PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA

I. FISKALNA POLITIKA NA KUSNJI

U prvom tromjesecju 2000. godine ukupna je ekonomska aktivnostporasla za 4 posto u odnosu na isto proslogodisnje razdoblje. Relativnovisoka stopa rasta u prvom tromjesecju rezultat je, izmedu ostaloga, iniske proslogodisnje baze, s obzirom da je upravo pocetkom 1999.godine recesija bila najsnaznije izrazena. Raspolozivi pokazatelji upucujuda bi stopa realnog rasta bruto domaceg proizvoda u drugom i trecemtromjesecju mogla iznositi oko 3.5 posto. Vec ranije prisutni oporavakgospodarstva u ova je dva posljednja tromjesecja bio dodatnopotpomognut uspjesnom turistickom sezonom. Takva kretanja imala sus jedne strane povoljne efekte na tekuci deficit bilance placanja i nadevizne rezerve sredisnje banke, all su s druge strane, stvorila dodatnipritisak na aprecijaciju kune.

I dok se umjereni oporavak gospodarstva nastavlja, posljednjih sumjeseci povecane neizvjesnosti oko buducih kretanja. To se, prije svega,odnosi na fiskalni sektor. Najavljeni skup promjena u poreznom sustavuimat ce zasad sasvim neizvjesne posljedice po ukupne prihode sredisnjegproracuna, dok se istovremeno, u preliminarnim projekcijama proracunaza slijedece tri godine predvida zamrzavanje nominalne vrijednostirashoda na 50 milijardi kuna. Nakon prilicno duge neizvjesnosti, Saborje u srpnju imenovao novog guvernera i novi Savjet sredisnje banke,prekidajuci time spekulacije oko buduce monetarne politike. Imenovanjaupucuju da ce osnovni ciljevi monetarne politike i nadalje biti stabilnostcijena i stabilnost tecaja. Medunarodna politicka podrska Hrvatskojnastavlja se, sto se ogleda i u uspjesnom okoncanju pregovora okoulaska Hrvatske u Svjetsku trgovacku organizaciju. Primjena novogvanjskotrgovinskog rezima ocekuje se ubrzo, nakon sto Sabor ratificirasporazum. Od pocetka studenog olaksava se pristup hrvatskim

Broj 82 / 2000.

izvoznicima na trzista zemalja EU-a buduci da su ukinuta kvantitativnaogranicenja na uvoz uz preferencijalne carinske stope. Vec iducegmjeseca ocekuje se pocetak pregovora s EU o Sporazumu o stabilizacijii pridruzivanju, a ti bi pregovori trebali zavrsiti do Ijeta 2001. godine.

Snazan oporavak osobne potrosnje, koji je zapoceo krajem proslegodine, nastavljen je i u prvom tromjesecju 2000. (uz stopu rasta od 5.0posto), a prenijet je i u drugo tromjesecje. Ovakva dinamika osobnepotrosnje iznenadila je mnoge ekonomiste koji su ocekivali blazi rastosobne potrosnje. Postoje, medutim, dva razloga koji mogu objasnitiovakvu dinamiku osobne potrosnje. Prvi se odnosi na bojazan pojedinihskupina potrosaca (ratni veterani i invalidi), koji uzivaju povlasticeprilikom uvoza trajnih potrosnih dobara, da ce te povlastice izgubiti ublizoj buducnosti. Drugi je razlog u bankarskom sektoru, koji vec duljevrijeme iskazuje nesklonost prema kreditiranju poduzeca. Smanjenukreditnu aktivnost poslovne banke pokusavaju nadomjestiti kreditiranjemstanovnistva koje smatraju kreditno sposobnijim.

BRUTO DOMACI PROIZVOD, OSOBNA POTROSNJA I INVESTICIJE

%-tna promjena u odnosu na isto tromjesecje prosle godine

1.tr.98. 2.tr.98. 3.tr.98. 4.tr.98. 1.tr.99. 2.tr.99. 3.tr.99. 4.tr.99. l.tr.OO.

OSOBNA POTRO§NJA —— BRUTO INVESTICIJE U FIKSNI KAPITAL

PR1VREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA

Ukupne investicije su u prvom tromjesecju ove godine smanjene zadodatnih 7 posto u odnosu na isto razdoblje prosle godine, a taj je trend,prema svim prethodnim podacima, nastavljen i u drugom tromjesecju.Tako je, na primjer, krajem prve polovice godine aktivnost ugradevinarstvu bila 12 posto niza nego u prvoj polovici prosle godine.Pritom se cini da je drzavni sektor u svojevrsnom 'stand-by' statusu,iscekujuci realizaciju velikih infrastrukturnih projekata, koji su ranijedogovoreni ili su cak o njihovoj realizaciji i potpisani ugovori sa straniminvestitorima. Smanjujuci znacajno svoju investicijsku aktivnost, drzavaje ocito racunala na pozitivne 'crowding-in' efekte povecanja privatnihinvesticija, no to se nije dogodilo. S jedne strane, investicijska jeaktivnost u privatnim gradevinskim poduzecima posljednjih godina bilau velikoj mjeri ovisna o drzavnim investicijskim projektima. S drugestrane, poduzeca u preradivackoj industriji se dosad uglavnom nisuuspjela restrukturirati i stoga su banke nesklone njihovom kreditiranjubez vjerodostojnih poslovnih planova i studija izvedivosti. Investicijskaaktivnost u sektoru usluga bila je i do sada intenzivna, a mnoga odpoduzeca u torn sektoru zapravo nemaju potrebu za dodatnimznacajnijim povecanjem svojih kapaciteta. Osim toga, valja napomenutida, bez obzira sto se medunarodna pozicija Hrvatske od pocetka godinepromijenila, u prvih sest mjeseci ove godine nije zabiljezeno niti jednoznacajnije inozemno 'green-field' ulaganje.

lako je kod industrijske proizvodnje i dalje prisutan pozitivan trend, narazini mjesecnih promjena uocava se odredeno usporavanje aktivnosti.Ipak, kumulativni podaci za prvih osam mjeseci ove godine pokazuju daje ukupna industrijska proizvodnja povecana za 3.2 posto u odnosu naisto proslogodisnje razdoblje. Pritom je energetski sektor zabiljezio padproizvodnje od 5 posto, dok je preradivacka industrija istovremenopovecala proizvodnju za 4.8 posto. To je uglavnom rezultat snaznijeaktivnosti u nekoliko grana: proizvodnji kemikalija i kemijskih proizvoda,izdavackoj i tiskarskoj djelatnosti, te proizvodnji radiotelevizijskih ikomunikacijskih aparata i opreme. Desezonirani podaci ukazuju napovecanu varijabilnost serije industrijske proizvodnje od pocetka ove

Broj 82 / 2000.

godine. To se posebno moze uociti, ako se analiziraju pojedine skupinegrana ill, pak, pojedinacne grane. Ocito da su i dalje prisutni znacajniproblemi u prikupljanju podataka koji dovode do toga da se proizvodnjaiz nekoliko mjeseci zabiljezi u podatku za samo jedan mjesec.

GRAOEVINARSTVO

901 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 5 7 9 11 1 3 6 7 9 11 1 3 5 7 9 11 135I 95 I 96 ! 97 I 98 I 99 I 00 I

OESEZONIRANO ' TREND-CIKLUS

Izvor za origlnalna podatke:Drzavnl zavod za statlatlku

U trgovini na malo u ovoj je godini zabiljezen snazan rast, pa je tako uprvom tromjesecju ove u odnosu na isto tromjesecje prosle godine, realnirast iznosio 6.5 posto, a u drugom tromjesecju cak 15.9 posto.Kumulativno, nakon sedam ovogodisnjih mjeseci, realni porast obujmatrgovine na malo dosegao je 12.4 posto i dominantno je rezultatpovecane prodaje trajnih potrosnih dobara.

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA

Stalne cijene, 1995.=100TRGOVINA NA MALO

-DESEZONIRANO -TREND-CIKLUS

Izvor za originalne podatke: Drzavni zavod za statistiku.

500

STRANI TURISTI - BROJ NOCENJA

1995.=100

-DESEZONIRANO -TREND CIKLUS

Izvor za originalne podatke: Drzavni zavod za statistiku

]IQ Broj 82/2000.

Prema pokazateljima o broju nocenja turista, ovogodisnja se sezonapokazala boljom nego sto se ocekivalo i zasigurno najuspjesnijom uposljednjih deset godina. Broj nocenja stranih turista porastao je u prvihsedam mjeseci za 65 posto, dok se broj nocenja domacih turista zadrzaona priblizno istoj razini kao i prethodne godine. Financijski ce efektituristicke sezone biti zasigurno manje impresivni, zbog dobro poznateniske potrosnje stranih turista, koja je ove godine nesto izrazenija zbogpromjena u strukturi pristiglih gostiju, pri cemu se povecava udio gostijunize kupovne mod.

U statistic! robne razmjene s inozemstvom pojavljuju se stalne revizijeranije objavljenih podataka od kada se pocetkom godine pocelaprimjenjivati nova metodologija. Posljednji raspolozivi podaci pokazujuda je uvoz roba izrazen u kunskoj vrijednosti porastao za 14.9 postotijekom prvih sedam mjeseci ove godine u usporedbi s istim razdobljemlani. lako je drzavna potrosnja ogranicena, a investicije smanjene,rastuca osobna potrosnja i zelja trgovaca da popune svoje zaliheuvjetovala je, uz rastuce cijene nafte na svjetskom trzistu, porast robnoguvoza izrazenog u kunama. Istovremeno je rast robnog izvoza iznosio22.9 posto kao rezultat rasta uvozne potraznje u zemljama EU-a.Posljedicno, smanjen je i udio trgovinskog deficita u domacem brutoproizvodu.

Nakon dugog razdoblja, sluzbena je statistika napokon zabiljezilapovecanje broja zaposlenih, i to u tri uzastopna mjeseca: do svibnja dosrpnja. Medutim, ovi podaci jos uvijek ne potvrduju da je doslo dopromjene u negativnom dugorocnom trendu zaposljavanja. Oni sunaprosto rezultat povoljnih sezonskih faktora. Kao posljedica uspjesneturisticke sezone, rastuci je broj zaposlenih uglavnom bio prisutan udjelatnosti 'hotela i restorana'. U svim ostalim sektorima nisu zabiljezenenikakve znacajnije promjene, sto upucuje na zakljucak da je vecinanuznih strukturnih reformi odgodena za jesen sa svim svojim negativnimposljedicama po zaposlenost. Cak i uz spomenuta pozitivna kretanja uposljednja tri mjeseca, ukupan broj zaposlenih u srpnju je bio oko 2

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA 11

posto nizi nego u istom mjesecu prosle godine. Slicna sezonska kretanjauocljiva su i iz sluzbene evidencije nezaposlenosti. Broj nezaposlenih jesmanjen u svibnju i lipnju, dok se rastuci trend ponovno vratio u srpnjui kolovozu. Prema sluzbenim podacima, registrirana nezaposlenost usrpnju je iznosila 20.6 posto. Podsjetimo da drugi izvor podataka onezaposlenosti, Anketa o radnoj snazi, koji je usuglasen smedunarodnom ILO metodologijom, ukazuje na nesto nizu, ali takoderrastucu stopu nezaposlenosti od 14.5 posto za drugu polovicu 1999.godine.

ROBNA RAZMJENA S INOZEMSTVOM

%-tna promjena u odnosu na isto tromjesecje prethodne godine(na temelju vrijednosti u DEM)

2.tr.00.

Izvor: Drzavni zavod za statistiku

Kretanje nominalnih placa u ovoj godini ukazuje na nastavak blagoguzlaznog trenda. Medutim, kod realnih placa prakticno nije bilopromjena. Prosjecna realna neto placa stagnira od posljednjegrromjesecja 1999. godine, dok je prosjecna realna bruto placa smanjenaza 3 posto. Razlika izmedu kretanja neto i bruto place omogucena jesmanjenjem 'poreznog klina' izmedu troska rada za poslodavca i neto

Br°j82 / 2000.

placa zaposlenih. Naime, pocetkom godine povecan je osobni odbitaki smanjenje su stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje.Usprkos smanjenju, 'porezni klin' i dalje ostaje prilicno velik. Za osobubez uzdrzavanih clanova obitelji, cija je placa na razini prosjecne brutoplace isplacene u preradivackoj industriji. udio poreza i doprinosa iznosi40.6 posto ukupnog troska rada (pri cemu nije uracunat prirez, koji tajudio moze povecati za - najvise - 1.5 postotnih poena).

Sektorska dinamika placa u ovoj godini pokazuje mali pad (cak i unominalnom iznosu) kod prosjecne bruto place u javnom sektoru(drzavna administracija, zdravstvo i obrazovanje), sto je rezultatdogovora Vlade i sindikata iz kolektivnog ugovora o placama zaposlenihu drzavnim i javnim sluzbama. U poslovnim sektorima se nastavio rastucitrend. Neki analiticari smatraju (nema javno raspolozivih podataka) davecina povecanja u ovim sektorima dolazi iz javnih poduzeca i poduzecau vecinskom vlasnistvu drzave. Neefikasno upravljanje i niskaproizvodnost cesto su, upravo u tim poduzecima, popraceni labavimbudzetskim ogranicenjima i rastucim placama. U duljem roku, to bimoglo predstavljati ozbiljan problem za drzavni proracun i smanjitipotencijalne prihode od privatizacije tih poduzeca.

Znacajnije povecanje inflacije koje je prisutno od pocetka godineuglavnom je rezultat visih cijena naftnih derivata. Inflacija - mjerenacijenama na malo - porasla je sa 4.4 posto u prosincu 1999. godine na6.5 posto u kolovozu ove godine. Osim nepovoljnih kretanja nasvjetskom trzistu nafte kao i uslijed jacanja americkog dolara, cijenenaftnih derivata u Hrvatskoj jos su dodatno povecane zbog rastatrosarina. Usprkos razumljive namjere da se time povecaju proracunskiprihodi kako bi se nadoknadio gubitak zbog smanjenja stopa doprinosaza mirovinsko i zdravstveno osiguranje, cini se da izbor trenutka kada jeto ucinjeno nije bio najbolji. Uostalom to potvrduje i posljednja Vladinaodluka da se zbog povecanja cijena nafte na svjetskom trzistu smanjetrosarine na neke naftne derivate kako bi se izbjegao daljnji porast cijenanaftnih derivata na domacem trzistu. Dosadasnji porasti maloprodajnih

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA .13

cijena goriva, prema svim dostupnim pokazateljima, nisu se snaznijeodrazili na rast cijena u ostalim sektorima gospodarstva. Unatoc relativnosnaznog rasta osobne potrosnje, 'temeljna' inflacija je jos uvijek niska.Osnovni faktori koji to osiguravaju su snazna domaca valuta i povecanakonkurencija na trzistu roba.

POREZNI KLIN1 I BRUTO TROSAK RADA IZRAZEN U DEM1400

1200

1000

.XXI

X^

X---^

" .

1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000

•F

- 800

- 600

1- 400

- 200

- 0

iB»;! Porezni Win (lijeva os) — — Trosak rada u DEM (desna os)

' Doprinosi na place i iz placa, te porez na dohodak kao postotak od bruto troika rada(bruto place plus doprinosi na place) za samca s prosjecnom placom industrijskogradnika.

Od pocetka godine tecaj kune je bio, prvo stabilan, da bi zatim apreciraotijekom Ijetnih mjeseci. Krajem kolovoza, kuna je bila 1.6 posto jaca uodnosu na euro nego krajem prosinca prosle godine. Snazan priljevstrane valute kroz prihode od privatizacije drzavne imovine i izdavanjedrzavnih obveznica, kao i znacajni prihodi od turizma i povecanjarobnog izvoza, pridonijeli su takvom razvoju dogadaja. Sezonski rastpotraznje za domacom valutom pomogao je centralnoj banci daotkupom deviznih sredstva dodatno poveca svoje medunarodne pricuve,koje su krajem srpnja dosegle 3.5 milijardi americkih dolara.

14 Broj 82 / 2000.

Sijecanj 1994. = 100REALNI TECAJ KUNE2

140

130

120

-HRKpremaUSD -HRKprema DEM

2 Porast pokazuje deprecijaciju.

Unatoc spekulacijama o 'stvarnoj' neovisnosti sredisnje banke, a posebnobuducoj monetarnoj politici, nedavno imenovani guverner, dr. ZeljkoRohatinski kao i novoimenovani Savjet HNB-a zauzeli su se za nastavakdosadasnje monetarne politike. Nakon imenovanja u srpnju, novi jeguverner potvrdio da ce makroekonomska stabilnost s naglaskom nastabilnosti cijena i tecaja i dalje biti u fokusu sredisnje banke. SavjetHNB-a nedavno je donio odluku o unificiranju stope obvezne rezerve nakunske i devizne depozite koja ce iznositi 23.5 posto. Do sada je stopaobvezne rezerve na kunske depozite iznosila 28.5 posto, a na deviznedepozite s rokom dospijeca do tri mjeseca 55 posto. Savjet je takoderdonio odluku o unificiranju razdoblja obracuna obvezne rezerve zakunske i devizne depozite, a stopa obvezne rezerve ce se odsadprimjenjivati na sve devizne depozite (a ne samo na one s dospijecem dotri mjeseca). Naravno, postoje odredeni rizici vezani uz ove posljednjeodluke monetarnih vlasti. Ponajprije, pitanje je kako ce sredisnja bankakontrolirati dodatnih 900 milijuna kuna koje ce se pojaviti u monetarnomsustavu zbog smanjenja obvezne rezerve, a da pritom ne dode donegativnih efekata na stabilnost cijena i tecaja.

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA 15

Kretanja u realnom sektoru - snazan rast trgovine na malo i uspjesnaturisticka sezona - uvjetovali su porast novcane potraznje u drugomtromjesecju 2000. godine, a posebno u srpnju i kolovozu. Potraznja zagotovinom porasla je u srpnju 5.7 posto u odnosu na isti mjesec proslegodine zahvaljujuci uspjesnom pocetku turisticke sezone i rastucemtrendu cijena. Posljednji podaci pokazuju znacajan rastuci trend kunskihi deviznih stednih depozita kao i depozita poduzeca kod komercijalnihbanaka, sto je rezultiralo u 17.8 posto vecim depozitima u lipnju i 22posto u srpnju ove godine, nego u istim mjesecima godinu dana ranije.Posljedicno, porasli su i monetarni agregati. U srpnju je Ml porastaoznacajnih 22.5 posto, a M4 20.3 posto u odnosu na iste mjesece lani.Sredisnja banka je intervenirala na deviznom trzistu u lipnju i pocetkomsrpnja kupujuci 85, odnosno 73 milijuna americkih dolara kako bisprijecila snazniju aprecijaciju tecaja. Visak kuna djelomicno jeapsorbirala povecana potraznja za gotovinom tijekom turisticke sezone,dok je ostatak stvorio znacajnu potraznju za blagajnickim zapisimasredisnje banke.

_ . _ _. . .... .. . _ . . _ . . _. .__ . _

POKAZATELJI LIKVIDNOSTI POSLOVNIH BANAKA

Milijuni kuna

3500

3000 -

2000 -

1500 •

500 -

3

.

^X" ~"\-̂ -"/r

/ v^ s —s/ /^ ^ — — "-

-- — / ^^/^\s~~^ ^C O C D C O C O C O C O O i O O i C D O O i O O

'̂ 'g » S 5" i '" 'g S £ 2" 1 '̂ '!

BLAGAJNlCKI ZAPISI SEKUNDARNI IZVORI LIKVIDNOSTI 3

Krediti za premoScivanje nelikvidnosti.

o o

'5 P-w w

Broj 82 / 2000.

Navedeni trendovi utjecali su na daljnji porast svih pokazatelja likvidnostiposlovnih banaka. Rastuca konkurencija u bankarskom sektoru zajednos viskom likvidnosti uzrokovala je i pad kamatnih stopa (kamatna stopana trzistu novca iznosila je u srpnju 8.34 posto, a kamatna stopa nakratkorocne kredite 11.48 posto). Za prekonocne i dnevne transakcijekamatne su stope i nize. No, treba istaknuti da kreditiranje, posebnopoduzeca, komercijalne banke i dalje smatraju vrlo rizicnim. Preduvjetda se to prornijeni zasigurno je u ubrzavanju procesa transformacijepravnog sustava, uklanjanjem postojecih neefikasnosti, kako bi sestvorilo zdravo okruzenje za potencijalne domace i strane investitore.Medutim, i bankarski bi sektor trebao biti fleksibilniji i unaprijeditiportfolio svojih usluga namijenjenih zdravim poduzecima.

Kretanja u fiskalnom sektoru upucuju na zabrinutost oko odrzivostitakvog stanja. Prihodi sredisnjeg proracuna u srpnju i kolovozu bili surelativno zadovoljavajuci, ali Vlada nije uspjela zadrzati rashode ugranicama ostvarenih prihoda. To je rezultiralo u visokim deficitima i unastavku serije mjesecnih deficita koji su se pojavili jos u veljaci. Sumatih deficita dosegla je 3.3 milijarde kuna krajem kolovoza (sto je oko 7posto ukupno planiranih rashoda za 2000. godinu). U srpnju i kolovozudeficit! su uglavnom bili financirani putem izdavanja obveznicadenominiranih u jenima u iznosu od 40 milijardi jena. Ocito je, medutim,da se Vlada sve vise oslanja na kratkorocno financiranje, izdajucitrezorske zapise uz iznimno privlacne kamatne stope, cime se, izmeduostalog, izaziva nepovoljni efekt istiskivanja ('crowding-out') kreditiranja.

U srpnju je Vlada primila 680 milijuna kuna od privatizacije Rijecke iSplitske banke. U kolovozu su pak prihodi od PDV-a dosegli gotovo 2milijarde kuna, sto je za 24 posto vise nego u istom mjesecu proslegodine, uglavnom zbog uspjesne turisticke sezone. Prihodi od trosarinabili su takoder visoki zahvaljujuci sezonskim faktorima, ali i ranijempovecanju trosarina. U svakom slucaju povecanje u nominalnimporeznim prihodima u prvih osam mjeseci ove godine (4.5 posto) je inadalje manje od rasta cijena u istom razdoblju (5.5. posto). Takodertreba dodati da vise od 600 milijuna kuna, od ukupno 25.4 milijarde

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA 17

kuna poreznih prihoda, koje je sredisnja drzava prikupila u prvih osammjeseci ove godine, nije stvarno prikupljeno, vec je rezultat kompenzacijamedusobnih dugova izmedu sredisnjeg proracuna i poreznih obveznika.

POREZNI PRIHODI DRZAVNOG PRORACUNA

U cijenama 1995., milijuni kuna3500

REALNI POREZNI PRIHODI REALNI PRIHODI OD PDV-a

U isto vrijeme pritisak na rashodnu stranu proracuna je u porastu.Smanjenje stopa doprinosa za izvanproracunske fondove u lipnjuuzrokovalo je da se iz sredisnjeg proracuna mora transferirati sve veci dioprihoda mirovinskom i zdravstvenom fondu. Naravno, to znaci smanjeneiznose koji ostaju raspolozivi za ostale namjene kao sto su kupnja dobarai usluga ili kapitalni rashodi. Osim toga, u prvoj polovici godine, izsredisnjeg je proracuna placeno 93 posto ukupnih dugova koji senamjeravaju platiti u 2000. godini, ali su zato odgodeni neki drugiovogodisnji rashodi. Kao posljedica, povecani su tekuci izdaci tijekomIjetnih mjeseci, koji ce vjerojatno i ostati na visim razinama u preostalomdijelu godine, jer je tesko vjerovati da bi ministarstva odustala odtrosenja ukupne svote koja im je bila namijenjena u ovogodisnjemproracunu.

Broj 82 / 2000.

Postoji citav niz izazova, kako na prihodnoj tako i na rashodnoj straniproracuna, s kojima ce se Vlada suociti vjerqjatno vec u preostalomdijelu godine, a zasigurno u 2001. Prvo, sindikati u javnom sektoru cevjerojatno insistirati na rastu placa u studenom u skladu s postignutimkolektivnim ugovorom, s obzirom da Vlada nije uspjela smanjiti place ujavnim poduzecima za isti postotak za koji su smanjene place u javnomsektoru u travnju ove godine. Drugo, ili do kraja ove ili pocetkomslijedece godine Vlada ce isplatiti oko 2.4 milijarde kuna osiguranestednje propalih banaka. Trece, Vlada iduce godine namjeravaumirovljenicima isplatiti oko 2,2 milijarde kuna tzv. 'duga'. KonacnoVlada je ponovno najavila promjene u poreznom sustavu koje bi mogleuzdrmati stabilnost poreznih prihoda i onemoguciti bilo kakvuvjerodostojnu projekciju tih prihoda. To sve moze voditi samo manjeuravnotezenom proracunu i upitnoj ekonomskoj stabilnosti, ali ipogorsanju kredibiliteta Hrvatske na mectunarodnom financijskom trzistu.

PRIVREDNA KRETANJA I EKONOMSKA POLITIKA -19

OSNOVNI EKONOMSKI POKAZATELJI

1996. 1997. 1998. 1999. 2000.1-7

Stope realnih medugodisnjih promjena

Bruto domaci proizvodIndustrijska proizvodnjaGradevinarstvoTurizam (nocenja)Trgovina na malo (promet)

Izvoz roba (USD)Izvoz roba i usluga (USD)Uvoz roba (USD)Uvoz roba i usluga (USD)

Masa neto placaPrihodi drzavnog proracunaUkupne medunarodne pricuve (USD. pros.)Raspoloziva deviz. sredstva (USD, prosjek)Primarni novae (prosjek)Novcana masa (prosjek)Ukupna likvidna sredstva (prosjek)Cijene na malo (prosjek)

Bruto domaci proizvod (mil. USD)Izvoz roba (mil. USD)Uvoz roba (mil. USD)Izvoz roba i usluga (mil. USD)Uvoz roba i usluga (mil. USD)Saldo tekucih transakcija (mil. USD)Raspoloziva dev. sredstva (mil. USD, kraj razd.)Inozemni dug (mil. USD, kraj razdoblja)Saldo konsolidir. proracuna (postotak od BDP)Kamatna stopa (prosjecna, godisnja)Tecaj DEM (kraj razdoblja)Tecaj USD (kraj razdoblja)Stopa nezaposlenosti (prosjek)

5.93.19.0

66.53.4

-2.610.73.76.9

4.18.3

19.741.126.020.442.5

3.5

198724512778878439953-114843065308

-0.422.53.565.5416.4

6.8 2.5 -0.36.8 3.7 -1.4

16.6 0.7 -7.741.3 3.2 -15.114.9 -0.4 -4.8

-7.6 8.9 -5.84.8 4.2 -5.7

16.9 -7.9 -7.214.7 -6.6 -9.0

12.3 5.3 3.44.2 22.4 1.1

12.1 10.3 3.814.7 6.2 -11.320.0 1.9 -5.823.0 1.8 -4.539.1 14.5 -2.13.6 5.7 4.2

Nominalni pokazatelji

20109 21752 201764171 4541 42809104 8383 77778221 8569 8079

11415 10663 9701-2343 -1550 -14694872 4765 46347452 9648 9896

-1.3 0.7 -2.015.5 15.8 14.93.51 3.74 3.936.30 6.25 7.6517.5 17.6 19.1

4.0***3.2*

-12.1**50.112.4

6.7-3.1***-0.2-6.3***

8.014.6*20.0*20.0*

4.89.07.95.5*

-253343971553***2052***-418***5756*9915"

-13.13.87*8.51*21.0

* sijecanj-kolovoz** sijecanj-lipanj

*** sijecanj-ozujak

IND

US

TR

US

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- U

KU

PN

O -

is 1

090-

100

14

71

0 1

47

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7

1O

14

7

10

14

7

1O

14

7

10

1

47

I 92

I

S3

I 04

I

95

I 96

I

97

I

88

I

88

I O

O I

- R

UD

AR

ST

VO

I

VA

DJE

NJE -

1 4

7

1O

1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1 4

7

1O

1 4

71

O1

4 7

1O

1 4

71

O

1 4

7I

92

I

93

I

94

I

95

I

98

I

87

I

98

I

98

I

OO

l

- P

RE

RA

DJIV

AC

KA

IN

DU

ST

RIJ

A -

110

106

100

8G

90

BE

"I"!"!"!"!"!"!"!1

14

7

1O

14

7

1O

14

7

1O

14

7

1O

14

71

O 1

47

1O

1 4

7

IP i 4

7

1O

1

47

[ 92

I

93

I

94

I

96

I

96

I

97

I

9P

99

O

O I

- O

PS

KR

BA

E

L. E

NE

RQ

., P

LIN

OM

I V

OD

OM

-

47 1

0 1

47

10

14

7

10

14

7

1O

14

7

1O

14

71

O 1

47

10

14

7

1O

1

47

92

I 93

I 94

I 06

I

96

I 97

I 98

I 99

I O

Ol

• O

RIG

INA

L-M

I P

' >A

CI

DE

SE

ZO

NIR

AN

OT

RE

ND

-CIK

LU

S

X N>

N>

O

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- V

AD

JE

NJE

U

GL

JE

NA

I

LIG

NIT

A (O

.OO

) - ft

1B

DS-

1QO

4

7 1

O 1

92

I4 7

1O

193

I7

1O

1 4

71

O1

4 7 1

O 1 4 7 1

O 1

4 7 1

O 1

4

794

I

95

I

96

I 97

I

98

I

9O

I

- V

AD

JE

NJE

NA

FT

E I

ZE

MN

OG

PL

INA

(4

.14)

-

1 4

71

O1 4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1 4

71

O1 4

71

O1 4

71

O 1

4

7I

92

I 93

I

94

I 96

I

96

I

97

I 98

I

99

I O

Ol

176

166

135

116

96

76

65

36

- V

AD

JE

NJE

OS

TA

LIH

RU

DA

I

KA

ME

NA

(1

.4O

)

47

10

14

71

O 1

47

10

14

7

10

14

7

1O

14

7

1O

14

7

1O

14

7

1O

1

47

92

I 93

I

94

I

96

I 96

I

97

I

98

I 99

I

OO

• O

RIG

INA

LN

I P

OD

AC

ID

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

S

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- P

RO

IZV

OD

NJA

HR

AN

E I

PIC

A (2

1.6

9)

- JO

1800-1

00

1 4

71O

1 4

71O

1 4

7

1O

1 4

71O

1 4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O

14

7I

92

I

93

I

84

I

95

I

86

I

87

I

98

I

08

I

OO

I

- P

RO

IZV

. D

UH

AN

SK

IH P

RO

IZV

OD

A (2

.O5)

-

I4

71

O 1

47

1O

14

7

10 1

47

10

14

7

1O 1

47

10 1

47

10

14

71

O

14

792

! 83

I 94

I

86

I 96

I

87

I 88

I 99

I O

ol

to

- P

RO

IZV

OD

NJA

T

EK

ST

ILA

(1

.17)

-jo

lo

as-i

oo

1 4

71

O1

47

1O

1 4

7

1O

1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1 4

7I

92

I 93

I

94

I 96

I

96

I

97

I 98

I

99

I O

Ol

- P

RO

IZV

OD

NJA

O

DJE

CE

(3

.42)

-

14

7

1O

14

71

O 1

47

1O

14

71

0 1

47

1O

14

7

1O

14

7

10 1

47

1O

1

47

I 82

I 03

I 04

I

96

I 96

I

87

I 88

I

89

I

oo

l

00 PC

• O

RIG

INA

LN

I P

OD

AC

ID

ES

E2O

NIR

AN

OT

RE

ND

-CIK

LU

SO o O

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- P

RE

R.

KO

ZE

I I

ZR

AD

A O

BU

CE

(1.1

4)

-

16O

16O

14O

13O

12O

110

10O

BO

BO

7O

60

60

ft ia

as-ioo

'I'1

!"!"

!"!"

!"!"

!'4

71

0 1

47

1O 1

*7

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7 1

O 1

47

1O

1*7

1

O 1

47

92

I 93

I

84

I 96

I

96

I 87

I

88

I

89

I O

OI

- P

RE

RA

DA

DR

VA

. O

SIM

NA

MJE

ST

AJA

(1

.82)

-ft

1«0B

-10O

14

7

10

14

T

10

14

7

1O

14

7

1O

14

71

O 1

47

10 1

47

10

14

7

10

1

47

I 92

I

93

I

84

I

86

I O

B

I 97

I

88

I

99

I O

O I

•a y:

- P

R. C

EL

UL

OZ

E,

PA

PIR

A I

PR

. (3

.31)

-

14

71

O

14

71

O 1

47

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7 1

O 1

47

1O

14

7 1

0

14

7I

82

I 93

I 94

I 96

I 98

I

87

I 98

I 99

I

OO

l

- IZ

DA

VA

CK

A I

TIS

KA

RS

KA

D

J. (

5.4

1)

-

47

1O

1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1

4

792

I 93

I

94

I 90

I 96

I

97

I 88

I

88

I O

ol

• O

RIG

INA

LN

I P

OD

AC

ID

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

S

OJ

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- P

R. K

OK

3A

. N

AF

TN

IH D

ER

IVA

TA

(3

.72)

-

1 4

71O

1 4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1 4

7

1O

1 4

7

1O

1 4

71

O1

47

1O

1

47

I 82

I

83

I

94

I 95

I

96

I

97

I 98

I

98

I O

OI

- P

R. K

EM

IKA

LIJ

A I

KE

M.

PR

OIZ

V.(

8.9

8)

-

140

13O

12

O

11

O

1OO

9O

80

70 eo

JO

10S

H-1

00

14

7

10

14

7

1O

14

7

1O

14

71

0 1

47

1O

14

7

10

14

71

O 1

47

10

1

47

I 82

I

93

I 94

I

BE

I

86

I

87

I 88

!

99

I o

ol

- P

R. P

RO

IZV

OD

A O

D G

UM

E I

PL

AS

.(1.8

5)

-

18O

160

14O

12O

1OO

8O

eo

47

1O

192

I4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1 4

7 1

O93

I

84

I

96

I 96

I

97

I 96

I

88

I

14O

13O

9O

80

70

6O

6O

- P

R. O

ST

. N

EM

ET

. M

INE

RA

LN

IH P

R.U

.79)

-

14

71

0 1

47

1

O 1

47

10

14

7

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7

10

14

71

O

14

7I

92

I

83

I

84

I 96

I

86

I 97

I

88

I

88

I

OO

l

00 Is:

• O

RIG

INA

LN

I P

OD

AC

I D

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

S

IND

US

TR

US

KA

P

RO

IZV

OD

NJ

A

- P

RO

IZV

OD

NJA

M

ET

AL

A (O

.99)

-

1 4

71

01

47

1O

1 4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1 .

I 9

2

I 93

I

94

I

96

I 96

I

97

1O 1

47

1O

1

47

I a

g

I O

OI

- P

RO

IZV

. S

TR

OJE

VA

I U

RE

DJA

JA

(2

.72)

-a

100

0-10

0

14

71

O 1

47

10

14

7

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7

10

14

7

10

14

7

1O

1

47

I 92

I 93

I 84

I O

S

I 90

I

37

I

S8

I

99

O

Ol

- P

RO

IZV

.PR

.OD

M

ET

AL

A. O

SIM

ST

R.

(3.9

4)

14

71

0 1

47

10

14

7

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7

10

14

7

1O

14

7

1O

14

7I

Si

I 93

I

84

I 86

I 88

I

97

I 98

I

88

I

oo

l

S-

PR

OIZ

V.

UR

ED

.ST

R.I R

AC

UN

AL

A (

O.1

2)

-

I 4

71

O1

4 7

1O

1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1

47

1O

1

4

792

I

93

I

94

I

96

I

86

I

87

I

98

I

99

I

OO

>

• O

RIG

INA

LN

I P

OD

AC

ID

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

S

cn

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

ro

- P

RO

IZV

. E

L.

ST

R. I

AP

AR

AT

A (2

.62)

-

1 4

71O

1 4

71

O1

4 7

1O

1 4

71O

1 4

71O

1 4

71O

1 4

71

O1

47

1O

1

4

7I

82

I

83

I

84

I

86

I

8O

I

87

I

88

I

88

I

oo

l

- P

RO

IZV

.RT

V I

KO

MU

NIK

. A

PA

RA

TA

(3.2

4)

-0

IM

B-IO

O

14

71

O 1

47

1O

14

71

O 1

47

1

O 1

47

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7

1O

1

47

I 92

I 93

I 94

I 96

I 96

I

87

I 88

I

99

I

OO

l

- P

RO

IZV

.ME

D..P

RE

CIZ

NIH

.OP

T.IN

S.(O

.78)

Jff

1B

BB

-100

I471O 1471O 1471O 1471O 1471O 1471O 1471O 147 1O 147

ez

I 83

I

S4

I as

I

ee

I 87

I

as

I aa

I

ool

- P

RO

IZV

.MO

TO

RN

IH V

OZ

..P

RIK

. (O

.27)

-

330

300

27O

24O

21O

180

160

12O

90 eo so

1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1 4

71

O1 4

71

O1

47

1O

1 4

71

O1 4

71

O

1

47

I 82

I

83

I 84

I O

O

I 86

I

87

I 88

I 88

I

oo

l

OR

IGIN

ALN

I P

OD

AC

ID

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

S

99 S3

O

IND

US

TR

IJS

KA

PR

OIZ

VO

DN

JA

- P

RO

IZV

.OS

TA

LIH

P

RIJ

EV

.SR

ED

.(3.7

4)

-

I4

7 1

0 1

47

1

O 1

*7

1O

14

71

0 1

47

10 1

47

10

14

71

O 1

4T

1O

1

47

O2

I

93

I

O4

I 96

I

96

I

O7

I

98

I

89

I O

Ol

170

16O

1GO

14O

13O

12O

11O

1OO

BO

SO

7O

- P

RO

IZV

. N

AM

JE

ST

AJA

(1.9

6)

-S

t 1B

OB

-1O

O

47

1

O 1

47

1

O 1

47

1O

14

71

0 1

47

1O

14

71

0 1

47

10

14

7

1O

1

47

92

I

93

I

94

I

96

I

96

I

97

I

98

I

99

I

OO

l

- R

EC

IKL

AZ

A (

O.3

7)

-a

i»su

-ioc

14

71

0

14

7 1

O 1

47

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7 1

O 1

47

1O

14

7 1

O

14

7I

92

I 93

I 94

I 96

I 96

I

87

I

98

I

99

I O

Ol

- O

PS

KR

BA

E

L.E

N..P

LIN

OM

.T.V

OD

OM

(13.O

S)

JO 1B

BB

-100

14

71

O 1

47

1O

14

7

1O

14

71

O 1

47

1O

14

71

O 1

47

1O

14

7

1O

1

47

I 92

I

93

I 94

I

96

I 96

I

97

I O

B

I 99

I

OO

l

OR

IGIN

ALN

I P

OD

AC

ID

ES

EZ

ON

IRA

NO

TR

EN

D-C

IKLU

StsD