Procesi u Novom Svjetskom Geopolitičkom Poretku

7/23/2019 Procesi u Novom Svjetskom Geopolitičkom Poretku

http://slidepdf.com/reader/full/procesi-u-novom-svjetskom-geopolitickom-poretku 1/10

Procesi u novom svjetskom geopolitičkom poretku4.1 GlobalizacijaUpravo su procesi ono što proučavanje pojedinog geopolitičkog poretka čini tolikozanimljivim i potrebnim. Globalizacija je najvaţniji proces koji obiljeţuje novi svjetskigeopolitički poredak. Uz promjene geopolitičkih odnosa koje preraspodjeljuju svjetsku

mo! te promjene u strukturama novog svjetskog geopolitičkog poretka globalizacija presudno utječe na razvoj geopolitičkog poretka u svijetu. Proučavanje procesa kao što sugeopolitička evolucija globalizacija deteritorijalizacija kapitala proizvodnje i potrošnjemoţe nam ukazati na mogu!e pravce razvoja suvremenih me"unarodnih i geopolitičkihodnosa u svijetu. #poznaja kakvi bi mogli biti ovi pravci razvoja najvredniji je dioznanstvenog istraţivanja me"unarodnih odnosa i geopolitike čije metode nam sluţe kaooru"a u tom istraţivanju.Globalizacija je proces koji je toliko značajan a istodobno toliko sveobuhvatan i proturječan da ne postoji jednoznačna i op!eprihva!ena de$inicija globalizacije.Globalizacija je danas model razvoja koji više nije stvar izbora nego predstavljastvarnost suvremenih me"unarodnih odnosa. Globalizacija bi po Renatu Ruggieru

trebala značiti rast razvoj i mirne na suradnji osnovane me"unarodne odnose.%deologija globalizacije ideologija je bogatih i visokorazvijenih drţava prvenstveno#&'(a.1)*1)* +ukadinovi! ,. -1./ Globalizacija i globalna američka politika Politička misaovol. 000+% br. 1 str. 2(41Globalizacija se moţe poimati i kao jedan od pogleda na svijet početkom 1. stolje!a.Globalizacija se najčeš!e odnosi na kretanje -cirkulaciju/ ljudi roba kapitala uslugaideja vrijednosti sve manje ograničenih na odre"eni geogra$ski prostor i uobičajenodjelovanje. U pojmu globalizacija uključen je vrlo veliki broj različitih i raznovrsnihaktivnosti. #toga je stvaranje jedinstvenog koncepta ili jednoznačnog odre"enja pojmaglobalizacija oteţano. 3snovna značajka suvremenog svijeta je u svakom slučaju

promjena ustaljenog načina ţivota i normi. 3va promjena obiljeţila je cijelu drugu polovicu . stolje!a a obiljeţava i početak 1. stolje!a. Globalizacija se s obzirom naovu promjenu moţe poimati kao proces mijenjanja interesa i brige čovječanstva premateritorijalnosti i tradicionalnom ure"enju sustava drţava. Globalizacija nije stanje ili novisustav koji bi trebao zamijeniti sustav drţava ne odnosi se na vrijednosti ili na strukturunego se odnosi na slijed koji se dešava u našim razmišljanjima i ponašanju. Globalizacija je proces koji se širi u različitim smjerovima preko nacionalnih granica i sposobna jedoprijeti do svih zajednica bez obzira na geogra$ski prostor a nastaje u 24



trenutku kad različiti ljudi i različite organizacije pokušavaju ostvariti svoje svakodnevneciljeve i odre"ene zadatke. 5ajvaţnije posljedice globalizacije su prevladavanje sadašnjihgranica me"u drţavama slabljenje suvereniteta drţava nastanak globalnih inadnacionalnih asocijacija koje preuzimaju regulativne i druge $unkcije u svjetskojekonomiji i društvu. %zvori globalizacije javljaju se u ekonomskim političkim

tehnološkim psihološkim socijalnim i drugim zbivanjima i razvojima koji potiču širenjeinteresa i običaja preko ustaljenih granica. Globalizacija sa sobom donosi čitav nizglobalnih $enomena. #toga globalizacija ruši koncept teritorijalnosti -dovodi dodeteritorijalizacije/ prevladava granice i vezu identiteta i teritorija premješta vaţneaktivnosti izvan drţavnih ili nacionalnih granica koje su dugo sluţile kao temeljni okviriekonomskog političkog ili socijalnog ţivota.Globalizacija je spektar različitih snaga koje djeluju na različite načine i kroz različitekanale stvaraju!i jedinstven dugoročan proces s posljedicama u svim ljudskimaktivnostima 6 od ekonomskih i političkih do socijalnih i kulturnih. U političkom smisluglobalizacija olakšava širenje autoriteta politike i interesa preko postoje!ih socijalnostvorenih teritorijalnih granica. U ekonomskom smislu globalizacija označava ekspanziju

proizvodnje trgovine i investicija izvan njihovih početnih izvora tj. drţava. U socijalnomi kulturnom smislu globalizacija nastoji djelovati u širenju ideja normi i običaja izvanokruţenja u kojem su nastali. Globalizacija je odraz $enomena nemogu!nosti odvajanjadoma!e od me"unarodne politike koje su sve više me"uovisne i isprepletene. 1)21)2 +iše u7 8uriši! 9. -1./ Globalizacija i ljudska prava Politička misao vol.000+% br. 1 str. :()1): 8uriši! 9. -./ Procesi globalizacije u . stolje!u Međunarodne studije str.;(;Pogrešno je globalizaciju poistovje!ivati s izrazima koji se koriste za u odre"ivanjustanja suvremenog svijeta. %zrazi kao što su svjetsko društvo svjetski sustavme"uovisnost tendencije centralizacije integracija globalizam globalitet

univerzalizam internacionalizam i mnogi drugi nisu isto što i globalizacija. <abune okoovih pojmova potvr"uju dubinu i brzinu promjene kroz prolazi čovječanstvo usuvremenom dobu. Globalizacija je proces kojim pojmovi mijenjaju značenje a poznatiodnosi svoj smisao najavljuju!i promjenu postoje!e strukture povezivanja kad se višene!e raspravljati o uklanjanju razlika unutar prihva!enih okvira ve! o vrijednosti samihokvira. Globalizacija je konačno jedinstveni razvoj koji se širi u različitim smjerovima preko nacionalnih granica i sposobna je doprijeti do svih zajednica bez obzira naograničenja koja postavlja geogra$ski prostor. Globalizacijom završava razdobljedominacije me"unarodnog sustava s drţavama kao isključivim nosiocima globalne mo!i jer više nije samodovoljan okvir organiziranja globalnog političkog ţivota.1): 2*



Globalizacija presudno utječe na geopolitiku kroz svoj utjecaj na teritorijalnost koja je uzmo! središnji pojam u geopolitici. Globalizacija bi po nekim autorima u budu!nostimogla dovesti do nestanka teritorijalnosti i mo!i drţave i stvaranja neteritorijalnog svijeta bez granica djelovanjem prekograničnih procesa globalizacije. Globalizacija se moţede$inirati kao proces povezivanja i stvaranja me"uovisnosti me"u teritorijima.

Globalizacija je izraz procesa kompresije prostora i vremena u kojoj udaljenosti postajusve manje vaţne kao posljedica tehnoloških inovacija u prometu i komunikacijama.Globalizacija je proces u kojem mjesta i institucije postaju integrirani u sustav koji imaglobalne dimenzije. Gledano s geogra$skog gledišta dvije osnovne značajke procesa su pove!anje prostorne osnovice organizacija i institucija te pove!anje razine i intenziteta prekogranične povezanosti. Globali(zacija se poima kao nedovoljno precizan proces uetapi razvoja kao ideologija i program koji predstavlja izazov suvremenomgeopolitičkom poretku.1))



1)) 5e=man '. 9liot 5. -1./ Globalization and the >hanging ?orld Political @apGeopolitics vol. %+ br. 1( str. 1(12Globalizacija u sebi nosi nekoliko ključnih $enomena71. Globalizacija je proces u kojem se kapital kre!e po svijetu u potrazi za pro$itom i bezograničenja svog djelovanja. ,ezultat ovog procesa je slabljenje nacionalnih drţava i

smanjenje njihovih sposobnosti regulacije.. %stodobno s priznanjem velikog značaja aktivnosti transnacionalnih ekonomija nekiautori odbacuju tvrdnju da je proces globalizacije popra!en procesom slabljenjanacionalne drţave.

;. Globalizacija je proces proširivanja i produbljivanja društvenih odnosa i institucija u prostoru i vremenu. &ktivnosti i doga"aji na lokalnoj razini su pod utjecajem aktivnosti idoga"aja na globalnoj razini i obrnuto.

4. Procesi globalizacije se odvijaju na kulturnom gospodarskom i političkom polju. 5akulturnom polju odnose se na sve ve!u univerzalnost nekih simbola jezika i stvaranjesvijesti o globalnoj društvenoj zajednici. 5a političkom polju primaran aspektglobalizacije je slabljenje nacionalne drţave. 3no se dešava zbog utjecajainternacionalizacije ekonomskih aktivnosti i rasta transnacionalnih kompanija zbogutjecaja migracija novih tehnologija razvoja novih političkih pokreta zahtjeva zaregionalnom i lokalnom autonomijom te religijskih pokreta. 5a gospodarskom poljuglobalizacija najviše djeluje kroz utjecaj procesa kompresije prostora i vremena naglobalnu ekonomiju. Luttwak je pod utjecajem ovog procesa22



čak najavio kraj geopolitike i njenu zamjenu geoekonomijom. 5a gospodarskom poljunosioci procesa globalizacije su me"unarodne privredne organizacije i raznenadnacionalne institucije koje vaţnu igraju ulogu u reguliranju me"unarodne trgovineinvesticija i $inancija. Proces globalizacije donosi i me"uovisnost nacionalnih

ekonomija slobodu transnacionalnog kapitala smanjenje vaţnosti rada i pomicanje mo!iod nacionalnih drţava prema nadnacionalnim institucijama. U stvarnosti postoje velikerazličitosti izme"u društava kultura i prostora te vrlo malo zajedničkih osobina dijelovasvijeta. Geopolitika je proučavala i naglašavala ove različitosti dok geoekonomija overazličitosti pokušava potisnuti i pretvoriti svijet u jedinstvenu cjelinu koja !e se jedinstveno razvijati -da li je to baš takoA/.1)

1) 5e=man '. 9liot 5. -1./ Globalisation and the >hanging ?orld Political @apGeopolitics vol. %+ br. 1( str. 1(12 5akon iscrpnih de$inicija globalizacije i osnovnih naznaka što globalizacija jest i štoobuhva!a namjera ovog rada je ukazati na one momente u procesu globalizacije koji se

najviše odnose i najviše utječu na pravce razvoja novog svjetskog geopolitičkog poretka. 5jegova osnovna obiljeţja se naziru ali još uvijek nisu čvrsto odre"ena tj. još se uvijek nije došlo do konsenzusa u znanstvenoj zajednici kakav bi suvremeni geopolitički poredak mogao biti. 3ko toga kakav bi suvremeni geopolitički poredak morao bitikonsenzus najvjerojatnije nikad ne!e biti postignut zbog brojnosti aktera u poretku irazličitosti njihovih interesa.8edan od najvaţnijih utjecaja globalizacije koji se tiče geopolitičkog poretka osimutjecaja na teritorijalnost tiče se utjecaja globalizacije na razvoj regionalizma iregionalizacije koji se razvijaju pod kumulativnim utjecajem procesa globalizacije isvršetka hladnog rata. U procesu globalizacije dolazi do interakcije izme"u globalizacijedrţave i regionalizma. ,azvoj regionalizma moţe se pratiti kao dio puta prema ve!oj

integraciji geopolitičkog sustava u kojem se od sustava nacionalnih drţava ide premaglobalnom sustavu regija koje su me"usobno povezane a ne odijeljene kao što su tosuverene teritorijalne drţave. <bog učinka procesa globalizacije i promjena u globalnomgeopolitičkom sustavu suvremeni svjetski geopolitički poredak potrebno je istraţivatikroz postmodernu i postrealističku paradigmu. Potrebno je ponovno konceptualiziratistare kategorije kao što su suverenitet teritorijalnost granice sigurnost i stabilnost.#matra se da je proces globalizacije jedan od glavnih uzroka 2:



nepredvidivosti nesigurnosti i nestabilnosti u drţavama. Posebno se ističe rast globalnihtrţišta kapitala kao prijetnje ekonomskoj i političkoj suverenosti drţava.1



1 ,umleB '. -1./ Geopolitical >hange and the &sia(Paci$ic7 Che Duture o$ 5e=,egionalism Geopolitics vol. %+ br. 1( str. );(:Globalizacija se u članku Dennisa Rumleya «Geopolitical !ange and t!e "sia#Paci$ic%&!e 'uture o$ (ew Regionalism) poima kao sloţeniji proces od internacionalizacije jer obuhva!a odre"enu $unkcionalnu integraciju različitih vrsta gospodarskih aktivnosti koje

su me"unarodno rasprostranjene. Globalizacija koji uključuje dublje oblike gospodarskeme"uovisnosti nije nov $enomen nego je proces koji traje stolje!ima. Globalizacijautječe na mnoge aspekte sigurnosti i regulativne $unkcije drţava. #igurnost je središnjiaspekt na koji utječe proces globalizacije zbog globalnih implikacija me"uovisnostidruštva ekonomije politike i okoliša. 5ajvaţnija spoznaja je potreba zavišedimenzionalnim postrealističkim konceptom sigurnosti u kojem je potrebno odrţavatiodrţivi razvoj kako se ne bi ugroţavala sigurnost okoliša. 3sim toga ekonomska participacija mora biti maksimalna da bi se jamčila ekonomska sigurnost. Povrh toga predstavljanje i participacija moraju biti najve!i kako bi se osigurala politička sigurnost.Caj skup me"uodnosa odre"uje sigurnost i stabilnost koje bi trebale vladati izme"udrţava. Eto se tiče utjecaja globalizacije na regulativne $unkcije drţave treba re!i da su te

$unkcije izgubile dio svog značaja. #igurnosna $unkcija drţave oslabila je zbog razvojaoruţja i komunikacija predstavnička i participativna $unkcija oslabile su zbog razvojakulturnih i etničkih identiteta globalizacija ekonomije smanjuje drţavnu mo! ekonomskeregulacije uništavanje okoliša odvija se neovisno o drţavnim granicama. &utor člankačak kaţe da su drţave potpuno izgubile opravdanje da sudjeluju kao akteri u globalnojekonomiji. Posljedica je to procesa globalizacije kao što je porast regulativne $unkcijedrţave u socijalnoj i političkoj s$eri paralelno s smanjenjem regulativne $unkcije uekonomskoj s$eri posljedica globalizacije. Globalizacija dovodi do procesa ekonomskederegulacije strukturnih re$ormi koje drţava mora provesti jer više ne kontrolira svojuekonomiju posebno trţišta kapitala. Fkonomska deregulacija trebala bi dovesti do dvaishoda ekonomskog racionalizma i racionalizma u gospodarenju okolišem. Fkonomski

racionalizam koji se provodi kroz deregulaciju i privatizaciju te promjenu strukturadrţave u agencije za kontrolu. 3pasnost ekonomskog racionalizma je u stvaranju sveve!ih nejednakosti koje dovode do društvenih nestabilnosti. #toga se name!e potreba zastvaranjem institucija pored drţave i trţišta koje trebaju štititi radničku klasu.,acionalizam u gospodarenju okolišem odnosi se na potrebu 2)



očuvanja resursa i smanjenje zaga"ivanja tla vode i zraka od strane razvijenih drţava idrţava koje se ubrzano razvijaju te pri tom ne vode računa o sve ve!em zaga"enju koje proizvode.11



11 %sto str. )*()Globalizacija se danas nuţno povezuje s procesom nastanka novih suvereniteta koji se prekrivaju i mreţa mo!i koje su povezane s novim oblikom hegemonije koji se nazivatransnacionalni liberalizam. egemonija je to koja po nekima i nije hegemonija jer ne postoji drţava koja bi mogla vršiti ulogu hegemona - *eo!ane 1)4./. 5eovisno o tome

postoji li danas drţava hegemon ili ne postoji ideologija trţišta koju zastupaju liberalnedemokratske drţave me"unarodne organizacije i krugovi kapitala. %deologija trţištatransnacionalni liberalizam danas je najve!a svjetska hegemonija koja vlada svijetom.Globalizacija je proces u kojem se provodi ideologija trţišta i slobodnog pristupa svimtrţištima. Globalizacija se očituje u više aspekata. 8edan od njih je globalizacija proizvodnje koja se zbiva kroz porast vaţnosti multinacionalnih kompanija gospodarskirazvoj novih industrijaliziranih drţava i me"unarodnu podjelu rada. Globalizacija proizvodnje pra!ena je deteritorijalizacijom koja je prvo zahvatila trţišta kapitala te jeutjecala na prostornu praksu i predstavljanja prostora. Globalizacija $inancija aspekt jeglobalizacije koji se dosad vjerojatno najviše razvio. Globalizacija in$ormatičkih ikomunikacijskih tehnologija aspekt je globalizacije koji je posljednjih godina zabiljeţio

najve!i razvoj a u budu!nosti !e postati najznačajniji aspekt globalizacije ako to ve! nijei postao. Celekomunikacijske i in$ormatičke tvrtke danas su najve!i akteri globalizacije.#vojim djelovanjem stvorile su paralelni svijet cyberspace koji se sastoji odin$ormacijskih tokova u jednom in$ormatičkom društvu i baca novi pogled natradicionalno poimanje prostora i vremena. Uz proces globalizacije javlja se i drugi proces suprotnog predznaka koji se naziva lokalizacija. ,adi se o pove!anoj tendenciji pojedinih dijelova svijeta da se više okrenu sami sebi te stvaraju lokalne identitete dok su istodobno povezani sa svijetom i djeluju na razini koja je me"unarodna. Cimesmanjuju ovisnost o drţavi u kojoj se nalaze. %stovremeno postaju subjekti me"unarodnihodnosa i akteri geopolitičkog poretka. Uzroci ovakvih tendencija leţe u serijime"unarodnih kriza :(ih i )(ih godina prošlog stolje!a koji su doveli do velikih

promjena u me"unarodnim ekonomskim odnosima. 5o tim krizama nije uzdrmanasvjetska kapitalistička ekonomija kapitalistički bankovni ni novčani sustavi. 5ovi oblik hegemonije koji danas nastaje u procesu globalizacije zastupaju mo!ne drţave trţišta irazne me"unarodne organizacije. 'anas su drţave uključene više nego ikad ume"unarodne odnose i samim time internacionalizirane. 3sim drţava u me"unarodnimodnosima djeluje oko 4 vladinih organizacija i oko * nevladinih 2



organizacija. 'rţave i me"unarodne organizacije subjekti su u hegemonskom djelovanjutrţišta u hegemoniji transnacionalnog liberalizma. %deologija trţišne ekonomije nijenastala samo kao logičan odgovor na proces glokalizacije -kumulativno djelovanjeglobalizacije i lokalizacije/ ili kao eksponent interesa političkih i ekonomskih elita.%deologija trţišta nastala je i kao izraz intelektualne podrške koju uţiva u znanstvenim

krugovima.U stvarnosti ova neoliberalna paradigma nije u suštini i vrijednosnoj orijentaciji jakorazličita od neorealističke paradigme. #vaka paradigma ima korijene u geopolitičkoj borbi najjačih drţava i njihovih elita a u sluţbi je kontrole teritorija iHili tokova interakcijakroz koje se organizira moderan geogra$ski prostor. U konačnici rezultat djelovanja poreceptu ovih paradigmi je hijerarhija zastrašivanja i prisile koja se sastoji od jačih islabijih drţava i regija ili jače ili slabije razvijenih ekonomija. 5ijedna paradigma ne pruţa pravi reciprocitet i vladavinu ve!ine koji bi oţivili kroz protuhegemonski poredakkoji se osniva na širokoj raspodjeli mo!i izme"u velikog broja aktera privrţenihuniverzalnim principima recipročne interakcije bez duboko ukorijenjene dominacije.11 &gne= 8. >orbridge #. -1*./ Mastering +pace ,outledge Iondon str. 11

1; %sto str. 14(1'va najve!a geopolitička utjecaja globalizacije odnose se na promjene hijerarhijskeorganizacije prostora. 3ve promjene očituju se u stvaranju novih transnacionalnihzajednica koje poništavaju stara prostorna odre"enja Jnjih i nasK te Jsaveznika ineprijateljaK. Promjene se očituju i u stvaranju osje!aja povezanosti izme"u ljudi koji sume"usobno udaljeni u prostoru i dovode u pitanje tvrdnju da ljudi u obzir uzimaju ikomuniciraju samo s onima koji su im prostorno bliski. Livoti ljudi na jednom krajusvijeta neraskidivo su povezani sa ţivotima drugih na drugom kraju svijeta. >ijeli svijet predstavlja jedan veliki sustav. Proces interakcije omogu!ava da taj sustav $unkcionira. Usustavu ne postoji pravi multilateralizam koji bi trebao biti novi predstavljeni prostorzasnovan na političkom diskursu koji zastupa pravu jednakost šansi za djelovanje svih

dijelova sustava. 3sim geopolitičkih utjecaja globalizacije globalizacija utječe naidentitet i predstavljanje. Postavlja se pitanje de$iniranja identiteta i samim time pripadnosti skupina ljudi u budu!nosti. Da,id -ar,ey smatra da je kompresija prostora ivremena umjesto internacionalizma potakla lokalizam i nacionalizam. 3sim togaglobalizacija je jedan nesiguran proces jer djelovanje aktera globalizacije nije toliko jakoi sigurno koliko se misli. arveB tako"er smatra da globalizacija djeluje zajedno salokalizacijomH$ragmentacijom pa se javlja proces glokalizacije.1; :

Globalizacija je danas op!eprisutan proces koji je nemogu!e teritorijalno ograničiti izaustaviti. #veprisutnost globalizacije omogu!uje suvremena transportna ikomunikacijska tehnologija. 5ezaustavljivost globalizacije omogu!uje podrška kojuglobalizacija dobiva od političkih i gospodarskih elita najrazvijenijih i najmo!nijihdrţava. Globalizacija utječe na geopolitiku i geopolitički poredak svojim geopolitičkimimplikacijama najviše kroz deteritorijalizaciju. @ogu!a je samo promjena karakteraglobalizacije ne i njen prestanak.

Documents

Procesi u Novom Svjetskom Geopolitičkom Poretku