profesionalna rehabilitacija

7/23/2019 profesionalna rehabilitacija

http://slidepdf.com/reader/full/profesionalna-rehabilitacija 1/12

ISTRAZryENJE

STAVOVA

NNE

UNUSTVENE

ZAJEDNICE

pREM

A

ZAPOSTIIVLNJU

OSOBA

S

rnzOUl

MENTALNOM

RETARDACIJOM

U

REDOVITIM

UVJETIMA

Ovo istraiivanje

usmjereno

je

na utvrdivanje

stavova

druitvene

zaiednice

prema zapoiljavanju

osoba

s

te1om

mentalnom

retardaciom

i

razlike

u stavovima

ovisno

o zanimanju

i dobi ispitanika

s ciljem

definirania

odredeniiih

smjernica

dielovanja

u

svrhu

njihova

miieniania

u

pozitivnom smieru-

Ispitivanjem

ji

oirhrir"no

400 ispitanika

iz

populacije studenata

Sveuiili1ta

u

Zagrebu,

te dielatnika

razliiitih

radnih

organLacija.

Uzorak

je

podijeljen

na

poduzorke

formirane

prema dobi i

zanimanju

ispilanika.

-

primijenjen

je

Upitnik

o

stavovima

prema zapoiljavanju

osoba s

teiom

mentalnom

retardaciiom

koii

je

konstruiran

za

potrebe ovog

istra:iivanj

a.

Struktura

stavova

unrdena

je

faktorskom

analizom.

Dominantna

obiljeija

blokova

varijabli

izraiunatih

u

faktorskoj

anal-

izi

izraiena

su takoiler

i

kroz diskriminativnu

analizu

iime

su utvrdene

statistiiki

znaiajne

razlike

u

procieni slavova

prema

zapoiljavanju

osoba

s teiom

mentalnom

retardacijom.

Cetiri

dobne

skupine

ispitanika

znaiajno

se

razlikuju

u odnosu

na stav

pir-i ropiStiovanju

osoba

s te1om

mentalnom

retardacijom

u redovne

radne

sredine

pri iemu

ispitanici

srednie

Zivotne dobi

imaju

negativniji

a naimladi

ispitanici

pozitivniji

stav.

-

Dis-kriminacijskom

analizom

ustanovljeni

su

i statistiiki

znaiajne

razlike

u ispitivanim

stavovima

ovisno

struinoj

spremi

ispitanika.

pozitivniji

stavovi

prema zapoiljavanju

ovih

osoba

u redovnoj

sredini

prisutniji

su, kao

ito

se

i oiekivalo'

kod

stude'

nata i osoba

s

visokom

struiiom.

Struktura

d*gog

i treceg

diskriminaciiskogfaktora

i

pripadaiuti centroidi

sugeriraju

medu-

tim

da su

visokoobrazovani

ispitanici

manje

nego ostali

spremni

na neposredni

kontakt

i suradniu

sa

zaposlenom

osobom

koja

ima

umjerenu

ili teZu

mentalnu

retardaciiu.

Osobe

s

posebnim

potrebama ne

mogu ostvariti

svoje

temeljno

ljudsko

pravo na dostoianstvo,

ispunjenie

i dobrobit

unutar

druina

ako im

nije osigurano

ostvarenje

osnovnih

potreba od

kojih

je jedna

od

njih

i

pravo na rad.

Iz rezultata

ovog

istraZivan-

jajasntje

su strukture

stava

prema

zapoiljavanju

osoba

s

teiom

mentalnom

retardacijom

ito

nas upucuie

na

potrebu

njihovog

"*lij*jinjo

i

to

kroz

specifiiio

djelovanje

koje te

omogutavati

primjerenu interakciju

tzv.

tipiine

populacije s ljudima

s

mental-

nom retardaciiom

ukljuienim

u druifvenu

zaiednicu.

Kljuine

rijeii:

Osobe

s

umjerenom

i

te1om

mentalnom

retardacijom,

zapoiljavanje,

zakoni,

stavovi.

Primljeno:

oZujak

2003.

Prihvaieno:

srpanj

2003.

Uvod

U

Zivotu

suvremenog

dovjeka,

rad

ima

veliku

vaZnost

i mnogostruko

znadenje,

Sto

treba

zahval'

iti

nadinu

Livota

pripadnika takvog

druStva,

a

posebice utjecajima

koje

je

u tom

pogledu izvr5io

lzvorni

znanstveni

rad

UDK:376.4

industrijski

nadin

proizvodnje.

Pripadnik

indus-

trijskog

druStva

provodi u

radu

sedam

do osam

sati dnevno,

pet ili Sest

dana

u tjednu,

kroz 35

do

40

godina

(Sverko,

prema Radki,

1997). U

litera-

turi

koja se

bavi

pitanjima

povezanim s

rehabil-

itacijom

osoba

s

mentalnom

retardacUom'

rpod

sintagmom

osobe

s

tezom

mentalnom

retardacijom,

u

kontekstu

ovog

istraZivanja

podrazumijevaju

se

one osobe

kod

kojihje

dijagnosti-

cirana

umjerena,

teza

ili

teska

mentalna

retardacija

(DSM

VI)

*

Dom

za

odgoj

djece

i

mladeli

Zagreb

**

Edukacijsko

-

rehabilitacijski

fakultet

Sveudili5ta

u

Zagrebu

157



Safranko,

E., Frey

Skrinjar,

J.: IstraZivanje

stavova

nase drustvene

zajednice

prema

zaposljavanju

osoba

s tezom

mentalnom

...

naglaSene

su teze

da

rad,

odnosno

ostvarivanje

sadrLaja

koje

podrazumijeva

radna

uloga

dovje-

ka, imaju

i

za tu skupinu

ljudi

veliku

vaZnost.

Kroz

rad se osim

ostvarivanja

ekonomske

neovis-

nosti stvara

mreLa socijalne

podr5ke, i time stjedu

pretpostavke

za

kvalitetniju

socijalna

integraciju.

lz toga

proizlazi

da

nezaposlenost,

odnosno

nemoguinost

ostvarenja

tog svog

prava

kod

osoba

s

invalidno56u,

odnosno

osoba

s

mental-

nom

retardacijom

ima

za

posljedicu

socijalne,

ekonomske,

psiholo5ke

i

ostale

probleme

koji

su

prisutni i kod

nezaposlenih

neinvalidnih

osoba

ali

uz

jo5

izraLeniji

znalaj

psihosocijalne

dimenzije

koju

(ne)zaposlenost donosi

pojedincu

u

samop-

ercepciji.

Nacionalna

politika

zapo5ljavanja

podetkom

1998.

godine definirala

je

glavne

uzroke

neza-

poslenosti u

na5oj

zemlji

(Bogdanovii-Kamber,

2001):

L

naslijedeno

stanje

recesije

uzrokovano

neodrZivo5iu

socijalistidkog

sustava

gospo-

darenja

2. tranzicija

iz nevlasnidkog

u sustav

slobodnog

trZi5ta

i

promjena

gospodarske

strukture

3.

hrvatska

posebnost

-

rat

i agresija

na

Hrvatsku.

Poteikoie

u

gospodarstvu

reflektirale su

se

na

trZi5tu

rada

u

dva

smjera

-

opadanje

zaposlenosti

i

porast nezaposlenosti.

Kakoje

ovaj

porast nezaposlenosti

bio

drastidan

medu uobida-

jeno

radno-sposobnim

radnicima

jasno

je

u

kojim

okvirima

se

moZe

govoriti

o nezaposlenima

medu

osobama

s mentalnom

retardac|om.

Prema

podacima

Hrvatskog

zavoda

za

zapo5ljavanje

u

evidenciji

je

9055

osoba

(s

31.

listopadom

2001.

godine)

s

posebnim

potrebama,

a od

toga

70oh

su osobe

s mentalnom

retardaci-

jom.

Osobe

s

mentalnom

retardacijom

prve

gube

posao

i

posljednje su

koje

ga ponovno dobivaju

(Ma5ovii,

1987),

odnosno

nezaposlenost

ih

najprije

pogada

(Richardson,

Koller,

Katz,

1988)

i

najdulje

traje.

Veiina

strudnjaka

danas

je

suglasna

da

veii

dio

populacije osoba

s

mentalnom

retardacijom,

uz

primjenu

prikladnih

metoda

i

postupaka,

moZe

biti

osposobljenaza

produktivni

rad

iukljudena

u

neki

od oblika

proizvodnje

ili

pruZanja

usluga.

Glavni

cilj

u

osposobljavanju

pojedinca

s

mentalnom

retardacijom

jest

stjecanje

poZeljnih

znalajki

radne

sposobnosti,

kao Sto su

prihvatlji-

vo

pona5anje,

tolerantan

odnos

prema kritici,

sposobnost

uspostavljanja

dobrih

odnosa

s

drugi-

ma.

Znatan

broj

strudnjaka

istide da

su

prisustvo

upravo

tih osobina

te

emocionalna

stabilnost

daleko

vaZniji

od

mjerene

inteligencije

(IQ)

pojedinca.

Zapo5ljavanje

u

"otvorenim

prilika-

ma" cilj

je

koji

Zelimo

dosti6i

kada

govorimo

o

zapo5ljavanju

osoba

s

posebnim

potrebama'

Iako

svjetska

iskustva

pokazuju suprotno,

u

na5oj

su

zemlji

moguinosti

takvog

zapo5ljavanja

jo5

uvi-

jek

pod

snaZnim

djelovanjem

razliditih

predrasu-

da.

U

ranim

osamdesetim

godinama

proSlog

stol-

jeia

ameridke

drZavne

agencije

za

mentalnu

retardaciju

podele

su

pruZati dugorodnu

podr5ku

radnicima

s

mentalnom

retardacijom

(Braddock

i

dr,

2000).

IstraZivanja

od

tog

vremena,

zakono-

davstvo

i

napredak

pri

pruZanju usluga

za

zapoll'

javanje,

udvrstili

su

potrebu

za

potpomognutim

zapo5ljavanj

em

bez

obzira

Sto

su

mnoge

drLave

SAD-a

paralelno nastavile

sa

za5titnim

radionica-

ma.

Zakon

donesen

1999.

godine,

koji

je

usm-

jeren

na unapredivanje

moguinosti za zapoilja-

vanje

osoba

s

mentalnom

retardacijom,

napravl-

jenje

tako

da

bi

ukazao

na

barijere

na koje osobe

s

te5ko6ama

nailaze

kad utlu

u

sustav

zapo5lja-

vanja.

Primjerice

drZava

daje

odredena

sredstva

(150

mil.

USD)

da

bi

zaposlene

osobe

s

mental-

nom

retardacijom

mogle

dobiti

potpuno

zdravstveno

osiguranje.

U

svijetu

postoje centri

koji

nude

trening

vje5tina

za obavljanje

razliditih

poslova

(Isaac,

1990)

kao

npr. trening

snalaZenja

u

javnom

pri-

jevozu

koji

je

jednako bitan

za

zapo5ljavanje

osoba

s

telom

mentalnom

retardacijom

kao i

vje5tina

obavljanja

odredenog

posla.

Isaac

navo-

di

da

postoje dva osnovna

pristupa

pri

zapo5lja-

vanju

osoba

s mentalnom

retardacijom.

Prvi,

gdje

pojedinac

u

za5titnim

radionicama

moZe

nauditi

radne

vje5tine

i steii

praksu,

te se

nakon

toga

pro-

maknuti

u

redovno

zapo5ljavanje

s

podr5kom,

i

drugi,

gdje

izravno,uzrad

u

redovnoj

radnoj sre-

dini

udi vje5tinu

obavljanja

odredenog

zanimanja.

158



Hrvatska

revijazarehabilitacijska

istraZivanja

2003,

Vol

39'br'2'

str'

157-168

Postoje

i drugi

pristupi

kao

Sto

su

"liaison

offt-

cer"

i

'Job couch"

radni

asistent

-

osoba

koja

posreduje

izmedu

poslodavca

i

osobe

s

mental-

nom

retardacijom.

Ona

traZi

poslove

koji

bi

mogli

biti

pogodni

za

pojedinca,

organizira inter-

vjue,

podrZava

i

pomaLe

osobu

na

poslu,

a

u

nekim

sludajevima

nudi

i

trening

koji

traje

sve

dok

osoba

ne

svlada

vje5tine

potrebne

za

obavl-

janje

tog

posla.

Mladim

osobama

s

mentalnom

retardacijom,

koje

se

tek

ukljuduju

u

sustav

zapo5ljavanja,

roOit.Si

i

obitelj

op6enito

mogu

imati

veliku

vaZnost

u

pruZanju

podr5ke.

Gallivan

-

Fenlon

(lgg4) nagla5ava

daje

takva

vrsta

podr5ke

nekad

mnogo

vaLnija

i

uspje5nija

od

drugih

vrsta

podr5ke.

O

potpomognutom

zapo5ljavanju

govorr

I

Mank,

(1997)

ikaLe

da

je

razvoj

potpomognutog

zapo5ljavanja

rezultirao

u

pobolj5anju

pla6a

i

boljoj

integraciji

u odnosu

na

za5tidene

radionice'

On

uvodi

pojam

prirodne

podr5ke

"natural

sup-

port"

koji

definira

kao

niz

strategija

koje

ukljudu-

ju

podr5ku

ostalih

zaposlenika

i

podr5ku

supervi-

Loia

kako

bi

na

taj

nadin

pomogli osobi

s

mental-

nom

retardacijom

da

naudi

i

zadrli

posao

koji

obavlja.

Ukljudivanje

poslodavca

i

zaposlenika

bez

te5koda

u

davanju

podr5ke

podelo

se

razvijati

kad

su

"implementatori"

-

osobe

koje

posreduju

i

pomaZu

pri

zapo5ljavanju

osoba

s

mentalnom

ietardacijom

(ob

coutch)

-

do3li

do

zakljudka

da

nije

uvijek

nuZno

posredovanje

agencije

(human

service

personal),

vei

da

podr5ku

osobi

s

mental-

nom

retardacijom

mogu

pruZiti

zaposlenici

na

neformalniji

nadin

-

dnevno,

radnim

rutinama'

Neke

osobe

s

mentalnom

retardacijom

(Cor-

bett,

1992)

nalaze

da

je

zadrLavanje

posla

koji

obavljaju iznimno

te5ko

jer

se

desto

od

njih

odekuje

da

budu

savr5eni

u

tome

dak

i

prije

nego

im

se

da

Sansa

da

posao

svladaju

i

postanu

neo-

visni.

Mnogi

iz

tih

razlogane

uspijevaj:uzadrlati

posao,

ali

je

primije6eno

da

tamo

gdje

postoji

podr5ka

osobi

s

mentalnom

retardacijom,

obavl-

janje

posla

rezultira

uspjehom,

odnosno

trajnim

-zadrzivanjem

posla.

Pritom

se

treba

napomenuti

da

6e

podr5ka

u

radu

ovim

osobama

u

nekim

oblicima

biti

trajno

Potrebna.

Wehman.

1989.

i

Test,

1994.

sugeriraju

da

se

pri

zapo3ljavanju

uz

podr5ku

podne

tazmatrati

i

njezina

druStvena

vrijednost,

odnosno

oprav-

danost

na

nadin

da

se

ispituje

stupanj

zadovoljst-

va

podrZavanih

zaposlenika,

stupanj

izbora

pri

biranju

posla, stupanj

satisfakcije

s

trenutadnom

pladom

i

uvjetima

rada.

Hrvatskoj,

s

obzirom

na

iskustva

drugih

zemalja,

nije

preuranjeno

podeti

razmi5ljati

o

druStvenoj

vaZnosti

i

vrijednosti

potpomognutog

zapo5ljavanja,

i

to

tako

da

se

provode stalna

ispi-

tivanja

na onim

osobama

koja

su

izravno

involvi-

rana.

Iako

je

na

Edukacijsko

-

rehabilitacijskom

fakultetu

u

Zagrebu

zaposlena

osoba

s

mental-

nom

retardacijom

joS

od

1998.

godine

(Dujmovii

Bratkovi6

1998)

Sto

je

bio

prvi

sludaj

zapo5lja-

vanja

uz

podr5ku,

a Udruga

za

promicanje

inkluz-

ije

i

Dom

za

samostalno

stanovanje

zapo5ljava

2002.i

2003.

godine

desetak

osoba

s umjerenom

mentalnom

retardacijom

koje

uz

radnog

asistenta

rade

u

otvorenim

uvjetima,

moZemo

reii

da

je

u

Hrvatskoj

potpomognuto

zapoSljavanje

na

otvorenom

trZi5tu

tek

u

zadetku.

Stoga

je

moZda

neprimjereno

govoriti

o

zanemarivanju

kulturnog

identiteta

ili

nacionalnoj

ili

rasnoj

diskriminaciji'

Navodimo.

medutim,

samo

kao

primjer

da

su

neke

zemlje

toliko

razvile

programe zapo5ljavan-

ja

osoba

s

mentalnom

retardacijom,

da

upozo-

iavaju

i

na

te

probleme

kao

jedan

od

faktora

koji

se

zanemaruje

pri

izboru

kod

zapoSljavanja

osoba

s

mentalnom

retardacijom

(Harrl'i

sur''

1995)'

Iz

programa

za

zapolljavanje

i

prirudnika

(Maddalena,lgg3)

koje

nalazimo

u

stranoj

liter-

aturi,

autorica

Werthiemer

(prema Isaac,

1990)

izvela

je

najvaZnije

karakteristike

prikupljenih

programa

za

zapoiljavanje

osoba

s

mentalnom

retardacijom:

l.

dobro

razvijeni,

jasni

ciljevi

i

svrha,

kao

i

2.

3.

jasna

filozofska

baza

ciljevi

i svrha

moraju

biti

radno

orijentirani,

a

ne

samo

prema

pobolj5anju

osobnog

razvoja

i

neovisnosti

naglasak

se

stavlja

na

zadovoljavanju

pojedi-

nalnih

potreba

za

treningom,

nadgledanjem

i

smje5tajem

zaposlenje

koje

ukljuduje

rad

koji

je

druStvo

visoko

vrednovalo

4.



Safranko,

8., Frey Skrinjar,

J.: IstraZivanje

stavova nase druStvene

zajednice

prema

zaposljavanju

osoba s tezom

mentalnom ...

5. moguinost

da se osobe

s mentalnom

retar-

dacijom

upoznaju

i

rade

s

osobama bez

teSkoia

6.

prepoznavanje dinjenice

da

se

podr5ka

mora

dati

i

osobi

s

mentalnom

retardacijom

i

poslodavcu

7.

donoSenje

propisa o antidiskriminaciji

potpo-

mognuto

pozitivnim financijskim

poticajima

za

poslodavca koji

ie

pomoii

da se

nastavi

moguinost

zapo5ljavanja osoba s

mentalnom

retardacijom.

Poznato

je

da

pravo

na osposobljavanje

za

rad i

pravo

na

zapo5ljavanje ulazi

medu temeljna

ljudska

prava,

Sto

je

istaknuto

u

najvaZnijem

LIN-

ovu

dokumentu,

u

Deklaraciji

o

pravima

dovjeka

(1948),

a

isto tako

i

u

Deklaraciji

o

pravima

invalida UN-a

iz

1975.

godine

i

Standardnim

pravilima

o izjednadavanju

mogudnosti

za

osobe

s

invaliditetom

(UN,

1993).

Glavno

upori5te

za ostvarivanje

prava

na

osposobljavanje

osoba

s mentalnom

retardacijom

u

Hrvatskoj nalazimo

u Ustavu

Republike

Hrvatske,

Zakonu

o socijalnoj

skrbi,

Zakonu

o

zapo5ljavanju,

Pravilniku o

nadinu

i

uvjetima

dodj ele

sredstava

za zapolljavanj

e nezaposlenih

invalida

rada

i

djece ometene

u psihidkom

ili

frz-

idkom

razvoju, Pravilniku

o uvjetima

i nadinu

ostvarivanja

prava na osposobljavanje

za

samostalan

Livot

i rad, Zakonu o

radu, Zakonu

o

mirovinskom

osiguranju,

Zakonu

o

za5titi

na

radu,

Pravilniku o srednjo5kolskom

obrazovanju

udenika s

te5koiama

i s veiim

te5koiama u

razvoju

te

Pravilniku

o sastavu

i nadinu

rada

tijela

vje5tadenja u

postupku

ostvarivanja

prava iz

soci-

jalne

skrbi.

U

navedenim

zakonima

koji se tidu osoba

s

posebnim potrebama

i

njihovom

zapo5ljavanju,

pravo na rad, radno osposobljavanje

i zapo5lja-

vanje odnosi

se

na

osobe

s

lakom mentalnom

retardacijom

dok se

osobe s

teLom mentalnom

retardacijom

nigdje

decidirano

ne spominju.

JoS

uvijek

je

u

Hrvatskoj

podrudje zapo5lja-

vanja

osoba

s mentalnom

retardacijom

regulirano

propisima

preuzetim iz

biv5eg

sustava.

Kako

je

profesionalna rehabilitacija,

zapoSljavanje

i rad

osoba

s mentalnom

retardacijom od

posebnog

interesa

za

svako druStvo,

vei davno

uodena

potreba

cjelovitog

reguliranja

ovog

podrudja

nas-

tojala

se

postiii

Nacrtom

prijedloga Zakona

o

profesionalnoj rehabilitaciji

i zapoSljavanju

osoba

s

invaliditetom,

koji

je

upuien

Vladi

Republike

Hrvatske. Nacrt

prijedloga tog zakona

predvida

mijenjanje

poloLaja

osoba

s te5koiama

iz

jednog

simbolidnog

i

statusnog

poloZaja

u

dinamidni

jednakopravni

odnos,

i to

stvaranjem

izglednih

moguinosti

u radnom osposobljavanju

s ciljem

zapo5ljavanja

i

rada

na trZiStu rada.

Osobe

s

mentalnom

retardacijom ne

mogu

ostvariti

svoje

temeljno

ljudsko

pravo

na dosto-

janstvo,

ispunjenje

i

dobrobit unutar

druStva

ako

im nije osigurano

ostvarenje osnovnih

potreba

od

kojih

je jedna

pravo

na rad.

Prijelaz iz

politidki

deklarativne

jednakosti

svih

gradana

i

politike

posebne

skrbi

o osobama

s

posebnim potrebama u

politiku

jednakih

moguinosti,

sloZen

je

proces. Politika

jednakih

moguinosti trali

od zajednice

da stvori

takve

pravne,

socijalne

i

gospodarske

pretpostavke

u

kojima

osoba s te5koiama,

sukladno

svojim

osobnim

moguinostima,

moZe koristiti opie

gradansko pravo na

jednakost.

Ova

politika

ne

podrazumijeva invaliditet kao

izoliranu

pojavu,

koja

se

doga<la

drugima,

nego

kao

dio

ljudske

svakodnevice.

Za razliku od

integracije,

u

kojoj

se mi

"normalni"

privikavamo

na

nazodnost

osobe s

posebnim

potrebama

u

na5oj sredini,

ovdje

se

polazi

od toga da

je

mjesto osobe s

posebnim potrebama u zajednici s

nama,

bez

ostatka.

Od

kada

je

u SAD,

1992.

godine

izglasan

"zakon

o Amerikancima

s

poreme6ajem"

(Amer-

icans with

Disability

Act

-

ADA) moguinosti

za

zapoSljavanje

ljudi s mentalnom

retardacijom su

povedane

(Miller,

1999). Prema

podacima

amer-

idke agencije

za

popis

stanovni3tva

u

prve

dvije

godine postojanja

zakona

ADA

800.000

ljudi

dobilo

je

posao.

Uz

to, stavovi druStva

prema

osobama

s

posebnim

potrebama

drastidno

su se

promijenili,

od

gledanja

na

poremeiaje

kao

na

bolest

koja izaziva saZaljenje

i dobrodinstvo

do

povezivanja

poremeCaja

s

gratlanskim

pravima,

osobnom

snagom

te dignitetom.

Pa ipak,

postoji

jo5

puno

toga Sto bi

frebalo udiniti

jer

dinjenica

je



Hrvatska

revija za rehabilitacijska

istraZivanja

2003, Vol 39,br.2,

str.

157-168

da

vrlo

visok stupanj

nezaposlenosti

medu

osoba-

ma

s mentalnom

retardacijom

jo5

uvijek

postoji

i

da

kao

skupina

sadinjavaju

najveii

postotak ljudi

koji

Zive u siroma5tvu

(Miller,

1999).

Velika

je

veiina

ljudi s

teLom

mentalnom

retardacijom

sposobna

raditi ako

im se omoguie

razumni uvjeti

i

ako

imaju

ista

prava

na radnu

sredinu

li5enu diskriminacije

kao

i

svi

drugi

zaposlenici.

Ako do

nje dode,

moraju se

po5tivati

zakoni.

Cilj

hipoteze

NaSe dru5tvo

nalazi se,

u odnosu

na organi-

zaci}u

cjelokupne

skrbi

za osobe

s

mentalnom

retardacijom,

u

fazi

procesa

prelaska

iz

modela

deficita

u

socijalni

model. Ta se

transformacija,

unatod

postojanju relativno

dobrih

zakonskih

osnova,

u

praksi

te5ko

i

sporo

provodi. Posebice

u

podrudju

ostvarivanja

prava

ovih osoba

na rad.

Osim

ditavo

g

niza objektivnih

nepovoljnih

okol-

nosti

uvjetovanih

opdim

gospodarskim stanjem

druStva, ove

su

osobe

iskljulene

iz

programa

zapo5ljavanj

a i zbog

predrasuda, diskriminacije

uzrokovane

velikim

dijelom

smanjenim

odeki-

vanjima

u

radnu

osposobljenost

ovih

osoba

i

manjkavom

i neprimjerenom

pripremanju

mladih

ljudi

za Livot.

Ovo

istraZivanje

usmjereno

je

na

utvrdivanje

stavova

druStvene

zajednice

prema

zapo5lj

avanju

osoba

s

teZom

mentalnom

retardacijom

i razlike u

stavovima

ovisno

o

demografskim

karakteristika-

ma ispitanika

i

dobivanje

odredenijih

smjernica

za

planiranje

djelovanja

za

njihovo

mijenjanje

u

pozitivnom smjeru.

U

skladu

s

ovako

oblikovanim

ciljem

postavljene

su

dvije

hipoteze.

Hl.

Postoje

razlike u

odnosu

prema zapo5ljavan-

Thblica

l. Uzorak

ispitanika

ju

osoba s

teZom

mentalnom

retardacijom,

s

obzirom

na dob

ispitanika.

H2. Postoje

razlike u

odnosu

prema zapo5ljavan-

ju

osoba

s

teZom mentalnom

retardacijom,

s

obzirom

na strudnu spremu ispitanika.

Metode

rada

Uzorak

ispitanika

Ovim

ispitivanjem

obuhvaieno

je

400 ispi-

tanika

odabranih

metodom

prigodnog uzorka

u

populaciji

studenata

Sveudili5ta

u

Zagrebu,

Edukacijsko

rehabilitacijskog

fakulteta,

Fakulteta

elektrotehnike

i

radunarstva

i

Strojarskog

fakulte-

ta te

djelatnikaraznrhradnih

organizacija, kao

Sto

su

Ministarstvo

rada

i

socijalne

skrbi,

Ministarst-

vo

gospodarstva, Vlada

Republike

Hrvatske,

Centar

za

odgoj

i obrazovanje

"Slava

Ra5kaj",

Centar

za

odgoj

i

obrazovanje

"Velika

Gorica",

DruStvo

'NaSa djeca"

i druge.

Raspon

Zivotne dobi

ispitanika

proteZe

se od

18

do 70

godina.

Kao

Sto

je

vidljivo

u

tablici,

najve6i

broj

ispitanika

(l3a)

spada

u skupinu

izmedu

26

i

40

godina,

zatim slijedi

skupina

od

41. do 54.

godine

sa

119

ispitanika, 97

ispitanika

je

u skupini

od

18 do 25

godina,

a 50

u skupini od

55

do 70

godina.

Ispitanici su obzirom

na stupanj obrazovanja

podijeljeni

u detiri

skupine,

od

niZe do

visoke

strudne

spreme.

Najve6i

broj ispitanika

(168)

ima

visoku

strudnu

spremu,

126

ispitanika

ima sred-

nju strudnu spremu,

92

su studenta

i 14

ispitanika

ima niZu strudnu

spremu.

Od ukupnog

broja

ispitanika

258

ih

je

Zenskog

spola, dok

je

mu5kog

spola

142

ispitani-

ka.

o

m

-Tl

m

x

-{

o

o

N

t6l



Safranko,

8., Frey Skrinjar,

J.: IstraZivanje

stavova

na5e

drustvene

zajednice

prema

zapo5ljavanju osoba

s teZom

mentalnom

...

Mjerni

instrument

Primijenjen

je

Upitnik

o stavovima

prema

zapoiljavanju

osoba

s

tehom mentalnom

retar-

dacijom

koji

je

konstruiran

za

potrebe

ovog

istraZivanja.

Sastoji

se

od

opiih

podataka

o

ispi-

taniku

(godina

rodenja,

strudna sprema,

spol

i

zanimanje

- rehabilitator

ili

ne) i 29 tvrdnji

koji-

ma

se

ispituju

stavovi

prema

osobama

s

teZom

mentalnom

retardacijom.

Upitnik

je

napravljen

kao skala

procjene numeridkog

tipa koji se sasto-

ji

od

pet

stupnjeva

gdjeje

oznaden

intenzitet

sla-

ganja.

Stupnjevi

slaganja

distribuirani

su tako

da

I

oznatava

-

nikako

se

ne slaZem a 5

-

potpuno

se slaZem.

Metode

obrade

podataka

Izradunati

su osnovni

statistidki

parametri

i

izvr5ena

je

distribucija

frekvencija svih

kvantita-

tivnih

varijabli.

Diskriminacijskom

analizom

kao

multivari-

jatnom

metodom dija

se

prednost

sastoji

u

din-

jenici

da

funkcionira

i u latentnom

prostoru vari-

jabli,

prepoznali smo

neke

razlike

izmeclu

tih

skupina

ispitanika

koje bi

vjerojatno

na manifest-

noj razini ostale

nezamijeiene.

Da

bi

se

utvrdile eventualne

statistidki

znaEa-

jne

razlike u procjeni

stava prema zapo5ljavanju

osoba

s

teZom mentalnom

retardacijom

koriStena

je

diskriminativna

analiza

varijance.

lzralunata

je

takoder vrij ednost

diskriminaci-

je

lambda,

kao

i

centroidi

grupa,

pomoiu

kojih

je

odreden

poloLaj

svake

grupe

u

diskriminativnom

prostoru

(Morrison,

1967,

premaNikolii,

I

991

).

Legenda

:

C

=

centroid

grupe

Cr

=

rodenih

od

1930

-

1945

(70

-

55

g.)

Cz

=

rodenih

od 1946

-

1960

(54

-

40

g.)

Ce

=

rodenih od

1961

-

1975

(39

-

25

g.)

Ca

=

rodenih od

1976

-

(24

-

S.)

Rezultati

i

rasprava

Diskriminacijska

analiza

stava o

zapo5lja-

vanju

osoba u odnosu

na dob ispitanika

Primjenom

Upitnika

kojim

se

procjenjuju

stavovi

druStvene

zajednice

prema

zapo5ljavanju

osoba

s teZom

mentalnom

retardacijom

ustanovili

smo

da od ukupno

29

varijabli

ovog

instrumenta,

njih l7 statistidki

znadajno

razlikuju

ispitanike

s

obzirom

na njihovu

dob,

koja

je

podijeljena

u

detiri skupine s obzirom

na

godinu

rodenja:

od

1930.

do

1945.,( Cr 55-70)

u drugoj

od

1946. do

1960.

(C2,

4l-54

g.)

od

1961. do

1975.

(q25'

39g)

i

od

1975

1979.(C4

18-24

godina)

.

Diskriminativnom

analizom

ustanovljeno

je

da

se

detiri

razliilte

grupe ispitanika

medusobno

razlikuju

i

unutar

latentnog

prostora stava

prema

zapo5ljavanju,

i to

kroz

tri diskriminacijske

funkcije.

Vjerojatnost

pogre5ke

(P)

kod

prihvaianja

hipoteze

je

pribliZno

0o/o

za sve diskriminativne

funkcije,

a

prema

diskriminativnim

vrijednostima

(lambda)

ove su

funkcije

poredane redoslijedom

od

prve

do tre6e,

Sto

znadi

da

najve6u

diskrimina-

tivnu

moi

ima

prva,

a

najmanju

treia

diskrimina-

tivna

funkcija.

MoZemo

zakljuditi

da

prvu

diskriminaciisku

funkciju

u

najveioj

mjeri odre<luju

one

destice

koje

se

odnose

na

prihvatanje

osoba

s

teZom

mentalnom

retardacij orn,

ili

preciznij

e,

pozitivan

stav

o ideji

zapoSljavanja

osoba s teZom

mental-

Tablica

2.

Diskriminacijska

analiza

stava o zapoiljavanju

osoba

s

teiom

mentalnom

retardacijom

u

odnosu

na

dob

ispitanika

,1.

=

lambda,

diskriminacijske

vrijednosti

F

=

Fishercv test

P

=

vjerojatnost

pogre5ke

162



Hrvatska

revijazarehabilitacijska

istraZivanja

2003'

Vol 39'br'2'

str'

157-168

nom

retardacijom.

Sagledavajuii

raspored

centroida

ova

kom-

ponenta

prihvacania

kao

latentna

funkcija

naj-

manje

je

izraLena

kod

druge

skupine,

osoba

rodenih

od

1946.

do

1960.

koje

su

u vrijeme ispi-

tivanja

bile

stare

izmedu

40

i

54

godina

dok

su

osobe

rodene

od

1961.

do

1975.

godine,

starosti

od

39

do

25

godina

najbliZe

prosjednim

rezultati-

ma

cjelokupnog

uzorka.

Za

drugu

diskriminativnu

.funkciiu

moZemo

reci

da

je

u

najveioj

mjeri

tvore

destice

koje

se

odnose

na neprihvacanje

osoba

s

teZom

mental-

nom

retardacijom.

Ispitanici

prve skupine,

osobe

rodene

od

1930.

do

1945.

godine,

izmedu

70

i

55

godina

starosti, najmanje

prihvacaju

osobe

s

teZom

mentalnom

retardactjom,

Sto

moZemo

vid-

jeti

u

rasporedu

centroida.

Najmanje

odstupanle

Tablica

3.

Struktura

diskriminaciiskih

/unkciia

na

variiablama

od

prosjeka

pokazuju

osobe

rodene

od

1946'

do

1960.

(C2),

dok

najmladi

ispitanici,

vi5e

nego

ostali,

prihvaiaju

osobe

s

teZom

mentalnom

retar-

dacijom.

Najveci udio

u

formiranju

trece

diskriminaci'

jske.funkciie

imaju

varijable

koje

se

u

latentnom

prostoru

odnose

na

procjenu

sposobnosti

vieitina

kod

osoba

s

teZom

mentalnom

retardacijom'

U

sagledavanju

centroida

grupa

ispitanika

najpozi-

tivnije

stavove

prema

sposobnostima

osoba

s

teZom

mentalnom

retardacijom

pokazuje

tre6a

grupa

ispitanika,

osobe

rodene

od

l96l'

do

1975'

odin",

dakle

'osobe

srednje

dobi',

dok

najmladi

ispitanici

i oni

rodeni

od

1946.

do

1960'

godine

imaju

negativne

stavove.

Najpozitivniji

stav

prema

prihvadanju

imaju

najmladi

ispitanici 6o

24

godine).

a

zatim

najs-

Oisfriminaciiski

koefic'ljenti

Korelacije

s diskr.

funkciiom

Varijable

1

2

3

1

2

3

1

;Ga-rtrstvu

s

OTZMR

jednak

kao

i sa

svakom

osobom

.31

-.27

.20

-.42

.11

.04

-.05

.59

.22

-.zo

2.

treba

zaPoSliavati

OTZfil B

..ZT

2,1

.10

AA

.49

.zu

44

10

4.

OTZMR

smiestiti

u ustanove -.24

t?

.zl

-.81

5.

potrebe

-

svi

isti

-.o2

.21

00

.19

.zo

07

o.

iilnm

suradnika

orzMR

-.21

06

tz

-.oY

17

22

I.

kr rhati k 14

.25

-.07 .42

.28

.02

.24

.22

.0'l

.57

.32

-.vz

8.

u

lzlvlK

-

uoslqllg9L_

41

.37

18

9.

soosobne

koristiti

novac

1F

4E

10.

6-osobneobavliatrtednostavnaradunan

ja

14

-.07

.55

.03

oamte

dostavu

.15

05

05

.46

.31

12

no

04

.54

.23

12

12

zna

put

kuca-Porqe

16

.00

.19

46

12

.zc

13.

.08

ol

-.28

.19

-.20

14.

prepozrla[lllvl

lzgrsuvl

n2

-.oz

.23

.01

,t6

^rl

l''iio

ir

r

k

r 18

18

13

.18

tn

-.49

12

-.34

16

.16 .39

-.30 _6n

.48

-.40

4a

II

nepflmlerel

-43

31

'18.

nhr rien

17

-.07

.zl

JI

-.02

.43

.06

32

10

lspravllo

p(Jl

llstdvdJu

-.zl

-.c

I

-.05

-.25

20.

neodgovorne

u

radu

14

14

.0'l

11

41

19

.zJ

.46

21

znalu

traZiti

pomo6

11

.09

.o4

.'18

1,7

23

19

22

.51

17

tz

ZJ,

liubazni

Prodavadi

18

.23

24.

nema

razlike

tko

Prod?vac

27

-.06

-.23

.77

.01

-25

25.

kan nrndavai

11

11

-.08

.uz

.16

14

.zz

.uz

-42

ot

07

-.34

zo

razullllfevdl

llE .a

vvvte

.14

-.5

t

n2

-.21

27.

.04

-.24

-.06

14

-.48

07

-.vz

26.

-.05

-.o7

.81

-.06

4R

29.

orilaqodavanie Pona5anja

163



Safranko, E., Frey Skrinjar,

J.:

IstraZivanje

stavova na5e dru5tvene zajednice prema

zapo5ljavanju

osoba s teZom mentalnom

Tqblica

4.

Diskriminacijska

qnqliza

stova o zapoiljavanju

osoba

s

teZom mentalnom

retardacijom

u

odnosu na

struinu

spremu ispitanika

QFiJIFFIFI."

-

.

z*ihlircr*t

-1

_-'t.

"'P

",:i,.'

l.poznavanje

soosobnosti

1.25 .39

-.46

-.17

1.94

19.81

.000

2. spremnost za

kontakt

.u

-.27

.79 -.26

.88

19.13

.000

3.neprihvacanje

suradnie

12

-.32 -.o7

.28

.20

21.70 .000

tariji

ispitanici.

Ovakve

rezultate

moZemo

protu-

maditi,

a kad

je

rijed

u

odnosu

na najmlaile

ispi-

tanike, dinjenicom da

se

radi

o

ljudima

koji

su,

za

razliku

od ostalih ispitanika,

bili

pod

veiim

ude-

cajem

pozitivnih

promjena

u druStvu koje

su

imale

odraz

i

na

stavove

i

prema

osobama

s

teZom mentalnom retardacijom. To

znadi

da

su

bili vi5e

pod

utjecajem medija

koji u novije vri-

jeme

veiu

pozornost pridaju

osobama s

posebnim

potrebama.

Nadalje,

mladi

su otvoreniji na

razliditost, znatiLeljniji,

moLda i

imaju

drukdije

ideale

od skeptidnijih,

umornijih

i

rezigniranih

starijih

osoba.

iinjenica

da

najnegativniji

stav imaju

sre-

dovjedni

ljfii iz

ovog uzorka,

odnosno

ljudi

u

dobi od

40

do 54

godine,

moZe

se eventualno

pro-

tumaditi odrazom situacije

u

svijetu

zapo5ljavan-

ja

u

naSim

prilikama

tj.

ljudi

te

dobi

su,

u

na5oj

zemlji, najugroZeniji

u

politici

zapo5ljavanja,

prvi

su

koji

dobivaju otkaz:u

poduzeiima

u

propadan-

ju,

imaju minimalne

Sanse

za

ponovno

zapo5lja-

vanje, a

premladi

su

za

odlazak u mirovinu.

Diskriminacijska analiza

stava o

zapo5lja-

vanju

osoba s teZom mentalnom retardacijom

u

odnosu

na

strudnu spremu ispitanika

Primjenom Upitnika

kojim

se

procjenjuju

stavovi

druStvene

zajednice

prema

zapo5ljavanj

u

osoba s

teLommentalnom retardacijom

ustanovili

smo da od ukupno 29

varijabli

ovog

instrumenta,

njih

26

statistidki zna(,ajno razlikuju ispitanike

s

obzirom

na

njihovu

strudnu spremu, koja

je

podi-

jeljena

u

detiri

skupine, a to su: NSS,

SSS, stu-

denti, VSS.

Diskriminativnom

analizom ustanovljeno

je

da

se

grupe

ispitanika,

njih

4, medusobno razliku-

ju

i

unutar latentnog

prostora

stava

prema

zapoSl-

javanju

osoba s teZom mentalnom retardacijom,

u

3 diskriminacijske funkcije.

Grupe ispitanika

podijeljene prema

strudnoj

spremi najvi5e

razlikuje

prva

diskriminativna

funkcija,

s

obzirom na najvi5u

diskriminativnu

vrijednost

(Lambda

1.94)

i vjerojatnost

pogre5ke

P:

0.000.

NajviSe udjela

u

formiranju

prve

diskrimina-

tivne

funkcije

imaju varijable koje

zajednidkim

imenom

moZemo

nazvati

kao

poznavanje

sposobnosti

osoba s teZom

mentalnom

retardaci-

jom.

Sagledavaj

uii

strukture

poj

edinih

diskrimina-

tivnih faktora i

polo1aja pripadajudih

centrodia

moZemo

zakljuditi

da

je

procjena

sposobnosti

osoba

s

teLom mentalnom retardacijom

ono

po

demu se

ispitanici

najvi5e razlikuju

(prva

diskrim-

inacijska

funkcija). Najpozitivniji

stav u

tom

smislu imaju ispitanici

visoke

strudne

spreme i

studenti.

Ovi

se

rezultati

mogu dvojako

tumaditi.

Prvo

moguie

tumadenje

jest

ono

o

davanju afir-

mativnijih,

socijalno

prihvatljivijih

odgovora,

u

ovom

sludaju izja5njavanje

u smislu

izno5enja

pozitivnog

stava o

kompetentnosti

osoba s teZom

mentalnom retardacijom.

Drugo,

prihvatljivije

ali

naZalost

u

ovom

istraZivanju

i

manje

vjerodosto-

jno,

bilo bi

ono tumadenje

nalaza

po

kojemu

ispi-

tanici

s

vi5im stupnjem

obrazovanja

(studenti

me<lu kojima

su i studenti

s

Edukacijsko-rehabil-

itacijskog fakulteta)

imaju i vi5u razinu

spoznaja

o

potrebama

i

pravima

ljudi

s teZom mentalnom

retardacijom

pa prema

tome i

pozitivniji

stav od

ostalih

ispitanika. Mettutim

ovo

tumadenje

ne

nalazi

svoju

utemeljenost

obzirom da nam

sli-

jede6i

renfltati

ovih analiza

govore

drugadije

.



Hrvatska

revijaza

rehabilitacijska

istraZivanja

2003, Vol 39,br.2,

str.

157-168

Tab

I i c

a

5

.

S

truktur a

di s kr

i

m inae

ii s kih

funkc

ij a

no v ar ii ab

I

ama

1

osjecaju

druStvu s

OTZMR

jednak

kao i sa svakom

osobom

-.03

-.05

15

.13

.44

-.15

2

treba

zapo5liavati OTZMR

.00

.21

.14

.04

.55

.06

J.

druZenie neDovolino

za sve

.42

-.18

-.1'l .55

-.17 .15

4.

OTZMR smiestiti

u ustanove

.16

-.45 -.21 .31

-.47

19

5.

ootrebe

-

svi

isti

.03

'11

.29 .09

.13

.36

6.

ne Zelim suradnika

OTZMR

17

-.21 .05

.29

-.49

,03

OTZMR soosobne kuhati kavu

,06

.13

.28

.08

.41

.27

8.

OTZMR

-

dostavliadi

.10

.16

-.16 .03

.71

-.08

9.

sDosobne

koristiti

novac

17

.20

-.02

.33

.69

.04

10.

sposobne

obavljati

iednostavna

radunania

.27

.12

-.11 .43

.68

-.05

11 oamte dostavu

17

.30 .00

.28

.74

-.01

12.

zna

out

kuCa-oosao

.16

.25

.12

.14

66

.06

13. sluZe

se

iavnim

priievozom

.10

15

.22

.18

.53

.26

14.

prepoznatliivi

izgledom

12

.02

-.27 .08

-.08 -.44

15.

izoledom odbiiaiu kuoce

-.02 -.18

.04

.u

-.56

.05

16.

oube novac

.00

-.24

.06

-.07

-.59

11

17.

neorimiereno

obudene

.26

-.09 .19

.42

-.40

.08

18. neukusno

obudene

.17

-.08

-.26 .40

-.28

-.09

19.

isoravno ooni5tavaiu kartu

-.N

.03

-.13

-.16

.51

-.o4

20.

neodoovorne u

radu

.11 11

-.06

.01

-.56

-.18

21

oredvidaiu

vriieme

puta

.20

-.01

.05

.30

.47

.14

22.

znaiu

traiiti

pomo6

.14

.18

.11

.26

.54

.15

23.

liubazni

prodavaCi

-.o7

-.01

.05

-.05 .58

.00

24.

Sveiedno

tko

ie orodava6

,00

.zv -.19

-.03

.76 19

25.

doZivjeti

neugodnosti

kao

nrodavad

-.2'l

.06

15

-.29

-.08 -.26

26.

razumijevanje

za

pogreSke

s

novcem

17

.36

-.32

12

.78

-.44

27.

komunikaciiske

teSkoce

-.'t4

-.12

-.41

-.21

-.33

-.52

24. razlika u ohei

.31 .o7

-.27

.37

.16

-.23

29.

orilaqodavanie

ponaSania

-.22

15

.13

-.24 .71

-.24

Prema strukturi

varijabli

koje dine

drugu

diskriminativnu

funkciju

vidljivo

je

da

ona

raz-

likuje

skupine

ispitanika

prema njihovoj

sprem-

nosti

za

svakodnevnim

kontaktom

s

osobama

teZom

mentalnom

retardaciom.

Raspored

cen-

troida

na ovoj

diskriminativnoj

funkciji

pokazuje

da

osobe

srednje

i visoke strudne

spreme

imaju

negativnije

stavove

od ostalih

ispitanika Sto

je

u

oprednosti

s

rezultatima

prve

diskriminacijske

funkcije.

To

moZemo

protumaditi

time

Sto

te

osobe

traZe

od svojih

kolega

veiu odgovornosti

i

ve6u efikasnost,

dakle

traZe ono Sto

se

i

od

njih

samih

na

njihovim

radnim mjestima

zahtijeva.lz

istog

razloga

podrazumijevamo

da

je

njihova tol-

erantnost prema "neadekvatnom

i

neefikasnom

obavljanju

posla",

Sto

bi

se

"objektivno moglo

odekivati

od osoba

s teZom

mentalnom

retardaci-

jom",niLapa

i niska.

Neprihvatanje

suradnje

s osobama

s

teZom

mentalnom

retardacijom

takoder

nam ukazuje

na

to da

je

stav odbijanja

najizraLeniji

kod osoba

s

visokom strudnom

spremom.

Time smo

ponovo

utvrdili

da

je

stav

prihva6anja izpwe diskrimina-

tivne

funkcije

vrlo diskutabilan.

Ove

nalaze

moZemo

eventualno

protumaditi

kao

posljedicu

primjene vlastitog

sustava

vrijednosti

kod

visokoobrazovanih

ljudi

prema

kojem su:

kompe-

tentnost,

ambicioznost,

kompetitivnost

i

ditav

niz

slidnih

osobina

i iskustva

neophodne

za

profe-

sionalni,

a

l<roz

to

druStveni

uspjeh.

Kod

ove

165



Safranko,

E., Frey

Skrinjar,

J.:

IstraZivanje

stavova

na5e druStvene

zajednice

prema zapo5ljavanju

osoba s

teZom

mentalnom

"'

skupine

ispitanika

imamo

s

jedne

strane

njihovo

iskustvo

profesionalnog

osposobljavanju

i

afir-

mac|e,

(viSe

nego

kod drugih

skupina

ispitanika)

a s druge

strane,

neinformiranost

i

predrasude

o

osobama

s teZom mentalnom retardacijom koje

su

podjednake kod

svih

ovih

skupina

ispitanika

(osim

studenata

Edukacijsko-rehabilitacijskog

fakulteta)

Sto

ih dini

manje

spremnijima

na

prih-

vaianje.

Zakljuiak

Struktura

stavova

utvrdena

je

faktorskom

anal

izom.

Dominantna

obilj eZj

a blokova

varij

abli

izradunatih

u

faktorskoj analizi

izraLena

su

takoder

i kroz

diskriminativnu

analizu

dime

su

utvrdene

statistidki

znadajne

razlike

u

procjeni

stavova

prema zapoSljavanju

osoba

s teZom

men-

talnom

retardacijom.

eetiri

dobne

skupine

ispi-

tanika

znadajno

se

razlikuju

u

odnosu

na stav

prema zapo5ljavanju

osoba

s

teZom

mentalnom

retardacijom

u redovne

radne

sredine

pri

demu

ispitanici

srednje

Zivotne

dobi

imaju

negativniji

a najmlatti

ispitanici

pozitivniji stav.

Diskriminacijskom

analizom

ustanovljeni

su

i

statistidki

znadajne

razlike

u

ispitivanim

stavovima

ovisno

strudnoj

spremi

ispitanika.

Pozitivniji

stavovi

prema

zapo5ljavanju

ovih

osoba

u

redovnoj

sredini

prisutniji su,

kao 5to

se

i odekivalo.

kod studenata

i

osoba

s

visokom

strudnom.

Struktura

drugog

i

treieg

diskriminaci-

jskog

faktora

i

pripadajuii centroidi

sugeriraju

medutim

da

su visokoobrazovani

ispitanici

manje

nego ostali

spremni

neposredni

kontakt

i

suradnju

sa

zaposlenom

osobom

koja

ima

umjerenu

ili

teZu

mentalnu

retardaciju

Rezultati

vezani

uz

osobe

visoke

strudne

spreme

ukazuju nam na problem

o

kojem

treba

posebno

voditi

raduna

jer

je,

bez

obzira

na

nji-

hovu

informiranost

i

oslobodenost

predrasuda

evidentno

da

kod

visokoobrazovanih

osoba

pos-

toji

problem

prihva6anja

osoba

s teZom

mental-

nom

retardacijom.

To

je

posebno

vaZno

stoga

Sto

upravo

osobe

s

visokom strudnom

spremom

formiraju,

predlaZu

i donose

razne

propise

i

zakonske

akte

koji

reguliraju

status

osoba

s

teLom

mentalnom

retardacijom.

Osobe

s

mentalnom

retardacijom

jednake

su

osobama bez

te5ko6a

u svojim

potrebama za

pri-

hvaianjem,

edukacijom,

osposobljavanjem,

radom,

kvalitetno

ispunjenim

slobodnim

vre-

menom,

ostvarivanjem

emotivnih

veza

i

svemu

onom

Sto

dini

Zivot.

Ostvarivanje

tih

potreba

ne

znali

zanemarivanje

te5koia

ili

negiranje

odredenog

stanja,

nego

naS

drukdiji

pristup

osobama

s

te5koiama

. Zbognedovoljno

razvijene

svijesti

i edukacije

druStva,

oni

su

marginal-

izirane osobe.

DruStvene

barijere

su

te

koje, u

stvari,

onesposobljavaju

osobu

s

te5kodama

u

razvoju.

Ako

Zelimo

promijeniti

stav

okoline

prema

osobama

s

mentalnom

retardacijom'

moramo

stvarati

uvjete

u

kojima 6e

doii

do

inter-

akcije

izmedu

osoba

sa

i bez

te5koia

u

razvoju.

Pravo

na

rad

pravo

je

svakoga

gradanina

Republike

Hrvatske,

pa

tako

i osobe

s

teZom

mentalnom

retardacijom

166



Hrvatska

revrjazarehabilitacijska

istraZivanja

2003,

Vol 39,br.2,

str.

157-168

Literatura

Bogdanovi6-Kamber,

M.

(2001):

Sustavne

promjene na

podrudju rehabilitacije

i

zapo5ljavanja

osoba s

invalidite-

tom, Savjetovanje

za

medunarodni

dan osoba

s

invaliditetom:

Osobe

s invaliditetom

-

danas

i

sutra,

5-7'

pros-

inca

2001.,

Pula

Braddock,

D.,

Hemp, R.,

Parish,

S. Rizzolo,

M.

C.(2000):

The

State

of

the

States

in

Developmental Disabilities:

2000 study

summary

Department

of disability

and human

development,

University

of

Illinois

at Chicago

Bratkovi6,

D.,

Be5telak, V.,

Dujmovid,

R.

(2000):

Prikaz

programa radno-socijalne

integracije

osobe s

mentalnom

retardacijom,

Natl

prijatelj, e

asopis

za

pitanja

mentalne

retardacije,

2'7

,1,25-38

Corbett

J.,

Barton,

L.

(1992):

A

struggle

for choice:

students

with special

needs

in transition

to adulthood,

Routh-

ledge, Great

Britain

Gallivan-Fenlon

A.

(1993):

Their Senior

Year: Family

and

Service

Provider

Perspectives

on

the

Transition

From

School

to

Adult Life

for

Young

Adults With

Disabilities,

The Journal

od

the

Association

for

Persons

with

Severe

Handicaps,

1994, Vol

19,

No 1,11-23

Harry,

B., Grenot-Scheyer,

M., Smith-Lewis,

M.,

Park,

H.S:, Xin,

F., Schwartz,

I.

(1995): Developing

culturally

inclusive

services

for

individuals

with

severe

disabilities,

The Journal

od

the

Association

for

Persons

with

Severe

Handicaps,

Vol20,

No

2,99-109

Isaac,

D.,

(1990):

Community

occupational

therapy

with

mentally

handicapped

adults,

Chapman

and

Hall,

London

Kazneni

zakon

Republike

Hrvatske,

Narodne

novine

RH,

I

l0/97

Maddalena,

C.

(1993):

EmployerAgreements

Manual,

Employment

Training

Specialist

Series,

Michigan

State

Uni-

vercity

Mank, D.,

Cioffi,

A., Yovanoff,

P.,

(1997):

Patterns

of

Support

for Employees

with

Severe

Disabilities,

Mental

Retardation,

Vol. 35,

No. 6.,

433.447

Ma5ovi6, S.

(1987):

Organizacijsko-pravni

aspekti

sistema

za5titnih

organizacija

u svijetu,

U:

Profesionalna

reha-

bilitacija

i zapo5ljavanje

invalida,

Poslovna

zajednica

za5titnih organizacija

za

profesionalnu

rehabilitaciju

i

zapoSlj avanj

e inval

ida

Hrvatske,

Zagr eb

McGaughey,

M.,

Kiernan,

W.,

McNally,

L.,

Cooperman,

P.,

(1991):

Supported

Employment

for

Persons

with

Severe

Psysical

Disabilities:

Survey of

Service

Providers,

Training

and

Research

for

People

with

Disabilities,

Boston

Miller,

P. S.,

(1999):

The equal

employment

opportunity

commission

and

people

with

mental

retardation,

Mental

Retardation,

Vol. 37,

No.2

Niko1i6,B.(1991):Modeli

zaanaliz.rpromjenanastalihukljudivanjemkompjutorautransformatortskeprocesekod

osoba

s

teskoiama

socijalne

integracije,

Defektologija,

vol.

28, broj

I

Pravilnik

o

nadinu

i

uvjetima

dodjele

sredstava

za

zapolllavanje

nezaposlenih

invalida

rada i djece

ometene

u

psi-

hidkom

ili

fizidkom

razvoju,

Narodne

novine

P.H, 47 195

pravilnik

o

uvjetima

i nadinu

ostvarivanja

prava na osposobljavanje

za

samostalan

Livot

i rad,

Narodne

novine

RH,

62t98

Pravilniku

o

sastavu

i

nadinu

rada

novine

RH,

39i98

vje3tadenja

u

postupku ostvarivanja

prava iz socijalne

skrbi,

Narodne

pravilniku

o srednjo5kolskom

obrazovanju

udenika

s

teSkocama

i s ve6im

te5koiama

urazvoju,

Narodne

novine

RH, 86/92

Radki,

J.,

(1997):

Teorije

profesionalne

rehabilitacije

osoba

s invaliditetom,

Fakultet

za

defektologiju,

Sveudili5te

u

Zagrebu

Richardson,

S.

A.,

Koller, H.,Katz,

M.

(1988):

Job

Histories

in Open

Employment

of a

Population

of

Young

Adults

with

Mental

Retardation,

American Journal

0n

Mental

Retardation,

Vol.

92, No. 6

Statut

Hrvatskog

zavoda

za zapo(ljavanje,

Narodne

novine RH, broj

108/98

t67



Safranko,

E., Frey Skrinjar,

J.:

lstraZivanje

stavova

naSe dru5tvene

zajednice

prema

zapo5ljavanju

osoba

s

teZom

mentalnom

...

Test,

D.,

(1994):

Supported

employment

and

social

validity,

The

journal

of

the

Association

for

persons

with severe

handicaps,

vol.

19, No.

2, I

16-129

Ustav

Republike

Hrvatske,

Narodne

novine

RH 8/98

Vlada

Republike

Hrvatske,

(1999):

Nacionalni

program za

poboljSanje kvalitete

Zivljenja

osoba

s invaliditetom,

DrZavni zavodza

za5titu

obitelji,

materinstva

i

mladeZi

Wehman,

P.,

Kregel, J.

(1989):

Supporeted

Employment

for Persons

with

Disabilities:

Focus on

Excellence,

Human

Sciences

Press,

New York

Zakon o

mirovinskom

osiguranju,

Narodne

novine

RH,

102/98

Zakon o

poduzedima

za zapoiljavanje

invalida,

Narodne

novine

RH,

57189

Zakon o

radu, Narodne

novine RH, 38/95

Zakon o socijaloj

skrbi,

Narodne

novine

RH,73/97

Zakon o usmjerenom

obrazovanju,

Narodne

novine

RH,

1

I /91

.,

27

/93

Zakon o

zapo5ljavanju,

Narodne

novine

RH,

59196

Zakon o

za5titi

na radu,

Narodne

novine

RH, 59/96

Research

into

Attitudes

in Our

Community

towards

Employment

of

Severely

Mentally

Retarded

People

in

Regular

Environment

Abstract

The aim of

this survey

is to show

attitudes

present

in

the community

towards

employing

severely

mentally retarded

people

and

the

dffirences

in these

attitudes

according

to occupation

and

age

group

of

participants,

so

as to identify

ways to

plan

activ-

ities that

would

positively

impact

the

process

This survey

was

based on

a sample

of

400

participanls,

taken by

the sample

method

among students

of

the University

of

Zagreb.

The sample

was divided

into sub-samples

based

on

the

participant's

age

and

profession.

The

questionnaire

of attitudes

towards

employment

of severely

mentally handicapped

persons, constructed

for

the

purpose

of this

research

was used as an

instrument

of measurement.The

structure

of

attitudes

was established

by

factor

analysis.

Domi-

nant

characteristics

ofspecific

blocks

ofvariables,

derived

by

factor

analysis,

were also

expressed

through

discriminative

analy-

sis

where

we

established

statistically

significant

dffirences

in

the estimates

of attitudes towards

employing

severely

mentally

handicapped

persons.

Four

age

groups of suney

participants

expressed

significant

statistically

dffirent

attitudes

towards

employment

of severely

mentally

retarded

people in

the regular

working

environment.

Middle

age

participants had negative and

the

youngest

participants

had a more

positive

attitudes.

A sitisiicatly

significant

difference

was determined

(by

discriminative

analysis)

between

the education

of

participants and

their

attitude

towards

the

employment

of

persons

with

severe

mental

handicaps.

As

expected,

more

positive attitudes

were

expressed

by

students

and

people

with higher education.

The structure

of the

second

and

third

discriminative

factor

with

match-

ing

centroid

suggest

that

participants

with

higher

education,

more

than others

are

less

prepared to have contact

andiob

relat-

ed

relations

with

people who

are moderately

or

severely

retarded.

People

with

special

needs

are unable

to

realize

their

basic human

right

to dignity,

fulfilment

and benefits

within

the

soci-

ety

unless

their

basic

needs are

insured.

The

right to

work

is

one

of these basic

needs.

Results

of

the analysis

show there

is a

need

for

change

in attitude

of the community

towards

severely

mentally handicapped

persons

and

towards

their employment,

as

just

one

of

the aspects

of

their inclusion

into

the environment.

As

a

result of this

research,

the

structure

of

attitudes

toward

employment

ofseverely

mentally

retarded

people are

clearer and

imply the

needfor

a

change

through specific

acts

ofproper

interaction

between

the so

called typical

population

and

people

with

mental retardation

who

are a

part

of the society.

168

Documents

profesionalna rehabilitacija