge moguće probleme važne za zaštitu i održavanje statusa navedenog područja koji možda nisu navedeni u Prethodnoj ocjeni, npr. raznolikost staništa, ekološki uvjeti staništa (u slučaju poplavnih livada važno je da li ih održava voda koja dolazi poplavama iz rijeke ili ta voda stiže iz pritoka ili te livade ovise o razini podzemne vode) i vrsta (staništa za hranjenje, razmnoža-vanje, boravak), aspekti područja koji su osjetljivi na promjene, osnovne strukturne i funkcionalne veze koje čine i održavaju cjelovitost područja). Opis područja se treba fokusirati samo na one izvore koji su povezani s ciljevima očuvanja i cjelovitošću navedenog područja. Nije preporučljivo navoditi općenite znanstvene i geografske podat-ke koji nisu u direktnoj vezi s ciljevima očuvanja, odnosno s Glavnom ocjenom jer takvi podaci ocjenu mogu učiniti nepreglednom, te ponekad navesti na pogrešne zaključke.

Opis ciljeva očuvanja područja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaja

Za svako izdvojeno područje ekološke mreže mora se procijeniti očekivani utjecaj zahvata na ciljeve očuvanja eko-loške mreže. taj procijenjeni očekivani utjecaj biti će predmetom daljnje ocjene njegove prihvatljivosti sa stajališta očuvanja ekološke mreže. Pri tom je neophodno koristiti sve dostupne podatke o ciljevima očuvanja navedenog područja, npr. nove podatke o rasprostranjenosti vrsta u području EM, podaci o biologiji/ekologiji vrsta (korištenje određenog tipa staništa za hranjenje, razmnožavanje, boravak; period razmnožavanja, migracije i ostali relevantni podaci, ukoliko su ugrožene, što ih ugrožava i sl.), rasprostranjenost stanišnih tipova koji su ciljevi očuvanja na po-dručju EM (ukoliko su ugrožena – uzroci ugroženosti), objavljeni znanstveni radovi, podaci s provedenih terenskih istraživanja i sl. Ovo je potrebno razraditi za sve ciljeve očuvanja navedenog područja ekološke mreže kako bi se procijenilo da li je na njih moguć utjecaj predmetnog zahvata.



U slučaju bilo kakve nedoumice vezano uz prisutnost određene biološke vrste ili stanišnog tipa na području ekološ-ke mreže, potrebno je provesti dodatne konzultacije sa stručnjakom za navedenu vrstu/stanišni tip, a u slučaju dalj-njih nedoumica primijeniti načelo predostrožnosti (pretpostaviti da su vrsta i/ili stanišni tip prisutni na području). Pri tome je važno u izvješću jasno navesti i izvor podataka.

Osnovni izvori informacija o ekološkoj mreži i ciljevima očuvanja u Glavnoj ocjeni su:

1. podaci o ekološkoj mreži od Državnog zavoda za zaštitu prirode (dostupni i na www.cro-nen.hr/nem, a u elektro-ničkom obliku preko kataloga informacija http://www.dzzp.hr/katalog-informacija/bez-podkategorije/katalog-in-formacija-drzavnog-zavoda-za-zastitu-prirode-144.html)

2. podaci o zahvatu

3. podaci prikupljeni tijekom Prethodne ocjene

4. podaci prikupljeni terenskim uvidom u sklopu Glavne ocjene

5. različiti planovi upravljanja (ukoliko postoje) i ostali podaci iz drugih ustanova koje se bave zaštitom prirode (npr. javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima županija, parkova prirode i dr.)

6. odgovarajući (važeći) prostorni planovi, postojeće tematske karte (geološke, hidrološke, vegetacijske i dr.), posto-jeći podaci o praćenju stanja (ukoliko postoje) od vlasnika zemljišta, upravitelja ili tijela zaštite prirode

7. druge slične studije i izvještaji o postupku ocjene gdje je riječ o sličnim zahvatima, a koje su provedene u prošlosti

8. Nacionalna ekološka mreža – Važna područja za ptice u Hrvatskoj, DZZP, 2005

9. crvene knjige RH

10. Priručnik za određivanje kopnenih staništa u Hrvatskoj prema direktivi o staništima EU, j. topić i j. Vukelić, DZZP, 2009

11. šumska staništa i šumske zajednice u Hrvatskoj – Nacionalna ekološka mreža, j. Vukelić ii sur., DZZP, 2008

12. Biološka raznolikost Hrvatske - Priručnici za inventarizaciju i praćenje stanja (http://www.dzzp.hr/publikacije/prirucnici/bioloska-raznolikost-hrvatske-prirucnici-za-inventarizaciju-i-pracenje-stanja-536.htm)

Primjer 6a.

Opis područja ekološke mreže na koje zahvat može imati utjecaj zahvata (iz Primjera 5.). (izvor podataka: Nacional-na ekološka mreža – Važna područja za ptice u Hrvatskoj, DZZP, 2005; smjernice za mjere zaštite prema Uredbi o ekološkoj mreži NN109/07)

šifra područja HR 1000023 Sjeverozapadna Dalmacija i Pag

Opis područja Područje s najviše niskih muljevitih i pjeskovitih obala i sprudova, prostranih plitkih uvala, laguna i zaštićenih morskih kanala u našem priobalju. Uz to postoje i dvije so-lane (Paška i Ninska) te blata na Pagu (Velo, Malo i Kolansko), ušća nekoliko vodotoka (Zrmanja, Karišnica itd). Stoga je to područje jedino pravo zimovalište ćurlina u Hr-vatskoj, najvažnije zimovalište plijenora, dugokljunih čigri, ronaca, morskih pataka, gnjuraca i sl. i sada već vjerojatno jedino gnjezdilište morskih kulika. Velika je važnost tog područja i kao odmorišta preletnica. Prostrani kamenjarski pašnjaci su gnjezdili-šte najbrojnije populacije ćukavica u Hrvatskoj.



šifra područja HR 1000023 Sjeverozapadna Dalmacija i Pag

ciljevi očuvanja Divlja svojta: 1. crnogrli plijenor Gavia arctica

2. crvenogrli plijenor Gavia stellata

3. blistavi ibis Plegadis falcinellus

4. eja livadarka Circus pygargus

5. vlastelica Himantopus himantopus

6. ćukavica Burhinus oedicnemus

7. zlatar pijukavac Pluvialis squatarola

8. morski kulik Charadrius alexandrinus

9. veliki pozviždač Numenius arquata

10. crvenonoga prutka Tringa totanus

11. žalar cirikavac Calidris alpina

12. dugokljuna čigra Sterna sandvicensis

13. kratkoprsta ševa Calandrella brachydactyla

Smjernice zaštite područja

S ciljem izbjegavanja uznemiravanja ciljanih vrsta i pogoršanja stanja njihovih popu-lacija i staništa, te osiguranja cjelovitosti područja potrebno je provođenje slijedećih smjernica za mjere zaštite:

(7) Regulirati lov i sprječavati krivolov

(9) Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo

(11) Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti

(22) Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama

(23) Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala

(24) Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti

Staništa Priobalne vode, morske uvale, muljevite i pješćane plićine, močvarne slanuše, sla-ni travnjaci, pješčane plaže, šljunkovite obale, otočići, hridi, grebeni, obalne lagune, slatkovodne stajaćice, ilirsko-jadranski garizi, travnjaci, vegetacija vodenih rubova, poljoprivredni predjeli, solane

Veličina područja i udio tipova staništa

72.387 ha; 50% kopno, 50% more; kopno: 56% suhi travnjaci, 12% mozaik suhih trav-njaka i šikara, 7% mediteranske šikare, 2% vodena i močvarna staništa, 23% ostala staništa (mozaici poljodjelskih površina, maslinici i dr.)

Ocjena i razlozi ugroženosti

Kritično ugroženo. Glavni razlozi ugroženosti: uništavanje niskih muljevitih i pjesko-vitih morskih obala, divlja gradnja, lov i krivolov, turizam i rekreativne aktivnosti, odu-miranje tradicionalnog poljodjelstva i stočarstva



Primjer 6b.

Sažeti opis ciljeva očuvanja (za primjer su uzete samo dvije vrste) područja ekološke mreže HR 1000023 Sjeveroza-padna Dalmacija i Pag (izvor podataka: crvena knjiga ugroženih ptica Hrvatske, Radović i sur., MZOPU, 2003)

cilj očuvanja

Rasprostranjenost u Hrvatskoj Status na po-dručju EM i broj-nost na području EM/ Udio popu-lacije u odnosu na EM RH/ Udio populacije u od-nosu na nacio-nalnu populaciju

Ekologija Ugroženost na nacionalnoj ra-zini i razlozi ugroženosti

blistavi ibis Plegadis falcinellus

U Hrvatskoj je neredovita gnjezdari-ca i preletnica. Na Vranskom jezeru u Dalmaciji 1965. je gnijezdilo 3-4 para, u Kopačkom ritu gnijezdili su 1954. - 27 parova i 1968. - 4 para. Na ribnjaku jelas kod Slavonskog bro-da 2001. je gnijezdilo 8-9 parova. Za preleta je redovitiji, češći je i brojniji u priobalju, pogotovo na Vranskom jezeru u Dalmaciji (max. jato od 36 ptica) i na Velom blatu na Pagu. Vrsta je u nizinskoj Hrvatskoj neredovita i malobrojna, npr. u Podunavlju, a na ribnjaku Draganić su za intenzivnih istraživanja od 1991. do 1994. zabi-lježeni svega dva puta, tri ptice u ruj-nu 1992. i dvije ptice u svibnju 1994.

Status na po-dručju EM: Preletnica

Brojnost: Nema podataka

Gnijezde se na prostranim, plit-kim močvarama obraslim visokim, gustim tršćacima, rubovima jezera i rijeka, poplavnim nizinama, ušći-ma. izvan sezone gniježđenja zadr-žavaju se i po plit-kim priobalnim vodama

cR gn

Razlozi ugroženo-sti: Nestajanje mo-čvarnih područja, propadanje šaran-skih ribnjaka, lov i krivolov.

žalar cirika-vac Calidris alpina

U Hrvatskoj je žalar cirikavac redo-vita zimovalica samo u sjeveroza-padnom dijelu Sjeverne Dalmacije: obalno područje od Privlake pre-ko Ninskog zaljeva i uvale ljubač do uvale Plemići te južni dio otoka Paga, uključujući Ninsku i Pašku so-lanu. Ukupna zimujuća populacija broji od 200 do 400 ptica. Na ušću Mirne su u manjem broju (do 20 pti-ca) počeli zimovati tek od 1999. go-dine. izvan tih područja je tijekom zime bilježen vrlo rijetko, npr. ne-koliko puta na ušću Neretve i otoku Krku. Za selidbi je široko rasprostra-njen u cijeloj panonskoj Hrvatskoj i cijelom priobalju

Status na po-dručju EM: Zimujuća

Brojnost:

200 – 400 jedinki/

100% EM RH/

100% RH

izvan gnijezdeće sezone obitavaju po širokim mor-skim obalama s muljevitim plići-nama bogatim beskralješnjaci-ma dostupnim nakon povlačenja plime, lagunama, riječnim ušćima, muljevitim povr-šinama uz jezera, rijeke i ribnjake, taložnicama i sl.

EN zp

Razlozi ugroženo-sti: lov i krivolov, uništavanje plitkih muljevitih i pje-skovitih morskih obala, turizam i rekreativne aktiv-nosti, skupljanje školjaka.



terenski uviD

U svrhu utvrđivanja nultog stanja, na početku Glavne ocjene preporuča se terenski uvid. Njegov je cilj prikupiti po-datke o stvarnom trenutnom stanju na području planiranog zahvata, čijom se analizom u Glavnoj ocjeni osigurava aktualnost i ažurnost. terenski uvid treba fokusirati na one ciljeve očuvanja koji mogu biti zahvaćeni zahvatom. Čak i u slučaju da izrađivač Glavne ocjene posjeduje vrlo dobre ranije prikupljene podatke i saznanja o području, u sklo-pu Glavne ocjene preporuča se terenski obilazak područja zahvata zbog nužnosti evidencije eventualnih promjena u prostoru. jedino u izuzetnim slučajevima (npr. ukoliko postoje dovoljno ažurni podaci visoke kvalitete) moguće je izostaviti terenski uvid, što je tada potrebno dobro argumentirati.

S druge strane, u slučajevima kada je riječ o zahvatima za koje postoji velika vjerojatnost ili se zna da mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže, terenski uvid mora biti znatno intenzivniji. to znači da će za pojedine vrste i staništa biti potrebno provesti detaljna istraživanja koja će obuhvatiti najvažnije faze u ži-votnom ciklusu i razvoju analiziranih ciljnih vrsta i staništa, kao što su vegetativna faza u razvoju biljaka ili razdoblje razmnožavanja i/ili selidbe u životinja. tako je, na primjer, standardna praksa i u EU i Hrvatskoj da se prije izgradnje vjetroelektrana provedu detaljna istraživanja skupina koje su najugroženije radom vjetroelektrana (ptica i šišmiša) u trajanju od minimalno godine dana. Pri tome je potrebno istaknuti da se procjena vjerojatnosti utjecaja ne smi-je vezati (samo) uz prostornu dimenziju zahvata, odnosno njegovu veličinu, budući da i (prostorno) mali zahvati u prirodi mogu imati značajan utjecaj. to se prvenstveno odnosi na zahvate u osjetljivim ekološkim sustavima, kao što su vodena i krška staništa i sl. Prema iskustvima iz EU ovakva istraživanja mogu uključivati i više od godine dana.

Ukoliko je potrebno provesti terenska istraživanja, metodologija korištena prilikom istraživanja i njome prikupljeni podaci moraju dati objektivnu osnovu za daljnji postupak Ocjene, što u praksi najčešće znači da je nužno prikupiti kvantitativne podatke. Kada se primjenjuju metode uzorkovanja tada one moraju biti standardizirane i ponovljive, a korištena metodologija mora biti detaljno opisana kako bi se mogla ocijeniti kvaliteta provedenih terenskih istra-živanja i na njima temeljene procjene.

Profil stručnjaka

Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN57/10) navodi da za stručne poslove izrade elaborata Prethodne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mre-žu i izrade studija Glavne ocjene o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu pravna osoba – ovlaštenik je dužan, u slučajevima kada u svom timu nema odgovarajućeg stručnjaka, osigurati usluge vanjskog stručnjaka koji ima zavr-šen odgovarajući studijski program, odnosno specijalizaciju u struci, te dozvole potrebne za provedbu eventualnih istraživanja ovisno o području izrade studija, elaborata i praćenja stanja, kao i prema potrebama pojedinih poglav-lja u studiji.

Kao što je već navedeno, Ocjena razmatra moguće utjecaje zahvata na vrste i stanišne tipove koji su ciljevi očuvanja ekološke mreže. Kvaliteta Ocjene može imati neposredne posljedice na status vrsta/stanišnih tipova te se stoga pri njenoj izradi potrebno pridržavati stručne metodologije i profesionalnih standarda. Stručnjak koji izrađuje Ocjenu mora biti dobro upoznat s načelima na kojima se temelji ekološka mreža, nacionalnim zakonodavstvom iz područja zaštite prirode i EU direktivama vezanim uz zaštitu prirode.

Kada je riječ o stručnjacima koji su uključeni u postupak, u nekim slučajevima Ocjenu može kvalitetno izvršiti struč-njak s dobrim općim poznavanjem biologije ili zaštite prirode. Međutim, u slučajevima kada postoje nedoumice oko mogućih značajnih utjecaja ili utvrđivanja određenih mjera ublažavanja, uključivanje stručnjaka s dobrim po-znavanjem ekologije ciljnih vrsta i/ili stanišnih tipova, odnosno iskustvom iz sličnih područja ekološke mreže, može biti ključno za uspješnu provedbu Ocjene. Razumijevanje i iskustvo vezano uz nacionalni status i trendove ciljnih vr-sta i stanišnih tipova neophodno je za sagledavanje izravnih, neizravnih i kumulativnih utjecaja zahvata, što je pose-bice značajno u slučajevima slabije istraženih područja ekološke mreže za koje postoji manje dostupnih podataka.



U slučajevima kada je potrebno zatražiti jasno očitovanje stručnjaka o utjecajima na ekološku mrežu, na njega se stavlja velika odgovornost i on postaje jedna od najvažnijih osoba uključenih u Ocjenu. Konzultacijom stručnjaka s dobrim poznavanjem ekologije ciljnih vrsta i/ili stanišnih tipova osigurava se da se npr. na samom početku od-govarajućim argumentima skrati kasniji postupak Ocjene ili u kasnijim fazama kroz specifične mjere ublažavanja i/ili izmjene projekta ne samo doprinese zaštiti ciljnih vrsta i/ili stanišnih tipova, već i uštedi sredstava za nositelja zahvata.

iz ovog je razloga opća preporuka da se, u slučajevima kada postoje nedoumice oko mogućih značajnih utjecaja za-hvata, tijekom postupka Ocjene nužno osigura sudjelovanje stručnjaka koji dobro poznaje vrste i/ili stanišne tipove na koje je usredotočena Ocjena. Pridržavanje ovog standarda posebno je značajno za veće i kompleksnije zahvate.

utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Kao što je već istaknuto, tijekom postupka Ocjene moraju se razmotriti svi mogući utjecaji, uključujući skupne (ku-mulativne) utjecaje, te razmotriti rizik od akcidentnih situacija tijekom rada. Da li će neko područje biti pod utje-cajem zahvata ovisi prvenstveno o tipu utjecaja i karakteristikama ciljeva očuvanja navedenog područja (vrstama i stanišnim tipovima). Procjena utjecaja zahvata obično nije jednostavan postupak, s obzirom na složenost i dinami-ku ekoloških procesa koji često nisu lako mjerljivi.

Mogući utjecaji zahvata opisuju se na osnovu ulaznih i izlaznih podataka. Preporučljivo je utjecaje razdijeliti na faze, tj. na utjecaje tijekom izgradnje, korištenja i zatvaranja (odnosno prestanka s radom), uvažavajući sve karakteristike pojedinih utjecaja, poput:

- obuhvata (npr. izravno zauzeće, područje utjecaja i sl.),

- trajanja utjecaja (npr. privremeni, sezonski i sl.),

- intenziteta utjecaja,

- ostalog (npr. fragmentacije staništa uslijed izgradnje linijskih objekata i sl.).

U slučaju mogućih prekograničnih utjecaja, potrebno je sagledati ne samo područja ekološke mreže u RH nego i u susjednoj zemlji. Kada se u blizini zahvata nalazi područje ekološke mreže za koje se procijeni da neće biti zahvaće-no utjecajem, potrebno je takav zaključak dobro argumentirati.

Dobro poznavanje problematike vezane uz pojedini cilj očuvanja (zahtjeva prema okolišu, bioloških i ekoloških oso-bitosti, osjetljivosti te ostalih saznanja stečenih višegodišnjim istraživanjima ciljnih vrsta i staništa) je izuzetno važ-no za što kvalitetniji rezultat provedene procjene utjecaja zahvata

Procjena utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže

Utjecaji se obično prikazuju kao:

- izravni (direktni) i neizravni (indirektni),

- privremeni i trajni.

Za postupak Glavne ocjene jedino je važno utvrditi da li su utjecaji značajni, pri čemu može biti krivo unaprijed sma-trati da su neizravni i kratkotrajni utjecaji manje značajni od izravnih i dugotrajnih.

Procjena utjecaja temelji se na kvalitativnim i kvantitativnim parametrima, karakteristikama utjecaja zahva-ta (obuhvatom, trajanjem, intenzitetom i dr.), značaju područja s aspekta biologije vrsta i/ili stanišnih tipova koji



predstavljaju ciljeve očuvanja (područje razmnožavanja, hranjenja, migracijski koridori i sl.) i ekoloških funkcija ne-ophodnih za održanje cjelovitosti područja.

Metode obrade podataka koje se koriste u procjeni utjecaja (npr. statistička analiza, GiS analiza, numeričke simula-cije i sl.) trebaju biti objektivne, primjerene konkretnom problemu i utemeljene na dovoljnom broju podataka (ve-ličini uzorka), te u pravilu trebaju rezultirati tabličnim, grafičkim i kartografskim prikazima na temelju kojih je mo-guće donijeti i braniti relevantne sudove o stupnju utjecaja zahvata na ekološku mrežu. Svi ulazni podaci korišteni u analizama moraju biti priloženi u Ocjeni.

Metodološka složenost provedenih analiza treba biti proporcionalna složenosti očekivanog ekološkog problema, što u praksi podrazumijeva veliki mogući raspon detaljnosti obrada u različitim konkretnim Glavnim ocjenama: od minimalnih obrada u slučaju potpuno očitog (na razini ekspertnog iskustva) prisustva/odsustva značajnih negativ-nih utjecaja kod manjih i jednostavnijih zahvata, pa sve do kompleksnih prostorno-vremenskih numeričkih simula-cija kritičnih ekoloških procesa (u različitim hipotetskim scenarijima) kod obimnih i složenih zahvata.

Kvantitativni i kvalitativni parametri

Potrebno je provesti kvantifikaciju vrijednosti utjecanog područja s obzirom na ciljeve očuvanja. Vrijednost određe-nog područja ekološke mreže prvenstveno se temelji na kvantitativnim podacima, kao što su: površina/populacija pojedinog cilja očuvanja na nacionalnoj razini, površina/populacija obuhvaćena ekološkom mrežom, površina/po-pulacija na pojedinom području ekološke mreže te površina/populacija utjecana zahvatom.

Prilikom analize utjecaja preporučljivo je koristiti sljedeće kvantitativne parametre:

Apsolutne vrijednosti (npr. površina obuhvata ili broj jedinki)

Relativne vrijednosti, koje mogu biti izražene kao omjer:

- površina (veličina populacija) područja utjecaja / ukupna površina (veličina populacija) određenog područja eko-loške mreže

- površina (veličina populacija) područja utjecaja / ukupna površina (veličina populacija) na cijelom području eko-loške mreže RH

- površina (veličina populacija) područja utjecaja / ukupna površina (veličina populacija) na cijelom području RH (posebice kad je riječ o izuzetno rijetkim i ugroženim ciljevima očuvanja)

Dobivene kvantitativne procjene potrebno je sagledati u ispravnom kontekstu (npr. i apsolutna i relativna površina koje su pod utjecajem zahvata mogu biti vrlo male, a da pri tome ipak bude zahvaćeno područje sa stanišnim tipo-vima i/ili populacijama vrsta visoke vrijednosti na razini cijele ekološke mreže RH).

Procjena utjecaja zahvata na cjelovitost područja ekološke mreže

Osim procjene utjecaja zahvata na ciljeve očuvanja, Glavnom ocjenom treba se sagledati i utjecaj zahvata na cjelo-vitost područja. iskustva država članica EU pokazuju da značajan negativan utjecaj zahvata makar i na samo jednu ciljnu vrstu ili stanište uvijek znači i značajan negativan utjecaj na cjelovitost područja ekološke mreže. Određiva-nje utjecaja treba se prvenstveno usredotočiti na to da li zahvat ima negativni utjecaj na ciljeve očuvanja tako što:

- dovodi do značajne promjene ekoloških uvjeta područja,

- dovodi do značajnog smanjenja površine na kojoj se pojavljuje određeni stanišni tip ili značajnog smanjenja po-pulacija vrste navedene kao cilj očuvanja,

- značajno smanjuje raznolikosti područja,

- dovodi do fragmentacija staništa,

- dovodi do gubitka ili pogoršavanja glavnih karakteristika područja (npr. površina pod šumom, režima plavljenja i sl.).

Kao i u slučaju analize utjecaja na ciljeve očuvanja, konačna ocjena značaja utjecaja zahvata na cjelovitost područja



uvijek se provodi pojedinačno za svako područje nakon detaljne analize svih parametara područja/ciljeva očuva-nja, karakteristika utjecaja zahvata, rezultata GiS analize, rezultata matematičkih modela i simulacija, kao i drugih provedenih relevantnih analiza.

Primjer 7.

Sažeti prikaz mogućih utjecaja zahvata (iz Primjera 5.) na ciljeve očuvanja područja ekološke mreže HR1000023 Sje-verozapadna Dalmacija i Pag

Utjecaji tijekom izgradnje zahvata Utjecaji tijekom korištenja zahvata

Gubitak staništa zbog formiranja građevinskog poja-sa - trajna prenamjena zemljišta

Gubitak staništa i fragmentacija zbog trajne prena-mjene zemljišta (turističko naselje, ceste, turističke staze) – trajna prenamjena zemljišta

Gubitak staništa i fragmentacija zbog izgradnje pri-stupnih cesta, parkirališta, formiranja odlagališta i sl. - privremena prenamjena zemljišta

Uznemiravanje zbog povećanog broja posjetite-lja (trajan ali sezonski utjecaj) – trajni, ali sezonski utjecaj

Uznemiravanje tijekom izvođenja radova (buka, pri-sustvo strojeva i ljudi i dr.) – privremeni utjecaj

Moguće akcidentne situacije (onečišćenje otpadnim vodama, požar, izlijevanje kemijskih tvari u okoliš i dr.) – privremeni utjecaj

Moguće akcidentne situacije (izlijevanje goriva i dru-gih kemijskih tvari u okoliš, požar i dr.) – privremeni utjecaj

Vrste koje mogu biti pod utjecajima zahvata Opis

zlatar pijukavac Pluvialis squatarola

morski kulik Charadrius alexandrinus

veliki pozviždač Numenius arquata

crvenonoga prutka Tringa totanus

žalar cirikavac Calidris alpina

Staništa ovih vrsta u ekološkoj mreži kritično su ugrožena. Ovo područje i okolne pjeskovite sprudo-ve i plaže navedene vrste zbog stalnog uznemirava-nja koriste vrlo rijetko i u malom broju.

Primjer 8.

Vrste navedene kao ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR 1000023, Sjeverozapadna Dalmacija i Pag za koje je procijenjeno da mogu biti utjecane zahvatom (sagledane u daljnjem tijeku postupka Ocjene).



kumulativni (skuPni) utjecaji zahvata na ekološku mrežu

Osim pojedinačnih utjecaja razmatranog zahvata, u Glavnoj je ocjeni nužno procijeniti kumulativne (skupne) utje-caje razmatranog zahvata s utjecajima drugih postojećih ili planiranih zahvata čije se područje utjecaja preklapa s područjem utjecaja predloženog zahvata.

Za ocjenu skupnih utjecaja nužno je prikupiti podatke o drugim postojećim i planiranim zahvatima u okolici (pre-poručljivo je da se minimalno prikupe podaci iz županijskih i općinskih planova). Područje na kojem se sagledava-ju skupni utjecaji treba biti realno odabrano (pri čemu ne treba voditi računa o administrativnim granicama), a u razmatranje treba uzeti samo one zahvate koji su već sagrađeni ili za koje postoji vjerojatnost da će biti izgrađeni u bližoj budućnosti.

U obzir se trebaju uzeti samo oni utjecaji postojećih i/ili planiranih zahvata koji mogu značajno promijeniti rezultat procjene pojedinačnog utjecaja predmetnog zahvata.

Koraci u procjeni skupnih utjecaja su slijedeći:

1) identifikacija tipova utjecaja (npr. buka, emisija tvari, smanjenje izvora vode i dr.) za koje postoji mogućnost skupnog utjecaja,

2) identifikacija svih zahvata koji bi mogli djelovati „u kombinaciji“ s predmetnim zahvatom, odnosno svih za-hvata čija se zona utjecaja preklapa s zonom utjecaja predmetnog zahvata

3) Procjena smjera očitovanja kumulativnih utjecaja (pojačavanje/slabljenje utjecaja predmetnog zahvata),

4) Procjena tipa očitovanja kumulativnih utjecaja (aditivno, multiplikativno ili specifično).

5) Procjena značajnosti mogućih kumulativnih utjecaja.

Procjena značajnosti mogućih skupnih utjecaja mora se provoditi na isti način kao i procjena pojedinačnih utjecaja.

Primjer 9.

Sažeti prikaz postojećih i planiranih zahvata uzetih u razmatranje prilikom analize kumulativnih (skupnih) utjecaja

Zona turističke namjene Površina (ha) Maksimalni kapacitet Napomena

Turistička naselja

izgrađeno (1) 100 10 000 planirano proširenje naselja

Turističke zone

Planirano (3)40 3 000 zaštita osjetljivog područja lagune

45 3 000 potpuna zaštita obalnog pojasa

15 1 000

Vrste za koje je procijenjeno da mogu biti utjecane zahvatom (iz Primjera 8) i sažeti opis kumulativnog (skupnog) utjecaja



Svojte koje mogu biti pod utjecajima zahvata Opis utjecaja

zlatar pijukavac Pluvialis squatarola S aspekta ornitofaune analizirano područje ne pred-stavlja važan dio ekološke mreže. Zbog blizine ve-ćeg broja takvih staništa, ovo područje nema pose-ban značaj na promatrane populacije ptica budući da navedene vrsta koriste cijeli prostor ekološke mreže, pa i šire.

Zahvat neće povećano negativno djelovati zbog kumulativnog efekta niti na ciljeve očuvanja niti na cjelovitost i opstojnost područja ekološke mreže.





Procjena stuPnja utjecaja

Konačna ocjena stupnja utjecaja zahvata na razmatrano područje ekološke mreže uvijek se provodi pojedinačno za svaki cilj očuvanja nakon detaljne analize svih relevantnih podataka. tablica 2. prikazuje skalu koja se preporučuje za procjenu stupnja utjecaja. Kao što je već rečeno, cilj Glavne ocjene je utvrditi da li zahvat ima značajan negati-van utjecaj, što odgovara vrijednosti -2 na skali za procjenu stupnja utjecaja zahvata. Ostale vrijednosti u navede-noj skali (-1, 0, +1, +2) odgovaraju zaključku da „zahvat nema značajan negativan utjecaj“. Navedena podjela omo-gućuje da se razdijele zahvati sa značajnim negativnim utjecajem od zahvata koji nemaju utjecaja, imaju umjeren ili čak pozitivan utjecaj.

Vrijednost Opis Pojašnjenje opisa

-2 Značajan negativan utjecaj (neprihvatljiv negativan utjecaj)

Značajno uznemiravanje ili destruktivan utjecaj na staništa ili vrste, značajne promjene ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, značajan utje-caj na staništa ili prirodni razvoj vrsta. Značajne negativne utjecaje potrebno je mjerama ublažavanja svesti na razinu ispod značajne, a ukoliko to nije moguće razmotriti izmjene zahvata (druga pogodna rješenja) ili zahvat odbaciti kao neprihvatljiv.

-1 Umjeren negati-van utjecaj (negati-van utjecaj koji nije značajan)

Prihvatljiv negativan utjecaj na staništa ili vrste, umjerena promje-na ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, marginalan (lokalan i/ili krat-kotrajan) utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta. Ovaj utjecaj je moguće prihvatiti.

0 Bez utjecaja Projekt nema utjecaj koji bi se mogao dokazati ili je taj utjecaj za-nemariv. Vrsta ili tip staništa nisu niti stalno niti povremeno prisut-ni na dijelu ekološke mreže gdje se nalazi zahvat (uključujući pod-ručje utjecaja).

1 Pozitivan utjecaj koji nije značajan

Umjereno pozitivan utjecaj na staništa ili populacije, umjereno poboljšanje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta; umjereno pozitivan utjecaj na staništa ili prirodni razvoj vrsta.

2 Značajno pozitivan utjecaj

Značajno pozitivan utjecaj na staništa ili populacije, značajno po-boljšanje ekoloških uvjeta staništa ili vrsta, značajno pozitivan utje-caj na staništa ili prirodni razvoj vrsta.


Tablica 2. Preporučena skala za procjenu stupnja utjecaja zahvata


Procjena stupnja utjecaja je najkompleksniji dio Glavne ocjene. Bez obzira na sve korištene kvantitativne pokazate-lje i objektivne analize koje su za nju stvorile temelj, procjena stupnja utjecaja nužno je uvijek do određene mjere subjektivna. Upravo iz tog razloga potrebno ju je bazirati na što objektivnijim podacima i pri tome se koristiti jasnim i dobro razrađenim metodologijama. U skladu s tim, za svaku procjenu stupnja utjecaja (kao obavezni dio Glavne ocjene) nužno je: 1) da ju provode stručnjaci sa značajnim iskustvom u procjeni utjecaja zahvata na okoliš i prirodu i 2) da se osiguraju mehanizmi njezine interne (kod izrađivača Glavne ocjene) i eksterne procjene (kod nadležnih ti-jela, npr. Ministarstvo kulture).

Stručne poslove vezano uz postupak Ocjene, uključujući i izdavanje mišljenja vezano uz Prethodnu i Glavnu pro-cjenu obavlja Državni zavod za zaštitu prirode sukladno Zakonu o zaštiti prirode, a u tijeku postupka po potrebi se konzultiraju i druge znanstvene i stručne ustanove te stručnjaci.

Prilikom provođenja Glavne ocjene poželjno je (na temelju relevantne literature i/ili ekspertnog iskustva) prostorno zonirati značajnost utjecaja za svaki cilj očuvanja (ili grupu ciljeva na koje zahvat slično utječe). Zonacija značajnosti utjecaja u pravilu uključuje definiranje slijedećih zona (za pojedine ciljeve očuvanja ili grupe ciljeva):

1. zona izravnog zaposjedanja zahvatom (područje najjačeg utjecaja),

2. zona izvan izravnog zaposjedanja u dovoljnoj blizini zahvata da se u njoj (barem povremeno i/ili mjestimično) očituje značajan negativan utjecaj (područje jakog utjecaja),

3. zona dovoljno daleko od zahvata da u njoj među prisutnim negativnim utjecajima nema značajnih negativnih utjecaja (područje slabog utjecaja), i

4. zona koja je toliko udaljena od zahvata da u njoj više uopće nema negativnih utjecaja (područje bez utjecaja).

Prilikom utvrđivanja zona utjecaja na umu treba imati činjenicu kako veliki dio Hrvatske pripada krškom području kojeg karakteriziraju posebne hidrogeološke i geomorfološke značajke. iz tog razloga područje najjačeg utjecaja može biti udaljeno od područja zahvata, ponekad i nekoliko desetaka kilometara (npr. u slučaju promjena u razini podzemnih voda). isto vrijedi i za vodotoke koji npr. zbog ograničene sposobnosti samopročišćavanja, mogu pre-nositi štetne tvari daleko od izvora onečišćenja.

Područje utjecaja ovisi i o ciljevima očuvanja ekološke mreža. U slučaju životinjskih vrsta i/ili skupina koje migriraju, bilo svakodnevno u potrazi za hranom i vodom, bilo periodički u razdoblju parenja ili između područja ljetnih kolo-nija i hibernacijskih lokaliteta, prilikom utvrđivanja zona utjecaja izuzetno je važno voditi računa o takvim koridori-ma. Navedeno se posebno odnosi na ptice, šišmiše i velike zvijeri koje mogu biti ugrožene ukoliko prilikom izgrad-nje određenih zahvata dođe do narušavanja ili čak prekidanja migracijskih koridora.

U praksi je moguće da za pojedine kombinacije tipova zahvata i ciljeva očuvanja definiranje svih navedenih zona značajnosti utjecaja nije moguće (što je već samo po sebi bitan rezultat Glavne ocjene), pri čemu je u pravilu uvijek moguće definirati zone 1. i 4. (slučaj u kojemu negativni utjecaj postoji samo u zoni izravnog zaposjedanja).



Primjer 10.

Sažeti prikaz procjene utjecaja zahvata na ciljne vrste područja tijekom izvođenja zahvata i tijekom rada komplek-sa (za zahvat iz Primjera 5.)

Vrsta

Utjecaji

Opis

A)tijekom izvođenja zahvata

B) tijekom rada

zlatar pijukavac Pluvialis squatarola

0 -1

A) Promjene u staništu, te buka i prisustvo strojeva i ljudi neće imati utjecaja na ove ciljeve očuvanja.

B) Vrste su neredovito prisutne na ovom području i u vrlo malom bro-ju. Zahvat će imati umjereno negati-van utjecaj.





mjere ublažavanja

Može se dogoditi da se tijekom provedbe postupka Glavne ocjene utvrdi da zahvat ima značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost ekološke mreže koji se, međutim, može ublažiti ili čak potpuno izbjeći primjenom određenih mjera. takve mjere, koje se nazivaju „mjere ublažavanja“, obično proizlaze iz samog postupka Glavne ocjene. Uglavnom se odnose na drugačiji plan, postupke i/ili vrijeme izvođenja zahvata (npr. izbjegavanje radova tijekom razdoblja parenja i brige za mlade), ali na istu lokaciju i/ili tehnološki proces planiranog zahvata. Ukoliko se moraju razmatrati druge lokacije i/ili tehnološki procesi tada je riječ o razmatranju drugih pogodnih mogućnosti (varijantnih rješenja).

Važno je napomenuti da mjere ublažavanja moraju biti provedive i propisane na način da ih nadležno tijelo može primijeniti kao obvezujući dio uvjeta. Prilikom propisivanja mjera ublažavanja potrebno je popisati sve mjere koje će biti primijenjene i objasniti kako se mjerama izbjegavaju ili umanjuju štetni učinci na području. to uključuje:

- prikaz kako će biti osigurana provedba mjera i tko će ih provesti,

- prikaz stupnja pouzdanosti uspješnosti provedbe predloženih mjera,

- prikaz vremenskog okvira, razmjernog zahvatu, za implementaciju mjera,

- način na koji će se pratiti primjena navedenih mjera

- prepoznavanje mogućih uzroka neuspjeha provedbe mjera ublažavanja i objašnjenje kako ih ispraviti.

U slučajevima kada mjere ublažavanja ne postoje ili nisu izvedive prikladno je to navesti i u zaključku Glavne ocjene.



Primjer 11.

Sažeti prikaz mogućih mjera ublažavanja (za zahvat iz Primjera 5.)

Moguće mjere ublažavanja

cilj mjere izvođačVrijeme pri-mjene mjera

Način praćenja primjene mjere

izvođenje radova izvan razdoblja gniježđenja

Umanjiti/izbjeći uznemira-vanje ciljnih vrsta tijekom izvođenja radova

Nositelj zahvata

tijekom izgradnje

inspekcijski nadzor

Planiranje turističkih staza izvan ekološki naj-osjetljivijeg područja (gnjezdilišta i hranilišta)

Umanjiti/izbjeći uznemi-ravanje ciljnih vrsta tije-kom korištenja hotelskog kompleksa

Nositelj zahvata

tijekom planiranja

Program pra-ćenja stanja ornitofaune

izgradnja uređaja za pro-čišćavanje otpadnih voda većeg kapaciteta

Umanjiti/izbjeći moguć-nost akcidentnih situacija

Nositelj zahvata

tijekom korištenja

inspekcijski nadzor

analiza Drugih PogoDnih mogućnosti (varijantnih rješenja) zahvata na ekološku mrežu

Analizom varijantnih rješenja zahvata razmatraju se druge mogućnosti izvođenja zahvata kojima se može umanjiti ili čak izbjeći negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Druge pogodne mogućnosti („varijantna rješenja“) se predlažu kada unatoč mjerama ublažavanja utjecaji plani-ranog zahvata ostaju značajno negativni ili kada ne postoje provedive mjere ublažavanja. Najčešće se odnose na drugu lokaciju, primjenu drugačije tehnologije, drukčiji razmjer ili projektno rješenje zahvata i slično. U razmatranje varijantnih rješenja uvijek se uključuje i rubno rješenje u kojemu se zahvat uopće ne poduzima (tzv. „nulta opcija“, koja je praktično jednaka neodobravanju zahvata). Razmatranje “nulte opcije“ omogućava da se ocjenjivanjem pa-žljivo preispita potreba za zahvatom, ukaže na koje se probleme mora posvetiti pozornost i razmotri mogućnost od njegovog odustajanja.

Varijantna rješenja moraju se razmatrati neovisno od toga nalaze li se u prostornim planovima. Pri tome treba ista-knuti da je osnovni cilj ove faze pronaći da li postoje varijantna rješenja, a ne ocijeniti njihovu usklađenost s pro-stornim planom.

S obzirom na složenost i dugotrajnost cijelog postupka vezanog uz analizu drugih pogodnih mogućnosti (koji može, kako je istaknuto, uključivati pronalaženje nove pogodne lokacije i njeno uključivanje u prostorni plan, izra-du novih projektnih rješenja, razvoj/primjenu novih tehnologija i sl.) varijantna rješenja često zahtijevaju da pred-lagatelj zahvata podnese novi zahtjev za ocjenu varijante (ili više njih), te da one obavezno prođu novi postupak Prethodne ocjene i, ukoliko je potrebno, Glavne ocjene.

Često može biti korisno da se stručna tijela koja se bave zaštitom prirode, kao i izrađivači ocjene, uključe u projekti-ranje, razmatranje i odabir drugih pogodnih mogućnosti, kako bi se pronašlo najbolje rješenje u pogledu očuvanja ekološke mreže, a ujedno izbjeglo nepotrebno odugovlačenje cijelog postupka.



Ocjena varijantnih rješenja

Ukoliko postoje, predložena druga rješenja (jedno ili više njih) moraju biti procijenjena na isti način kao i glavno projektno rješenje, što znači da ulazni podaci o svim rješenjima zahvata trebaju biti na istoj razini detalja. Bez toga, ocjenu varijantnih rješenja nije moguće provesti.

treba istaknuti da u pojedinim slučajevima varijantna rješenja mogu imati različite utjecaje od glavnog rješenja. Zbog toga se razmatranju i analizi mogućih utjecaja varijantnih rješenja mora pristupiti na jednaki način i s jedna-kom odgovornošću kao i u slučaju glavnog rješenja (uključujući analizu ciljeva očuvanja, karakteristike utjecaja za-hvata, itd.).

Primjer 12.

Sažeti prikaz mogućeg varijantnog rješenja (za zahvat iz Primjera 5.)

Moguće varijantno rješenje cilj propisivanja varijantnog rješenja

Djelomično izmještanje turističkog kompleksa iz-van ekološki najosjetljivijeg područja (gnjezdilišta i hranilišta)

Umanjiti/izbjeći trajni gubitak staništa (trajna prena-mjena zemljišta) koja koriste ciljne vrste

zaključak glavne ocjene zahvata

U zaključku Glavne ocjene iznosi se konačna ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Zaključak se ne treba ograničiti samo na kratku izjavu o tome da li postoje ili ne postoje značajni negativni utjecaji, već je preporučljivo da bude u složenijoj formi koja se sastoji od:

- popisa područja ekološke mreže na koja bi zahvat imao utjecaja,

- kratkog prikaza mogućih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

- kratkog prikaza rezultata analize značajnosti utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,

- prijedloga mjera ublažavanja i

- konačne ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Prilikom razmatranja varijantnih rješenja potrebno je u skraćenom obliku prikazati njihovu usporednu analizu i ukratko obrazložiti odabir najprihvatljivije varijante zahvata.



Dio 3: Utvrđivanje prevladavajućega javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta (UPjIKU)

Ako je zaključkom Glavne ocjene utvrđeno da postoje značajni negativni utjecaji zahvata na određena područja ekološke mreže, te da varijantna rješenja ili uopće ne postoje ili su i njihovi utjecaji također značajno negativni, za-hvat se može odobriti samo ukoliko za njegovo provođenje postoje imperativni razlozi prevladavajućega javnog interesa. Pri tome je važno napomenuti da nadležno tijelo mora biti potpuno sigurno da ne postoji drugo pogodno rješenje prije no što pristupi utvrđivanju prevladavajućeg javnog interesa. Međutim, interes zbog kojeg se pokreće postupak mora prevladati interes za održavanje danog područja ekološke mreže i mora biti poduprijet imperativ-nim razlozima. Prilikom ocjenjivanja različitih vrsta javnog interesa razlikuju se područja s prioritetnim vrstama i/ili tipovima staništa (one vrste i staništa koja se nalaze na Popisu posebno ugroženih i značajnih svojti i staništa, Mini-starstvo kulture, 2010) i ostala područja (bez prioritetnih vrsta i staništa).

U principu, za područja s prioritetnim vrstama i/ili tipovima staništa jedini prihvatljivi imperativni razlozi za odobra-vanje zahvata, osim onih koji imaju pozitivan utjecaj na prirodu, mogu biti oni koji se odnose na zdravlje ljudi i javnu sigurnost ili na uspostavljanje bitno povoljnijih uvjeta od primarne važnosti za okoliš, dok se eventualni drugi im-perativni razlozi mogu dopustiti jedino u slučaju da ih svojim mišljenjem potvrdi Europska komisija. Za ostala pod-ručja (bez prioritetnih vrsta i/ili staništa) takvo se mišljenje ne traži, ali se mora dokazati da na odgovarajućoj razini javni interes prevladava i da je neodgodiv.

S obzirom da je riječ o dijelu postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu koji se (čak i prema iskustvi-ma iz EU) u praksi vrlo rijetko provodi, svakako je tijekom postupka nužno obaviti konzultacije s nadležnim tijelima odgovornim za zaštitu prirode (Ministarstvo kulture, DZZP), a u posebnim slučajevima i s Europskom komisijom.

treba još jedanput posebno istaknuti da nije dovoljno samo dokazati postojanje javnog interesa, nego je nužno dokazati da taj javni interes prevladava nad javnim interesom zaštite prirode. to u praksi znači da moraju postojati valjani razlozi koji ne dopuštaju odgađanje provedbe zahvata zbog socijalnih, ekonomskih ili političkih razloga (od-nosno, moraju postojati upravo „imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa“). jedan od najčešćih primje-ra prevladavajućeg javnog interesa su zahvati za obranu od prirodnih katastrofa, npr. poplava, potresa i slično. Čak i ako se dokažu imperativni razlozi prevladavajućeg javnog interesa za predmetni zahvat, mora se prije izvođenja tog (prijeko potrebnog, ali za ekološku mrežu štetnog) zahvata putem kompenzacijskih uvjeta osigurati očuvanje cjelokupne povezanosti ekološke mreže.

Kompenzacijski uvjeti

U skladu s Direktivom o staništima, za područja ekološke mreže Natura 2000 samo jedan tip kompenzacijskih uvje-ta dolazi u obzir: zamijeniti „oštećeno“ područje za identično područje drugdje. to se može postići ili 1) uspostavom potpuno novog područja s istom ili većom populacijom ciljnih vrsta i/ili površinom ciljnih staništa ili 2) poboljša-njem postojećeg „oštećenog“ područja tako da se potpuno kompenzira šteta za to područje i kakvoću ciljnih vrsta i staništa na njemu. Prema Zakonu o zaštiti prirode oblici kompenzacijskih uvjeta su:

- uspostavljanje kompenzacijskog područja koje ima iste ili slične značajke kao oštećeno područje ekološke mreže,

- uspostavljanje drugog područja ekološke mreže,

- plaćanje novčanog iznosa u vrijednosti prouzročenog oštećenja područja ekološke mreže u slučaju da nije mogu-će provesti kompenzacijske uvjete (ne primjenjuje se na Natura 2000 područja).

Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu / Utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta


Postoji nekoliko koraka prilikom utvrđivanja kompenzacijskih uvjeta:

1) odijeliti izvodive kompenzacijske mjere od neizvodivih mjera;

2) pronaći odgovarajuće potencijalne lokacije (u odnosu na bioraznolikost, pedološke osobitosti, geološku podlo-gu, hidrološke uvjete i sl.);

3) identificirati probleme povezane s konačnim odabirom odgovarajuće potencijalne lokacije (problem vlasništva, korištenja i otkupa zemljišta, financijska i pravna pitanja i sl.);

4) pripremiti dobro argumentirane informacije o vrijednosti i značenju određenog područja ekološke mreže, po-trebne za objektivno utvrđivanje imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa

Neizbježan i zna-čajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područ-ja EM

Postoje li imperativni razlozi prevladavaju-ćeg javnog interesa?

Da li je riječ o Natura 2000 području?

Postoje li kompenzacij-ski uvjeti:- provedivi- propisani



Mišljenje EU komislije

informiranje EU komislije

Postoje li drugi imperativ-ni razlozi prevladavajućeg javnog interesa?

Da li je riječ o području s prioritetnim vrstama i/ili staništima? 2

Postoje li imperativ-ni razlozi povezani s ljudskim zdravljem, si-gurnošću ili dobiti za okoliš?

Priprema informacija potrebnih za ocjenu prevladavajućeg javnog interesa:Prirodoslovni aspekt-vrijednost područja (nagalasak na nacional-noj/međunarodnoj razini)-analiza značaja utjecaja-mogući kompenzacijski uvjeti i dr.Socijalni aspekt1

Gospodarski aspekt1

ZAHVAt ODOBREN

ZAHVAt ODOBREN

ZAHVAt ODBijEN

ZAHVAt ODBijEN

NE

NE

NE

NE

NE

NENE

NE

DA

DA

DA

DA

DADA

DADA

DA

Slika 4. Prikaz postupka utvrđivanja imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta

1 sastavni dio obrazloženja koji ovlašteniku dostavlja Nositelj zahvata; 2 Popis posebno ugroženih i značajnih vrsta i staništa, Ministarstvo kulture, 2010)



Prilikom pripreme informacija potrebnih za utvrđivanje imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa o vri-jednosti i značaju određenog područja ekološke mreže, potrebno se koristiti svim podacima prikupljenim tijekom prethodnih faza ocjene i obratiti pažnju na sve razine (lokalnu, županijsku, nacionalnu, i/ili međunarodnu), iako se u ovom slučaju poseban naglasak stavlja na nacionalnu i međunarodnu razinu. informacije moraju uključivati sve re-zultate glavne ocjene: područje utjecaja, broj jedinki vrsta koje predstavljaju ciljeve očuvanja (ukoliko takvi podaci postoje), ukupna površina / veličina populacija danog cilja očuvanja na nacionalnoj razini, ukupna površina / veliči-na populacija u cijeloj ekološkoj mreži, ukupna površina / veličina populacija koja je zahvaćena utjecajem zahvata u određenom dijelu ekološke mreže i dr.

Prema smjernicama Europske komisije za kompenzacijske uvjete postoje tri neizbježna zahtjeva:

1) da su ciljne vrste i staništa na promatranom području nadoknadivi (što nije slučaj sa svim tipovima staništa i vr-stama iz dodataka direktiva o staništima i pticama zbog kojih su uspostavljena područja ekološke mreže);

2) (ako je prvi uvjet ispunjen) da postoji prikladna lokacija gdje mogu biti primijenjeni kompenzacijski uvjeti;

3) (ako su oba prethodna uvjeta ispunjena) da postoji mehanizam kojim će se osigurati provedba kompenzacijskih uvjeta tako da budu posve funkcionalni prije izvođenja predmetnog zahvata.

Ukoliko kompenzacijski uvjeti ne zadovoljavaju gornja tri uvjeta, zahvat se ne smije odobriti usprkos dokazu im-perativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa. U svakom je slučaju poželjno prije utvrđivanja imperativnih razloga pokušati pronaći pogodna varijantna rješenja kojima bi se umanjili značajni negativni utjecaji na područja ekološke mreže, te tako izbjegla potreba za postupkom utvrđivanja imperativnih razloga prevladavajućeg javnog interesa.



IV. Dodaci

1. literatura

Nacionalni propisi i smjernice

1. Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, NN 139/08, NN 57/11

2. Zakon o zaštiti okoliša NN 110/07

3. Uredba o proglašenju ekološke mreže NN 109/07

4. Uredba o procjeni utjecaja na okoliš NN 64/08 NN 67/09

5. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu NN 118/09

6. Brošura: Natura 2000 i ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, http://www.natura2000.hr/plates/DoclibPage.aspx?pageid=88&langiD=1

7. Popis posebno ugroženih i značajnih svojti i staništa, Ministarstvo kulture, 20.07.2010.

http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6015

8. Pravilnik o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša NN 57/10

Važniji međunarodni dokumenti i smjernice

1. Assessment of plans and projects significantly affecting Natura 2000 sites - Methodological guidance on the pro-visions of Article 6(3) and (4) of the Habitats Directive 92/43/EEc; European commission, Environment DG, 2001. http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

2. communication from the commission to the European Parliament, the council, the European Economic and So-cial committee and the committee of the Regions - Options for an EU vision and target for biodiversity beyond 2010, European commission, 2010. http://eur-lex.europa.eu/cOMMonth.do?year=2010&month=01

3. Guidance document on Article 6(4) of the ‘Habitats Directive’ 92/43/EEc, clarification of the concepts of: Alter-native Solutions, imperative Reasons of Overriding Public interest, compensatory Measures, Overall coherence, Opinion of the commission, European commission, 2007, http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

4. Guidelines for the Assessment of indirect and cumulative impacts as well as impact interactions; European com-mission, European commission, DG Xi Environment, Nuclear Safety and civil Protection, 1999. http://ec.europa.eu/environment/eia/eia-support.htm

5. Managing Natura 2000 Sites - the provisions of Article 6 of the ‘Habitats’ Directive 92/43/EEc; European commi-ssion, 2000, http://ec.europa.eu/environment/nature/natura2000/management/guidance_en.htm

6. Metodika hodnocení významnosti vlivů při posuzování podle § 45i zákona č. 114/1992 Sb., o ochraně přírody a krajiny, ve znění pozdějších předpisů. - Věstník Ministerstva životního prostředí XVii, 2007, částka 11: 1 – 23. (Met-hodology of an assessment of significance of impact during the assessment pursuant § 45i of the Act No. 114/1992 coll., on nature and landscapoe protection, in current version. - Vestnik Ministarstva za zaštitu okoliša Republike Češke, 2007)

Dodaci / literatura


Ostali međunarodni dokumenti i smjernice

1. Study on the Assessment of indirect and cumulative impacts as well as impact interactions, European com-mission, DG Xi Environment, Nuclear Safety and civil Protection, 1999. http://ec.europa.eu/environment/eia/eia-support.htm

2. institute of Ecology and Environmental Management (2006) Guidelines for Ecological impact Assessment in the United Kingdom (version 7 july 2006). http://www.ieem.org.uk/ecia/index.html

3. the Appropriate Assessment of Spatial Plans in England, RSPB, 2007, www.seit.ee/failid/470.pdf

2. koraci u ocjeni Prihvatljivosti zahvata i aktivnosti PojeDinih suDionika

Prethodna ocjena zahvata

A. Zahtjev za Prethodnu ocjenu zahvata za koji nije propisana/utvrđena PUO

(čl. 14 – 18 5 Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, NN 118/09) (koraci koji nisu navedeni u Pravilniku; utvrđeni su samo u Zakonu o zaštiti prirode, ali bez roka)

Korak Nositelj Ministarstvo kultureNadležno upravno ti-jelo županije/GZ

DZZP

Zahtjev za Prethod-nu ocjenu (čl. 14)

Podnosi Ministarstvu kulture/nadležnom tijelu pisani zahtjev za Prethodnu ocjenu (čl. 14.1)

Postupak po zahtje-vu za Prethodnu ocjenu (čl. 16)

Otklanja nedostatke zahtjeva (čl. 16.2)

Utvrđuje da li zahtjev sadrži sve podatke i dokaze (čl. 16.1)ilipoziva nositelja da otkloni nedostatke (čl. 16.2)

Utvrđuje da li zahtjev sadrži sve podatke i dokaze (čl. 16.1)ilipoziva nositelja da otkloni nedostatke (čl. 16.2)

Obavezno traži mi-šljenje DZZP (čl. 37a(2) ZZP)

Dostavlja nadležnom tijelu županije/GZ prethodno mišljenje (čl. 37a(2) ZZP)

Potvrda i rješenje o Prethodnoj ocjeni (čl. 17, 18)

izdaje potvrdu o pri-hvatljivosti zahvata ilirješenje kojim utvrđu-je potrebu proved-be postupka Glavne ocjene (čl. 17.1)

izdaje potvrdu o pri-hvatljivosti zahvata ilirješenje kojim utvrđu-je potrebu proved-be postupka Glavne ocjene (čl. 17.1)

izvješćuje javnost objavom na internet-skoj stranici (čl. 17.3)

izvješćuje javnost objavom na internet-skoj stranici (čl. 17.3)

Dodaci / Koraci u Ocjeni i aktivnosti sudionika


Korak Nositelj Ovlaštenik Ministarstvo kultureNadležno upravno tijelo županije/GZ

DZZP

Zahtjev za Prethodnu ocjenu (čl. 15)

Podnosi Mini-starstvu kulture/nadležnom tijelu pisani zahtjev za Prethodnu ocjenu (čl. 14.1)

izrađuje elaborat Prethodne ocjene prihvatljivosti za-hvata za EM pre-ma Pril. iii (čl. 15)

Dobiva potvrdu o usklađenosti za-hvata s prostor-no-planskom do-kumentacijom (čl. 15.2.5)

Postupak po zahtjevu za Prethodnu ocjenu (čl. 16)

Otklanja nedo-statke zahtjeva (čl. 16.2)

Utvrđuje da li za-htjev sadrži sve po-datke i dokaze (čl. 16.1)ilipoziva nositelja da otkloni nedostatke (čl. 16.2)

Utvrđuje da li za-htjev sadrži sve po-datke i dokaze (čl. 16.1)ilipoziva nositelja da otkloni nedostatke (čl. 16.2)

Obavezno traži mi-šljenje DZZP (čl. 37a(2) ZZP)

Dostavlja nad-ležnom tije-lu županije/GZ prethodno mišljenje (čl. 37a(2) ZZP)

Potvrda i mišljenje o Prethodnoj ocjeni (čl. 17, 18)

izdaje potvrdu o pri-hvatljivosti zahvata ilirješenje kojim utvr-đuje potrebu pro-vedbe postupka Glavne ocjene (čl. 17.1)

izdaje potvrdu o pri-hvatljivosti zahvata ilirješenje kojim utvr-đuje potrebu pro-vedbe postupka Glavne ocjene (čl. 17.1)

izvješćuje javnost objavom na inter-netskoj stranici (čl. 17.3)

izvješćuje javnost objavom na inter-netskoj stranici (čl. 17.3)

B. Zahtjev za prethodnu ocjenu zahvata za koji je propisana PUO, odnosno ocjena o potrebi procjene

(čl. 15 – 18 Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, NN 118/09) (koraci koji nisu navedeni u Pravilniku; utvrđeni su, bez roka, samo u Zakonu o zaštiti prirode)

Glavna ocjena zahvata s ocjenom drugih pogodnih mogućnosti

A. Provođenje Glavne ocjene zahvata u samostalnom postupku

(čl. 19 – 30 Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, NN 118/09; fakultativni koraci) (koraci koji nisu navedeni u Pravilniku; utvrđeni su, bez roka, samo u Zakonu o zaštiti prirode)



Korak Nositelj Óvlaštenik Ministarstvo kultureNadležno upravno tije-lo županije/GZ

DZZP

Zahtjev za Glav-nu ocjenu (čl. 19)

Podnosi Mini-starstvu/nad-ležnom tijelu pisani zahtjev za Glavnu ocje-nu (čl. 19.1)

izrađuje studiju Glavne ocjene prema Pril. iV(čl. 19.2)

Postupak po za-htjevu za Glavnu ocjenu (čl. 20)

Otklanja nedo-statke zahtjeva (čl. 20.2)

Utvrđuje da li zahtjev sa-drži sve podatke i dokaze (čl. 20.1) ili poziva nositelja da otkloni nedostatke (čl. 20.2)

Utvrđuje da li zahtjev sadrži sve podatke i dokaze (čl. 20.1) ili po-ziva nositelja da otklo-ni nedostatke (čl. 20.2)

Ukoliko je potrebno, za-traži mišljenje DZZP (čl. 20.3)

Obavezno traži mišlje-nje DZZP (čl. 37b(3) ZZP)

Dostavlja nadlež-nom tijelu župani-je/GZ mišljenje na Glavnu ocjenu(čl. 37b(3) ZZP)

Dostavlja Ministar-stvu kulture mišlje-nje u roku od 30 dana (čl. 20.3)

Informiranje i sudjelovanje jav-nosti (čl. 21 - 27)

informira javnost objavom na internetskoj stranici (čl. 22.1)

informira javnost obja-vom na internetskoj stranici (čl. 22.1)

Obavještava javnost o jav-nom uvidu objavom na internetskoj stranici i u dnevnom tisku (čl. 23.1)

Obavještava javnost o javnom uvidu obja-vom na internetskoj stranici i u dnevnom ti-sku (čl. 23.1)

Može povjeriti nadležnom tijelu provođenje radnji vezanih uz javni uvid (čl. 23.3)

Provođenje radnji ve-zanih uz javni uvid (čl. 23.3)

Organizira javno izlaganje (čl. 25), priprema izvješće (čl. 26) i izvješćuje javnost objavom na internetskoj stranici (čl. 27)

Organizira javno izla-ganje (čl. 25), pripre-ma izvješće (čl. 26) i izvješćuje javnost objavom na internet-skoj stranici (čl. 27)

Rješenje o Glav-noj ocjeni (čl. 28 - 30)

Predlaže mjere ublažavanja i program praće-nja stanja (čl. 28.2)

Dostavlja mišljenja, pri-mjedbe i prijedloge nosi-telju (čl. 28.1)

Dostavlja mišljenja, primjedbe i prijedloge nositelju (čl. 28.1)

Donosi rješenje o dopu-štěnju zahvata (čl. 29.1)ili rješenje kojim odbija zahtjev (čl. 29.2)

Donosi rješenje o do-puštěnju zahvata (čl. 29.1) ili rješenje ko-jim odbija zahtjev (čl. 29.2) (u oba slučaja dostavlja ga Ministar-stvu kulture čl. 37 b (3) ZZP)



B. Provođenje Glavne ocjene zahvata u okviru postupka PUO

(čl. 31. – 35 Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, NN 118/09; fakultativni koraci) (koraci koji nisu navedeni u Pravilniku; utvrđeni su, bez roka, samo u Zakonu o zaštiti prirode)

Korak Nositelj OvlaštenikNadležno tijelo za poslove zaštite prirode

Nadležno tijelo za poslove zaštite okoliša

DZZP

Studija o utjecaju za-hvata na okoliš (čl. 31)

izrađuje poglavlje „Glavna ocjena pri-hvatljivosti za EM“ u studiji o utjecaju za-hvata prema Pril. V (čl. 31.1)

Ukoliko je potreb-no, zatraži mišljenje DZZP (čl. 31.2)

Obavezno traži mi-šljenje DZZP (čl. 37b(3) ZZP)

Dostavlja Mini-starstvu kulture mišljenje u roku od 10 dana (čl. 31.2)

Informiranje i sudjelovanje javnosti (čl. 32)

informira javnost i odlučuje o upućiva-nju na javnu raspra-vu u sklopu javne rasprave o studiji o utjecaju zahvata na okoliš (čl. 32)

Rješenje o prihvatljivo-sti zahvata (čl. 33 - 35)

Ministarstvo kultu-re obavještava tijelo nadležno za poslove zaštite okoliša da nije podnesen zahtjev za pokretanje postupka prema čl. 36 (čl. 35.1)

Donosi rješenje o prihvatljivosti zahva-ta za okoliš zajedno s ocjenom prihvatlji-vosti za EM (čl. 33)ilizaključkom prekida postupak procjene (čl. 34.1)

Ukoliko se ne utvrdi postojanje prevl. jav-nog interesa / kom-penzacijskih uvjeta ili se o zahtjevu od-luči negativno, do-nosi rješenje o nepri-hvatljivosti zahvata (čl. 34.4)

Donosi rješenje o neprihvatljivosti za-hvata (čl. 35.2)



Utvrđivanje prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta (UPjIKU)

(čl. 36. – 41. Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti plana, programa i zahvata za ekološku mrežu, NN 118/09)

KorakStranka u postupku/zainteresirana strana

Ovlaštenik Ministarstvo kultureVlada Republike Hrvatske

Zahtjev za UPjIKU (čl. 36)

Podnosi Ministarstvu kulture pisani zahtjev za pokretanje postup-ka UPjiKU (čl. 36.1)

izrađuje obrazloženje o razlozima prevladavaju-ćeg javnog interesa s pri-jedlogom kompenzacij-skih uvjeta * (čl. 36.4)

Postupak po zahtjevu za UPjIKU (čl. 37)

Utvrđuje da li zahtjev sadr-ži sve podatke i dokaze (čl. 37.1) ili će pozvati podnosi-telja da otkloni nedostatke (čl. 37.2)

Otklanja nedostatke zahtjeva (čl. 37.2)

Informiranje i sudjelova-nje javnosti u postupku UPjIKU (čl. 38 - 39)

informira javnost objavom na internetskoj stranici (čl. 38.1)

Rješenje u postupku UPjIKU (čl. 39 - 41)

Donosi rješenje o dopušte-nju provođenja zahvata s kompenzacijskim uvjetima (čl. 39.1, 2)ilirješenje kojim odbija provo-đenje zahtjeva (čl. 39.3)

Kada se provodi PUO, ne donosi rješenje iz čl. 39.1 već obvezujuće mišljenje(čl. 40)

Administrativni poslovi po-stupka UPjiKU (čl. 41)

Utvrđuje PjiKU u sluča-jevima kada se Pji utvr-đuje za zahvat s utjeca-jem na područja EM na kojima se nalaze staniš-ni tipovi/svojte iz Popi-sa posebno ugroženih i značajnih tipova/svojti (čl. 41)

*sastavni dio obrazloženja koji se odnosi na socijalne i gospodarske aspekte Ovlašteniku dostavlja Nositelj zahvata


Projekt cOASt razvijen je uz potporu Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te drugim nadležnim ministarstvima, 4 dalmatinske županije te brojnim lokalnim udrugama, tvrtkama i pojedincima, a provodi se uz financijsku potporu Globalnog fonda za okoliš (GEF). Planirano trajanje projekta je 7 godina. lokalni ured za provedbu Projekta smješten je u Splitu.

Projekt obuhvaća obalno područje četiri dalmatinske županije: Zadarske, šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske. Unu-tar tog područja prepoznata su i odabrana 4 demonstracijska područja zbog svoje iznimne biološke i krajobrazne vrijednosti. to su (1) Pelješac, Dubrovačko primorje, Malostonski zaljev i Mljet; (2) Vis i viški akvatorij; (3) šire područje ušća rijeke Krke; te (4) otok Pag (jugoistočni dio u Zadarskoj županiji), područje uz Novigradsko i Karinsko more.

Osnovni cilj projekta cOASt je učinkovito utjecati na poduzetničke aktivnosti i prakse u turizmu, poljoprivredi, ribarstvu i marikulturi, izravno i kroz bankarski sektor, kako bi isti u svoje prakse uključili održivo korištenje i očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Očuvanje biološke raznolikosti dalmatinske obale, kroz promicanje održivog razvoja, moguće je jedino kroz suradnju svih partnera na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj razini, kao i svih zainteresiranih strana, prvenstveno na području Dalmacije. Svoje prijedloge i pitanja možete uputiti projektnom timu na sljedeću adresu:

Kraj Sv. ivana 11HR-21000 Splittel: +385 21 340480Fax: +385 21 340484e-mail: [email protected] http://www.undp.hr/coast

Documents

Priručnik za ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu