prirucnik za pocetnike i postojece poduzetnike

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvojProject is funded by the European Union through the European Regional Development Fund

Od ideje do promocije korak po korak do uspjenog razvitka turizma Moslavine

Ulaganje u budunostEuropska unija

Prirunik za poetnike i postojeepoduzetnike

IMPRESSUM/IMPRINT

Izdava/Publisher:Grad Kutina/City of Kutina

Urednik/Editor:Bojana Markoti Krstini

Adresa urednitva/Adresse of Editorial Board:Regionalni edukacijski razvojni centar Primus FortissimusKurilovac 1, Ozalj

Fotografije/Photos:Iz arhiva TZG Kutine, Muzeja Moslavine i JU PP Lonjsko polje/From the archives of TB Kutina, Moslavina Museum & Lonjsko polje Nature Park

Tisak/Print:Tiskara Grafing, offset & digital print, Zagreb

Naklada/Edition:200 primjeraka/200 copies

Zagreb, lipanj 2015./June 2015.

SADRAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 7 1.1. Kome je namijenjen ovaj Prirunik? ....................................................................................... 7 1.2. Kako upotrebljavati Prirunik? .................................................................................................. 7 1.3. Koje su njegove koristi? ............................................................................................................... 8 1.4. Kako krenuti s koritenjem? ....................................................................................................... 8

2. TURIZAM NA PODRUJU MOSLAVINE ........................................................................................... 9 2.1. to elimo postii? ...................................................................................................................... 12 2.2. Tko se moe ukljuiti? ................................................................................................................ 13 2.3. Koji su potencijali za razvijanje? ............................................................................................. 13

3. OD IDEJE DO PROMOCIJE KORAK PO KORAK DO USPJENOG TSOG-a ....................... 14 3.1. Imate li ideju? ................................................................................................................................ 14 3.2. elite li se baviti turizmom? ..................................................................................................... 14 3.3. Na emu u graditi ponudu po emu sam poseban? ................................................. 16 3.3.1. Trini (marketinki) tipovi TSOG-a ............................................................................ 16 3.3.1.1. Agroturizam TSOG ......................................................................................... 16 3.3.1.2. Kuaonica/vinotoje ......................................................................................... 17 3.3.1.3. Ruralna kua za odmor .................................................................................... 18 3.3.1.4. Ruralni bed & breakfest ...................................................................................20 3.3.1.5. Ruralni kamp .......................................................................................................20 3.5. Dodatne usluge na vaem gospodarstvu .......................................................................... 26 3.6. Tko su mi gosti? ............................................................................................................................28 3.7. Izvori financiranja vaeg budueg TSOG-a ........................................................................29 3.8. to je najvanije za uspjeh TSOG-a? ..................................................................................... 32 3.9. Kako naplatiti pruenu uslugu? .............................................................................................. 35 3.10. Kako uspjeno promovirati Vae TSOG-o? ....................................................................... 35

4. REGISTRACIJA ....................................................................................................................................... 37 4.1. Oblici registracije ......................................................................................................................... 37 4.2. Kako registrirati Vae TSOG? .................................................................................................... 37 4.2.1. Upisivanje u upisnik poljoprivrednih gospodarstava .........................................38 4.2.2. Odobrenje za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu .... 39

3

Prirunik za poetnike i postojee poduzetnike

4.3. Brojana ogranienja kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane .............................. 39 4.4. Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluge smjetaja i prehrane ........................ 39 4.5. Potrebna dokumentacija za registraciju .............................................................................40 4.5.1. Za seljako domainstvo (izletite, kuaonica, soba, apartman,

ruralna kua za odmor, kamp) prilikom registracije potrebna je sljedea dokumentacija: ...........................................................................................40

4.5.2. Registracija pruanja usluga u domainstvu privatni iznajmljivai (ruralna kua za odmor, ruralni bed&breakfest, ruralni kamp kao kamp u domainstvu) potrebna je sljedea dokumentacija: ........................... 41

5. ZAKONSKI OKVIR ................................................................................................................................. 43 5.1. Obavezno osiguranje gostiju .................................................................................................. 43 5.2. Higijenske i sanitarne obveze ................................................................................................. 43 5.2.1. Higijenske i sanitarne obveze TSOG-a registriranih kao seljako

domainstvo, koja pruaju usluge prehrane za goste na smjetaju i/ili pruaju usluge prehrane za izletnike (vanjske goste) su: ........................... 43

5.2.2. Higijenske i sanitarne obveze za TSOG, registrirana kao privatni iznajmljivai koja imaju odobrenje za usluivanje hrane samo gostima na smjetaju ......................................................................................................44

5.3. Proizvodnja vlastitih proizvoda i plasiranje istih kroz usluge u seoskom turizmu...44 5.3.1. Proizvodi ivotinjskog podrijetla ................................................................................44 5.3.2. Vino ....................................................................................................................................... 45 5.3.3. Rakija .....................................................................................................................................46 5.4. Koncesijski uvjeti na podruju parka prirode Lonjsko polje ........................................ 47 5.5. Uvjeti za prijevoz putnika .........................................................................................................48 5.6. Podsjetnik na ostale zakonske obveze tijekom poslovanja ......................................... 49 5.7. Voenje poslovnih knjiga ......................................................................................................... 49 5.8. Za kraj .........................................................................................................................................50

6. VIE INFORMACIJA O TSOG-u TE IZVORI INFORMACIJA KOJI SU SE KORISTILI PRI IZRADI OVOG PRIRUNIKA ................................................................................... 51

6.1. ZAKONI: ........................................................................................................................................... 51 6.2. JAVNE INSTITUCIJE: ..................................................................................................................... 53 6.3. OSTALO: ..........................................................................................................................................54

UVODNA RIJE

Potovani prijatelji,Izgradnjom Prijamnog centra u Repunici i slubenog ulaza u Park prirode Lonjsko polje Grad Kutina ostvaruje svoje vizije razvoja turizma kao vanog dijela gospodarstva u sre-dini koju je obiljeila industrija i u kojoj se esto turizam uope ne shvaa kao ostvariva djelatnost. Tu, potpuno krivu sliku mijenjamo ve desetljeima, nekad uspjenije, nekad manje uspjeno, a sada, u uvjetima najvee krize s ovako velikim i znaajnim projektom kojega smo poeli osmiljavati prije desetak godina.

Turistika djelatnost i sve pratee uslune djelatnosti dobit e sigurno veliki oslonac u ovom projektu. Unaprijed smo sigurni da e broj dolazaka posjetitelja na podruje na-ega Grada znaajno porasti i zato je izuzetno vano da ozbiljno razvijemo upravo te djelatnosti. Od nae poduzetnosti i vizije toga to elimo ostvariti ovisit e i na uspjeh. I pri tome, nau viziju trebamo postaviti tako da nas rezultat ne razoara, dakle bez pre-velikih oekivanja.

itav niz aktivnosti i obuke naih sugraana koji su provedeni kroz ovaj projekt trebali su osnaiti nau spremnost i poboljati poduzetniku i klimu gostoljubivosti, to Kutini nikada nije nedostajalo. Znam da su moji sugraani ljudi irokoga srca koji rado primaju goste i zajedno s njima se provesele i daju svoj doprinos njihovu doivljaju. A doivljaj nae gostoljubivosti u spletu s divnom prirodom koja nam je dana na upravljanje odlian su recept za dobar turistiki proizvod kojega emo zajedniki ponuditi naim buduim gostima.

Moslavina ima prekrasnu prirodu, a Lonjsko e polje u Repunici, izgradnjom slubenog ulaza, postati aktivno turistiko vorite, te e se u nadolazeim godinama stvoriti od-linu osnovu za daljnje obogaivanje turistike ponude. Imamo finu domau hranu, tra-dicijske proizvode i suvenire te aktivnosti za koje Repunica, ali i cijeli grad Kutina imaju potencijala.

Ovo nije kraj, nego upravo poetak jo veeg truda to e Kutinu izdii iz prosjenosti, ali samo ako taj put budemo gradili zajedno. Za to nam je potrebna vizija svakog tko eli sudjelovati u tome, jednako kao i vizija onih koji upravljaju naim resursima. Ovo je prvi vei projekt financiran sredstvima Europske Unije koji je stigao u na grad, ali uz tu zajedniku viziju koju gradimo sigurno nije zadnji.Ovaj prirunik e pomoi svim zainteresiranima za stvaranje te vizije, potaknut e vas, dati vam ideju i motivirat e vas u tomeSretno!

Andrija RudiGradonaelnik

4 5

Prirunik za poetnike i postojee poduzetnike Prirunik za poetnike i postojee poduzetnike

1. UVOD

Potovani, Ukoliko razmiljate o pokretanju turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva na po-druju Moslavine, ugoivanju na vaem imanju, plasiranju vlastitih domaih proizvoda i prezentiranju kulturnog nasljea posjetiteljima Vaeg domainstva, onda je ovaj priru-nik upravo za Vas.

Imate ideju za novu turistiku ponudu na podruju Moslavine, ali ne znate kako ju reali-zirati i pokrenuti vlastiti posao? Ovaj prirunik e prikazati poduzetnicima kako da ideje pretvore u opipljiv proizvod ili pomoi poduzetnicima da poboljaju svoje poslovanje uz to manje greaka u hodu.

Turizam je jedna od najbre rastuih svjetskih industrija i glavni izvor prihoda za mnoge zemlje. Seoski turizam je specifian oblik turizma, u kojem je glavni motiv putovanja po-vratak ovjeka prirodi. Seoski turizam svoj procvat proivljava zadnjih nekoliko godina upravo zbog injenice da i seoski odnosno ruralni krajevi mogu mnogo toga ponuditi kao primjerena alternativa masovnim oblicima turizma i odmora. Ako razmiljate gdje biste proveli odmor, eljeli bismo Vas podsjetiti na sela i manja mje-sta u Moslavini, daleko od svakodnevnog stresa. Seoski turizam ispunjava oekivanja i mlaih i starijih i to kroz sva godinja doba uz poznato gostoprimstvo i pun stol ukusnih specijaliteta autohtone, domae kuhinje.

Prirunik je izraen u sklopu projekta Prijamni centar Repunica - moslavaka vrata u Park prirode Lonjsko polje s ciljem pruanja konkretnih odgovora na neka od pitanja buduih pruatelja turistikih usluga. Prirunik e pruiti smjernice za otvaranje i regi-straciju seoskog domainstva kako bi se olakao put do realizacije poduzetnike ideje.

1.1. Kome je namijenjen ovaj Prirunik?

Ovim se prirunikom mogu koristiti svi potencijalni pruatelji usluga na irem podruju Moslavine i oni koji su ve ukljueni u turistiku ponudu Moslavine. Prirunik je nami-jenjen fizikim osobama, pravnim osobama, Udrugama, obrtnicima, obiteljskim poljo-privrednim poduzeima, turoperaterima, lokalnoj zajednici, turistikim organizacijama, upravitelju parka Lonjsko polje, konzultantima i svima zainteresiranima za promicanje turistike ponude na podruju Moslavine.

POJMOVNIK

TURISTIKO SEOSKO OBITELJSKO GOSPODARSTVO (u tekstu se koristi skraenica TSOG) jest pravna ili fizika osoba ili vie fizikih osoba koje se bave poljoprivredom. Seosko gospodarstvo moe djelovati kao: 1. obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG) 2. obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti 3. trgovako drutvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te 4. druga prav-na osoba. Mora biti upisano u Upisnik seljakih gospodarstava ili obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava.

SEOSKO DOMAINSTVO (AGROTURIZAM) predstavlja tip turistikog seoskog obiteljskog gospodarstva ija je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvodnja dok dodatnu aktiv-nost ine turistike usluge smjetaja i prehrane gostiju.

OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO (OPG) je samostalna gospodarska i socijalna jedinica koju ine punoljetni lanovi zajednikoga kuanstva, a temelji se ili na vlasnitvu i uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti ili samo na uporabi proizvodnih resursa u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Mora biti upisano u Upisnik seljakih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

6 7


1.2. Kako upotrebljavati Prirunik?

Prirunik Vam moe pomoi pri: Realizaciji ideje kao potencijalnog pruatelja usluga na podruju Moslavine Razvoju proizvoda ili usluge za turistiku ponudu na podruju Moslavine Otvaranju i registriranju TSOG-a Plasiranju vlastitih proizvoda Prezentiranju vlastitog proizvoda i usluge Pronalaenju boljih poslovnih ideja i prijedloga

1.3. Koje su njegove koristi?

Primarne koristi ovog prirunika su to to nudi put i odreene smjernice kroz sloena pitanja vezana uz zakonske okvire turizma koji mogu utjecati na unapreenje turistike ponude na podruju Moslavine na korist svih. Prirunik potie:

Bolje razumijevanje kljunih tema Kvalitetniju turistiku ponudu na podruju Moslavine Kvalitetnije turistike proizvode koji zadovoljavaju elje posjetitelja Kvalitetnije turistike usluge koje su usmjerene na potrebe posjetitelja Jau podrku lokalne zajednice Jaanje svijesti o vanosti seoskog turizma kod pruatelja turistikih usluga na

podruju Moslavine

1.4. Kako krenuti s koritenjem?

Koristei se ovim prirunikom moete kvalitetno pristupiti planiranju vaih turistikih proizvoda i usluga koji e doprinijeti izgradnji turistike ponude na podruju Moslavine. Prirunik je koncipiran na nain da prati poetnu ideju i njezinu realizaciju koja dovodi do konkretnog proizvoda ili usluge. Moe se dogoditi da ete trebati vie puta proi jedan korak kako bi bili u potpunosti sigurni da je to ba taj proizvod ili usluga koji e zadovo-ljiti potrebe posjetitelja i dovesti Vas do ostvarenja zarade.

Za poetak, seoski se turizam mora promatrati kao skup bogate tradicije i kulturne ba-tine. Kao to je navedeno motiv putovanja je povratak ovjeka prirodi stoga je vana stavka u planiranju i okoli. Ono to ini turistiku ponudu posebnom su kulturna bati-na, tradicija i okoli. Okoli ukljuuje sve ekosustave i njihove dijelove, ukljuujui ljude kao i kulturne vrijednosti te karakteristike odreenog mjesta. Kulturna batina je nae prirodno, tradicijsko, autohtono i povijesno naslijee. Kljuni dijelovi stvaranja posebne turistike ponude na podruju Moslavine su vrijednost i kvaliteta kao okosnica za pro-midbu, interpretacija, doivljaj ispunjenja i zadovoljstva posjetitelja.

Odvojite malo vremena, pratei korak po korak ovog prirunika svojim proizvodom ili uslugom stvoriti ete jedinstven i poseban doivljaj svakog pojedinog posjetitelja.

2. TURIZAM NA PODRUJU MOSLAVINE

Turistika ponuda na podruju Moslavine se gradi na postojeem potencijalu: nekretni-ne, postojea poljoprivredna proizvodnja, pojedine vjetine ili znanja kao to su tradicij-ski zanati, folklor, lov, ribolov, konjanitvo ili iskoritavajui resurse poloaja domainstva ili njegove blie okolice kao to su posebno vrijedan prirodni poloaj (zatieni krajolik, park prirode Lonjsko polje), zatiene arhitektonske i kulturne cjeline.

Kako i na koji nain e se ti svi potencijali iskoristiti i od tih potencijala napraviti jedinstve-nu turistiku ponudu na podruju Moslavine ovisi o Vama, potencijalnim pruateljima turistikih usluga.

U nastavku e se prikazati kako se na konkretno razraenoj ideji stvorila budua ponuda seoskog turizma. Prikazani su primjeri iskoritavanja prethodno neiskoritenih potenci-jala/resursa koji su stvorili konkretnu turistiku ponudu na podruju Moslavine.

Slika 1. Crkva Sv. Marije Snjene

8 9


Slika 2. Crkva Sv. Marije Snjene

Slika 4. Muzej Moslavina

Slika 6. Moslavaki trijemovi

Slika 3. Muzej Moslavina Slika 8. Grad Kutina

Slika 9. Lonjsko polje

Slika 10. Selo roda igo

Slika 5. Kua obitelji Pazder

Slika 7. Moslavaki trijemovi

10 11


2.1. to elimo postii?

Razviti odrivi seoski turizam na podruju Moslavine koji e se temeljiti na ouvanom krajoliku, prirodnoj i kulturnoj batini kao temelju za privlaenje posjetitelja na podruje Moslavine i ire regije.

Razviti meusobnu suradnju meu pruateljima turistikih usluga na podruju Mosla-vine, koji e svojim resursima razviti novu ili poboljati postojeu turistiku ponudu in-dividualiziranom ili poduzetnikom ponudom u turistikom sektoru, ime e se podii

kvaliteta ivota lokalnog stanovnitva. ivotni standard u regiji poboljat e se, a doma-e stanovnitvo eljet e ostati u regiji i samoinicijativno prihvaati nove mogunosti.

Bez obzira elite li razviti turistiki proizvod ili uslugu prvi korak je odreivanje pravog smjera onoga to elite postii. Ako imate ideju, definirajte smjer kojim elite ii. Jasno definiran smjer pomoi e da vae aktivnosti napreduju i da se ostvare zacrtani ciljevi. Uzmite u obzir nekoliko stvari: to se eli postii (kratkorono i dugorono), nunost svog rada i u kojim vremenskim okvirima djelujete. Takoer, vrlo vano je planirati i vrijeme koje moete odvojiti za realiziranje aktivnosti te novac i izvore financiranja kojima e te to sve omoguiti.

2.2. Tko se moe ukljuiti?

Svi zainteresirani pruatelji turistikih usluga na podruju Moslavine. Takoer, postojei pruatelji turistikih usluga uz pomo ovog prirunika mogu znaajno unaprijediti svoju ponudu. Potencijalni pruatelji turistikih usluga su fizike i pravne osobe, udruge, obi-teljska poljoprivredna gospodarstva, obrtnici, turoperateri, lokalna zajednica, turistike organizacije, park prirode Lonjsko polje, konzultanti i svi zainteresirani za promicanje turistike ponude seoskog turizma. Svi koji ele razvijati seoski turizam u smjeru turisti-kih usluga ili proizvoda mogu se bazirati na neke konkretne primjere koje obuhvaaju aktivnosti: lov, ribolov, vonja koijom, amcem, biciklom, jahanjem, pjeaenjem, iznaj-mljivanjem sredstava i opreme za navedene aktivnosti, provoenje programa kreativnih i edukativnih radionica vezanih uz poljoprivredu (berba voa i povra), tradicijske obrte i sl., prezentacija poljoprivrednih gospodarstva te prirodnih i kulturnih vrijednosti u okvi-ru istog.

2.3. Koji su potencijali za razvijanje?

Nakon vrsto donesene odluke o pokretanju pruanja turistikih usluga, potrebno je konkretno definirati vrstu usluge, odnosno koji tip TSOG-a elite izabrati i organizirati ga na vlastitom gospodarstvu.

Konkretno treba krenuti od: Definiranja i fokusiranja na onu vrstu usluga s kojom se kao domain STVARNO

elite baviti, jer ako domain nije zadovoljan sa onime to prua ni gosti nee biti zadovoljni sa pruenom uslugom. Jedino Vaa stvarna elja dovodi to zadovolje-nja gosta i profitiranja.

Slanja direktne poruke gostu da se bavite tono odreenom vrstom usluge, bez okolianja. Gost e na taj nain biti siguran da mu pruate dobar omjer kvalitete i novca za tu uslugu.

12 13


3. OD IDEJE DO PROMOCIJE KORAK PO KORAK DO USPJENOG TSOG-A

3.1. Imate li ideju?

Nije vano radi li se o proizvodu ili je u pitanju usluga, imate velike anse za uspjeh ako je kreativna, inovativna i ostvariva na naem tritu. Stoga, polazei od toga turistiki sektor je jedan od najbre rastuih kategorija sa kojima se moe ostvariti profit.

Tko hoe neto uiniti, nae nain, tko nee nita uiniti nae opravdanje.P. Picasso

Kao to svi znamo, nije problem imati ideju za projekt, ve je pravi izazov provesti tu ideju u djelo. Ovo je prilika za pruatelje usluga koji imaju znanje, kreativnost i elju da ostvare svoj poduzetniki san.

3.2. elite li se baviti turizmom?

Sama poslovna ideja koju smatrate dovoljno originalnom i inovativnom nije sama po sebi dovoljna za uspjean posao. Da je tako, svatko tko bi se ujutro probudio s briljan-tnom idejom ve bi se odavno obogatio. Klju uspjeha lei upravo u tome da shvatite kako poboljati, unaprijediti i naposljetku realizirati svoju ideju. U dananjim uvjetima estoke konkurencije i zasienog trita, potrebno se dokazati svojim trudom i znanjima kako bi se ostvario cilj svakoga tko se bavi poduzetnitvom uspjeh i profit.

Potroai biraju doivljaje, a ne samo proizvode ili usluge.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske objavilo je 2013. godine Strategiju razvoju turiz-ma do 2020. godine te Vam u daljnjem tekstu navodimo neke od zanimljivosti i trendova razvitka odreenog oblika turizma koji Vam mogu pomoi pri odabiru i definiranju Vas kao pruatelja odreene usluge ili proizvoda.1

1) www.mint.hr/UserDocsImages/Strategija-turizam-2020-editfinal.pdf (pristupano: 09.04.2015.)

AGROTURIZAM

KULTURNI TURIZAM

PUSTOLOVNO-SPORTSKI TURIZAM

GASTROTURIZAM

EKOTURIZAM

AGROTURIZAM150 tisua graana RH posjeuje vinske ceste, pri emu ih 61% kupuje lokalna vina, a 63% lokalne prehrambene proizvode. Nadalje, 53% posjetitelja naruuje lokalna vina u restoranima.

KULTURNI TURIZAMPrognozira se daljni rast kulturnog turizma te se istie velik znaaj ovog proizvoda za budui rast ukupnog turistikog sek-tora. Trend daljne diverzifikacije potranje i rast ninih proizvo-da podravat e rast manjih, specijaliziranih ponuaa usluga. Posebice se predvia rast krativnog turizma koji na neki nain omoguuje aktivnije ukljuivanje posjetitelja u lokalnu kulturu.

PUSTOLOVNO-SPORTSKI TURIZAMTrend podran izraenijim potrebama potroaa za aktivnim i zdravim te okolino odgovornim odmorom. U skladu s vri-jednostima i interesima novih turista oekuje se daljna di-verzifikacija proizvoda te e se razvijati kombinirani proiz-vodi koji povezuju, primjerice, pustolovno-sportski turizam s gastronomijom, kulturom ili nekom drutveno korisnom ak-tivnou u sklopu putovanja sa znaenjem.

GASTROTURIZAMHrvatska uspjeno gradi poziciju jedne od najbre rastuih gourmet destinacija. Rast i razvoj ovog proizvoda temelji se na bogatoj gastro tradiciji, rastuoj ponudi ugostiteljskih objekata s vrhunskom ponudom lokalne gastronomije.

EKOTURIZAMProcjenjuje se da je oko 3% meunarodno odmorinih putovan-ja motivirano ekoturizmom, a podran rastuom ekolokom svijesti kupaca. Proizvod pokazuje snaan rast, izmeu 10-20% godinje. Turizam e se bitno intezivnije priklanjati primjeni okolino odgovornih, zelenih koncepata na razini pojedinih pruatelja usluga i cijelih destinacija.

14 15


3.3. Na emu u graditi ponudu po emu sam poseban?

Mali koraci... ine razliku.Turistika ponuda na TSOG-u gradi se na postojeem potencijalu, to ukljuuje: ne-kretnine, postojeu poljoprivrednu proizvodnju, pojedine vjetine i tradicijske zanate, folklor, lov, ribolov, konjitvo i sl. ili pak iskoritavajui resurse poloaja domainstva ili njegovog prirodnog okruja (zatieni krajolik, kulturni krajolik, park prirode Lonjsko polje) ili poloaj tradicijske kulturne cjeline. Ovisno o vaoj ideji na Vama je da iskori-stite potencijal te od njega napravite atraktivnu turistiku ponudu. Potencijal moete iskoristiti kao potencijalni pruatelji usluga na TSOG-u a isto tako na prepoznavanju oko ega ete graditi buduu ponudu seoskog trita. U nastavku je objanjeno kako moete graditi ponudu - kojim oblikom pruanja usluga ili proizvoda. Primjeri su kao smjernice odreenom obliku seoskog turizma a isto tako kako bi se i Vama, pruateljima usluga olakao pristup odreenom smjeru ponude na podruju Moslavine i ire okolice. Nave-deni su primjeri iskoritavanja razliitih neiskoritenih potencijala/resursa, a formiranjem konkretne turistike ponude u seoskom turizmu na TSOG-u.

3.3.1. Trini (marketinki) tipovi TSOG-a

Odabir trinog (marketinkog) tipa TSOG-a ovisi iskljuivo o Vaim eljama i mogu-nostima. Nemojte nikada organizirati usluge koje Vas ne zanimaju jer e to u konanici rezultirati nekvalitetnom uslugom. Posljedice takvog bavljenja turizmom su rizine kako za pruatelja usluga tako i za posjetitelja.

U nastavku je naveden izbor i opis osnovnih trinih (marketinkih) tipova TSOG-a prepo-znatima na turistikom tritu, ovisno o postojeim preduvjetima, ambicijom i eljama. Prikazom potencijalnih oblika seoskog turizma sa kojim se moete baviti kao pruatelji turistikih usluga na podruju Moslavine, pruiti e Vam se i informacije o vrsti registraci-je tih turistikih gospodarstava prema postojeim zakonima i podzakonskim propisima.

3.3.1.1. Agroturizam TSOG(prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14, 152/14 l. 38. NN 80/13) koristi se termin seljako domainstvo, prema Za-konu o pruanju usluga u turizmu NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14 l. 49. koristi se termin seljako gospodarstvo ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo)

Agroturizam predstavlja tip TSOG-a ija je osnovna djelatnost poljoprivredna proizvod-nja dok dodatnu aktivnost ine turistike usluge smjetaja i prehrane gostiju. Takoer, uz te dodatne aktivnosti mogu se organizirati i ostale turistike usluge koje zaokruuju agroturizam (paketi usluga) koje imaju za cilj gostima pruiti seoski doivljaj i mogunost aktivnog odmora. Takvim nainom poslovanja se maksimalno iskoritava seoski poten-

cijal gospodarstva. Ukoliko ste i vi osoba, koja ivi na TSOG-u zajedno sa obitelji iskoristite potencijal seo-skog gospodarstva i ukljuite se u agroturizam te na taj nain uinite viak prostora kori-snim za pruanje turistike usluge koja e gostu pruiti doivljaj funkcioniranja seoskog gospodarstva, dodir sa netaknutom prirodom, izravnu interakciju domaina sa gostom tokom njegovog boravka. Gost e se iz prve ruke upoznati sa obiajem, kulturnom ba-tinom, tradicijom, kulturom ivljenja, tradicionalnom poljoprivredom, zanatima, karak-teristinim proizvodima za seosko gospodarstvo i lokalnom gastronomijom. Turistu se mora pruiti poseban doivljaj pruanjem usluge ili prodajom proizvoda koja e karak-terizirati seosko gospodarstvo i seoski turizam. Trebao bi se izbjegavati masovni pristup pri pruanju usluga zbog nekvalitetne pruene usluge i neautentinosti sa seoskim tu-rizmom. Takoer, veina posjetitelja bira ovakve destinacije za odmor zbog mira i tiine koju ova vrsta turizma prua. Na to se mora obratiti velika pozornost jer se gostu prua individualan pristup i netaknuta priroda bez guve i gradske vreve.

AGROTURIZAM se registrira kao dodatna djelatnost i to kao seljako domainstvo su-kladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti i Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (interno proieni tekst NN 5/08, 46/08 ispravak, 44/11 i 118/11).

Vrsta registracije: seljako domainstvoIli sukladno Zakonu o pruanju usluga u turizmu NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14.Vrsta registracije: seljako domainstvo

Detaljne informacije na internet poveznicama:Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti http://www.zakon.hr/z/151/Zakon-o-ugostiteljskoj-djelatnosti

Zakon o pruanju usluga u turizmu http://www.zakon.hr/z/343/Zakon-o-pru%C5%BEanju-usluga-u-turizmu

Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-5-08-Pravilnik-ugost-seljackodom.htm

3.3.1.2. Kuaonica/vinotoje(prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14, 152/14 l. 38. NN 80/13, l. 38. NN 80/13, stavak 4. Pravilnik o pruanju ugo-stiteljskih usluga u seljakom domainstvu l. 7.)

Kuaonica se organizira kao dodatna djelatnost i dio turistike ponude na TSOG-u na ko-jem je poljoprivredna proizvodnja osnovna djelatnost. Dodana djelatnost je usmjerena

16 17


ka proizvodnji jednog ili vie specifinih proizvoda koji su karakteristini kao tradicija. Karakteristini proizvodi su: vino, rakija, med, ulje, suhomesnati proizvodi, voe, bademi, tradicionalne poslastice, proizvodi od brana mljevenog na mlinu na vodu i sl.). Proi-zvodi se proizvode na gospodarstvu te se direktno na mjestu proizvodnje organizira i pakiranje te direktna prodaja tih proizvoda a isto tako u sklopu ponude organizira se i turistika usluga kuanja proizvoda i prezentacija proizvodnje. Ovisno o elji domaina, na njemu je da osmisli ponudu koju eli pruati sa svojim proizvodom. Prezentacija pro-izvodnje se obavlja u organiziranom prostoru, uz nadoplatu. Uz ovu dodatnu djelatnost ne postoje smjetajni kapaciteti ve se samo nudi usluga kuanja i prodaje tradicionalnih proizvoda. Kuanje se moe organizirati za maks. 80 osoba izletnika odjednom. Takoer, u sklopu ove djelatnosti ne nude im se ugostiteljske usluge (kao to je navedeno u agro-turizmu), mogue je samo posluiti nareske. Kuaonice kao oblik TSOG-a pruaju gostu direktnu nabavu specifinih i karakteristinih proizvoda za seoski turizam. Gost iz prve ruke dobiva tradicionalne proizvode. Kuaoni-ce mogu biti organizirane kao posebna turistika ponuda (vinske ceste, ceste sira, ceste rakije).Za to bolju suradnju i pruanje posebnog seoskog doivljaja kuaonice bi trebale pri-mati najvie 30 osoba, te goste smjestiti u tradicionalne smjetaje kao to su drvene kue, kleti, konobe kako bi se zaokruio doivljaj agroturizma te im se na to blii nain pribliila tradicija moslavakog kraja.

KUAONICA se registrira kao dodatna djelatnost i to kao seljako domainstvo prema Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (interno proieni tekst NN 5/08, 46/08 ispravak, 44/11 i 118/11).

Vrsta registracije: seljako domainstvo



3.3.1.3. Ruralna kua za odmor(prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14, 152/14 l. 38. NN 80/13, l. 38. NN 80/13, stavak 7. Pravilnik o pruanju ugo-stiteljskih usluga u seljakom domainstvu interno proieni tekst NN 05/08, 46/08 ispravak, 44/11 i 118/11, l. 10., stavak 4a)Ruralna kua za odmor predstavlja objekt u kojem se gostima pruaju usluge smjetaja i koritenja okunice u ruralnom okruenju, opremljena tako da gost sam moe pripre-

mati i konzumirati hranu. Mora biti omogueno koritenje usluge prehrane, pia i napi-taka. Ruralna kua za odmor predstavlja tradiciju i kulturnu batinu moslavakog kraja. Ruralna kua za odmora je tradicionalna kua sa kojom se potuju uvjeti ambijentne i tradicijske arhitekture i gradnje. Ruralna kua za odmor pokuava na to vjerniji nain prikazati kako su u prolosti izgledale seoske tradicijske kue. Ovaj nain gospodarstva gostu omoguava iznajmljivanje cjelokupne kue i njezine pripadajue okunice. Tako-er, domain nije smjeten u ruralnoj kui za odmor, ali je gostu dostupan cijelo vrijeme u sluaju bilo kakvog problema ili usluge. Domain u bilo koje vrijeme stoji gostu na raspolaganju. Ruralne kue za odmor ako su ureene tradicijski da uvaju kulturnu batinu moslava-kog kraja mogu preuzeti i tradicijske nazive kao to su moslavaka kua, trijemovi, ar-daci i dr.

RURALNA KUA ZA ODMOR se registrira kao dodatna djelatnost i to kao kua za od-mor ili apartman, odnosno kao privatni iznajmljiva sukladno Pravilniku o razvrstava-nju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08, NN 45/09, NN 78/14.

Vrsta registracije: pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu privatni iznajmljiva

Moete ju registrirati i kao seljako domainstvo, sukladno Pravilniku o pruanju ugo-stiteljskih usluga u seljakom domainstvu (interno proieni tekst NN 5/08, 46/08 ispravak, 44/11 i 118/11). U tom sluaju morate se baviti poljoprivrednom proizvodnjom (imati registriran OPG) te imate obvezu gostima nuditi usluge prehrane dok kao privatni iznajmljiva usluge prehrane moete nuditi samo gostima koji koriste usluge smjetaja, ali niste na to obvezni. Takoer, morate voditi poslovne knjige kao seljako domainstvo, te niste u mogunosti paualno plaati porez ve od poetka ulazite u sustav poreza na dohodak. Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva porez plaate paualno.



Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske uslu-ge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08, NN 45/09, NN 78/14 http://www.mint.hr/default.aspx?id=356

www.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_88_2724.html (NN 88/07 - detaljno prouite izmjene i dopune)

18 19


3.3.1.4. Ruralni bed & breakfest

Ruralni bed&breakfest obuhvaa gospodarstvo koje pokraj osnovne usluge smjetaja (sobe, koje moraju imati zasebnu kupaonicu ili apartmani) obavezno moraju imati uslu-gu doruka. Vlasnik gospodarstva ne mora biti poljoprivredni proizvoa, ali u ponudi doruka mora imati barem jedan tradicijski proizvod vlastite proizvodnje iz razloga to je ovo oblik seoskog turizma i usluga se nalazi na ruralnom podruju. Doruak mora biti organiziran u zasebnoj prostoriji, ureenoj za ugoivanje. Vlasnik ivi na gospodarstvu, a gost moe biti smjeten u istoj kui ili zasebnoj kui za potrebe smjetaja. Bez obzira ta je gost smjeten u istoj kui sa vlasnikom gospodarstva, moraju postajati zasebne i odvojene prostorije gdje je gost smjetaj jer mu se na taj nain osigurava privatnost.

Uz smjetaj se osigurava i prostorija za bicikle te eventualno servis bicikla. Ciljana skupina ovakve vrste usluge su biciklisti, koji ele svoj odmor provoditi aktivno u prirodi uz osiguran smjetaj. Ovo je nova vrsta usluge kojoj se sve vie okreu mlade osobe eljne istraivanja i pustolovina.Detaljne informacije na internet poveznici:Udruga Bicikl iz Zagreba (http://www.mojbicikl.hr/bike-bed/meniHR.asp?id=e)

RURALNI BIKE & BED

RURALNI BED&BREAKFEST registrira se kao sobe ili apartmani ili kua za odmor, tako-er kao privatni iznajmljivai, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji obje-kata u kojima se pruaju ugostiteljske usluge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08, NN 45/09, NN 78/14. Takoer, za ovaj oblik turistikog seljakog gospodarstva registraciju moete zatraiti kao seljako domainstvo. No ako niste za to zainteresirani, registrirate kao privatni iznajmljiva. Porez se plaa paualno.Vrsta registracije: pruatelj ugostiteljskih usluga u domainstvu privatni iznajmljiva

Detaljne informacije moete pronai na internet poveznicama:Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske uslu-ge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08, NN 45/09, NN 78/14 http://www.mint.hr/default.aspx?id=356

www.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_88_2724.html (NN 88/07 - detaljno prouite izmjene i dopune)


3.3.1.5. Ruralni kamp(prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14, 89/14, 152/14 l. 38. NN 80/13, l. 38., stavak 7. Pravilnik o pruanju ugostiteljskih

usluga u seljakom domainstvu interno proieni tekst NN 05/08, 46/08 ispravak, 44/11 i 118/11, l. 11.) Ruralni kamp je objekt u kojem se gostima pruaju usluge kampira-nja (smjetaj na ureenom prostoru na otvorenom na kamp mjestu i/ili kamp parceli) uz koritenje pokretne opreme za kampiranje (vlastite/iznajmljene od pruatelja usluga: vree za spavanje, atori, kamp prikolice kamp kuice, karavani, autodomovi (kamperi), stolovi, stolice i sl. Atraktivnost ruralnog kampa se oituje u smjetaju u prirodi, na otvo-renom prostoru bez gradske guve. Nije potrebna nikakva prometna povezanost, osim pristup vozila (dostupnost) ruralnom kampu. Ovoj djelatnosti je karakteristino prirodno i seosko okruje. Ruralni kamp moe biti smjeten u netaknutoj prirodi na otvorenome, na atraktivnoj mirnoj lokaciji ili seoskom gospodarstvu. Ruralni kamp mora omoguavati usluge prehrane, pia i napitaka (doruka, polupansiona i pansiona). Prilikom ureenja moraju se koristiti tradicionalni elementi moslavakog kraja. To se odnosi na elemente unutar kampa (sanitarni vorovi, kupatila, praonice, prostori za pripremu i usluivanje jela) te same smjetajne jedinice. Smjetajne jedinice se razvrstavaju po kamp mjestu i kamp parceli. Razlika je to kamp parcela predstavlja posebno ureeno i ograeno (i-vicom ili ukrasnim biljem) mjesto unutar kampa dok kamp mjesto je samo oznaeno te ne osigurava privatnost. Pokretna oprema za kampiranje ne smije biti vezana za jedno mjesto (teren) ve mora imati pokretni mehanizam. Prikljuci za infrastrukturu se mogu maknuti u bilo kojem trenutku. Takoer, od strane gosta je zabranjeno samoinicijalno postavljanje trajnih uvrivaa, ograda, poploenje tla i sl. Kod organizacije ruralnog kampa mora se pripaziti da ne naruava prirodnu ravnoteu, okoli, oneiuje okoli ili mijenja postojee stanje.

RURALNI KAMP registrira se kao dodatna djelatnost i to kamp u seljakom domain-stvu, sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu (in-terno proieni tekst NN 5/08, 46/08 ispravak, 44/11 i 118/11). Mogue ga je registrirati i kao kamp u domainstvu, kao privatni iznajmljiva, sukladno Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju. ugostiteljske us-luge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08, NN 45/09, NN 78/14.



Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske uslu-ge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08, NN 45/09, NN 78/14 http://www.mint.hr/default.aspx?id=356www.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_88_2724.html (NN 88/07 - detaljno prouite izmjene i dopune)

20 21


Gospodarstva koja su iskoristila nekretninu (tradicijske kue/objekte)

Tradicijska batina - Trijemovi u Repunici i Kutini (tradicionalni nain gradnje i ivota)

Ugostiteljstvo (tradicionalna moslavaka jela - aran na raljama, moslavaka koba-sica, autohtona pia - krlet, delicije - dunja)

Gospodarstva koja su iskoristila poljoprivrednu proizvodnju kao resurs

Kuaonica/vinotoje - ponuda moslavakih vinskih cesta i vinara, ponuda sira, po-nuda meda

Ratarstvo, Vinogradarstvo, Stoarstvo, Povrarstvo (rad u polju u vidu turistike po-nude, posjet farmama, rad u vinogradu tijekom berbi, ali i ostalih radova, rad u vonjaku - proizvodnja prirodnih sokova)

Gospodarstva koja su iskoristila prirodne atraktivnosti

Promatranje ivotinja (promatranje domaih ivotinja na slobodnoj ispai - konj posavac, krave )

Promatranje ptica (birdwatching) Tradicijski ribolov

Gospodarstva koja su iskoristila ostale resurse

Bike&bed (vonja biciklima) Pjeaenje Tranje

Gospodarstva koja su iskoristila tradicionalne vjetine i znanja

Prikaz pojedinih tradicijskih zanata (peenje kruha u krunoj pei, tkanje) Suvenirnice (prodavanje suvenira destinacije)

Vonja koijama i jahanje Vonja amcima/prikaz tradicijskog ribolova

Arhitektonske i kulturne cjeline kao resurs od kojih je organizirana turistika ponuda

Slika 11. Moslavaki trijemovi Slika 12. Kua obitelji Pazder

I. Gospodarstva koja su iskoristila nekretninu (tradicijske kue/objekte)

Slika 13. Gospodarstva koja se bave proizvodnjom meda

Slika 14. Gospodarstva koja se bave proizvodnjom sira

II. Gospodarstva koja su iskoristila poljoprivrednu proizvodnju kao resurs

Slika 15. Moslavaka klet Moslavake vinske ceste

22 23


Slika 16. Gospodarstvo koje prikazuje tradicionalne vjetine i znanja tkalaki stan

Slika 23. Cikloturizam

Slika 17. Gospodarstvo koje prikazuje tradicijske vjetine i znanja pletenja koara

Slika 24. Jahanje konja

III. Gospodarstva koja su iskoristila tradicionalne vjetine i znanja

VI. Gospodarstva koja su iskoristila ostale resurse

Slika 18. Etno izloba

Slika 25. Berba groaSlika 19 . Konj posavac Slika 20. Tradicijski ribolov

IV. Gospodarstva koja su iskoristile prirodne atraktivnosti

Slika 21. Vonja koijom Slika 22. Vonja amcima

V. Arhitektonske i kulturne cjeline kao resurs od kojih je organizirana turistika ponuda

24 25


3.5. Dodatne usluge na vaem gospodarstvu

Kao to je navedeno, uz osnovne usluge (smjetaj i prehrana) moete ponuditi i dodatne usluge tj. druge aktivnosti koje e dodatnu ponudu uiniti zanimljivom i koje e produi-ti boravak gostiju. Organizacijom dodatnih aktivnosti moe se oekivati dodatni prihod. Gost eli aktivno sudjelovati u svim aktivnostima zbog autentinosti, ambijentalnosti, mira i bijega od guve i masovnosti. To je ono to seoski turizam u cijelosti prua. Gost e izraziti zanimanje za pojedine radove na imanju ukoliko mu se ti poljoprivredni radovi prezentiraju na zanimljiv nain te ih on nakon prikazanog pokua raditi.

Na TSOG-u mogue je kao dodatnu ponudu organizirati:

RADIONICE STARIH ZANATA: pletenje koara, tkanja, izrada alata, lonarstvo, proi-zvodnja vapna (krea), stolarska radionica, izrada narodnih nonji, radionice vezenja (zlatorez, ipka, vezovi od svile), radionice izrade tradicijskih instrumenta.

PREZENTACIJA PROIZVODNJE TRADICIJSKIH PROIZVODA: sir, vino, peenje ra-kije, mljevenje ita, ulje.

KOLA KUHANJA: radionice pripravljanja tradicijskih jela (do max. 12 osoba).

IZRADA PRERAEVINA OD VOA: marmelade, demovi, pekmezi, zimnica.

REKREATIVNO JAHANJE: posebna ponuda za djecu, poetnike, osobe s posebnim potrebama. Ukoliko se elite profesionalno baviti pruanjem usluga jahanja gostima treba-li bi proi program strunog osposobljavanja i usavravanja za potrebe konji-kog sporta HOA-e kao voditelj jahanja ili kao pomonik voditelja jahanja kroz internu edukaciju HKS-a kako bi to kvalitetnije pruali ovakvu vrstu usluge go-stima. U sluaju da niste za to zainteresirani, a elite pruati usluge rekreativ-nog jahanja koje ne zahtijevaju toliko znanje moete zbog vlastite sigurnosti dodatno osigurati goste kako bi se zatitili od eventualnih ozljeda kod jahanja. Dodatne informacije moete pronai na stranicama Hrvatskoj konjikog saveza (http://www.konjicki-savez.hr/) i u Pravilniku o stjecanju ovlasti (licence) voditelja jahanja i trenerima preponskog i dresurnog jahanja (http://documents.konjicki-sa-vez.hr/documents/Edukacija/HKS%20-%20Pravilnik%20o%20voditeljima%20i%20trenerima%20jahanja.pdf ).

UBIRANJE SAMONIKLOG JESTIVOG I LJEKOVITOG BILJA: spremanje ajeva i jela od samoniklog bilja.Jela od samoniklog bilja (medvjedi luk, komora, maslaak) i ljekovitog bilja (ma-tinjak, kamilica, metvica) te gljiva (lisiarke, vrganji i sl.) te ostali proizvodi (aje-vi, ljekoviti preparati, zaini) su dio tradicijske batine a sa time i gastro ponude seoskog gospodarstva. Ukoliko se elite baviti takvom vrstom pruanja usluge morate znati koje su biljke strogo zatiene. Te se biljke i gljive ne smiju ubirati. Dok se biljke koje su pod zatitom smiju brati, ali uz odobrenje koje izdaje Mini-

starstvo kulture, Uprava za zatitu prirode i ishoenje odobrenja (potrebno je poslati pisani zahtjev na adresu: Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu prirode, Runjaninova 2, 10000 Zagreb, obrazac nije propisan, sastavljate ga sami sa upi-tom koje biljke/gljive elite brati sa nazivima na latinskom i hrvatskom jeziku i sa godinjom koliinom (kg) bilja i gljiva koje se planira brati). Uz obrazac se prilae i preslika rjeenja o upisu u registar OPG-a i rjeenja o pruanju ugostiteljskih uslu-ga na seljakim domainstvima, rjeenja kao privatni iznajmljiva ako gostima usluujete i usluge prehrane, ili rjeenja kao obrt ili poduzee. Odobrenje morate ishoditi svake godine. Ako biljke i gljive nisu zatiene moete ih slobodno brati. Popis svih zatienih biljaka i gljiva se nalaze u Pravilniku o proglaavanju divljih sorti zatienih i strogo zatienih NN 99/09 (http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/125901.html).

Za branje gljiva potrebno je zavriti teaj o branju gljiva koje po ovlate-nju Ministarstva kulture, Uprave za zatitu prirode provodi Puko otvo-reno uilite Zagreb. Nakon zavretka teaja, dobiva se uvjerenje o ospo-sobljenosti za branje gljiva, te iskaznica koju izdaje Ministarstvo kulture. Uvjerenje i iskaznica traju 10 godina i nakon toga se mora ponovo polagati teaj. Dodatne informacije moete pronai na internetskoj stranici Pukog otvorenog ui-lita Zagreb www.pou.hr/hr/.

SEOSKI WELLNESS: etnje u prirodi , uivanja u ajevima od ljekovitih trava, kupka u vinu, masae eterinim uljima, proizvodnja kozmetike od proizvoda s gospodar-stava (sapuni, losioni, kupke, amponi),

PROMATRANJE PTICA (birdwatching),

ETNJA BOTANIKIM STAZAMA: obiljeene staze za etnju,

PIKNICI: polje, vinogradi,

KUANJE VINA U VINOGRADU: berba groa, tradicijski proizvodi, preanje groa,

IZLETI U OKOLICI: pjeake rute, biciklistike rute, posjet kulturnih znamenitosti, ribolov, planinarenje,

EDUKATIVNI OBILASCI GOSPODARSTVA,

PREZENTACIJA FOLKLORA,

ORGANIZACIJA ETNOZBIRKI,

PRODAJA VLASTITIH PROIZVODA NA DOMAINSTVU(izlobeni-prodajni kutak, suvenirnica)U navedenom tekstu objanjeno je kako moete (na koji nain/koja vrsta registraci-je je potrebna) da bi mogli pruati dodatne usluge na svojem TSOG-u, ali vano je jo obratiti pozornost na neke uvjete koji moraju biti zadovoljeni.

26 27


3.6. Tko su mi gosti?

Prilikom pokretanja bilo kojeg oblika seoskog turizma bitno je odrediti ciljnu skupinu, odnosno goste koje su zainteresirani za turistike usluge koje planirate pokrenuti. Ta-koer, morate saznati gdje se ti gosti nalaze i kako te na koji nain doi do tih gostiju. Seoski turizam je oblik turizma u kojem gosti ostaju otprilike dva do tri dana na smje-taju ili preko vikenda (vikend gosti). Vano je pokuati privui goste iz okolnih velikih mjesta ili gradova u krugu od 100 250 km udaljenosti od Vaeg gospodarstva. Gosti koji uivaju u ovakvom obliku turizma trae turistike ponude koje sadre jednostavne izlete koji ukljuuju uslugu prehrane (ruak/veera sa tradicijskim jelima ili direktno vau proizvodnju tradicijskog proizvoda) te vikend boravke. Uz ove spomenute klasine turi-stike ponude vano je tu ponudu upotpuniti izletima, popratnim aktivnostima kao to je bicikliranje, etnja, jahanje, tranje, vonja amcem, lov, ribolov... Ti dodatni sadraji omoguavaju da gost ostane due od dva-tri dana.

Vrlo je bitno definirati ciljnu skupinu gostiju jer se ne moe obuhvatiti potrebe svih cilj-nih skupila, ali to ne znai da ne moete formirati grupu i odreene ponude za svaku pojedinu grupu gostiju.

Moete ih podijeliti na:

Turist mora doivjeti duu mjesta. Turista morate motivirati ili sa destinacijom (prirod-no okruje, kulturna ljepota, znamenitosti) ili aktivnostima (vonja amcima, proizvod-nja tradicionalnih proizvoda, jahanje). Vano je svoju turistiku ponudu ukomponirati u priu koja e turisti stvoriti doivljaj i s kojim e iskusiti lokalnu kulturu, prirodne resurse i tradiciju Moslavine i okolice. Proizvode i usluge morate pretvoriti u priu i stvoriti atrak-ciju.

Izletnici Obitelji s djecom Umirovljenici Parovi

Organizirane skupine Individualci Vinski gosti Gastrogosti

KampistiGosti koje zanimaju

kulturne znamenitosti

Gosti koji dolaze zbog prirodnih

ljepota i eko turizma

Lovci, ribii...

Turist

SJEANJA I USPOMENE

INDIVIDUALNOST ISKUSTVA (male

grupe turista)

DOPIRANJE DO

OSJETILA

Proizvodi i usluge vie nisu dovoljni trebate stvoriti.

Vano je u promotivnim aktivnostima tono definirati ciljanu skupinu te to posebno na-glasiti kao: Savreno odredite za obitelji s djecom ili Idealno za ljubitelje prirode i biciklizma kako bi gosti odmah znali da je to onaj proizvod ili usluga koji oni ele.

3.7. Izvori financiranja vaeg budueg TSOG-a

Znate li kako ete financirati svoj projekt, vano je pitanje koje si trebate postaviti prije nego krenete u realizaciju ideje. Sastavite si detaljan poslovni plan i trokovnik kako bi unaprijed znali koliko e Vam koja stavka iznositi i kako bi to lake mogli planirati bu-due trokove. Na taj nain e te moi utvrditi koliinu potrebnih sredstava za realizaciju projekta. Postoji neki od oblika financiranja koje e Vam u nastavku ukratko biti objanje-ne. Sada je na Vama da odluite koji Vam izvor financiranja najvie odgovara.

Izletnici Obitelji s djecom Umirovljenici Parovi

Organizirane skupine Individualci Vinski gosti Gastrogosti

KampistiGosti koje zanimaju

kulturne znamenitosti

Gosti koji dolaze zbog prirodnih

ljepota i eko turizma

Lovci, ribii...

Turist

SJEANJA I USPOMENE

INDIVIDUALNOST ISKUSTVA (male

grupe turista)

DOPIRANJE DO

OSJETILA

VLASTITA SREDSTVA Najbri nain realizacije projekta organizacije TSOG-a. Najmanje rizian pristup - nikome niste duni!

SREDSTVA EU Predpristupni fondovi za financiranje projekata sa ciljem pri-

lagoavanja standarda EU. Najbolje se obratiti Razvojnim agencijama u Vaem kraju.

BESPOVRATNA SREDSTVA

(DAROVNICE)

Poklonjena sredstva koja se moraju iskoristiti sukladno raspisa-nom natjeaju.

Raspisuju ih Ministarstva poetkom godine.

KREDITNA SREDSTVA

Najbolje uzeti najisplativija kreditna sredstva, sa to manjom kamatom.

Subvenciraju ministarstva, upanije, lokalne samouprave, turis-tike zajednice, komercijalne kreditne linije poslovnih banaka.

28 29


Demografska obnova opustoenih ruralnih podruja Republike Hrvatske, jedan je od vanih ciljeva Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. 2020. godine. Kako bi se potaknuo ostanak mladih u ruralnim podrujima, nuno je osigurati primjerene ivotne i radne uvjete. S navedenim ciljem biti e raspisan veliki broj natjeaja za dodjelu bespovratnih sredstava za Vae ideje.

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. 2020.

MJERA 6. RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTVA I POSLOVANJAPodmjera 6.1. Potpora mladim poljoprivrednicimaPodmjera 6.2. Potpora ulaganja u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnom podrujuPodmjera 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstavaPodmjera 6.4. Ulaganja u razvoj nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim podrujima

MJERA 7. TEMELJNE USLUGE I OBNOVA SELA U RURALNIM PODRUJIMAPodmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljavanje ili proirenje lokalnih temeljnih uslu-ga za ruralno stanovnitvo, ukljuujui slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te pove-zanu infrastrukturu.

MJERA 19. LEADER (CLLD) Preko LAG-a Moslavina postoji mogunost ostvarivanja sredstava za provoenje odre-enih aktivnosti za potencijalne pruatelje usluga na podruju Moslavine. Mogue je financiranje projekata koji su u skladu sa lokalnom razvojnom strategijom i Programom

Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. - 2020.

MJERA 6 - korisnici:

poljoprivredni sektor


poljoprivredni sektor putem

LAG-a


civilni i javni sektor

ruralnog razvoja. Ukoliko prijavljujete projekte preko LAG-a Moslavina povlastica je to to obuhvaa samo podruje Moslavine te je samim tim konkurencija manja i postoji velika mogunost ostvarivanja sredstava.

Konkretno, vama kao pruateljima usluga je interesantna MJERA 6. U daljnjem tekstu ukratko e se objasniti podmjera 6.2 i 6.4.

Podmjera 6.2. se odnosi na poduzetnike poetnike.

Podmjera 6.4. se odnosi na poduzetnike koji nisu poetnici.Detaljne informacije na internet poveznicama:Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014. 2020. http://www.mps.hr/ipard/default.aspx?id=129

Pravilnik o provedbi podmjere 6.1., 6.2., 6.3. iz Programa ruralnog razvoja RH 2014.-2020. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_42_852.html

Podmjera 6.2. KORISNICI:

poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mi-kro i malih poslovnih subjekata,

fizike osobe u svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog gospo-darstva koji pokreu novu nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim podrujima

Potpora se dodjeljuje za novu nepoljoprivrednu djelatnost koja nije zapoeta do vremena podnoenja Zahtjeva za potporu.

PRIHVATLJIVI TROKOVI Potpora se dodjeljuje za provoenje aktivnosti navedenih u Poslovnom planu Prihvatljive su aktivnosti iz sektora: turizam u ruralnom podruju, tradicijski ,

umjetniki obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim podrujima, prerada/tre-nje proizvoda.

POTPORA Do 100% ukupnih prihvatljivih trokova, 50.000,00 po korisniku

30 31


Zadovoljan gost = najbolja reklama = profitabilan posao

Turizam je najbre rastua kategorija, ponuda se sve vie mjeri sa mogunou davanja usluga po mjeri za svakog gosta. Profitabilnost i uinkovitost poslovanja se mjeri u mo-gunosti udovoljavanjima specifinim eljama i potrebama. Najveu ulogu u uspjenosti Vaeg posla ima briga o gostu, koja se ostvaruje spojenom i prenosivom komunikacijom izmeu svih zaposlenih. Meusobno razumijevanje, sklad i povezanost na svaki nain se prenose na goste koji konzumiraju Vae usluge, te iz tih odnosa zakljuuju, procjenjuju i pamte i pozitivna i negativna iskustva. Najvanija stvar u ovom procesu je direktna komunikacija sa gostom, koja je ujedno i najbolja promocija i reklama za Vas, naravno ukoliko je na odgovarajuem nivou, isto tako neuspjena komunikacija i nezadovoljstvo gosta e dovesti do nesagledivih nega-tivnih posljedica. Prepoznavanjem potreba te integracija njih u kvalitetnu uslugu maksi-malno doprinosi zadovoljstvu gosta.

Prije posjete Vaem imanju, gosti imaju oekivanja. Nakon posjete gosti imaju sjeanja. Iz tog razloga kad Vam gosti dou, potrudite se pruiti im poseban doivljaj, onaj izravni i topli seoski osjeaj koji nije mogue ostvariti samo sa klasinim ugostiteljskim i smje-tajnim objektima.

3.8. to je najvanije za uspjeh TSOG-a?

Zadovoljan gost na odlasku pre-pun lijepih komentara i pohvala cilj je svakog poduzetnika pa i Vas. Konkurencija je velika, stoga na tritu seoskog turizma ostaju samo najuporniji i najbolji. Usmje-ravanje aktivnosti na potrebe krajnjih korisnika je osnova svake poslovne uspjenosti. Aktivnosti kojima se ispunjavaju elje i po-trebe gosta izmeu ostalog su: prijem gosta, smjetaj, prehrana, zabava kao i niz drugih sadraja.

Podmjera 6.4.

KORISNICI: poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika u rangu mi-

kro i malih poslovnihh subjekata

fizike osobe u svojstvu nositelja ili lana obiteljskog poljoprivrednog

gospodarstva

PRIHVATLJIVI TROKOVI: Prihvatljivi trokovi su iz sektora: turizam u ruralnom podruju, tradi-

cijski, umjetniki obrti, izrada suvenira, usluge u ruralnim podrujima,

prerada/trenje proizvoda

POTPORA Do 70% ukupnih prihvatljivih trokova, izmeu 3.500 - 200.000

Slika 26. Seoski turizam

vrijednosti sistema drutvenog statusa i kulture kojoj pripadaju

stavova o kulturi u kojoj gosti borave njihovih osobnih vrijednosnih stavova trenutnog raspoloenja koja su refleksija odreenih dogaaj

bliskih njima, njihovih navika

promjena mjesta boravka zadovoljstvo sa mjestom gdje su smjeteni dobra hrana i pie upoznavanje s prirodnim ljepotama doivljaji koje e nositi kao uspomenu i na kraju miran i ugodan san

poznajete kulturu iz koje gosti dolaze razumijete i prihvaate specifinosti gostiju prepoznajete njihova oekivanja odlino poznajete sve mogunosti mjesta u kojem

gosti borave komunicirate sa gostima na vie jezika vau otvorenost, dobro raspoloenje, osmijeh i

najvanije maksimalnu ljubaznost

Briga o gostima i pruanje

kvalitetne usluge izmeu ostalog

pretpostavlja da:

Oekivanja gostiju proizlaze iz:

Vai gosti imaju razliite potrebe, a njihove najvee

potrebe su:

32 33


Lokalna hrana autentinost, smjetaj i okolina tradicija

SMJETAJ I OKOLINA PREHRANA

Kuhinju uredite tradicijskim materijalima.Sadraj prilagoditi arhitekturi i prostoru.

Objekte urediti tradicionalnim i ambijentnim zakonitostima.

Pri ureenju voditi se minimalizmom. Ouvajte detalje tradicionalnih kua.

Nove objekte izgraditi po uzorima na staru arhitekturu.

Objekt odie duhom starine i tradicijom. Kupaonicu paljivo uklopiti u ambijent

(prije je nije bilo).

Interijer uredite sa antiktnim namjetajem (ako imate stari slobodno ga restaurirajte!). Neka posteljina i prekrivai budu runi rad.

Vanjskim ureenjem objekta ne utjeete samo na vizualnu atraktivnost vaeg

gospodarstva ve doprinosite ambijentnosti samog sela. Paljivo uredite predvrt i prostor

za odmor. Vanjskim ureenem obuhvatite bioraznolikost i autohtone pasmine

ivotinje jer e te time prikazati tradiciju Vaeg kraja.

Blagovaonicu uredite drvenim stolcima i stolovima, starinskim podom, kredencima,

ognitima, starinskim peima.

Ponuda autentina i tradicionalna - nuenje samo TRADICIONALNIH jela kojom e se

prikzati nain ivota i tradicija kraja.

Prostor mora odisati toplinom, izgledati domainski.

Hrana neka budu tradicionalni specijaliteti i zaboravljena jela.

Pia u ponudi: vino i sokovi, proizvodi vlastitog domainstva

Kako se istaknuti - pokaite kako se koji specijalitet jede?

Prostor u kojem se okuplja i boravi obitelj, gostu pobuuje osjeaj topline,

oputenosti, eljom za ostankom, ponovnim povratkom, pobuuje upomene.

3.9. Kako naplatiti pruenu uslugu?

Postoje tri mogunosti naplate pruene usluge na Vaem domainstvu: gotovinom na licu mjesta, preko poslovnog rauna (takoer ste duni ispostaviti raun) i posredstvom neke od turistikih agencija. Bez obzira o kojem se nainu naplate radi, duni ste isposta-viti raun za pruene usluge (smjetaj, prehranu ili dodatne usluge). Ako se radi o prvom obliku, gost plaa gotovinom na licu mjesta ili preko Vaeg poslovnog rauna. Ako je gost boravio na Vaem TSOG-u posredstvom neke od turistikih agencija, raun e te ispostaviti turistikog agenciji kao fakturu.

Raun treba sadravati sljedee podatke: - mjesto izdavanja, broj rauna, datum izdavanja rauna;- ime (naziv) gospodarstva, adresu i OIB gospodarstva;- vrstu i koliinu proizvoda i usluga koju ste pruili/prodali;- cijenu usluga i proizvoda koje ste pruili/prodali;- iznos PDV-a (ako ste u sustavu PDV-a);- iznos popusta (ako ste gostu dali popust na usluge);- ukupan iznos za platiti (zbroj cijene pruenih usluga i PDV).

Ukoliko dajete popust na usluge, morate ih jasno oznaiti u cjeniku i ne smije-te davati popust pojedinim gostima ve svima jednako. Ako svi gosti ne budu imali pravo na popust na jednak nain i po jednakim uvjetima, moete biti nov-ano kanjeni.

Ako niste u sustavu PDV-a na raunu ne smijete iskazati PDV. U protivnom e te ga morati platiti! Takoer, to morate naznaiti na raunu gospodarstvo (ili domainstvo) nije u sustavu PDV-a. Pravnim osobama izdajete raun kao fakturu, tj. platiti e Vam naknadno na va poslovni raun te e te na raun staviti oznaku R-1 ili R-2 (R-1 ako je gospodarstvo u sustavu poreza na dobit ili R-2 ako je u sustavu poreza na dohodak.

Ako pruate usluge smjetaja i boravinu pristojbu plaate paualno, tada ne zaboravite na raunu napisati boravina pristojba ukljuena u cijenu.

Raun za gotovinu, R-1 i R-2 moete izraditi sami na raunalu ili kupiti u Narodnim novi-nama.

3.10. Kako uspjeno promovirati Vae TSOG-o?

USMENA PREDAJA je najbolja i najjeftinija promocija. Zadovoljan gost e priati o po-sebnom doivljaju danima, a sa time e te dobiti i nove goste. Koji e sljedee godine doi sa postojeim gostima ili u samostalnom aranmanu. Napravite sve da se Vai gosti dobro osjeaju i budite sigurni da e se za Vas uti.

34 35


BESPLATNO OGLAAVANJE je alat za privlaenje gostiju iz Vae okolice. Na otvaranje seoskog gospodarstva pozovite sve koji su zainteresirani za takav oblik seoskog turizma. Napomenite kako je besplatno i da elite upoznati goste sa svojim radom, uslugom, pro-izvodom i ponudom koju ste osmislili.

BROURE, LETCI, PODSJETNICE, INTERNET STRANICE, FACEBOOK su odlian nain da na slikovit nain prikaete svoju ponudu na TSOG-u. Iz Vaih promotivnih materijala mora se odmah prepoznati to Vi reklamirate i za koga. Fotografije su jako bitne i njima prika-zujete doivljaj koji Vi na obiteljskom domainstvu nudite. Takoer, osmislite zanimljiv, kreativan i privlaan slogan koji e privui gosta i sa kojim ete zaokupiti njegovu panju da doe kod Vas i da vidi to Vi to nudite za njega. Prezentirajte se na postojeim in-ternetskim stranicama koje su namijenjene za promoviranje seoskog turizma: Turistika zajednica Moslavine.

Pokuajte to vie koristiti moderne IT-alate i povezujte se s gostima. Istraite i prikljuite se: Facebook, LinkedIn, Google Adwords (kreirajte vlastitu reklamu na internetu), TripAdvisor i Youtube. Takoer, kreirajte vlastitu Internet stranicu jer tako ostvarujete izravan kontakt sa gostom. Izradite i posjetnice kako bi Vas sljedei put gost mogao na lagan nain pronai i kontaktirati.

UVIJEK I STALNO SE PITAJTE: Je li ono to nudite ba ono to Vai gosti ele?

4. REGISTRACIJA

4.1. Oblici registracije

Vano je prouiti sve naine registracije, kao i minimalne uvjete koje je potrebno zado-voljiti i koji su odreenim zakonskim i podzakonskim propisima. Kada ve imate ideju, potrebno je uloiti jo malo truda i dobro ju razraditi (i pri tome pripaziti na zakonske propise). Potrebno je dobro prouiti propisane minimalne uvjete jer ukoliko se suoite sa potekoom prilikom registriranja Vaeg TSOG-a znatno e Vas usporiti pri postizanju Vaeg cilja. Detaljno prouite sve zakonske propise kako Vam neto ne bi promaknulo i dodatno otealo poetak rada.

Dva glavna zakona koji reguliraju mogunosti registracije turistikih usluga su: - Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti NN 138/06, 152/08, 43/09, 88/10, 50/12, 80/13, 30/14,

89/14, 152/14- Podzakonski akt: Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu

(interno proieni tekst NN 5/08, 46/08 ispravak, 44/11 i 118/11)- Zakon o pruanju usluga u turizmu NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14, 152/14

U nastavku pruiti e Vam se detaljne informacije o registraciji Vaeg TSOG-a a isto tako i koje vrsta usluga moete pruati. Takoer, navedeni su svi relevantni Zakoni i Pravilnici, te Vam za svaki od njih stoji link kako bi se olakao put do ostvarenja Vae ideje.

4.2. Kako registrirati Vae TSOG?

(Prema podacima Ureda dravne uprave i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti)

Organizacijski oblici bavljenja seoskim turizmom su: trgovako drutvo, obrt, pruanje ugostiteljske usluge u seljakom domainstvu upisanom u Upisnik poljoprivrednih gos-podarstava i iznajmljiva koji prua ugostiteljske usluge u vlastitom domainstvu.

Osobe koje se ele baviti seoskim turizmom moraju poduzeti sljedee korake:1. Upisati domainstvo u Upisnik seljakih gospodarstava ili obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava.2. Domainstvo mora ispunjavati minimalne uvjete za pruanje ugostiteljskih usluga

(vidi 4.5.).3. Dobiti odobrenje za pruanje ugostiteljskih usluga (vidi ispod).4. Napraviti prijavu u registar obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti

pri Poreznoj upravi ispostavi prema prebivalitu, u roku od 8 dana od dana poet-ka obavljanja samostalne djelatnosti.

36 37


5. Napraviti prijavu u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost pri Poreznoj up-ravi ispostavi prema prebivalitu, prije poetka poduzetnike aktivnosti ili do kraja godine u kojoj nije bio obveznikom poreza na dodanu vrijednost kad dobrovoljno ulazi u sustav od poetka sljedee godine.

6. Napraviti prijavu u HZMO Podrunoj slubi, prema mjestu obavljanja djelatnosti, radi stjecanja svojstva osiguranika u roku mjesec dana od dana nastanka obveze (poetka obavljanja djelatnosti).

7. Napraviti prijavu u HZZO Podrunom uredu, prema mjestu obavljanja djelatnosti, radi stjecanja svojstva osiguranja u roku mjesec dana od dana nastanka obveza (poetka obavljanja djelatnosti).

4.2.1. Upisivanje u upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Osnovna prednost registracije TSOG-a je mogunost plasmana vlastitih proizvoda na tr-ite i sa time ostvariti novana sredstva i druge oblike dravne potpore u poljoprivredi. Kao primjer, navodimo da ako registrirate svoj OPG za preradu meda, moete proizvoditi med i prodavati ga na svojem gospodarstvu, trnici te drugim ugostiteljskim objektima. Postupak registracije je jednostavan, za OPG ne treba osigurati temeljni kapital (koji je uvjet za osnivanje trgovakog drutva) i ne trebate imati odgovarajuu strunu spremu (majstorski ispit za vezane obrte). Upis u Upisnik je mogu tokom cijele godine i obavlja se u Uredu dravne uprave Sisako-moslavake upanije.

Potrebna dokumentacija: preslika osobne iskaznice, izjava lanova gospodarstva o odabiru nositelja gospodarstva (obrazac na internetu), preslike osobnih iskaznica la-nova OPG-a koji se upisuju u Upisnik, posjedovni list vlasnika i ovlatenika (nositelja i lanova) katastarskih estica koje se prijavljuju, preslika izvatka iz zemljinih knjiga i/ili posjedovnog lista i/ili ovjerenog ugovora o zakupu, prodaji i plodouivanju i/ili pravo-mone sudske odluke ili pravomonog rjeenja nadlenog tijela (original na uvid), uz izvadak iz registra za sve prijavljene estice, preslika kartice iro-rauna nositelja. Za upis je potrebno platiti upravnu pristojbu. Visinu pristojbe te nain plaanja dobit ete u Ure-du dravne uprave.


Ured dravne uprave Sisako-moslavake upanije http://www.udu-smz.hr/?p=tekst&m=p&f=index&i=101&

Obrasce potrebne za Upisnik moete pronai na Agenciji za plaanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralno razvoju www.apprrr.hr/obrasci-229.aspx

4.2.2. Odobrenje za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu

Rjeenje o odobrenju za pruanje usluga u seljakom domainstvu izdat e Vam sluba za gospodarstvo pri Uredu dravne uprave Sisako-moslavake upanije ako je:

- vae TSOG upisano u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, imate dokaz o pravu koritenja objekta/zemljita u kojem, odnosno na kojem e se pruati ugostiteljske usluge, ispunjavate zdravstvene uvjete sukladno Pravilniku o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu, objekt u kojem e se pruati usluge ispunjava mi-nimalne uvjete (vidi 4.5.) i uvjete za kategorizaciju prema kriterijima i mjerilima iz Pravilnika o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu, objekt u kojem e se pruati ugostiteljske usluge ispunjava uvjete sukladno posebnom propisu, bez kojih, prema tom propisu, nadleni ured ne moe izdati rjeenje o ispunjavanju uvje-ta za obavljanje djelatnosti.

4.3. Brojana ogranienja kapaciteta za usluge smjetaja i prehrane

Postoje i brojana ogranienja to se tie kapaciteta (kapaciteti sjedeih mjesta i kod posluivanja hrane i smjetajni kapaciteti broj kreveta i kamp jedinica).

IZLETITE I VINOTOJE/KUAONICA (registrirani kao seljako domainstvo): 80 oso-ba (izletnika). Ako se organiziraju proslave/manifestacije pet puta godinje mogu primiti i vie od 80 izletnika uz obvezu prijave ugoivanja veeg broja gostiju (izletnika) od propisanoga nadlenoj ispostavi Dravnog inspektorata, najkasnije tri dana prije ugoavanja.

SELJAKO GOSPODARSTVO: 80 osoba, jedino za pruanje usluge izleta; maksimal-no do 50 osoba.

SOBA/APARTMAN/KUA: 10 soba/20 gostiju kao seljako domainstvo; ili 8 soba/16 osoba kao privatni iznajmljiva.

KAMP: 20 jedinica/60 gostiju kao seljako domainstvo ili 7 jedinica/25 osoba kao privatni iznajmljiva.

4.4. Minimalni zakonski uvjeti za pruanje usluge smjetaja i prehrane

Navedeni su minimalni uvjeti koji se moraju zadovoljiti, kako bi se nakon ureenja mogla zatraiti registracija TSOG-a. Ovo su uvjeti koji oznaavaju minimum ispod kojega se ne moe ii, ali bez obzira na to, radi dodatne kvalitete i zadovoljstva vaih gostiju uvijek moete uiniti i vie od propisanoga.

Putem dolje navedenih poveznica informirati ete se o minimalnim uvjetima koji e Vam uvelike pomoi pri planiranju i organizaciji prostora za pruanje ugostiteljskih i turisti-kih usluga, usmjeriti Vas prema razvitku ideje i organizaciji potrebnih trokova.

38 39


Detaljne informacije moete pronai na internet poveznicama:Pravilnik o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu http://www.mint.hr/UserDocsImages/nn-5-08-Pravilnik-ugost-seljackodom.htm

Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pruaju ugostiteljske uslu-ge u domainstvu NN 88/07, NN 58/08, NN 45/09, NN 78/14 http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_88_2724.htmlwww.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2007_08_88_2724.html (NN 88/07 - detaljno prouite izmjene i dopune)

4.5. Potrebna dokumentacija za registraciju

4.5.1. Za seljako domainstvo (izletite, kuaonica, soba, apartman, ruralna kua za odmor, kamp) prilikom registracije potrebna je sljedea dokumentacija:

1. Zahtjev za izdavanjem rjeenja o odobrenju za pruanje ugostiteljskih usluga gra-ana u seljakom domainstvu (Ured dravne uprave Sisako-moslavake upanije)

2. Kopiju osobne iskaznice3. Lijeniku potvrdu za nositelja rjeenja i svih lanova zajednikog domainstva koji

su ukljueni u pruanje ugostiteljskih usluga (potvrdu izdaje: osobni lijenik, svrha: pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu)

4. Dokaz o vlasnitvu (vlasniki list ne smije biti stariji od 6 mjeseci ili dokaz o pravu ko-ritenja objekta i/ili zemljita na kojemu i na kojem e se pruati ugostiteljske usluge

5. Dokaz da graevina udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditelj-stvo:

a) prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji NN 76/07, NN 38/09, NN 55/11, NN 90/11, NN 50/12, NN 55/12, NN 80/13: ako je graevina izgraena do 15.02.1968. go-dine potrebno je nabaviti uvjerenje koje izdaje katastarski ured; ili uvjerenje koje izdaje Sredinji ured Dravne geodetske uprave; ili uvjerenje koje izdaje nadleno upravno tijelo. Ako je graevina izgraena od 15.02.1968. do 19.06.1991. godine potrebno je nabaviti uporabnu dozvolu; ili pravomonu graevinsku dozvolu; ili drugi odgovarajui akt upravnog tijela i potvrda da u svezi s tom graevinom nije u tijeku postupak graevinske inspekcije. Za izgraenu graevinu na temelju gra-evinske dozvole izdane od 20.06.1991. do 01.10.2007. godine potrebno je nabaviti uporabnu dozvolu; ili uvjerenje za uporabu (kojim se utvruje da je graevina iz-graena u skladu s izdanom graevinskom dozvolom u pogledu vanjskih gabarita i namjene) koju izdaje nadleno upravno tijelo. (Poveznica: www.zakon.hr/z/153/Zakon-o-prostornom-ure%C4%91enju-i-gradnji)b) prema Zakonu o gradnji NN 153/13: ako je graevina izgraena od 01.01.2014. godine (kada je prestao vaiti gore navedeni zakon) potrebno je nabaviti uporab-

nu dozvolu za graevinu ili akt o izvedenom stanju koja je izgraena na temelju graevinske dozvole. (Poveznica: www.zakon.hr/z/690/Zakon-o-gradnji)

6. Kopiju rjeenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava (Ured dravne uprave Sisako-moslavake upanije)

7. Izjava da je samo jedan lan zajednikog domainstva trai odobrenje za pruanje usluga u domainstvu

8. Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi i trokovima postupka (informacije o iznosu pristojbe i nainu plaanje e te moi dobiti u Uredu dravne uprave Sisako-mosla-vake upanije)

Mogua je dodatna dokumentacija: sanitarna knjiica vlasnika domainstva i svih lanova domainstva koji sudjeluju u pruanju ugostiteljskih usluga, ne stariju od 6. mjeseci (izdaje Zavod za javno zdravstvo na osnovu obavljenog pregleda vlasnika domainstva te svih lanova koji sudjeluju u pruanju ugosti-teljskih usluga); i/ili dokaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie koja je pod nadzorom ovlatene ustanove Zavod za javno zdravstvo.

Svi prilozi prilau se kao kopija dok se originali daju samo slubenici na uvid. Nositelj rjeenja o pruanju ugostiteljskih usluga u seljakom domainstvu moe biti nositelj ili bilo koji drugi lan OPG-a.

Nakon dobivenog rjeenja potrebno je napraviti sljedee:1. Izraditi peat kod registriranih poduzea za izradu peata (potrebno je imati sa

sobom kopiju rjeenja o registraciji),2. Otvoriti iro raun kod neke od poslovnih banaka, a za doznake iz inozemstva i de-

vizni iro raun,3. U roku od 8 dana od dobivanja rjeenja prijaviti se u registar poreznih obveznika

pri nadlenoj poreznoj upravo na obrascu RPO (obrazac moete kupiti u Narodnim novinama).

4.5.2. Registracija pruanja usluga u domainstvu privatni iznajmljivai (ruralna kua za odmor, ruralni bed&breakfest, ruralni kamp kao kamp u domainstvu) potrebna je sljedea dokumentacija:

1. Zahtjev za izdavanje rjeenja o odobrenju za pruanje ugostiteljskih usluga graana u domainstvu (Ured dravne uprave Sisako-moslavake upanije)

2. Kopija osobne iskaznice3. Lijenika potvrda za nositelja rjeenja za pruanje usluga u domainstvu (potvrdu

izdaje: osobni lijenik, svrha: pruanje ugostiteljskih usluga u domainstvu)4. Dokaz o vlasnitvu: vlasniki list ne smije biti stariji od 6. mjeseci5. Dokaz da graevina udovoljava posebnim propisima kojima se ureuje graditeljstvo

40 41


6. Izjava da je samo jedan lan zajednikog domainstva trai odobrenje za pruanje usluga u domainstvu

7. Dokaz o uplaenoj upravnoj pristojbi i trokovima postupka (informacije o iznosu pristojbe i nainu plaanja potraite u Uredu dravne uprave Sisako-moslavake upanije)

Ako bi uz usluge smjetaja pruali i usluge prehrane (kao kod ruralnog bed&bre-akfest) tada je mogua i dodatna dokumentacija: sanitarna knjiica vlasnika do-mainstva i svih lanova domainstva koji sudjeluju u pruanju usluga (ne smije biti starija od 6 mjeseci, izdaje ju Zavod za javno zdravstvo na osnovu obavlje-nog pregleda), dokaz o zdravstvenoj ispravnosti vode za pie koja je pod nad-zorom ovlatene ustanove Zavoda za javno zdravstvo.

Nakon dobivenog rjeenja potrebno je napraviti sljedee:1. Otvoriti iro raun kod neke od poslovnih banaka, a za doznake iz inozemstva i de-

vizni iro raun,2. U roku od 8 dana od dana dobivanja rjeenja prijaviti se u registar poreznih obvezni-

ka pri nadlenoj poreznoj upravi na obrascu RPO (obrazac moete kupiti u Narod-nim novinama).

5. ZAKONSKI OKVIR

5.1. Obavezno osiguranje gostiju

TSOG registrirano za pruanje usluga smjetaja sukladno Zakonu o ugostiteljstvu postoji obveza vlasnika (ugostitelja) za obveznim osiguranjem gostiju. Duni ste kod neke od osiguravajuih kua napraviti policu osiguranja za goste koje borave na vaem turisti-kom seoskom obiteljskom gospodarstvu.TSOG registrirano kao seljako domainstvo, seljako gospodarstvo ili kao privatni iznajmljiva, a pruate usluge smjetaja, tada ne postoji obveza osiguranja, ali se pre-poruuje da se osigura gosta. Ako na vaem TSOG-u pruate samo usluge prehrane (npr. izletite ili kuaonica) takoer moete, ali niste to obvezni osigurati goste.Provjerite na koji nain moete (ali ne morate) osigurati goste ako sudjeluju na raznima aktivnostima koji su u ponudi vaeg seljakog domainstva (jahanje, bicikliranje, izleti, kole kuhanja, kole starih zanata). Pokuajte predvidjeti sve situacije i mjesta gdje bi mogao nastati nesretni sluaj tijekom posjeta i boravka gostiju te sa nekom od osigura-vajuih kua dogovorite naine osiguranja. Bez obzira da li je obvezno osiguranje ili ne, savjetujemo da goste osigurate jer sa time gost vizualizira Vas kao osobu od povjerenja i profesionalca.

5.2. Higijenske i sanitarne obveze

5.2.1. Higijenske i sanitarne obveze TSOG-a registriranih kao seljako domainstvo, koja pruaju usluge prehrane za goste na smjetaju i/ili pruaju usluge prehrane za izletnike (vanjske goste) su:

1. Sanitarna knjiica vlasnik TSOG-a kao i svi lanovi koji sudjeluju u spravljanju i uslu-ivanju hrane, duni su napraviti pregled i na osnovu tog pregleda dobiti sanitarnu knjiicu kao slubeni dokument (izdaje se u Zavodu za javno zdravstvo, mora se sva-kih 6. mjeseci produivati).

2. Teaj higijenskog minimuma vlasnik TSOG-a ili bilo koji drugi lan gospodarstva (dovoljna je jedna osoba) duan je zavriti teaj higijenskog minimuma na kojem se obuava o zdravstvenoj ispravnosti namirnica i osobnoj higijeni osoba koji rukuju sa hranom. Teaj se organizira u Zavodu za javno zdravstvo (svake etiri godine teaj se mora ponoviti).

3. Dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija (DDD) se provodi dva puta godinje. Provodi Zavod za javno zdravstvo.

4. Brisovi kuhinje se uzimaju najmanje dva do etiri puta godinje. S Zavodom za javno zdravstvo sklapate ugovorom o uzimanju brisova u kuhinji radi kontrole i suzbijanja mikroorganizama.

42 43


5. Takoer, ako pruate usluge prehrane na svom TSOG-u duni ste objekt upisati u REGISTAR OBJEKATA KOJI POSLUJU S HRANOM pri Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi. Upis moete obaviti pismenim putem na adresu: Ministarstvo zdravstva i so-cijalne skrbi, Ksaver 200a, 10000 Zagreb morate poslati obrazac (moete ga pronai na internetskog stranici www.zdravlje.hr/ministarstvo/djelokrug/uprava_za_sanitar-nu_inspekciju_i_javno_zdravstvo/hrana/registracija_objekata. Uz to priloite 50,00 kn dravnog biljega, kopiju rjeenja o registraciji, kopiju uplatnice na ime trokova postupka u iznosu od 70,00 kn. Nakon poslane dokumentacije, dostaviti e Vam se rjeenje o upisu u registar objekata na vau adresu.

5.2.2. Higijenske i sanitarne obveze za TSOG, registrirana kao privatni iznajmljivai koja imaju odobrenje za usluivanje hrane samo gostima na smjetaju

Ako ste registrirani kao privatni iznajmljiva onda ste duni ishoditi samo sanitarnu knjiicu (pronaete u poglavlju 3.6.).

5.3. Proizvodnja vlastitih proizvoda i plasiranje istih kroz usluge u seoskom turizmu

Postoje odreene zakonske obveze ukoliko elite na svom TSOG-u proizvode vlastite proizvodnje plasirati kroz turistike usluge (usluge prehrane ili direktne prodaje na gos-podarstvu) ili ako se radi o profesionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji, iji se proizvodi prodaju na tritu, ali se takoer plasiraju kroz turistike usluge te konzumacija takvih proizvoda na mjestu njihove proizvodnje.

5.3.1. Proizvodi ivotinjskog podrijetla

Ako na Vaem TSOG-u proizvodite proizvode ivotinjskog podrijetla i elite ih plasirati kao turistiku uslugu prehrane ili prodaje na tritu duni ste organizirati i registrirati posebne objekte (prostore) gdje se vri prerada sirovina u finalne proizvode (sir, med, kobasice) ili zatraiti odobravanje objekta sukladno sljedeim pravnim propisima:

Pravilnik o voenju upisnika registriranih i odobrenih objekata te o postupcima registri-ranja i odobravanja objekata u poslovanju s hranom (NN 125/08, NN 55/09, NN 130/10) http://www.zdravlje.hr/ministarstvo/djelokrug/uprava_za_sanitarnu_inspekciju_i_javno_zdravstvo/hrana/registracija_objekata

Pravilnik o posebnim uvjetima za objekte u poslovanju s hranom ivotinjskog podrijetla

koji se odobravaju pod posebnim uvjetima (NN 15/10, NN 133/10) http://www.zakon.hr/cms.htm?id=5676

Ali ukoliko su proizvodi MANJIH KOLIINA, to znai sirovog mlijeka do 12.000 litara go-dinje, jaja do 50 komada dnevno, pelinjih proizvoda (pod tim se smatra med, med u sau, matina mlije, cvjetni prah i propolis) koliina nije odreena, ribe iz ribnjaka (uz-gajalita) do 3.000 kn godinje moete ih prodavati direktno na vaem gospodarstvu, odnosno plasirati ih kroz turistike usluge prehrane bez registracije posebnih objekata za njihovu proizvodnju, ali uz osiguravanje higijenskih i sanitarnih uvjeta za proizvodnju i uvanje tih proizvoda (pogledajte pod 3.6.). Ako na vaem TSOG-u proizvodite (gotove) finalne proizvode mlijene proizvode kao to su sirevi, te tradicionalne mesne proizvode kao to su suhomesnati proizvodi i slani-na, trajne i kuhane kobasice, varci, domaa svinjska mast, odnosno ako punite i pakirate med, ili sortirate i pakirate jaja, duni ste za proizvodnju navedenih proizvoda registrirati posebne objekte ili zatraiti odobravanje objekata sukladno navedenim pravnim propi-sima.Dodatne informacije moete pronai na stranicama Ministarstvo poljoprivrede, ribar-stva i ruralnog razvoja (http://www.mps.hr/default.aspx).

5.3.2. Vino

Ako ste proizvoa vina, bavite proizvodnjom vina na svom TSOG-u koje biste eljeli plasirati putem turistike usluge (usluga prehrane, usluga kuanja, direktna prodaja vina na vaem gospodarstvu) sukladno Pravilniku o registru vinograda, obaveznim izjavama, prateim dokumentima i podrumskoj evidenciji NN 121/10 od 1. sijenja 2011. godine duni ste se upisati u Vinogradarski registar (vri se u regionalnim uredima Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju). Ako ste do 31. prosinca 2010. godi-ne bili upisani u Upisnik proizvoaa groa, vina i vonih vina, smatrati e te se upisani u Vinogradarski registar, uz obvezu upisa vaeg gospodarstva u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ako niste vae gospodarstvo upisali u Upisnik poljoprivrednih gospo-darstava, to ste morali uiniti najkasnije do 31. srpnja 2011. godine (vri se u regional-nim uredima Agencije za plaanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju). Takoer, ste se duni prijaviti za upis u registar troarinskih obveznika u nadlenoj carinarnici na obrascu PUR (podnosi se u tri primjerka sa dva priloga: izvod iz sudskog ili drugog regi-stra, ne starijih od 6. mjeseci i presliku obavijesti Dravnog zavoda za statistiku o razvr-stavanju poslovnog subjekta po NKD-u). Ako proizvodite MANJE KOLIINE VINA do 1000 hl (100.000 litara godinje) smatrate se malim proizvoaem vina. Morate carinarnici nadlenoj prema svom prebivalitu pod-nijeti prijavu za upis u registar troarinskih obveznika i to najkasnije 8 dana prije poet-ka proizvodnje, te do 31. sijenja tekue godine za proteklu godinu dostaviti izvjee o godinjoj proizvodnji, otpremama i zalihi vina na dan 31. prosinca prethodne godine,

44 45


na obrascu GI-MPV. Uz prijavu morate dostaviti podatak o mjestu proizvodnje, oeki-vanoj koliini proizvodnje vina u kalendarskoj godini, podatak o povrini vinograda u hektarima, te priloiti potvrdu da zadovoljava minimalno tehniko-tehnoloke uvjete za proizvodnju vina.

Obrazac GI-MPV i PUR moete pronai na internet stranici www.carina.hr/Dokumenti/Propisi.aspx?i=13.

Ako proizvodite vino za vlastite potrebe, niste evidentirati se u Vinogradarskom registru, niti se prijavljivati nadlenoj carinarnici, ali NE SMIJETE prodavati vino na svojem gospodarstvu.

5.3.3. Rakija

TSOG-u je doputeno kao malim proizvoaima proizvoditi do maksimalno 50 litara rakije (ili 20 litara istog alkohola) godinje, ali samo za vlastite potrebe. Takvu rakiju NE SMIJETE prodavati ili nuditi usluge prehrane na svojem gospodarstvu. Moete je darova-ti svojim gostima, ali ju NE SMIJETE naplatiti.

Ako elite rakiju ukljuiti u svoju turistiku ponudu, putem usluge prehrane, kuanja, degustacije ili prodaju gotovog proizvoda vaeg gospodarstva (mora biti flairana i sa etiketom), kao upotrebnog suvenira duni ste se registrirati kao proizvoa rakije i pla-titi troarinu (53,00 kn/l istog alkohola, 22 kn/l rakije ako rakija ima 40 % alkohola).

Postoji vie vrsta registracije, ovisno o koliine proizvedene rakije:- proizvoa koji proizvede do 1.000 litara godinje (ukupan iznos troarine po koliini

istog alkohola se plaa odmah),- proizvoa koji proizvede vie od 1.000 litara godinje (troarina se plaa po prodaji).

PRIPAZITE! Na pakiranja od 0,25 dl 5 l duni ste nalijepiti poreznu markicu, dok na turistika pakiranja od 0,10 l i 0,20 l nije potrebno imati porezne markice.

Ako se odluite za registraciju proizvoaa rakije tako da biste istu mogli prodavati (di-rektno kao proizvod) potrebno je dobiti odobrenje za proizvodnju od Carinarnice.

Ukoliko se ne elite registrirati kao proizvoa rakije, uvijek moete u svojoj turistikoj ponudi imati proizvode od drugog registriranog proizvoaa rakije.

Takoer, detaljno prouite i Pravilnik o oznaavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane NN 41/08. (http://www.narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_04_41_1399.html)

5.4. Koncesijski uvjeti na podruju parka prirode Lonjsko polje

Koncesijski uvjeti na podruju Parka prirode Lonjsko polje su regulirani Zakonom o za-titi prirode NN 80/13. Koncesija se daje na temelju provedenog javnog nadmetanja su-kladno Zakonu o koncesijama. Odluku od davanju koncesije donosi Ministarstvo za park prirode Lonjsko polje. Uvjete zatite prirode koji se moraju potivati utvruje Ministar-stvo. Visina naknade za koncesiju kao stalni jednaki iznos i/ili varijabilni iznos utvruje se ovisno o namjeni, opsegu i visini potrebnih ulaganja, pogodnostima i materijalnim uincima koji se postiu koncesijom, ogranienjima kojima je podvrgnut koncesionar propisanim uvjetima zatite prirode. Ako se koncesionar ne pridrava izdanih uvjeta za-tite prirode, duan je nadoknaditi nastalu tetu, uspostaviti prijanje stanje, Naknadu za koncesiju koju daje Ministarstvo plaa se u korist dravnog prorauna. Koncesija se da je na rok od 6 55 godina. Javne ustanove mogu dati koncesijsko odobrenje na vrijeme do 5 godina pravnim osobama i fizikim osobama koje su registrirane za obavljanje obrata za gospodarsko koritenje p

prirucnik za pocetnike i postojece poduzetnike

Text of prirucnik za pocetnike i postojece poduzetnike

Instagram za pocetnike

Scratch_vodic Za Pocetnike

Twitter za pocetnike

Java Za Pocetnike

Pravoslavlje za pocetnike

Psihoanaliza za pocetnike

Sutlijas Za Pocetnike

Lakan za pocetnike

Spanski Za Pocetnike

Talijanski Za Pocetnike

Ajnstajn za pocetnike

PHOTOSHOP za pocetnike

Anstajn Za Pocetnike

Postmoderna Za Pocetnike

Gitara za pocetnike

Lula Za Pocetnike

Sarajevo za pocetnike

PHP Za Pocetnike

Madjarski za pocetnike

Vodič za poduzetnike

Css za pocetnike

Nice Za Pocetnike

Layeri Za Pocetnike

Einstein za pocetnike

Linux Za Pocetnike

Pcelarenje Za Pocetnike

Sarajevo (Za Pocetnike)

0-Postojece stanje

Jung Za Pocetnike

Umrezavanje Za Pocetnike

Documents

prirucnik za pocetnike i postojece poduzetnike

Text of prirucnik za pocetnike i postojece poduzetnike