Projekt ukupnog razvoja - Grad Buje · prioriteti, mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti. Grad je spreman za početak provođenja strateškog plana. Za provedbu ideja potrebno

Grad Buje

Projekt ukupnog razvoja

Buje, lipanj 2009.

Izrada Projekta ukupnog razvoja:

TVRTKA: «Eurokonzalting»obrt za izradu investicijskih studija

Adresa: Mletačka 6, 52100 PulaTelefon: 052 544 825 AUTORI: Davor Škrtić

Ivan PuhSanja Beletić AlbertiniJasna Starčić

Telefon/GSM: 098 992 2002 NAZNAKE O ODGOVORNOSTI: Polazni podaci u analizi područja grada

Buja temelje se na statističkim podacima nadležnih institucija. Planirane aktivnosti razvoja temelje se nadosadašnjim iskustvima na području grada, metodologiji najbolje prakse razvoja jedinica lokalne samouprave na nacionalnom i europskom području te potrebama lokalne zajednice. Značajan dio aktivnosti rezultat je izvornih ideja i iskustva djelatnika tvrtke. Vizija i temeljne smjernice razvoja Projekta postavljeni su od strane vodećihljudi Grada Buja.

NAZNAKE O JAVNOSTI PODATAKA: Podaci predočeni u Projektu ukupnog razvoja javne su naravi. Isti su namijenjeni osobama zaduženim za realizaciju razvojnih ciljeva i pojedinih projektnih aktivnosti te građanima na uvid kao polazna osnova za stvaranje novih razvojnih ideja i projekata. Metodologija izrade Projekta ukupnog razvoja dio je izvorne metodologije tvrtke i zaštićena je autorskim pravima i pravima tvrtke.

Buje su za nas bile centar svijeta. Tu su bile kancelarije i kotarski

sud, tu se sudilo, odlučivalo, određivale cijene; tu su se održavale nove

proslave, uz velik potrošak boja i zastava.

Stigao sam u samu zoru, znojan, utruđenih nogu, jer se grad uzavreo

navrh jedne uzvisine, i naši su stari s pravom pjevali «Sta Buie in

sentinela dal monte suo zentil».

Prošao sam fontanu i krenuo starom ulicom gdje stoji stup svetog

Sebastijana; već su se vidjeli ljudi na polju, dok su se drugi spuštali u

dolinu na sapima malih i crnih magaraca po kojima je to mjesto poznato.

Fulvio Tomizza, Materada, 1960. Cit.

Riječ autora

Projekt ukupnog razvoja (PUR) grada Buja izlaže mnoštvo ideja, projekata, prijedloga

i zadataka. Postepenim, sustavnim i aktivnim realiziranjem istih Buje bi u razdoblju od

sljedećih 5 godina trebao postati značajno razvijeniji grad s puno većim brojem

posjetitelja ali i zadovoljnih stanovnika.

Strateške ciljeve i viziju odredio je tim ljudi koji rade i žive u ovome gradu. Tvrtka

Eurokonzalting pokušala je detaljno prenijeti želje građana u ovaj dokument te ga

uobličiti u što jednostavniju formu kako bi se aktivnosti mogle lako pratiti i provoditi.

U prvom dijelu dokumenta nalazi se sažeta analiza strateških ciljeva razvoja Istre,

odnosno ciljevi ROP-a (Regionalnog operativnog plana) Istarske županije i detaljna

analiza područja grada Buja. Sljede vizija i strateški ciljevi razvoja grada Buja te

prioriteti, mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti.

Grad je spreman za početak provođenja strateškog plana. Za provedbu ideja

potrebno je djelomično reorganizirati, restrukturirati i nadopuniti odjele te detaljno

snimiti određene situacije.

Gradska uprava s realizacijom PUR-a postaje pravi generator pozitivnih promjena i

poticatelj aktivnih projekata.

Stvoriti će se novi načini razvoja poduzetništva, poljoprivrede i turizma, a bolje će se

provoditi i socijalna zaštita. Zaštita okoliša postati će izvor prihoda, a ekološko

promišljanje dugoročno će se pozitivno odraziti na bilancu svakog kućanstva.

Usklađivanje razvoja gospodarstva, infrastrukture, obrazovanja, međunarodnih

odnosa, kulture i zaštite okoliša dovesti će do pozitivnih promjena koje će se

nadograđivati jedna na drugu. Praćenjem ovog dinamičnog dokumenta i provodeći

ga u stvarne pothvate potencirati će se razvoj. U svakoj je aktivnosti važno prožeti

istarski i lokalni identitet.

Standard i kvaliteta života realizacijom projekata progresivno će rasti. Pokretačko

gorivo koje će isto provoditi je motivacija građana, potpomognuta usmjeravanjem na

nove mogućnosti uz prikazivanje krajnjeg cilja ili vizije grada Buja:

Grad Buje je središte regionalnog značaja, organizator i inicijator razvojnih promjena

na širem lokalnom području.

Revitalizirano je povijesno središte i infrastrukturno opremljeno građevinsko područje.

Realizirana su kapitalna ulaganja u građevine od kulturnog i drugog društvenog

značaja za stanovništvo grada.

Stvoreni su preduvjeti za visoki standard života stanovnika.

Osim Grada veliku ulogu u ostvarenju vizije grada, a samim time i Projekta ukupnog

razvoja imaju građani, poduzetnici, a osobito mladi ljudi.

Grad Buje je grad velikih mogućnosti, bogate kulturne i prirodne baštine s velikim

gospodarskim potencijalom.

U stvaranju ovog dokumenta čija izrada je trajala nešto više od godinu dana, osim

Gradske uprave Grada Buja i našeg tima sudjelovali su i Ministarstvo regionalnog

razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, Ministarstvo mora prometa i

infrastrukture, Istarska županija, Turistička zajednica grada Buja, Hrvatske vode,

Državni zavod za statistiku, Centar za socijalnu skrb grada Buja, Ured državne

uprave u Istarskoj županiji, Hrvatska gospodarska komora, Obrtnička komora

Bujštine, Pučko otvoreno učilište, osnovne i srednje škole grada Buja te druge

institucije.

Ovim putem svima se zahvaljujem na suradnji, danim podacima i sugestijama.

Sadržaj:

Dio I.

A Analiza, trendovi i SWOT matrica....................................................................... 1

1. Strateški razvoj Istarske županije....................................................................... 2

2. Analiza postojeće situacije na području grada Buja........................................... 5

2.1 Obilježja grada Buja………........................................................................... 5

2.2 Geografski položaj........................................................................................ 7

2.3 Prirodni resursi i okoliš................................................................................. 9

Šume............................................................................................................ 9

Poljoprivredno zemljište................................................................................ 10

Mineralne sirovine........................................................................................ 10

Vodne površine............................................................................................. 11

Prirodne vrijednosti....................................................................................... 13

More............................................................................................................. 14

2.4 Stanovništvo................................................................................................. 14

Naseljena mjesta na području grada Buja.................................................... 16

Struktura nezaposlenih................................................................................. 18

2.5 Prometna i ostala povezanost...................................................................... 18

Cestovni promet........................................................................................... 18

Nova trasa Istarskog Y................................................................................. 19

Pomorski promet.......................................................................................... 20

Ostale vrste infrastrukturne povezanosti na području grada........................ 20

Telekomunikacije.......................................................................................... 20

Elektroenergetika.......................................................................................... 20

Web stranice................................................................................................. 21

2.6 Gospodarstvo............................................................................................... 21

Opći okviri..................................................................................................... 21

Poslovne zone na području grada................................................................ 34

Ostale gospodarske zone na području grada Buja....................................... 35

Obrtništvo..................................................................................................... 37

Slobodna zona Buje..................................................................................... 38

Prerađivačka industrija................................................................................. 38

Trgovina........................................................................................................ 39

Graditeljstvo.................................................................................................. 39

Turizam......................................................................................................... 39

Poljoprivreda................................................................................................. 42

Zaključna razmatranja.................................................................................. 49

2.7 Infrastruktura................................................................................................ 50

Elektroenergetika ..................................................................................... 50

Plinoopskrba................................................................................................. 50

Vodoopskrba................................................................................................ 51

Odvodnja...................................................................................................... 52

Groblja.......................................................................................................... 54

2.8 Obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb...................................................... 55

Predškolski odgoj......................................................................................... 55

Osnovnoškolsko obrazovanje....................................................................... 56

Srednjoškolsko obrazovanje......................................................................... 57

Pučko otvoreno učilište Buje........................................................................ 60

2.9 Zdravstvo i socijalna skrb............................................................................ 61

2.10 Civilno društvo............................................................................................ 63

2.11 Kultura i kulturna baština............................................................................ 66

2.12 Sport........................................................................................................... 76

2.13 Analiza proračuna....................................................................................... 78

3. Trendovi na regionalnoj i međunarodnoj razini................................................... 86

3.1 Trendovi na europskoj razini........................................................................ 86

Gospodarski trendovi................................................................................... 86

Trendovi na tržištu rada EU.......................................................................... 86

Potražnja za visoko obrazovanima............................................................... 87

Ugrožen socijalni sustav............................................................................... 87

Novi odnos snaga......................................................................................... 87

Fondovi Europske Unije............................................................................... 88

3.2 Trendovi na nacionalnoj razini...................................................................... 89

Opći trendovi................................................................................................ 89

Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini................................................ 89

Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini.................. 90

3.3. Trendovi na području Istarske županije....................................................... 91


Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze....................................... 92

3.4. Trendovi na lokalnoj razini........................................................................... 92


4. SWOT analiza grada Buja.................................................................................. 94

5. Vizija grada Buja…………………………………………………………................. 107

6. Misija Grada Buja kao institucije........................................................................ 107

B Strateški ciljevi.................................................................................................... 108

Strateški cilj 1. Konkurentno gospodarstvo bazirano na razvoju malog i srednjeg

poduzetništva, poljoprivrede i turizma............................................ 109

Prioritet 1.1. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje

preduvijeta za rast ulaganja u gospodarstvo.................................. 113

Prioritet 1.2. Izgradnja, opremanje i promocija poduzetničkih zona................... 126

Prioritet 1.3. Poticanje ulaganja stranih investitora............................................. 134

Prioritet 1.4. Razvoj proizvodnje i proizvodnih djelatnosti.................................. 146

Prioritet 1.5. Razvoj inovacija............................................................................. 150

Prioritet 1.6. Unaprijeđenje i promocija turizma i turističke ponude.................... 160

Prioritet 1.7. Razvoj proizvodnje hrane,poljoprivrede i seoskog prostora........... 173

Dio II.

Strateški cilj 2. Unaprijeđenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj

civilnog društva............................................................................... 201

Prioritet 2.1. Poboljšanje i razvoj društvene, obrazovne, kulturne

infrastrukture i sporta.................................................................... 208

Prioritet 2.2. Jačanje ljudskih potencijala i razvoj ljudskih resursa..................... 213

Prioritet 2.3. Razvoj informacijskog društva……………………………................ 224

Prioritet 2.4. Razvoj civilnog društva……………………………………................ 228

Prioritet 2.5. Povećanje stupnja zdravstvene i socijalne zaštite…………........... 233

Prioritet 2.6. Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj

multikulturalnosti............................................................................ 242

Strateški cilj 3. Međugradska i prekogranična suradnja te razvoj

pograničnog područja....................................................................

255

Prioritet 3.1. Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem

određenih problema i zahtjeva...................................................... 259

Prioritet 3.2. Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih i turističkih poduzeća

na suradnju i promociju................................................................. 264

Prioritet 3.3. Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo.................. 273

Prioritet 3.4. Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala.......................................... 281

Prioritet 3.5. Uključenost Buja u europske projekte............... 285

Strateški cilj 4. Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore

gospodarskom razvoju i kvaliteti života.........................................

292

Prioritet 4.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture……......... 295

Prioritet 4.2. Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem……........ 304

Prioritet 4.3. Razvoj grada Buja kao energetski efikasnog grada....................... 312

Prioritet 4.4. Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom…….......... 319

Prioritet 4.5. Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe………................... 328

Prioritet 4.6. Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje…………...................... 337

Prioritet 4.7. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja...... 345

Prioritet 4.8. Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine……........... 353

Strateški cilj 5. Ravnomjerni razvoj teritorija...........................................................

362

Prioritet 5.1. Razvoj pograničnog područja......................................................... 367

Prioritet 5.2. Razvoj područja Gornje Bujštine (Momjanština)............................ 372

Prioritet 5.3. Razvoj pomorskog područja........................................................... 377

Prioritet 5.4. Razvoj naselja Buje........................................................................ 386

Prioritet 5.5. Razvoj istočnog dijela Buja, područja Krasice…………………...... 392

Dio III.

C Strateški razvojni projekti ................................................................................... 398

Projekt 1. Organizacija javnog prijevoza na području grada.............................. 400

Projekt 2. Strategija energetske efikasnosti...................................................... 405

Projekt 3. Razvoj golfa na području grada Buja................................................. 412

Projekt 4. Organizacija etno sela....................................................................... 422

Projekt 5. Obnova Momjanskog kaštela Rota.................................................... 429

Projekt 6. Razvoj poljoprivrede........................................................................... 433

Projekt 6.1 Strategija razvoja maslinarstva na području grada.......................... 435

Projekt 6.2 Strategija razvoja vinarstva na Bujštini............................................. 438

Projekt 6.3 Sajam maslinovog ulja i vina............................................................ 441

Projekt 7. Proširenje groblja............................................................................... 449

Projekt 8. Sklapanje partnerstva s europskim gradovima, institucijama i

poslovnim subjektima............................................................................. 452

Projekt 9. Parenzana…………………………………………................................ 456

Projekt 10. Inovacije........................................................................................... 460

Projekt 11. Osnivanje vlastite subvencionirane kreditne linije i informiranje

MSP o povoljnim uvjetima financiranja................................................. 464

Projekt 12. Heliodrom......................................................................................... 467

Projekt 13. Izrada strategije razvoja obrazovanja............................................... 472

Projekt 14. Razvoj poslovnih zona..................................................................... 476

D Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva i strateških projekata............... 479

Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva................................................ 480

Dinamika realizacije aktivnosti strateških projekata........................................... 505

A Analiza, trendovi i SWOT matrica

2

1. Strateški razvoj Istarske županije

Grad Buje čini sjeverozapadni dio Istarske županije. Na području grada dva su

granična prijelaza, najsjevernija morska luka u Istri smještena je upravo na području

Buja. Buje daje vrhunske autohtone proizvode, vino i maslinovo ulje. Zajednički

suživot i poštovanje na području grada našlo je stanovništvo 10 različitih narodnosti.

Multikulturalnost na ovom području pokazuje otvorenost i prihvaćanje kvalitetnih

ideja.

«Projekt ukupnog razvoja grada Buja» približava grad Buje «Regionalnom

operativnom planu». ROP utječe na PUR i obrnuto. ROP utječe na Buje dajući mu

ideje vodilje i smjernice za posebne strateške ciljeve, prioritete, mjere i aktivnosti. Iz

istih je razloga važno spomenuti viziju i ciljeve Istarske županije sadržane u ROP-u.

Vizija Istarske županije prema ROP-u

Razvojna vizija Istarske županije: Istarska županija je moderna, otvorena i

gospodarski konkurentna regija, prepoznatljive kulturne i prirodne baštine, visokog

društvenog standarda u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja.

Strateški razvojni ciljevi Istarske županije prema ROP-u:

Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo

Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard

Strateški cilj 3: Uravnotežen i održiv razvoj

Strateški cilj 4: Prepoznatljivost istarskog identiteta

Strateški cilj 1 - Konkurentno gospodarstvo

Konkurentnost je najvažniji gospodarski cilj Istarske županije. Glavna vodilja za

Istarsku županiju u okviru ovog cilja je multisektorski razvoj s naglaskom na čiste

industrije, turizam i poljoprivredu autohtonih dobara.

Postizanje konkurentnosti Istarske županije proizići će:

a) razvojem malog i srednjeg poduzetništva, stvaranjem preduvijeta za ulaganje u

gospodarstvo,

3

b) razvojem i primjenom novih tehnologija, inovacija i znanja (informacijskih i

komunikacijskih),

c) globalno prepoznatljivim turizmom sa produljenim vremenom boravka posjetitelja

i izvan sezone,

d) poljoprivredom i razvojem ribarstva organiziranim u proizvodnom sektoru

visokokvalitetnih brendiranih proizvoda,

e) maksimalnom zaštitom okoliša u proizvodnim procesima zbog opredjeljenja za

proizvodnju organskih proizvoda i turizma.

Strateški cilj 2- Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard

Ulaganje u ljudske resurse, znanje i obrazovanje put je ka konkurentnosti, visokim

tehnologijama i inovacijama. Razvojna strategija podrazumijeva ulaganje u

obrazovanje:

a) osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje

b) cjeloživotno obrazovanje

c) usklađenje obrazovanja s potrebama gospodarstva

Obrazovanje je preduvijet za uspjeh gospodarstva. Usklađen sustav omogućuje

visoku zaposlenost, postojanje i korištenje znanja i iskustva u upravljanju razvojem.

Razvijeno i obrazovano civilno društvo omogućuje učinkovito i participativno

upravljanje. Za ovakvu promjenu potrebno je opredjeljenje zajednice za visok stupanj

zdravstvene i socijalne zaštite.

Strateški cilj 3 – Uravnotežen i održiv razvoj

Ekološki održiv razvoj je preduvjet za ostvarenje kvalitetnog života. Istarska županija

opredijelila se za prostorno uravnoteženje gospodarskog razvoja. Cilj je smanjiti

razvojne pritiske i opasne trendove na obalnom području, poticati i usmjeravati razvoj

u unutrašnjosti.

Suvremeni razvojni trendovi, način života i potrošnje zahtijeva kvalitetnu

infrastrukturu, osobito infrastrukturu sustava gospodarenja otpadom, sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Isti sustavi podrazumijevaju očuvanje

okoliša.

4

Strateški cilj 4 - Prepoznatljivost istarskog identiteta

Identitet sve više postaje resurs nužan za razvoj.

Istarska kultura i prepoznatljivost trenutno su nedovoljno zapaženi. Uvrštavanje istog u

strateške ciljeve naglašava namjeru povećanja aktivnosti očuvanja, istraživanja i

promicanja, odnosno oživljavanja istarskog identiteta. Održavanje i korištenje

krajobrazne i kulturne baštine postati će mediji u funkciji razvoja istarske kulture i

tradicije, poticanja multikulturalizma i otvorenosti.

Njegovanje istarskog identiteta i prepoznatljivosti podrazumijeva nove poticaje na

kulturnim i obrazovnim poljima, segmentima međužupanijske, međuregionalne i

međunarodne suradnje te u realizaciji multikulturalnih projekata.

5

2. Analiza postojeće situacije na području grada Buja

2.1 Obilježja grada Buja

Područje grada Buja nalazi se na sjeverozapadnom dijelu istarskog poluotoka i

Republike Hrvatske. Na području od 103,40 km2 živi okvirno 5.300 stanovnika. Grad

Buje je smješten između rijeka Mirne i Dragonje. Na sjeveru se prostiru brežuljci

Gornje Bujštine, a južno Jadransko more u Kanegri i Piranskom zaljevu, odnosno

Savudrijskoj vali.

Zajedno s Umagom, Novigradom, Oprtljem, Brtoniglom i Grožnjanom te brojnim

drugim mjestima i naseljima grad Buje čini Bujštinu.

Pejzaž je raznolik i bogat. Široki pojas na sjeveru geolozi nazivaju bujski krš ili

sedlasta (antiklinalna) zaravan Buja. Ovdje su česta uleknuća ili doline, pokrivene

crvenom zemljom, mjestimice miješanom sa ilovastim naslagama.

Prema dolini Mirne teren se lagano spušta prema ravnici koja se naginje do mora.

Pejzaž je ovdje obogaćen stepenastim terasama koje su zasađene vinovom lozom i

maslinom.

Blizina mora i kontinentalnog krajolika, raznolikost mediteranske i blage kontinentalne

klime, tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji, obrtu, industriji, lovstvu i turizmu, doline i

6

brda, netaknuta priroda, nepostojanje zagađivača okoline, blizina Pule, Rijeke, Kopra

i Trsta čine područje Grada Buje atraktivnim područjem istarskog poluotoka.

Grad Buje administrativno je, sudsko i školsko središte Bujštine.

U Bujama su smješteni:

- općinski sud sa gruntovnicom i katastrom,

- osnovne i srednje škole na hrvatskom i talijanskom nastavnom jeziku,

- odjel Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci,

- županijski uredi,

- počasni konzulat Republike Italije,

- carinska ispostava i policijska postaja.

Zbog svoga strateškog položaja Grad Buje značajno je prometno čvorište

međunarodnog karaktera. Najviši red značenja ima cestovni pravac smjerom Pula-

Koper-Trst, sada magistralni cestovni pravac. Važan je spojni put kako za

povezivanje dviju susjednih republika tako i za povezivanje Republike Hrvatske sa

prometnom mrežom Zapadne Europe i obratno. Kroz područje grada prolazi i trasa

Istarskog ipsilona. Prva željeznička postaja je u Buzetu na hrvatskoj strani i u Kopru

na slovenskoj strani. U neposrednoj blizini nalaze se i aerodromi: «Portorož»

(Sečovlje, Slovenija), «Ronchi dei leghionari» (Trst, Italija) i Zračna luka Pula.

Samo naselje Buje smješteno je na vrhu brežuljka čija se slika javlja u povijesti kao

pojam istarskog krajolika - ograničenih formi dobro prilagođenih terenu, vizura i

silueta koje poštuju mjerilo ambijenta.

Župna crkva smještena je na gornjem trgu te uz druge građevine iz različitih

razdoblja svjedoči o povijesnoj i kulturnoj baštini Buja. Od središnjeg prostora

popločene ulice vode do kontrade te na donji trg odakle se vidik pruža do mora. Od

kraja XVIII. st. naselje se proširilo izvan obrambenih zidina i stvorilo nove četvrti koje

su danas trgovačka, upravna, kulturna, školska i sportska središta.

Područje grada prostire se na nekoliko brežuljaka. Podijeljeno je u nekoliko dijelova,

koji su povezani sporednim ili magistralnim cestama.

7

Dijelovi grada su:

- Sv. Sebastijan - najzapadniji dio i jedan od najmlađe izgrađenih dijelova grada,

- Brolo – nalazi se između Starog grada i Sv. Sebastijana,

- Stari grad – povijesno središte grada,

- Novi dio grada – novoizgrađeni dio koji čini sudsko, administrativno i političko

središte grada,

- Rudine – stambeni blok sagrađen sedamdesetih i osamdesetih godina,

- Školski brijeg – središte školstva na kojemu su smještene sve školske

ustanove, sportska dvorana i dom zdravlja,

- Monte Bašter – najistočniji dio grada blizu kojeg se nalazi gradsko groblje,

- Stanica – nastala kraj stare Austro-Ugarske željezničke stanice koja je ubrzo

postala gospodarski centar Buja.

Osim Buja područje obuhvaća i veća naselja Kaštel, Plovaniju, Momjan, Marušiće,

Krasicu i Kršete.

2.2 Geografski položaj

Grad Buje ima izgled nepravilnog trokuta izduženog prema pravcima istok i zapad.

Pogranični je grad koji graniči sa Republikom Slovenijom, odnosno Europskom

Unijom kako na moru tako i na kopnu. Smješten je na sjeverozapadnom dijelu

Istarskog poluotoka koji predstavlja i najsjeverniji dio Jadranskog mora.

Na sjeveru je oštro odijeljen od Republike Slovenije pretežito rijekom Dragonjom, na

istoku djelomično područjem potoka Bazuje od Općine Grožnjan, na jugozapadu od

Općine Brtonigla te na zapadu od Grada Umaga. Morski dio graniči sa Republikom

Slovenijom u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali.

Čitavo područje grada ima 10.033 ha ili 103,28 km2, od toga 594 ha građevinskog

zemljišta odnosno 5%. Od toga je izgrađeno 250 ha ili 2,5%. Područje grada

obuhvaća 18 naselja. Prema podacima koji se vode u katastru grad posjeduje visokih

63 ha vodenih površina izuzevši rijeku Dragonju i kanal Sv. Odorika. Najveći dio

područja čine poljoprivredne i šumske površine. Dužina morske granice (obale) iznosi

2,5 km.

8

Kod Kaštela i Plovanije nalaze se dva značajna međunarodna granična prijelaza s

Republikom Slovenijom.

Grad Buje pripada u središnje flišno područje (Siva Istra). Ima izraženu morfološku

dinamiku (flišni humci i udoline) veći broj stalnih i povremenih vodotoka, veliki broj

naselja i izdvojenih dijelova naselja uglavnom niskog vitaliteta i s niskim stupnjem

integriranosti prostora osim u neposrednom okruženju većih naselja.

Zbog konfiguracije tla, pogodne klime i laporasto-pješčanog sastava terena koji su

terasasti i izloženi suncu, područje Buja izvanredno je pogodno za uzgoj masline i

loze. Dvije su vrste tla koja obilježavaju ovaj prostor: crvenica i karbonatno tlo. Dva

su mediteransko-klimatski različita područja uzgoja maslina, rubno sjeverno područje

i tipično mediteransko.

Područni pojasevi crvene zemlje nataloženi na vapnenastu podlogu stvorili su

pašnjake, što je najvažniji preduvjet za razvoj stočarstva. Nanosi zemlje u dolinama

pogoduju uzgoju zeljastih kultura. Različitost i obilje mineralnih soli i organskih

elemenata stvaraju specifične okuse poljoprivrednim proizvodima: maslinovog ulja,

vina, meda, povrća, voća, mesa, divljači, gljiva, tartufa, sira i pršuta. Upravo zato su

isti proizvodi svjetski poznati i ocijenjeni kao proizvodi vrhunske kvalitete.

Za područje grada Buja značajna je velika osunčanost tijekom godine, okvirno 2.400

sunčanih sati. Prosječna godišnja temperatura iznosi 13ºC. Prosječna temperatura

najtoplijeg mjeseca srpnja iznosi 22ºC, najhladnijeg mjeseca siječnja 4ºC. Tijekom

godine prosječno padne okvirno 900 mm padalina/m2.

Izuzetan zemljopisni i prometni položaj predstavlja potencijal koji se može dodatno

iskoristiti formiranjem terminala te skladišnih i gospodarskih zona uz glavne prometne

pravce.

9

2.3 Prirodni resursi i okoliš

Temeljno prirodno obilježje područja grada Buja je raznovrsnost prirodnog pejzaža.

Razlikuje se zaravnjeni dio priobalja na sjeverozapadu i više brežuljkasto i brdovito

područje unutrašnjeg dijela (siva Istra). Područje se pretežito sastoji iz sedimenata

fliša, najčešće pješčenjaka i lapora, koji se lako troše, pa je izmodelirano bujičnim

tokovima i dijelom devastirano (klizišta i erozija).

Od prirodnih resursa najznačajnije su šume, mineralne sirovine, poljoprivredne

površine, more, vodne površine, geografsko prometni položaj, kulturne i prirodne

znamenitosti.

Šume

Do 1991. u posjedu šumskog gospodarstva bilo je 4 km2 zemljišta dok je trenutno

pod šumom 29 km2. Od ukupno 70 km2 poljoprivrednog zemljišta koje je još u

društvenom vlasništvu više od 55% čine šume i šumsko zemljište. Šumske površine

dijele se na šume gospodarske namjene, zaštitne šume, šume posebne namjene.

Područje je disperzivno pokriveno šumom. Manji šumski kompleksi gotovo su

ravnomjerno raspoređeni po cijelom teritoriju. Radi se o prirodnoj submediteranskoj

zimzelenoj vegetaciji (lovor, hrast crnika, bor, brnistra, ruj i drugo). Stanje šuma po

bonitetu ukazuje na prevladavanje III. i IV. bonitetnog razreda.

Područja koja su predviđena Prostornim planom kao šume mogu se koristiti isključivo

na način određen važećim zakonima i propisima iz oblasti šumarstva. Ne mogu se

graditi građevine, osim onih koje su dozvoljene važećim Zakonom o šumama.

Šume gospodarske namjene namijenjene su proizvodnji drva i drugih šumskih

proizvoda. Zaštitne šume karakterizira funkcija zaštite poljoprivrednog i drugog

zemljišta, voda, erozivnih zona, naselja i slično. Šume posebne namjene namijenjene

su prvenstveno za odmor i rekreaciju.

10

Poljoprivredno zemljište

Na području Buja poljoprivredne površine zauzimaju oko 4.400 ha, što čini oko 45%

ukupne površine grada Buja. Na vrijedno i osobito vrijedno obradivo tlo (oranice,

voćnjaci, maslinici, vinogradi) otpada oko 3.000 ha, tj. oko 30%. Na ostalo

poljoprivredno zemljište (livade i pašnjaci) oko 1.500 ha tj. oko 15%.

Područja osobito vrijednih obradivih tala namijenjena su isključivo obavljanju

poljoprivrednih djelatnosti. Tu se ne mogu graditi građevine osim potrebnih prometnih

građevina i građevina infrastrukture. Ostala vrijedna i obradiva tla namijenjena su

obavljanju poljoprivrednih djelatnosti, s mogućnošću izgradnje farmi, vinogradarsko-

vinarskih i voćarskih pogona i sličnih građevina, postavljanja staklenika i plastenika,

kao i pratećih uređaja, naprava i slično, a sve u funkciji obavljanja poljoprivredne

djelatnosti.

Poljoprivredne površine na području Buja značajne su u prvom redu za intenzivno

vinogradarstvo i maslinarstvo, a zatim povrćarstvo.

Potencijali za intenzivnu poljorivrednu proizvodnju su poljoprivredne površine većih

cjelina, koje su ujedno najvrednije. Ta područja se nalaze južno i jugoistočno od

centra Buja. Većina ostalih poljoprivrednih površina locirana je u neposrednoj blizini

građevinskih područja, a to u velikom uvjetuje način korištenja i organiziranje

poljoprivredne proizvodnje.

Voćarska proizvodnja je ekstenzivna. Revitaliziraju se vinogradi i maslinici, sade se

novi. Povrće se uglavnom uzgaja na okućnicama i vrtovima na malim česticama.

Mineralne sirovine

Mineralne sirovine odnose se prvenstveno na eksploataciju kamena i to u području

kamenoloma Plovanija. U kamenolomu Plovanija omogućena je eksploatacija

tehničkog kamena do 2010. godine. Eksploatacija se odnosi samo na dio u kojem

proces eksploatacije još uvijek traje uz uvjet da se pristupi sanaciji područja na

kojemu je eksploatacija završena.

11

Eksploatacija se mora dovršiti do 2010. godine, a devastirano područje u cijelosti

sanirati do 2015. Nije moguće razvijati prateće djelatnosti pa ni sortiranje i obradu

kamena.

Vodne površine

Vodne površine su potoci, bujice, kanali i ostale stvarne vodne površine namijenjene

odvodnji oborinskih voda. Na području grada planirana su akumulacijska jezera i

retencije.

Tablica 1. Izvori vode na području Bujštine 1

OZNAKA NAZIV X_OBJ Y_OBJ Z_OBJ

IZVOR BULAŽBULAŽ (od Mlina prema Bužinima) 5393190,0000 5035830,0000 6,0000

BUŽINI IZVOR BUŽINI 5393500,0000 5035760,0000 5,0000IZVOR U ZAMBRATIJI IZVOR U ZAMBRATIJI 5390290,0000 5037450,0000 0,0000IZVOR JZ OD NASIPA DRAGON

IZVOR JZ OD NASIPA DRAGONJE 5390290,0000 5037370,0000 3,0000

IZVOR, UŠĆE DRAGONJE IZVOR, UŠĆE DRAGONJE 5390590,0000 5037090,0000 4,0000IZVOR KOD KOZARSKE FARME

IZVOR KOD KOZARSKE FARME 5391020,0000 5036840,0000 5,0000

IZVOR NA CESTI MLINI-BUŽI

IZVOR NA CESTI MLINI-BUŽINI 5392930,0000 5036000,0000 5,0000

GRABAR GRABAR 5394250,0000 5035670,0000 8,0000KAZETE KAZETE 5392750,0000 5033980,0000 112,0000ŠTERNA ŠTERNA 5392310,0000 5030130,0000 88,0000VERALDA VERALDA 5393680,0000 5027720,0000 117,0000NJIVINE NJIVINE 5394000,0000 5027010,0000 136,0000VINJAREZE VINJAREZE 5393760,0000 5030560,0000 135,0000IZVOR 800 m ZAPADNO OD BUJA

IZVOR 800 m ZAPADNO OD BUJA 5394200,0000 5030290,0000 165,0000

SAREZARI SAREZARI 5394710,0000 5030700,0000 110,0000FONTANON KALANDRIJA FONTANON KALANDRIJA 5392860,0000 5029900,0000 90,0000KONTARINI KONTARINI 5394300,0000 5029110,0000 129,0000SAN BARTOLO SAN BARTOLO 5396410,0000 5029030,0000 166,0000

BUŽINKABUŽINKA (kod Gornjih Baredina) 5394910,0000 5027430,0000 131,0000

REBRA REBRA 5395460,0000 5026760,0000 149,0000ŽABLJAK ŽABLJAK 5396160,0000 5026760,0000 152,0000MONTIŽEJA MONTIŽEJA 5396600,0000 5027380,0000 175,0000KOŠJAN KOŠJAN 5397670,0000 5027680,0000 204,0000

1 Izvor podataka: Hrvatske vode 2009. godina. X i Y su koordinate izvora, a Z je nadmorska

visina.

12

FONTANA FONTANA 5398380,0000 5027490,0000 237,0000BRAJDE BRAJDE (kod sela Bućaji) 5398350,0000 5026870,0000 152,0000IZVOR, BUĆAJI IZVOR, BUĆAJI 5398400,0000 5026710,0000 150,0000JUGOVCI JUGOVCI 5398580,0000 5026120,0000 175,0000BRŽINA BRŽINA (kod sela Jugovci) 5398540,0000 5025860,0000 148,0000RAŠNJAK RAŠNJAK 5398420,0000 5025640,0000 159,0000LOKVICA LOKVICA 5398170,0000 5025180,0000 198,0000LOZARI LOZARI 5397780,0000 5024570,0000 137,0000CERJAK CERJAK 5396790,0000 5025460,0000 150,0000PRTERSAN PRTERSAN 5396600,0000 5024760,0000 4,0000ŽLIB ŽLIB 5401910,0000 5033150,0000 390,0000PERILI PERILI 5401580,0000 5032270,0000 260,0000STRAN STRAN 5401430,0000 5031850,0000 282,0000ŠTINICE ŠTINICE 5400970,0000 5031800,0000 237,0000IZVOR IZVOR (Kod sela Mikorići) 5400460,0000 5032050,0000 245,0000KEVAC KEVAC 5400170,0000 5032760,0000 282,0000DRAMAC DRAMAC 5397640,0000 5033740,0000 92,0000FUNTANA FUNTANA 5398610,0000 5034500,0000 226,0000VELI VRH VELI VRH 5399290,0000 5034230,0000 261,0000MALI VRH MALI VRH 5399500,0000 5034130,0000 259,0000FUNTANELA FUNTANELA 5399330,0000 5033730,0000 260,0000POTOKO POTOKO 5398620,0000 5034130,0000 223,0000LUSIVAC LUSIVAC 5399780,0000 5033670,0000 190,0000TRSTENIK TRSTENIK 5399760,0000 5033620,0000 285,0000BREST BREST (kod OŠ Momjan) 5399780,0000 5033400,0000 280,0000ŠĆURAK ŠĆURAK 5400160,0000 5032770,0000 280,0000SVETI MAVRO SVETI MAVRO 5400680,0000 5033130,0000 330,0000IZVOR JZ OD SELA ŠKARJEVA

IZVOR JZ OD SELA ŠKARJEVAC 5401130,0000 5033910,0000 287,0000

BRAJDA BRAJDA (u selu Oskoruš) 5400980,0000 5034770,0000 298,0000BUZARATOVAC BUZARATOVAC (u Oskorušu) 5400930,0000 5034800,0000 285,0000STUDENAC STUDENAC 5401840,0000 5035530,0000 341,0000

BULAŽBULAŽ (sjeveroistočno od sela Oskoruš) 5401800,0000 5035490,0000 341,0000

RUŠAN RUŠAN 5402090,0000 5034460,0000 290,0000KORTIVI KORTIVI 5402700,0000 5035300,0000 372,0000PIKON PIKON 5402900,0000 5033870,0000 370,0000PARONI PARONI 5403150,0000 5033750,0000 335,0000BOZOJARI - ŠAVRIN BOZOJARI - ŠAVRIN 5403840,0000 5034220,0000 322,0000ŠĆURAK ŠĆURAK 5403830,0000 5034340,0000 321,0000FONTANA FONTANA 5403880,0000 5034880,0000 380,0000STUDENAC STUDENAC 5403490,0000 5034600,0000 360,0000BAREDE BAREDE(ispod sela Brič) 5403390,0000 5035200,0000 343,0000IZVOR SI OD CRKVE IZVOR SI OD CRKVE 5404130,0000 5035710,0000 280,0000IZVOR ZAPADNO OD SELA KUČ

IZVOR ZAPADNO OD SELA KUČIBREG 5404590,0000 5035570,0000 280,0000

ŽLIB ŽLIB 5405530,0000 5035530,0000 375,0000ŠTERNA ŠTERNA 5406000,0000 5035360,0000 417,0000BAZUJA BAZUJA (kod sela Kučibreg) 5406420,0000 5035080,0000 389,0000VRUJA VRUJA 5406700,0000 5034840,0000 389,0000VELA NJIVA VELA NJIVA 5406510,0000 5034730,0000 383,0000VRUJA VRUJA 5405870,0000 5034440,0000 420,0000

GABRIJELI GABRIJELI 5391950,0000 5036250,0000 20,0000

13

Prirodne vrijednosti

Cjelokupno područje grada Buja predstavlja izuzetnu i u značajnoj mjeri očuvanu

ambijentalnu vrijednost. Iste vrijednosti obuhvaćaju:

- povijesnu graditeljsku cjelinu

- arheološku baštinu

- povijesne sklopove i građevine

- etnološku baštinu

- područja zaštićenih dijelova prirode

Važna je i očuvanost prirodnih vrijednosti, osobito šuma, zaštićenih područja i rijeka.

Na području grada ne postoje vrijednosti proglašene aktom o zaštiti u smislu Zakona

o zaštiti prirode.

Prostornim su planom evidentirane sljedeće prirodne vrijednosti županijskog značaja:

- kategorija posebni rezervat – botanički rezervati: značajnije površine prirodnih

travnjaka na području Buja, Bibala, Kremenja i Volpije,

- kategorija spomenik prirode – botanički: zeleni hrast kod Markovca,

- kategorija značajni krajobraz - flišni dio od Kaštela do Ćepića (Bujski Kras),

- okoliš povijesnih cjelina: Buje, Kaštel, Momjan,

- kategorija park šuma - Kanedo kod Markovca.

Područje grada Buja bogato je poljoprivrednim zemljištem, koje karakteriziraju manje

poljoprivredne čestice. Sve poljoprivredne površine, postojeće i buduće, pored

ekonomske posjeduju i bio-ekološku funkciju. Iz razloga bio-ekologije potrebno je

maksimalno zaštititi postojeće nasade te zasaditi nove površine.

Mjere očuvanja i zaštite kulturnih dobara i dijelova prirode određene su Prostornim

planom grada Buja.

14

More

Području grada Buja pripada maleni dio sjeverne istarske obale Piranskog zaljeva i

krajnji sjeverozapadni dio uz državnu granicu s Republikom Slovenijom. Obala je

strma i teško pristupačna, bez otoka i hridi. Njena duljina iznosi cca 2,5 km, te je

djelomično pogodna za rekreativno kupanje.

Prostornim planom grada Buja određena je namjena morskog akvatorija. More se

prema namjeni razgraničava na zone:

- zona pomorskog prometa s plovnim putovima,

- zona sporta i rekreacije,

- zona uzgajališta (akvakultura).

Morske zone pomorskog prometa su: luka Kanegra i preostala površina morskog

akvatorija udaljena od morske obale 300 m i više.

Morski putovi su međunarodni i unutarnji a definirani su koridorima u skladu s

važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa.

U Kanegri je utvrđena morska luka otvorena za javni promet lokalnog značaja.

Morske zone sporta i rekreacije namijenjene su uređenju plaža, provođenju aktivnosti

rekreacije, zabave te privezu brodova.

Morske zone uzgajališta namijenjene su uređenju akvatorija za potrebe uzgoja ribe,

školjaka i drugih vrsta namijenjenih prehrani.

2.4 Stanovništvo

U Istarskoj županiji živi 205.717 stanovnika. Grad Buje prema podacima Državnog

zavoda za statistiku iz 2001. godine broji 5.340 stanovnika ili 2,60% ukupnog broja

stanovnika Istarske županije. Od tog broja 5.109 posjeduje hrvatsko državljanstvo.

Prema nacionalnosti struktura stanovništva je sljedeća: 2.408 stanovnika su Hrvati,

1.587 stanovnika su Talijani, 157 stanovnika su Slovenci, 183 stanovnika su Srbi,

ostatak čine stanovnici ostalih nacionalnosti.

15

Tablica 2. Podjela stanovništva obzirom na broj članova obitelji

Tablica 3. Struktura stanovništva prema starosti

DOB STANOVNIKA (po godinama starosti) BROJ STANOVNIKA0-9 409

10-19 74920-29 72830-39 70540-49 1.01650-59 65560-69 52370-79 41280-89 95

90 i više 17UKUPNO 5.309

Gustoća naseljenosti je cca. 51,07 stanovnika/km2, što grad Buje uvrštava među

srednje/slabo naseljene jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji. Prema

popisu iz 1991. godine na području grada je živjelo 5.502 stanovnika, odnosno 53,21

stanovnik/km2. Iz istoga proizlazi zaključak da grad Buje pripada jedinicama lokalne

samouprave s tendencijom blagog demografskog pada u Istarskoj županiji.

Prema podacima o kretanju stanovništva u periodu od 1971. – 1991. godine na

području grada bilježi se blagi porast stanovništva. U razdoblju od 1991. do 2001.

godine zabilježen je blagi pad.

Najveći pad stanovništva zabilježen je u periodu od 1931. do 1971. godine. Prema

popisu stanovništva iz 1991. i 2001. godine, može se zaključiti da je blagi trend

negativne stope rasta stanovnika prisutan na cijelom području grada Buja te u

samom naselju Buje.

BROJ ČLANOVA U OBITELJI BROJ OBITELJI1 4062 4483 3954 5645 153

Veći broj članova 49UKUPNO OBITELJI 2.015

16

Naseljena mjesta na području grada Buja

Tablica 4. Podjela stanovnika prema stručnoj spremi

Tablica 5. Zaposleni prema djelatnostima

Ukupno kvalificirani za obavljanje djelatnosti

Zaposleni u djelatnosti

Nezaposleni u djelatnosti

Grad Buje 2.691 2.232 459Muškarci 1.475 1.212 263Žene 1.216 1.020 196

Čelnici i članovi zakonodavnih tijela, čelnici i dužnosnici državnih tijela, direktori 156 155 1Muškarci 113 112 1Žene 43 43 -

Stručnjaci i znanstvenici 165 154 11Muškarci 74 68 6Žene 91 86 5

Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 355 310 45Muškarci 190 163 27Žene 165 147 18

Baredine - BaredineBibali - BibaliBrič - BrizBuje - BuieBuroli - BuroliGamboci - GambozziKaldanija - CaldaniaKršete - CarsetteKaštel - Castelvenere

Krasica - Crasizza Kučibreg - Cucibreg Lozari - Lozari

Marušići - MarussiciMerišće - MerischieMomjan - MomianoPlovania - PlovaniaOskuruš - OscurusTriban – Tribano

STRUČNA SPREMA (godine školovanja) BROJ STANOVNIKA

Osnovna škola 1.194

Škole za zanimanja (3 godine), KV i VKV radnici 1.283

Škole za zanimanja (4 godine) 654

Osobe sa završenom gimnazijom 239

Viša škola ili stručni studij 213

Visoko obrazovanje (fakulteti) 287

Magisterij 7

Doktorat 7

Nepoznato 17

UKUPNO 3.901

17

Uredski i šalterski službenici 336 291 45Muškarci 74 62 12Žene 262 229 33

Uslužna i trgovačka zanimanja 458 364 94Muškarci 197 149 48Žene 261 215 46

Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski radnici i ribari 110 107 3Muškarci 79 77 2Žene 31 30 1

Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 518 413 105Muškarci 417 332 85Žene 101 81 20

Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 242 217 25Muškarci 165 148 17Žene 77 69 8

Jednostavna zanimanja 210 166 44Muškarci 85 62 23Žene 125 104 21

Vojna zanimanja 4 4 -Muškarci 4 4 -Žene - - -

Nepoznato zanimanje 137 51 86Muškarci 77 35 42Žene 60 16 44

Struktura nezaposlenih

Tablica 6. Nezaposleni prema stupnju obrazovanja2

STUPANJ OBRAZOVANJA

UKUPNO MUŠKARCI ŽENE

Neobrazovani 1 1

Osnovna škola (NKV) 29 5 24

Srednja škola (IV god.) 27 6 21

Srednja škola (III god.) KV 22 7 15

Viša škola 1 1

Visoka škola 1 1

UKUPNO 81 20 61

2 Podaci dobiveni 29.01.2009.godine (Izvor podataka HZZ, Ispostava Umag)

18

Tablica 7. Nezaposleni prema dobi3

DOB UKUPNO MUŠKARCI ŽENE

20-24 4 1 3

24-29 9 1 8

30-34 7 7

34-39 7 7

40-44 4 1 3

45-49 2 2

50-54 22 4 18

55-59 20 8 12

60- 6 5 1

SVEUKUPNO 82 20 61

2.5 Prometna i ostala povezanost

Cestovni promet

Prema kategorizaciji cesta, područjem grada prolaze:

a) državne ceste: D300 Umag – Buje, D200 granični prijelaz Plovanija – Buje, D21

granični prijelaz Kaštel – Buje, Buje – Ponteporton;

b) županijske ceste Ž5007 (Momjan) i Ž5008 (Triban), županijske ceste Novigrad-

Buje, Buje-Triban-Ponteporton;

c) razgranata mreža lokalnih cesta uz velik broj nekategoriziranih cesta.

Na području grada prolaze glavne prometnice s dva međunarodna granična prijelaza

prema Puli i Rijeci. Iste prometnice vode prema moru, lukama, regionalnim centrima,

industrijskim zonama te na taj način posjeduju strateško značenje.

Gradu najbliža međunarodna zračna luka na području Republike Hrvatske je Pulska

zračna luka. Ista je udaljena oko 80 km. U gradu Trstu u smjeru grada Monfalcone u

3 Podaci dobiveni 29.01.2009.g. (Izvor podataka HZZ, Ispostava Umag)

19

Italiji nalazi se zračna luka Ronchi dei Legionari. Udaljenost iste iznosi okvirno 60

kilometara.

Manje zračne luke nalaze se kod Vrsara i Portoroža na teritoriju Republike Slovenije.

Udaljenost zračne luke Portorož iznosi okvirno 12 kilometara.

Gradom prolaze autobusne linije koje spajaju Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.

Redovite su dvije dnevne autobusne linije koje spajaju grad Buje (ujedno i istarski

poluotok) sa Italijom.

Na području grada Buja ne postoji željeznički promet. Najbliže željezničke stanice

nalaze se u Kopru i Buzetu.

Grad Buje nema organizirani javni lokalni promet.

Najveći problemi prometa su:

a) prometovanje u starogradskoj jezgri Buja

b) nedovoljan broj parkirnih mjesta

c) nepostojanje autobusne stanice.

Nova trasa Istarskog Y

Nova trasa Istarskog Y prolazi u blizini naselja Gamboci i Kukov vrh. Prednost nove

trase je da rasterećuje tranzitni promet preko lokalnog područja. Nedostatak je

preusmjeravanje velikog dijela turista i poslovnih ljudi čime je minimalizirano

zadržavanje istih.

Pomorski promet

Pomorski promet postoji na razini plovidbe ribarsko-rekreativnih plovila građana.

Pomorske veze su iz luke Umag i Novigrad.

Granični pomorski prijelaz Kanegra sezonskog je karaktera, te je isti II kategorije.

20

Ostale vrste infrastrukturne povezanosti na području grada

Telekomunikacije

Područje grada Buja pokriveno je pokretnom i nepokretnom telekomunikacijskom

infrastrukturom.

Nepokretna telekomunikacijska mreža izgrađena je do svih zaseoka i naselja na

području grada. Podijeljena je u četiri komutacijska pristupna čvora: Buje, Kaštel,

Momjan i Marušići. Manjim dijelom rubna područja su priključena na druge

komutacijske čvorove. Pristupne mreže najvećim dijelom su izgrađene podzemnim

bakrenim vodovima. Manjim dijelom nadzemnim za manje zaseoke.

Elektroenergetika

Komutacijski čvorovi su izrađeni u digitalnoj tehnologiji. Spojeni su na nadređeni

pristupni čvor Umag. Isti je spojen na svjetlovodni kabel Rijeka-Pazin-Umag-Italija.

Ukupni instalirani kapacitet priključaka za područje grada Buja je 2.850. Iskorišteno je

okvirno 80% priključaka. Pristupna mreža ima aktivni kapacitet od 4.800 parica s

iskorištenjem od okvirno 50%. Gustoća telefonskih priključaka iznosi oko 39

priključaka na 100 stanovnika.

Na telekomunikacijsku mrežu priključeni su turistički kompleksi i ostali gospodarski

subjekti s okvirno 550 internih priključaka.

Područje grada Buja pokriveno je pokretnim mrežama, jednom analognom i jednom

digitalnom. Pokrivenost teritorija iznosi više od 90% i obuhvaća više od 95%

stanovništva.

Web stranice

Službena web stranica Grada Buja je www.buje.hr.

Službena web stranica Turističke zajednice grada Buja je http://www.tzg-buje.hr.

21

2.6 Gospodarstvo

Opći okviri

Dominantne djelatnosti u stvaranju ukupnog prihoda grada su trgovina i industrija.

Isto proizlazi iz geostrateškog položaja i povijesnog razvoja grada.

Područje Buja prostire se na sjever duž granice sa Slovenijom, a od Trsta je udaljeno

četrdesetak kilometara što ga čini osobito osjetljivim i idealnim za razvoj trgovačke

razmjene. Pored različitih poduzeća za uvoz i izvoz, otvoren je Robni terminal koji

nudi novu perspektivu pokretanja razmjene.

Od industrije, prevladava laka industrija. Uglavnom poduzeća koja se bave obradom

metala, stolarstvom, kemijom, elektronikom, električnom energijom i informatikom.

Prema broju trgovačkih društava u odnosu na djelatnosti dominiraju dvije uslužne

djelatnosti: trgovina i poslovanje nekretninama, a zatim i razne poslovne usluge u

kojima je registrirano 52% tvrtki. Sljedi prerađivačka industrija, građevinarstvo,

prijevoz, skladištenje i veze, hoteli i restorani, te ostale djelatnosti, odnosno

poljoprivreda i rudarstvo.

Najznačajnija poduzetnička zona na području grada Buja je stambeno-industrijska

zona u predjelu Stanica površine 40 ha unutar koje se nalazi područje Robnih

terminala sa carinskom ispostavom te ostali gospodarski subjekti.

Među najstarijim i najznačajnijim tvrtkama grada Buja ističu se:

- Digitron koji proizvodi elektronsku opremu, po kojem je džepno računalo ili

kalkulator dobilo drugi naziv digitron

- Feroplast koji se ističe proizvodnjom različitih namjenskih proizvoda od željeza i

plastike

- Hain (povijesni Proleter) čija je osnovna djelatnost izrada vrata i prozora

- Bifix tvornica za proizvodnju zidnih boja

- HEP.

22

U poslijeratnim godinama nastalo je niz novih tvrki koje su se afirmirale na domaćem

i stranom tržištu – Rudin, Brolex, Caldania Export, Plastika I,II,III, razne špediterske

firme.

Posebno treba spomenuti gospodarsku i servisnu zonu Valanari u predjelu Stanica

ukupne površine 4 ha na kojoj su smješteni INA benzinska crpka i plinska stanica,

Tera, Trepo, Makro 5, Valenari, Nohy, Vitolović i ostali.

U tijeku je izrada Urbanističkog plana uređenja nove gospodarske zone Stancija

Rossa, ukupne površine od 25,5 ha.

Ostale gospodarske zone nalaze se u Plovaniji, Mazuriji i Kaldaniji. Ovaj dio

pograničnog područja postao je važan obrtnički, turistički, trgovački i poslovni centar.

U ovim zonama nalaze se vrijedni gospodarski subjekti – Zigante tartufi, Alu prozori i

vrata, Kontinent, dva značajna casinoa, niz građevinskih poduzeća.

Područje grada Buja je suočeno s poteškoćama koje proizlaze iz posljedica

industrijskog restrukturiranja i nasljeđa bivših industrijskih divova koji su osjetno

smanjili svoje poslovanje (Digitron, Feroplast, Hain, Buje – export).

Ista društva još uvijek posjeduju atraktivne lokacije i izgrađenu infrastrukturu.

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Županijske komore Pula,

najznačajniji gospodarski subjekti grada Buja u 2007. godini djeluju u području

prerađivačke industrije, trgovine, građevinarstva i turizma.

Od ukupnog broja zaposlenih u gospodarskim subjektima (1.382 zaposlena), 37% ih

je zaposleno u prerađivačkoj industriji, 28% u trgovačkim djelatnostima, 12% u

građevinarstvu, 8% u turizmu te u manjim postocima u ostalim djelatnostima.

Ukupan prihod gospodarstva 2007. godine iznosio je 982.848.843 kn. Od toga 44%

ostvaruje djelatnost trgovine, popravka motornih vozila i kućanskih aparata, 25%

prerađivačka industrija, a na građevinarstvo se odnosi 11%.

Iz podataka navedenih u Tablici 7. vidljivo je da u gradu Buje prevladavaju mala

poduzeća te da njihov broj s godinama raste. Najviše poduzetnika nalazi se u

djelatnostima trgovine i popravka motornih vozila i kućanskih aparata. Sljede tvrtke

prerađivačke industrije te građevinarstvo i trgovina nekretninama.

23

Najveći broj srednjih tvrtki registriran je u 2004. godini. Od 2006. godine na području

grada Buja ne posluje niti jedan veliki poslovni subjekt.

Broj tvrtki povezan je sa visinom ukupnih prihoda. Kroz sve analizirane godine najviši

prihod je ostvaren od trgovine, popravka motornih vozila i kućanskih aparata.

Kategorija malih poduzeća ostvarila je najveći ukupni prihod u 2007. godini. Drugi

maksimum prihoda u analiziranom razdoblju ostvaren je 2003. godine.

U razdoblju od 2002. do 2005. godine postoji trend rasta ukupnih prihoda ostvaren u

kategoriji srednjih poduzeća. U 2005. godini ostvaren je maksimum, dok su u

sljedećoj 2006. godini ukupni prihodi smanjeni za gotovo 55%. U 2007. godini

ostvaren je ponovni rast ukupnih prihoda.

U analiziranom razdoblju najveći prihod ostvaruje se iz djelatnosti trgovine, popravka

motornih vozila i predmeta za kućanstvo.

Jedino veliko poduzeće prisutno je u djelatnosti trgovine, popravka motornih vozila i

predmeta za kućanstvo. Isto poduzeće klasificirano je kao veliko u 2002., 2003. i

2005. godini. Prihodi poduzeća bilježe značajne oscilacije u analiziranom razdoblju.

Najveći prihod generiraju mala, zatim srednja poduzeća. Najveći ukupni prihod

zabilježen je 2006. godine. Djelatnost koja ostvaruje najveći prihod je trgovina,

popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo.

24

Tablica 8. Broj malih, srednjih i velikih tvrtki

Tablica 9. Analiza gospodarstva prema prihodima od gospodarskih djelatnosti

NAZIV DJELATNOSTI 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5.397.083 5.206.477 5.119.917 2.590.543 4.251.167 11.522.127

Rudarstvo i vađenje 11.328.895 13.193.091 75.007 153.863 30.767.983 34.470.156

Prerađivačka industrija 74.797.926 90.102.361 80.946.319 93.198.483 186.981.412 172.027.695

Građevinarstvo 25.439.365 24.998.009 11.032.594 15.719.878 52.199.762 111.930.381

Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 149.419.164 316.728.881 148.336.938 112.177.660 199.015.981 212.436.735

Hoteli i restorani 3.456.675 3.975.745 5.504.053 5.813.937 48.506.806 17.358.995

Prijevoz, skladištenje i veze 8.869.383 11.176.814 13.280.185 7.551.302 9.500.736 2.152.544

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 19.530.396 17.133.365 36.484.546 16.346.723 28.423.974 41.467.162

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 8.150.595 1.951.761 2.114.514 7.682.312 24.221.130 12.411.458

UKUPNO 306.389.482 484.466.504 302.894.073 261.234.701 583.868.951 615.777.253

DJELATNOST/GODINEBROJ TVRTKI PO GODINAMA

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

VELIČINA TVRTKE (mala, srednja i velika) M S V M S V M S V M S V M S V M S V

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 7 8 9 5 9 12

Rudarstvo i vađenje 1 1 1 1 1 1 2 3

Prerađivačka industrija 44 4 39 5 46 6 43 5 50 2 46 2

Građevinarstvo 21 20 23 1 27 1 37 39

Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata 77 3 1 75 3 1 83 4 87 4 1 89 2 90 3

Hoteli i restorani 7 1 5 1 7 1 6 1 11 11 1

Prijevoz, skladištenje i veze 10 9 11 12 14 13

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl 21 24 1 42 48 71 63

Ostale društvene, socijalne i uslužne djelatnosti 6 2 2 6 5 6

UKUPNO 194 8 1 183 10 1 224 13 235 12 1 288 4 283 6

25

Graf 1. Grafički prikaz ukupnog broja velikih srednjih i malih tvrtki po godinama

Graf 2. Grafički prikaz ukupnih prihoda gospodarskih subjekata

26

Tablica 10. Ukupni prihodi srednjih poduzeća


Poljoprivreda, lov i šumarstvo

Rudarstvo i vađenje 19.236.825 22.812.601


Građevinarstvo 16.327.263 32.170.147


Hoteli i restorani 19.075.311 28.431.006 30.631.427 29.958.377 66.731.745

Prijevoz, skladištenje i veze

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 18.583.758

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

UKUPNO 283.551.019 327.545.709 413.412.117 506.963.959 232.695.839 367.071.590

Tablica 11. Ukupni prihodi velikih poduzeća



Rudarstvo i vađenje

Prerađivačka industrija

Građevinarstvo

Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 112.011.112 80.427.411 107.180.457

Hoteli i restorani


Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge


UKUPNO 112.011.112 80.427.411 0 107.180.457 0 0

27

Tablica 12. Ukupni prihodi od gospodarskih subjekata


Poljoprivreda, lov i šumarstvo 5.397.083 5.206.477 5.119.917 2.590.543 4.251.167 11.522.127

Rudarstvo i vađenje 11.328.895 13.193.091 19.311.832 22.966.464 30.767.983 34.470.156


Građevinarstvo 25.439.365 24.998.009 27.359.857 47.890.025 52.199.762 111.930.381


Hoteli i restorani 22.531.986 32.406.751 36.135.480 35.772.314 48.506.806 84.090.740

Prijevoz, skladištenje i veze 8.869.383 11.176.814 13.280.185 7.551.302 9.500.736 2.152.544

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 19.530.396 35.717.123 36.484.546 16.346.723 28.423.974 41.467.162

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 8.150.595 1.951.761 2.114.514 7.682.312 24.221.130 12.411.458

UKUPNO 701.951.613 892.439.624 716.306.624 875.379.117 816.564.790 982.848.843

28

Broj zaposlenih u malim poduzećima raste te 2007. godine iznosi 1.020. Najveći broj

zaposlenih je u prerađivačkoj industriji i to u 2006. godini.

Srednja poduzeća najveći broj zaposlenih bilježe 2004. godine. Najzastupljenija je

grana prerađivačke industrije. U 2006. i 2007.godini broj zaposlenih u istoj industriji

pada, a raste u djelatnostima trgovine i popravka motornih vozila i predmeta za

kućanstvo.

Velika poduzeća više ne posluju na području grada Buje.

Tablica 13. Prosječan broj zaposlenih u malim poduzećima krajem obračunskog

razdoblja


Poljoprivreda, lov i šumarstvo 17 24 11 7 16 18Rudarstvo i vađenje 20 20 21 24Prerađivačka industrija 325 360 340 389 505 442Građevinarstvo 80 76 57 81 128 172Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata 115 149 162 130 134 174Hoteli i restorani 23 24 20 20 67 53Prijevoz, skladištenje i veze 20 19 19 20 22 10Posl. nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl 152 36 126 36 78 78Ostale društvene, soc. i osobne usl.djelatn. 46 12 13 43 41 49

UKUPNO 798 720 748 726 1.012 1.020

Tablica 14. Prosječan broj zaposlenih u srednjim poduzećima krajem obračunskog

razdoblja


Poljoprivreda, lov i šumarstvoRudarstvo i vađenje 21 21Prerađivačka industrija 200 305 331 219 94 83Građevinarstvo 25 28Trgovina; popravak mot. voz. i kuć. aparata 80 87 123 93 76 222Hoteli i restorani 42 44 44 42 58Prijevoz, skladištenje i vezePosl. nekretninama, iznajmljivanje i posl. usl 89Ostale društvene, soc. i osobne usl. djelatn

UKUPNO 322 525 544 403 170 363

29

Tablica 15. Prosječan broj zaposlenih u velikim poduzećima krajem obračunskog

razdoblja

Malo i srednje poduzetništvo u Bujama zapošljava sve veći broj ljudi. Područje se

orijentiralo na male tvrtke koje generiraju najveći prihod i najveći broj zaposlenih.

Prerađivačka industrija kao djelatnost bilježi najveću zaposlenost.

Investiranje u mala poduzeća označava i ulaganje u turizam, odnosno gradnju i

rekonstrukciju smještajnih kapaciteta. Najveće ulaganje u ovu djelatnost zabilježeno

je 2007. godine i iznosi više od 40 milijuna kuna. Sljedeća grana u koju se ulaže je

djelatnost prerađivačke industrije. Postoji trend rasta ulaganja u analiziranom

razdoblju.

Najveća ulaganja u srednja poduzeća zabilježena su 2004. godine. Djelatnost koja

bilježi najveća ulaganja je prerađivačka industrija. U istoj se veća ulaganja uzastopno

bilježe u 2003. i 2004. godini. U 2007. godini najveća ulaganja ostvarena su u

djelatnosti turizma. Očekuje se daljnji rast ulaganja u ovoj djelatnosti.

Najveća ukupna ulaganja zabilježena su 2007. godine, a djelatnost koja se sve više

razvija je turizam. Upravo u ovoj grani zabilježena su najveća ulaganja, te se očekuje

da se u budućem razdoblju upravo tu ostvaruju najveći prihodi i zabilježi porast broja

zaposlenih.


Poljoprivreda, lov i šumarstvoRudarstvo i vađenjePrerađivačka industrijaGrađevinarstvoTrgovina; popravak mot. voz. i kuć.aparata 38 35 29Hoteli i restoraniPrijevoz, skladištenje i vezePosl. nekretninama, iznajmljivanje i posl. uslOstale društvene, soc. i osobne usl.djelatn

UKUPNO 38 35 0 29 0 0

30

Tablica 16. Ukupan broj zaposlenih u tvrtkama krajem obračunskog razdoblja


Poljoprivreda, lov i šumarstvo 17 24 11 7 16 18Rudarstvo i vađenje 20 20 21 21 21 24Prerađivačka industrija 525 665 671 608 599 525Građevinarstvo 80 76 82 109 128 172Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 233 271 285 252 210 396Hoteli i restorani 65 68 64 62 67 111Prijevoz, skladištenje i veze 20 19 19 20 22 10Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 152 125 126 36 78 78Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 46 12 13 43 41 49

UKUPNO 1158 1280 1292 1158 1182 1383

31

Graf 3. Prikaz strukture zaposlenih po djelatnostima

1% 2%

38%

12%

29%

8%

1%6%

3%

Broj zaposlenih krajem 2007. godine po gospodarskim granama


Rudarstvo i vađenje


Građevinarstvo

Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo

Hoteli i restorani


Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge


32

Tablica 17. Investicije u malim poduzećima


Poljoprivreda, lov i šumarstvo 862.072 101.733 41.930 9.212 687.325 1.236.925Rudarstvo i vađenje 372.813 2.080.643 1.413.333 265.649 1.471.929Prerađivačka industrija 5.316.878 3.708.870 2.147.805 1.837.289 15.295.950 12.713.552Građevinarstvo 3.067.588 1.745.700 756.426 5.359.657 3.896.333 5.483.153Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 3.570.110 4.067.804 3.825.984 5.630.178 4.480.798 7.921.775Hoteli i restorani 710.481 554.936 915.964 310.784 24.802.814 40.164.445Prijevoz, skladištenje i veze 1.476.611 1.728.643 1.757.304 1.061.042 4.037.643 313.249Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 2.748.639 1.837.662 3.194.908 2.875.729 5.418.936 4.694.602Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 22.872 127.600 27.367 5.116.571 3.965 11.091.308

UKUPNO 18.148.064 15.953.591 14.081.021 22.200.462 58.889.413 85.090.938

Tablica 18. Investicije u srednjim poduzećima


Poljoprivreda, lov i šumarstvoRudarstvo i vađenje 1.889.696 5.511.292Prerađivačka industrija 4.682.210 18.763.181 18.142.944 5.540.088 2.317.914 2.248.143Građevinarstvo 1.122.239 967.529Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 183.245 8.406.577 7.483.148 1.170.447 1.325.821 2.906.353Hoteli i restorani 1.889.048 1.652.112 2.587.553 6.860.835 13.593.716Prijevoz, skladištenje i vezePoslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeOstale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

UKUPNO 6.54.503 28.821.870 31.225.580 20.050.191 3.643.735 18.748.212

33

Tablica 19. Investicije u velikim poduzećima


Poljoprivreda, lov i šumarstvoRudarstvo i vađenjePrerađivačka industrijaGrađevinarstvoTrgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 3.274.275 3.010.490 450.724Hoteli i restoraniPrijevoz, skladištenje i vezePoslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne uslugeOstale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti

UKUPNO 3.274.275 3.010.490 0 450.724 0 0

Tablica 20. Ukupne investicije u trgovačkim društvima


Poljoprivreda, lov i šumarstvo 862.072 101.733 41.930 9.212 687.325 1.236.925Rudarstvo i vađenje 372.813 2.080.643 3.303.029 5.511.292 265.649 1.471.929Prerađivačka industrija 9.999.088 22.472.051 20.290.749 7.377.377 17.613.864 14.961.695Građevinarstvo 3.067.588 1.745.700 1.878.665 6.327.186 3.896.333 5.483.153Trgovina; popravak mot. voz. i predmeta za kućanstvo 7.027.630 15.484.871 11.309.132 7.251.349 5.806.619 10.828.128Hoteli i restorani 2.599.529 2.207.048 3.503.517 7.171.619 24.802.814 53.758.161Prijevoz, skladištenje i veze 1.476.611 1.728.643 1.757.304 1.061.042 4.037.643 313.249Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 2.748.639 1.837.662 3.194.908 2.875.729 5.418.936 4.694.602Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 22.872 127.600 27.367 5.116.571 3.965 11.091.308

UKUPNO 28.176.842 47.785.951 45.306.601 42.701.377 62.533.148 103.839.150

34

Poslovne zone na području grada

1. Stambeno industrijska zona Stanica

Ukupna površina zone je 40 ha unutar koje se nalaze:

a) Slobodna zona Buje na lokaciji Digitrona (ne posluje kao slobodna zona)

b) Robni terminal: Digitron, Droga, Istravez, Erion, Bullea, Fimal, Reeplast,

Keramika, Gold, AM indeks commerce, Nova macchinae, Rast, Sidus, NDC,

carina – poslovna jedinica Buje, špediterske kuće – Feršped, Jadranšped,

Omnišped, Seal, Nordšped, Dispar

c) Gospodarski objekti: Feroplast, Hain, Fifix, Rudin, Broles, HEP, Caldania

export

2. Gospodarsko servisna zona Valanari

Infrastruktura ove poslovne zone je riješena, ista je popunjena.

realizacija površina planirane djelatnosti dosadašnja ulaganja

2001.-2006. 2,50 ha proizvodna,trgovačka, servisna

5,5 mil.kn(Grad Buje 3,78)

3. Robni terminal Digitron

Infrastruktura zone djelomično je riješena. Potrebno je riješiti određen broj

katastarskih čestica parcela kako bi se izgradila dostatna komunalna infrastruktura –

prometnice i ostalo.

PUP površina planirane djelatnosti visina kom.dop.

2005. 10,00 ha proizvodna, trgovačka 110 kn/m3

4. Stancija Rossa

Izgradnja zone je započela. Za sada nije definirana veličina pojedinih parcela, broj

slobodnih parcela, planirani završetak potpunog opremanja zone.

35

Cestovna infrastruktura osigurana je do zone, te postoji idejno rješenje za zonsko

područje. Vodoopskrba, elektroenergetika i telekomunikacije dovedene su do zone.


2005. 25,50 ha poslovna 110 kn/m3

Slika 1. Prikaz I. poslovne zone u koju ulaze Stanica, Valanari, Robni terminal

Digitron i Stancija Rossa

Ostale gospodarske zone na području grada Buja:

1. Plovanija (I zona)

Početak izgradnje zone, veličina pojedinih parcela, broj slobodnih parcela, planirani

završetak potpunog opremanja zone nisu definirani.

36

Vodoopskrba i elektroenergetika dovedene su do zone i u zonu. Do zone postoji

jedna trafostanica. Telekomunikacija je dovedena do zone. Javna rasvjeta postoji do

zone i u zoni.

Potrebno je donošenje urbanističkog plana uređenja zone i detaljnog plana uređenja

zone.

Potrebno je riješiti i pojedine parcele kako bi se izgradila komunalna infrastruktura –



2005. 1,88 haposlovna, pretežito

trgovačka110 kn/m3

2. Mazurija (II zona)

Zona se nalazi u prostornom planu, ali nije urbanistički i detaljno uređena. Cestovna

infrastruktura i telekomunikacije postoje do zone, ali ne u zoni.

Potrebno je razriješiti nekoliko parcela kako bi se izgradila komunalna infrastruktura,


PUP površina planirane djelatnosti visina kom. dop.

2005. 7,24 haposlovna,pretežito

trgovačka90-100 kn/m3

3. Kaldanija (II zona)

Nije donesen urbanistički ni detaljni plan zone. Infrastruktura je dovedena do zone ali

nije raspoređena u zoni.


2005. 6,50 ha poslovna,pretežito trgovačka 90-100 kn/m3

37

Slika 2. Prikaz dijela poslovne zone I. koji se odnosi na Plovaniju te II. poslovnu zonu

Mazuriju i Kaldaniju

Obrtništvo

Prema podacima iz veljače 2009. godine u gradu Buje i okolnim mjestima, prema

Središnjem obrtnom registru Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva

registrirano je 498 aktivnih obrtnika. Od ukupnog broja obrta unutar proizvodnih

djelatnosti registrirano je 55, unutar trgovine 82, građevine i građevinskih usluga 42,

prijevoza 15, uzgoja poljoprivrednih kultura 31, restorana 11, raznih uslužnih

djelatnosti i ostalih okvirno 80.

Prema registru, jedan je obrt u privremenoj obustavi, a odjavljeno je 212 obrtnih

pogona pretežno uslužnih i trgovačkih djelatnosti.

Za potrebe područje Buja, Novigrada i Umaga djeluje Udruženje obrtnika Bujštine.

Isto se nalazi na području grada Umaga. Pomaže informiranjem, savjetima,

zajedničkim promocijama, organizacijama humanitarnih akcija i raznim drugim

aktivnostima.

38

Graf 4. Prikaz strukture obrta po djelatnostima u 2009. godini

Struktura obrta u gradu Buje, veljača 2009. godine

17%

27%

13%5%

10%

3%

25%

proizvodni obrti trgovina građevinarstvo

prijevoz poljoprivredne kulture restorani

ostali obrti

Slobodna zona Buje

Svi uvjeti za osnivanje slobodne zone nalaze se na području poslovne zone Digitron,

na raskrižju prometnih pravaca prema Sloveniji i Italiji, uz magistralnu cestu Pula –

Trst. U blizini su dva granična prijelaza Kaštel i Plovanija. Veličina zone je 55.494

m2. Zona je opremljena potrebnom infrastrukturom.


U stvaranju ukupnog prihoda grada Buja, jedna od dominantnih djelatnosti je

prerađivačka industrija. U ovoj djelatnosti posluje 16% od ukupnog broja

poduzetnika, a zaposlen je najveći broj djelatnika ili 37% ukupnog broja zaposlenih.

Tradicija u industrijskoj proizvodnji ovog kraja je obilježena ustaljenim poslovima s

ustaljenom radnom snagom. Nedostaje prostor za zapošljavanje novih kadrova i

mladih.

39

Ulaganje u poduzetničku infrastrukturu i razvoj poslovnih zona model je kojim se

mogu privući novi i strani investitori. S novim tvrkama i poslovnim centrima započeo

bi proces mijenjanja i oživljavanja lokalnog tržišta.

Trgovina

Trgovina je jedna od najvažnijih djelatnosti ovog prostora. Upravo je u ovoj djelatnosti

zabilježen najveći broj tvrtki. U trgovini je zaposleno 28% djelatnika od ukupnog broja

zaposlenih. Trgovina bilježi i najveći prihod, 37% u ukupnim prihodima. Priličan broj

obrta se također usmjerio na djelatnost trgovine. Na lokalnom području nude se i

razne usluge. Područje je posebno pogodno za trgovinu zbog blizine Europske Unije.

Poslovne su zone predviđene za djelatnost trgovine. Ista se do sada pokazala kao

profitabilna djelatnost te se predviđaju nova ulaganja u trgovinu.

Graditeljstvo

U posljednjih nekoliko godina zabilježen je trend rasta djelatnosti graditeljstva.

Građevinarstvo je povezano s razvojem turizma zbog ulaganja u izgradnju novih

turističkih smještajnih kapaciteta i obnovu starijih. Grade se stanovi, apartmani, kuće

za odmor.

Važno je napomenuti i rekonstrukciju starih istarskih kuća.

Na graditeljstvo su se usmjerila uglavnom mala poduzeća i obrti.

U ukupnim prihodima graditeljstvo sudjeluje s 11%, a u zapošljavanju sa 12%.

Turizam

Geostrateški položaj, ljepota područja, bogatstvo kulturne baštine, manjine i mnoge

druge prednosti preduvjet su dobrog turističkog razvoja. Buje obiluje svojim slikovitim

brežuljcima, dolinama, tipičnim naseljima, tipičnim istarskim selima, a uz to ima i izlaz

na more. Prirodno za ovo područje jest da je turizam jedan od najvažnijih smjerova

razvoja. Područje Bujštine pogodno je za razvoj agroturizma, seoskog turizma,

rekreativnog, biciklističkog i ostalih vrsta turizma, golf turizma, eno-gastronomskog

turizma, kamp turizma.

40

Tablica 21. Smještajni kapaciteti na području grada Buja

VRSTA SMJEŠTAJA KATEGORIZACIJA BROJ BROJ POSTELJA

Hotel 4* 1 134

Hotel 2* 1 46

Ruralni hotel 3* 1 28

Kamp 4* 1 400 mjesta

Apartmansko naselje 3* 1 1.120

Ruralna kuća za odmor 3* 3

Ukupno 53 postelje2 bazena

Soba za odmor 3* 34 Ukupno 78 postelja

Apartman 4* 1 4

Apartman 3* 8 Ukupno 42 postelje

Kuće i stanovi za odmor – vikendice

Prema trenutnoj evidenciji na području grada nalazi se 58 kuća ili stanova za odmor.

Velika je vjerojatnost da isti podaci ne odgovaraju stvarnom stanju jer se vlasnici ne

prijavljuju kada dovrše odnosno kupe kuću ili stan.

Procjenjuje se da na području grada Buja ima još oko 30-tak stanova ili kuća za

odmor, a otprilike toliko je trenutno još u izgradnji.

Tablica 22. Broj noćenja u posljednjih 5 godina

GODINAUK. BR.

GOSTIJUUDIO DOMAĆIH I

STRANIHTIP SMJEŠTAJA BR.GOSTIJU

2004. 128.980 domaćih 1.981 hotel 528

stranih 126.999 turistički apartman 10.402

kamp 6.424

kuća za stanovanje i odmor 423

soba za iznajmljivanje 125

ostalo 56

2005. 144.769 domaćih 1.840 hotel 66


kamp 40.442

kuća za stanovanje i odmor 2.524


ostalo 355

2006. 148.572 domaćih 1634 hotel 2.216


41

kamp 38.815



2007. 130.681 domaćih 2.730 hotel 7.262

stranih 127.951 pansion 2

prenoćište 1

turistički apartman 83.483

kamp 37.684


soba za iznajmljivanje 1.199

2008. 156.370 domaćih 3.672 hotel 11.197

stranih 152.698 pansion 1.681

prenoćište 155

turistički apartman 100.074

kamp 37.865

kuća za stanovanje i odmor 885

soba za iznajmljivanje 4.513

Graf 5 prikazuje ukupan broj noćenja po godinama

42

Tablica 23. Turistička središta (mjesta)

NAZIV MJESTA / TURISTIČKOG SREDIŠTA

SMJEŠTAJNI KAPACITETI (broj postelja)

Apartmansko naselje Kanegra 1.120 postelja

Autokamp Kanegra 400 mjesta

naselje Buje 16 postelja

naselje Volpija 28 postelja

naselje Krasica 33 postelje

naselje Momjan 53 postelje

naselje Kaštel 34 postelje

naselje Škrile 134 postelje

naselje Plovanija 54 postelje

naselje Markovac 24 postelja

naselje Kaldanija 25 postelja

naselje Gamboci 6 postelja

Najveći je nedostatak mali broj postelja u samom gradu Buje, gdje trenutno nedostaje

smještajni objekt tipa «gradski hotel» sa 60-tak postelja.

Postojeći hotel s 38 postelja u privatnom je vlasništvu i zatvoren je već desetak

godina te osim što nije u funkciji ostavlja loš dojam na prostoru grada.

Struktura gostiju prema dobi i statusu

Gosti koji posjećuju područje grada uglavnom su srednje platežne moći. Trenutno

jedino u «Hotel - Casino Mulino» dolaze imućniji gosti. Intencija je da se određenim

ulaganjima i razvojem pojedinih programa, pogotovo golfa, promijeni struktura gostiju

te da se razvije elitnija turistička ponuda.

Gosti koji dolaze u unutrašnji dio područja u posjet seoskim i agro turizmima

uglavnom su srednje dobi, dok na obalu, u Kanegru, dolazi mlađa populacija.

Poljoprivreda

Poljoprivreda ovog područja uglavnom se odnosi na uzgoj maslina i vinove loze. Ista

djelatnost predstavlja značajan izvor prihoda za veliki broj stanovnika i

najzastupljenije je dopunsko zanimanje građana.

43

Prema Prostornom planu grada Buja ukupne poljoprivredne površine na području

istog klasificirane su kao:

- osobito vrijedna obradiva tla

- vrijedna obradiva tla

- ostala obradiva tla.

Ukupne poljoprivredne površine obuhvaćaju okvirno 4.400 ha od čega na prve dvije

kategorije (oranice, voćnjaci, vinogradi, maslinici) otpada okvirno 3.000 ha. Na ostala

obradiva tla odlazi okvirno 1.400 ha (livade i pašnjaci).

Poljoprivredne površine obuhvaćaju okvirno 45% ukupne površine grada Buja.

Najvrednije veće poljoprivredne cjeline nalaze se južno i jugoistočno od grada Buja.

Tlo je najvećim dijelom pogodno za uzgoj vinove loze i maslina te povrća.

Povrće se najvećim dijelom uzgaja na manjim površinama, pretežno okućnicama.

Osobito vrijedna obradiva tla prikladna su za uzgoj vinove loze i voćarstva.

U uzgoju poljodjelskih kultura Prostorni plan grada Buja daje određene smjernice:

- prijelaz na ekološku obradu tla

- proizvodnja zdrave hrane

- poticanje pojedinih izvornih kultura karakterističnih za grad Buje i Istru

- povezivanje sektora poljoprivrede s turističkim kapacitetima sa ciljem ponude

većih količina svježih prirodno uzgojenih proizvoda.

Udruga Bioagro

Udruga proizvođača poljoprivrednih kultura s područja grada Buje. Cilj osnivanja

udruge je unaprijediti i poboljšati mogućnosti uzgoja i kvalitete poljoprivrednih

proizvoda. Važna zadaća udruge je zauzeti se za prava i mogućnosti poljoprivrednika

i uzgajivača posebnih kultura. Zajednički interesi i zajednički problemi dovode do

zajedničkog djelovanja i adekvatnijeg predstavljanja članova i njihovih potreba u

javnosti.

44

Vinarstvo

Gospodarstvo ovog kraja, od davnina na ovom području nalazi uporište u

vinogradarstvu. O tome svjedoči i stari Vinarski podrum sagrađen 1905. godine,

među prvima u Istri.

Vinogradi se održavaju u skladu s tradicionalnim znanjima i novom tehnologijom,

stoga je urod izvanredne kakvoće. Najčešća vrsta je bijela istarska malvazija, vrlo

pitko i jako vino zlatne boje. Proizvodi se i pinot, a od crnih vina teran, refošk, merlot i

kabernet.

Vrlo je cijenjen i muškat s Momjanštine zbog svog istaknutog mirisa i ugodnog okusa.

Vinarstvo se sve više usavršava, zahvaljujući mladim vinogradarima koji prerađuju

grožđe u skladu sa suvremenim zahtjevima tržišta.

Vinski podrumi na vinskim cestama Bujštine:

- Kabola-Marino Markežić, Kremenje-Momjan

- Armando & Gianfranco Kozlović, Valle-Momjan

- Armando & Rino Prelac, Momjan

- Libero Sinković, Momjan

- Clai Giorgio, Brajki-Krasica

- Irineo Celega, Buje

- Andrea Bassanese, Kaštel

- Anđelo Brajko, Momjan

- Vina Cinić-Gambaletto, Brajki-Krasica

Gotovo svi vinari posjeduju uređene posebne sale za degustaciju i prodaju vina.

Maslinarstvo

Maslinarstvo na lokalnom području ostvaruje sve bolje rezultate. Istra je regionalno

uvrštena u vrh svjetske kvalitete extra djevičanskog ulja te se uvrštava u vodiče

najboljih svjetskih proizvođača. Zaostaje se sa količinom proizvodnje te se zadnjih

godina različitim mjerama potiče razvoj maslinarstva.

45

Na području Buja ali i cijele Istre potiče se sadnja i obnavljanje maslinika, povećavaju

se površine pod maslinicima te se otvaraju novi pogoni za preradu ulja.

Na području Grada Buja postoje stari stoljetni nasadi «bianchere», «burgače»,

«frantoia», «moraiola», «pendolina» i noviji nasadi «leccina». Trenutno prema

podacima na teritoriju grada ima oko 50.000 stabala na površini od oko 150 ha.

Važan je i podatak da je na ovom području velik broj uljara s modernim tehnološkim

postrojenjima.

Udruga senzornih analitičara maslinovog ulja - USAMU

USAMU - Udruga senzornih analitičara maslinovog ulja je osnovana u Bujama 2004.

godine. Senzorni analitičari su skupina ljudi različitih struka koji aktivno sudjeluju u

ocjenjivanju (senzorska analiza) djevičanskog maslinovog ulja pri manifestacijama i

izložbama.

Program udruge temelji se na stručnom usavršavanju članova koji aktivno i stručno

djeluju te provode daljnje edukacije.

Članovi USAMU-a obavljaju stručne posjete pogonima za preradu maslina u IŽ i

susjednim regijama, stručne posjete sajmovima maslinovog ulja te obilaze Ceste

maslinovog ulja u Istri te u zemlji i inozemstvu. Sudjeluju u međunarodnim stručnim

susretima.

Udruga održava redovite mjesečne radne sastanke, organizira i provodi predavanja

edukativnog karaktera za građanstvo, škole i ostale zainteresirane. Teme predavanja

su uglavnom o nutritivnoj, zdravstvenoj i gastronomskoj vrijednosti djevičanskog

maslinovog ulja.

Članovi su stručnjaci iz područja agronomije, prehrambene tehnologije i

biotehnologije, biologije, sanitarnog inženjerstva, dakle struka kojima je zajednički

nazivnik «hrana» i ekonomista.

Euromediteranska udruga gradova ulja – FEMO

Godine 2002. grad Buje je pristupio Euromediteranskoj udruzi Gradova ulja – FEMO,

te je osnovao Nacionalnu udrugu gradova ulja Republike Hrvatske (2006. godine).

46

Sve to po uzoru na postojeće nacionalne udruge koje dugi niz godina djeluju u

državama Mediterana gdje se uzgaja maslina i proizvodi maslinovo ulje visoke

kakvoće (Italiji, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj, Francuskoj, Maroku i Tunisu).

Članovi su: Grad Buje, Grad Novigrad, Grad Umag, Grad Vodnjan, Općina Grožnjan,

Općina Brtonigla, Općina Oprtalj, Istarska županija, Općina Punat (Krk) i Grad Krk.

Pridruženi članovi Udruge su MIH d.o.o. iz Poreča i Udruga senzornih analitičara

maslinovog ulja iz Buja.

Do sada je Grad Buje sudjelovao u projektu Interreg IIIC Oleoturismo odnosno

Turizam maslinovog ulja i u Interreg IIIB MEDOCC «Knoleum» - «Strade dell'olivo».

Iz ovih je razloga upravo na ovom području, u Krasici, osnovan «Centar za

maslinarstvo».

Centar za maslinarstvo

Tvrtka «MIH» – Made in Histria d.o.o. osnovana je od strane Istarske županije. Istom

tvrtkom željela se postići valorizacija i prepoznatljivost izvornih istarskih proizvoda te

pružiti pomoć poljoprivredi u Istri. Tvrtka «MIH» osnovala je Centar za maslinarstvo u

Krasici koji se nalazi u staroj osnovnoj školi. Centar za maslinarstvo bavi se otkupom

i trženjem maslinovog ulja, organizira edukativne i stručne skupove. Centar planira

organizirati aukcije tipičnih proizvoda od maslina te izravnu prodaju tradicijskih

prehrambenih proizvoda i suvenira. Promiče se stvaranje i očuvanje trajnih

ekonomskih, društvenih i ekoloških vrijednosti na dobrobit svih.

47

Već se jedanaest puta u Krasici organizirala manifestacija «Oleum olivarum»

posvećena maslinovom ulju. Aktivnosti manifestacije su sajam maslinarstva i likovni

natječaj na temu maslina, ulja i maslinarstva. «Oleum olivarum» je organiziran i u

2009. godini, prema dosadašnjoj praksi – sredinom ožujka.

Na području grada Buja postoji jedna uljara u naselju Baredine-Krasica, u vlasništvu

privatne tvrtke Agro Millo.

Proizvođači maslinovog ulja koji se mogu naći na Cestama maslinovog ulja:

- Franco Basiaco, Buje

- Valter Smilović, Agro Millo, Baredine-Krasica

- Remiggio Benvegnu, Gardosi-Krasica

- Marijan Cossetto, Krasica

- Ulja Cinić-Gambaletto, Brajki -Krasica

- Bruno i Mario Radešić, Krasica

- Angelo Brajko, Oskoruš-Momjan

- Clai – Bijele zemlje, Brajki-Krasica

- Nino Činić, Krasica

- Kabola – Marino Markežić, Kremenje-Momjan

- Franko Kozlović, Valle-Momjan

- Piero Perossa, Oskuruš-Momjan

- Romano Radešeć, Punta-Krasica

- Oriano Benvegnu, Krasica

- Roberto i Goran Gardoš, Jugovci-Krasica

- Silvino Radešić, Krasica

- Obitelj Valentić, Buje

- Bruno Vardabasso, Buje

- Giancarlo Zigante, Plovanija

Postoji još određen broj malih maslinara, odnosno proizvođača maslinova ulja koji

proizvode samo za osobne obiteljske potrebe te se ne nalaze među gore navedenim

imenima.

48

Uređena kušaonica isključivo za maslinovo ulje, koja je jedina na ovom području u

vlasništvu je Činić Nina iz Krasice.

Na području Krasice najavljena je izgradnja još jedne uljare.

Vinske ceste i ceste maslinovog ulja

Vinska cesta Bujštine prva je vinska cesta na području Istre, pa i Hrvatske.

Vinari s vinske ceste redovito na sajmovima i prezentacijama dobivaju prestižne

nagrade te po kvaliteti pripadaju samom vrhu vinara u Hrvatskoj.

Na području grada aktualna je jedna Vinska cesta i isto tako jedna Cesta maslinova

ulja Bujštine s navedenim maslinarima odnosno uljarima. Četiri vinara, Kabola-

Markežić, Kozlović, Clai, Cinić-Gambaletto, nalaze se i na Cesti maslinova ulja.

Obje ceste trenutno su označene posebnom signalizacijom, unificiranim putokazima

na području Istre. Turistička zajednica grada Buja priprema posebnu signalizaciju za

Vinske ceste, Ceste maslinova ulja kao i gourmet odredišta koja bi znatno prije

upućivala goste u pravcu navedenih cesta.

Posebna se signalizacija priprema i prilikom dolaska na određena područja npr.

«Momjan carstvo Muškata» i «Krasica zavičaj masline».

Posebnim programima unaprijediti će se turistički proizvod Vinskih cesta i Cesta

maslinova ulja:

a) revalorizacija Momjanskog muškata,

b) uređenje muzeja maslinarstva u staroj uljari u Bujama,

c) daljnje nadograđivanje manifestacije na Bakhovom dvoru-Buje,

d) susreti «Oleum Olivarum» i sajam extra djevičanskog maslinovog ulja,

e) «Zlatna šparoga» – Kaštel,

f) razne degustacije i gourmet eventi.

Vinari i maslinari i dalje ulažu u vlastite nasade i vinske podrume.

49

Poljoprivreda je usko povezana s prehrambenom industrijom, ali i turizmom. Osobito

enogastronomskim. Najznačajnija je proizvodnja vrhunskih vina, (djevičanskog)

maslinovog ulja i konzerviranje tartufa.

Na ruralnom području grada Buja posluju konobe s tradicionalnim istarskim jelima u

kojima se prodaju izvorni proizvodi.

Gourmet ponuda prepoznatljiva je i kroz nekoliko kvalitetnih restorana koji su redovito

uvršteni u domaće i strane gourmet vodiče.

Na području grada posluje vrlo značajna tvrtka za lokalno područje, Istarsku županiju

i područje Hrvatske, tvrtka Zigante tartufi. Ista se bavi konzerviranjem, pakiranjem,

prodajom i promocijom istarskog tartufa. Radi se o svježem i tretiranom jesenskom

bijelom tartufu (Tuber Magnatum Pico) i ljetnom crnom tartufu (Tuber Aestivum Vitt).

Tvrtka Zigante je prva u Istri konzervirala tartuf i plasirala ga na domaće i strano

tržište. Na ovaj način promovira lokalno područje grada, Istru, istarsku i lokalnu

gastronomiju.

Zaključna razmatranja

Ekonomske promjene devedesetih godina ostavile su nepovoljne posljedice na

području grada Buja. Velike industrije i tvrtke restrukturiranjem, promjenom tržišta i

načina poslovanja značajno su smanjile proizvodnju, a time i radnu snagu. Neke nisu

imale sredstava za kapitalna ulaganja, u nekima je proveden loš način privatizacije,

neke su ostale bez postojećeg tržišta. Nove gospodarske zone koje su nikle u drugim

jedinicama lokalne samouprave, odvukle su dio novih investitora i aktivnosti. To se

najviše odnosi na investicije u pomorskom području.

Usprkos tome, može se reći da je sadašnje gospodarstvo snažnije, tržišno smislenije

nego ono ranije. Jačanje gospodarstva može se postići dodatnim ulaganjima i

investiranjem u napredne tehnologije.

Prioriteti ekonomskog razvoja trebali bi se uskladiti s postojećim resursima i

prirodnim prednostima. Povezanost primarne proizvodnje i prerađivačke djelatnosti

otvara nove mogućnosti razvoja i zapošljavanja, osobito kod poljoprivredno-

prerađivačke industrije, drvne i proizvodnje građevinskih materijala.

50

Ulaganja u poljoprivredu i prerađivačku industriju trebala bi biti povezana s razvojem

turizma i ostalih usluga, orijentirana prema otvaranju novih radnih mjesta. U svim tim

poslovima ključno je pitanje znanja. Potrebno je kontinuirano školovanje i edukacija

poduzetnika i menadžera. Dobro osmišljeni projekti privući će i kapital. Važan

preduvjet za brži i kvalitetniji gospodarski razvoj je sređivanje imovinsko-pravnih

odnosa, kao i prostorno planiranje uređenih gospodarskih zona opremljenih

potrebnom infrastrukturom.

2.7 Infrastruktura

Elektroenergetika

Područje grada Buja napaja se električnom energijom iz TS 110/35kV Buje koja

napaja TS 35/10kV Buje 2x4MVA.

Iz TS 35/10kV Buje razvedena je 10kV pretežito zračna mreža.

Na području mjesta Buje 10kV mreža je izvedena pretežito kabelima EHP48A

3x(1x150mm2).

U Bujama se nalazi transformacijska elektroenergetska stanica Buje 110/20 kV;

distribucijski dalekovod Buje-Republika Slovenija.

Plinoopskrba

U gradu Buje ne postoji izgrađena plinovodna mreža. Plinska mreža izgraditi će se

nakon plinifikacije područja Istarske županije prirodnim plinom. To je razlog što je

zaustavljen razvitak grada na području uvođenja plina.

U tijeku je istraživanje prostora i područja kojom će prolaziti trasa međunarodnog

plinovoda. Potencijalna dionica je Buje-Kaštel/Plovanija.

Pitanje plinifikacije u Istarskoj županiji postavlja se duži niz godina, no u posljednje se

vrijeme traže neki konkretniji rezultati. Predviđena je izgradnja magistralnog

plinovoda za snabdijevanje zapadne obale Istre, Vodnjan – Umag sa MRS Rovinj,

Poreč, Kovri (Buje). Osnovana je tvrtka Plinacro, odnosno dobivena je koncesija.

Izrađena je natječajna dokumentacija za gradove Rovinj, Poreč, Umag i Pazin koja

51

obuhvaća plinovodnu distribucijsku mrežu te financijsko ekonomsku analizu. Slijedi

izrada natječajne dokumentacije za Buje i Novigrad.

Vodoopskrba

Prostorni plan grada Buje4 navodi da se vodoopskrbni sustav grada Buja opskrbljuje

vodom iz magistralnog cjevovoda, odnosno iz sustava Sv. Ivan – Buzet. Ovim se

sustavom snabdijeva čitavo pripadajuće područje grada Buja.

Uslijed smanjene izdašnosti izvora Sv. Ivan, područje grada Buja može se

prihranjivati vodom iz izvora Bulaž kod Istarskih Toplica. Mali dio područja grada

(Kršete, Kukov Vrh, Buroli) snabdijeva se i iz izvora Gradole u dolini rijeke Mirne.

Princip opskrbe područja grada Buja uglavnom je gravitacijski, odnosno voda iz

rubno postavljenih vodosprema na višim kotama gravitacijski teče prema

potrošačima. Za područje grada glavna vodosprema je Triban kapaciteta 600 m3,

Bibali 1.300 m3, Grožnjan, Sv. Juraj 200 m3.

Vodospreme Triban i Bibali nalaze se u istoimenim selima i iz njih se snabdijeva

gotovo čitravo donje područje grada Buja, dok se gornji dio snabdijeva preko

rezervoara Slušnica (na granici prema Republici Sloveniji). Dio područja direktno je

spojen na magistralni cjevovod koji dolazi iz područja Sv. Ivan – Buzet preko

rezervoara Medici i razdjelnika Laganiši, gdje se preuzima voda za područje bivše

Općine Buje.

Većina distributivnih cjevovoda je profila Ø60 – 200 mm, dok je samo manji dio i to

magistralni Ø350mm.

Postojeći vodoopskrbni sustav područja grada Buja, sa svojim sadašnjim

kapacitetima, u načelu je u stanju zadovoljiti zahtjeve potrošača u pogledu količina i

tlakova vode. Analizirajući postojeće stanje i buduće potrebe dolazi se do zaključka

da je potrebno nastaviti s daljnjim radnjama na optimalizaciji vodoopskrbnog sustava

s konačnim ciljem osiguranja potrebnih količina i tlakova vode.

Turističko područje grada Buja u Kanegri snabdijeva se iz rezervoara Kanegra

kapaciteta 600 m3.

4 Podaci i tekst uglavnom su preuzeti iz Prostornog plana grada Buje, 2005. god. Urbis d.o.o

52

Područje grada Buja, gotovo je u potpunosti obuhvaćeno jednom od kategorija o

zaštiti voda temeljem «Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u

IŽ» donesenom 2005. godine.

1A zona, izvorišta Gabrijeli i Bužin, obuhvaća neposredno područje zahvata vode,

krški izvor, kaptažu, crpnu stanicu, postrojenje za preradu vode, građevinu za pogon,

održavanje i čuvanje 50 m oko zahvata vode.

1B zona: obuhvaća uži pojas oko 1A zone u koji su uključene naplavne površine

strmih i nepristupačnih stijena s bočnim stranama i pojas cesta, površine s kojih je

moguć neposredan kontakt površinskog toka s podzemnim tokovima južno od

izvorišta.

Oba dvije zone moraju biti ograđene.

Odvodnja

S aspekta odvodnje prostor grada Buja može se podijeliti na sam grad Buje,

unutrašnjost i obalno područje.

Planskim rješenjem (PPU-a) se većina naselja odnosno građevinskih područja u

okolici grada Buja, sam grad Buje i turistička naselja Kanegra i Porta Madona

povezuju u sustav mreže gravitacijskih kolektora fekalne kanalizacije. Iste su

međusobno povezane crpnim stanicama kojima se fekalne otpadne vode prikupljaju i

gravitacijski priključuju na postojeće kolektore i postojeće uređaje za pročišćavanje

otpadnih voda «Buje» i «Savudrija» (u gradu Umagu).

Najizgrađeniji je sustav odvodnje naselja Buje, koji čini jednu tehnološko-projektnu

cjelinu i predstavlja prioritet obzirom na broj stanovnika i industriju. Manje ili nikako su

izgrađeni sustavi odvodnje u ostalim naseljima.

U Bujama je devedesetih godina izgrađen biološki pročistač, a tijekom godina

izgrađen je kanalizacijski sustav naselja Buje te Brolo, San Sebastijan i Povijesna

jezgra (Belvedere), Stanica, Klesarska ulica, gospodarska zona Valanari, Školsko

brdo, Nazorova. Nabavljen je biološki uređaj za Momjan, a izrađuje se kanalizacija za

Monte Bašter.

53

Duljina kanalizacijske mreže grada Buja:

a) primarna 8.500 km

b) sekundarna 7.400 km (i to 3.200 mješovita, 3.700 fekalna, 500 oborinska)

a+b) sveukupno 15.900 km.

Odvodnja otpadnih voda zaostaje za razvojem vodoopskrbe.

Do 2005. godine ukupno je na kanalizaciju potrošeno 11.309.023,00 kune.

Tablica 24. Raspored troškova

Godina Radovi Mjesto Trošak

1996. I. i II. faza kanalizac. kolektorom

Buje 3.732.189,00

1998. Sanac. u predjelu ul. V. Nazor

Buje 400.000,00

2001. Kanalizacijski sistem grada Buje 1.500.000,00

2001. Kanalizacija Brolo 1.316.754,00

2001. Kanalizacija San Sebastijan 629.964,00

2001. Kanalizacija Povijesna jezga 629.964,00

2001. Kanalizacija Bifix-Digitron 854.152,00

2001. Kanalizac. priključ K-3.1. i K-3.2.

Buje-Grožnjanska 300.000,00

2001. Kanalizacija Stanica (serv.zona) 800.000,00

2003. Fekalna kanalizacija Školsko Brdo 7.000,00

2003. Kanalizacijski priključak Klesarska 171.000,00

2004. Fekalna i druga kanalizacija Školsko Brdo 655.000,00

2004. UJređaj za bio.pročišć.otp. voda

Momjan 123.000,00

2005. Rekonstrukcija Stari Grad 190.000,00

Ukupno 11.309.023,00

54

Groblja

Tablica 25. Groblja u gradu Buje, stanje 2004. godine

GrobljaPolja

Brojgrobnihparcela

Ukupnopo

naselju

Naplać. grobnamjestatrajno

Plaćenona

određeno

Neplaćeno

poznati

Neplać.nepoznati korisnik

Slobodno

Buje 880 880 200 21 63 301 13

Kršete 404

Kaštel StaroNovo

106111

217 36 10 19 119 10

Brić 79 79

Krasica 200 200

Triban 98 98 72 26

Momjan 150 150

Marušići 115 115

Merišće 120 120

Oskuruš 70 70

Problematika groblja u Bujama, Tribanu i Kaštelu ukazuje na pomanjkanje grobnih

parcela, veliki broj nepoznatih korisnika ili poznatih korisnika s neizvršenim

obvezama plaćanja.

Za groblje Kaštel je izrađen idejni projekt, a u tijeku je rješavanje imovinsko pravnih

odnosa na zamjeni parcele.

Potrebno je utvrditi adekvatno proširenje groblja Buje i groblja Momjan.

2.8 Obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb

Na području grada Buja postoje tri dječja vrtića, osnovna škola na hrvatskom i

talijanskom jeziku, tri srednje škole raznih usmjerenja. Dječji vrtići nalaze se u Bujama,

Kaštelu i Momjanu.

Sve ustanove na području obrazovanja u gradu Buje smještene su na području

Školskog brijega, a područna odjeljenja u Momjanu i Kaštelu kao većim naseljima.

Na Školskom brijegu nalazi se i Školska sportska dvorana te ostali sportski tereni na

55

otvorenom. To omogućava funkcionalno korištenje prostora za sve korisnike i

ustanove grada.

Predškolski odgoj

U Bujama djeluju dvije predškolske ustanove, na hrvatskom i talijanskom jeziku. Iste

su smještene u tri zgrade, centralnom vrtiću u Bujama te u područnim odjelima u

Momjanu i Kaštelu.

Vrtići:

a) Dječji vrtić Buje i Područni vrtić u Kaštelu

b) Talijanski dječji vrtić Mrvica - Scuola d'infanzia Italiana Fregola-Buie i Područni

vrtić u Momjanu

Hrvatski dječji vrtić broji 120 mališana koji su podijeljeni u 6 grupa. Tu je zaposleno

24 djelatnika od kojih su 12 odgajatelji, ravnatelj, domar, čistačice, računovođa i

kuharice. Talijanski vrtić ima 65 djece raspoređene u 3 grupe te ima 10 zaposlenih od

kojih je 6 odgajatelja.

Zbog povećanja broja djece pomalo se osjeća nedostatak prostora, a sukladno

novim standardima predškolskog odgoja biti će potrebno uskladiti prostorne uvjete sa

zakonom. Isto tako, vrtić u stalnom radnom odnosu nema stručne djelatnike:

defektologa, logopeda, psihologa. U bujske se vrtiće upisuju i djeca iz drugih općina i

gradova.

Osnovnoškolsko obrazovanje

U gradu Buje djeluju dvije osnovne škole, na hrvatskom i talijanskom nastavnom

jeziku. Nastava se odvija u dvije centralne zgrade u Bujama te Momjanu i Kaštelu.

Osnovna talijanska škola Scuola elementare Italiana-Buie djeluje u novoizgrađenoj

zgradi te ima sve uvjete za izvođenje najsuvremenijeg nastavnog programa. Isto

tako, potpuno je uređena zgrada Osnovne škole u Momjanu. U tijeku je saniranje

zgrade Osnovne škole u Kaštelu. Najveći problem predstavlja zgrada Hrvatske

Osnovne škole Mate Balote u Bujama. Ista je ušla u prvi prioritet Istarske županije za

preuređenje. Velik problem je i zgrada u kojoj djeluje Odjeljenje djece sa posebnim

potrebama.

56

Problemi s kojima se suočava osnovno školstvo su: produženi boravak, prijevoz

učenika, pitanje sigurnosti djece, opremljenost namještajem, zastarjelost objekata,

specijalizirane učionice i kabineti, nastavna sredstva, informatička oprema, uvjeti za

provođenje tjelesne i zdravstvene kulture, vanjska sportska igrališta, pitanje putnika,

prometnih veza.

Tablica 26. Osnovna škola Mate Balote u Bujama plus dvije ispostave u Momjanu i Kaštelu5

BROJ UČENIKA

BROJ RAZREDNIH ODJELJENJA

BROJ UČITELJA / NASTAVNO

OSOBLJE

OSTALO OSOBLJE – ravnatelj, tajnik, pedagog, psiholog, defektolozi, stručni suradnici, računovođa, administrator,

domari, kuharice prijevoznici, čistačice)

279

Ukupno 20 odjeljenja:Redovita nastava 17 -od toga 4 kombinirana (dvorazredna) i3 odjeljenja djece s posebnim potrebama

32 24

Tablica 27. Scuola elementare Italiana – Buie, u Bujama

BROJ UČENIKA

BROJ RAZREDNIH ODJELJENJA

BROJ UČITELJA / NASTAVNO OSOBLJE

OSTALO OSOBLJE-ravnatelj, tajnik, pedagog, stručni

suradnici, računovođa, administrator, domar, kuharice, čistačice

121 12 30 10

Važno je napomenuti da određeno nastavno osoblje radi u obje škole te da je

određen broj učitelja u evidenciji hrvatske i talijanske škole.

Srednjoškolsko obrazovanje

Grad Buje je školsko središte cijele Bujštine. U gradu djeluju tri srednje škole:

1. Srednja škola Vladimir Gortan Buje

5 Svi podaci o broju učenika i zaposlenih dobiveni su 2009. g. od ustanove na koju se isti odnose

57

Obrazovna usmjerenja:

a) opća gimnazija

b) ekonomija i trgovina

c) hotelijersko turistički tehničar

Tablica 28. Srednja škola Vladimir Gortan

USMJERENJA/ OBRAZOVNI SEKTORI, BROJ

UČENIKA, BROJ RAZREDABROJ ZAPOSLENIH

SMJER / SEKTOR

BROJUČENIKA

BR. RAZREDNIH ODJELJENJA

NASTAVNOOSOBLJE

NENASTAVNO OSOBLJE

Opća gimnazija 104

32 nastavnika istručna suradnika

RavnateljTajnik

PedagogPsiholog

RačunovođaAdministratori

DomarČistačice

Hotelijersko turistički tehničar/ turizam i ugostiteljstvo

110

Ekonomija/ ekonomija, trgovina i poslovna administracija

46 12

Ukupno 260 12 32 10

2. Gospodarska škola Buje

Strukovno školstvo na Bujštini počelo se razvijati nakon Drugog svjetskog rata. Prvi

učenici koji su se osposobljavali bili su upisani 1950. godine. Na području Bujštine, u

gradovima Buje i Umag, postojala je Škola učenika u privredi koja je osnovana 1954.

godine nakon Tršćanske krize. Škola je prvenstveno osnovana za područje tzv «B»

zone Trsta koji je pripadao Socijalističkoj Republici Hrvatskoj.

Ova škola završila je s radom 1967. godine. Strukovno školstvo nije zamrlo nego se

realiziralo kroz Centar usmjerenog obrazovanja Vladimir Gortan u Bujama. Nakon

osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. godine ponovo nastaje strukovna škola

pod nazivom Srednja industrijska i obrtnička škola Buje, a danas je naziv iste škole

Gospodarska škola Buje.

Danas Gospodarska škola Buje školuje učenike u 6 područja rada i 16 zanimanja:

a) Strojarstvo

- automehaničar, autolimar, strojobravar i vodoinstalater

58

b) Elektrotehnika

- elektrotehničar, autoelektričar, elektroinstalater i elektromehaničar

c) Ekonomija i trgovina

- prodavač

d) Ugostiteljstvo i turizam

- hotelijer-ugostitelj, konobar i kuhar

e) Obrada drva

- stolar

f) Osobne usluge

- frizer, kozmetičar i pediker

Djelatnost škole obuhvaća odgoj i obrazovanje mladeži i odraslih za stjecanje srednje

stručne spreme i stjecanje znanja, vještina i sposobnosti za rad i nastavak

školovanja.

Tablica 29. Gospodarska škola Buje

USMJERENJA, BROJ UČENIKA, BROJ RAZREDA BROJ ZAPOSLENIH

ZANIMANJEBROJ

UČENIKABR. RAZREDNIH

ODJELJENJANASTAVNOOSOBLJE

NENASTAVNO OSOBLJE

IV godine

18

33 nastavnika za opće predmete i predmete struke6 nastavnika i 2

suradnika u nastavi(praktični i stručni dio

nastave)Učitelji + 3 vanjska stručna suradnika

RavnateljPedagogPsiholog

RačunovođaAdministratori

DomarČistačice

Elektrotehničar 65

Hoteljersko turistički komercijalist

65

III godine

Automehaničar 21

Vodoinstalater 29

Strojobravar 9

Autolimar 1

Autoelektričar 6

Elektroinstalater 18

Elektromehaničar 16

Stolar 16

Prodavač 8

Konobar 4

Kuhar 17

Frizer 22

Kozmetičar 35

Ukupno 332 44 9

59

3. Scuola media superiore Leonardo da Vinci, Buie

Srednja škola Leonardo da Vinci, Buje

Smjerovi:

a) opća gimanzija

b) matematička gimnazija

c) elektrotehnički smjer (električar, informatičar)

d) ekonomski smjer

e) hoteljerski smjer

f) mehaničari (tokari i mehaničari)

Tablica 30. Scuola media superiore Leonardo da Vinci

USMJERENJA, BROJ UČENIKA, BROJ RAZREDA BROJ ZAPOSLENIH

SMJER BR.UČENIKABR. RAZREDNIH

ODJELJENJANASTAVNOOSOBLJE

NENASTAVNO OSOBLJE

Opća gimnazija 51

1736 nastavnika

5 vanjskih suradnika

RavnateljTajnica

RačunovođaAdministrator

DomarČistačice

Prirodoslovno matematička gimnazija

16

Tehničari za elektroniku

15

Tehničari za računarstvo

26

Komercijalisti 74

Automehaničari 17

Autolimari 5

Tokari 2

Konobari 3

Ukupno 209 41 7

Najveći problem jest korištenje prostora zgrade u kojoj se održava nastava te

izgradnja Srednje talijanske škole u Bujama.

60

Pučko otvoreno učilište Buje

Pučko otvoreno učilište Buje je sljedbenik Narodnog sveučilišta Buje, osnovanog

1951. godine.

POU Buje je javna neprofitna ustanova. Osnivač je Grad Buje. Ukupno zapošljava 5

djelatnika:

1. ravnatelj - voditelj kulturno-obrazovne djelatnosti

2. voditelj bibliotečne i čitaoničke djelatnosti

3. tajnik-računopolagatelj-administator

4. kućni majstor-kinotehničar

5. čistačica

Pučko otvoreno učilište provodi djelatnosti koje su utvrđene Zakonom o Pučkim

otvorenim učilištima (NN 54/97) te u drugim odredbama posebnih zakona i propisa.

Pučko otvoreno učilište Buje pruža obuku i prekvalifikaciju lokalnog stanovništva, a

nudi i kulturne programe te čitaonicu. Osim svojih zakonom utvrđenih djelatnosti

bujskom otvorenom učilištu pripadaju i Gradska knjižnica i čitaonica te Etnografski

muzej.

POU organizira i Nastavni centar Buje Ekonomskog Fakulteta Rijeka i to za

dvogodišnji stručni studij smjerova:

1. Trgovinsko poslovanje

2. Međunarodna razmjena i međunarodno poslovanje

Nastava se održava prema bolonjskom principu. Nastavni centar djeluje već 12

godina.

U Pučkom učilištu održavaju se tečajevi stranih jezika, informatike, glazbe.

Tu djeluje i amaterski dramski studio Matrix koji je 1999. osnovan u Matici Hrvatskoj

– ogranak Buje, a koji od listopada 2001. djeluje pri POU.

POU koristi prostore Doma Kulture:

- kino/kazališna dvorana (300 mjesta),

- velika vijećnica (100 mjesta),

- mala vijećnica (50 mjesta),

61

- tri učionice od kojih je jedna informatički kabinet, tri uredska prostora, dvije

garderobe, atrij,

- knjižnica i čitaonica,

- skladišni prostor i kotolovnica.

Godišnje se u ovim prostorijama održava stotinjak sastanaka i skupova.

Učilište ostvaruje većinu prihoda najmom prostorija namijenjenih različitim

djelatnostima. Uredske prostorije na prvom katu koriste županijske službe, Zeleni

Val, SDP, IDS te Akira. Prostor u prizemlju koriste osiguranja (Triglav i Allianz),

trgovine (Akira i Istarske knjižare), banka (IKB Umag) te ugostiteljski objekti (kafe bar

Film i Herc).

2.9 Zdravstvo i socijalna skrb

Na području grada posebno se nastoji voditi skrb o socijalno osjetljivim i ranjivim

skupinama: starim i nemoćnim osobama, žrtvama nasilja u obitelji, invalidnim

osobama i osobama s teškoćama u razvoju, braniteljima, skupinama osoba kojima je

potrebna pomoć pri liječenju od ovisnosti (alkohol i droga).

Briga i skrb o ranjivim skupinama vodi se kroz aktivnosti slijedećih subjekata:

a) državne institucije (centri za socijalnu skrb, domovi, zdravstvene ustanove)

b) nevladine udruge koje svojim radom obuhvaćaju različita socijalno-humanitarna

područja (Crveni križ, Udruga invalida, Udruga sv. Vinka Paulskog).

Programom javnih potreba iz područja zdravstva i socijalne skrbi financiraju se:

1. ustanove iz oblasti socijalne skrbi i zdravstva

2. plaćaju se socijalne potpore stanovništvu

3. potpore udrugama socijalne skrbi i zdravstva

4. financiraju se ostali zdravstveno-socijalni programi iz područja prevencije ovisnosti

i ostalih oblika ovisnosti

Na području grada zdravstvene usluge pružaju se u zdravstvenoj ambulanti Buje. Ista

pripada širem području Doma zdravlja Umag.

62

Centar za socijalnu skrb

Na području Buja djeluje Centar za socijalnu skrb.

Centar za socijalnu skrb ima 12 zaposlenih, od toga šest stručnih osoba (psihologa,

tri socijalna radnika, dva diplomirana socijalna radnika - pravnika). Pokriva područje

grada Buja, grada Umaga, grada Novigrada, općine Oprtalj, sa dijelom Livada,

Grožnjan, Brtoniglu. Ukupan broj stanovnika koji pokriva je 31.470 (prema

prebivališnim adresama u evidenciji MUP-a).

Isti koristi radni prostor od 165 m2 koji je u vlasništvu Ministarstva zdravstva i

socijalne skrbi, koji je maksimalno iskorišten i nedovoljno velik.

Osnovna prava koja građani mogu ostvariti u Centru za socijalnu skrb su:

a) stalna pomoć

b) doplatak za pomoć i njegu

c) osobna invalidnina

d) naknada do zaposlenja invalidnim osobama - djeca

e) pravo na smještaj u ustanove socijalne skrbi - odrasli

f) pravo na smještaj u dječje domove - osposobljavanje za samostalan život i rad

g) pravo na status roditelja i njegovatelja

h) jednokratne novčane pomoći (više nisu pravo).

Prava po navedenim točkama, osim jednokratne novčane pomoći, koristi petstotinjak

osoba. Broj usluga kreće se između 500 – 600 mjesečno, s time da se psihosocijalni

tretman s nasilnim osobama ne vrši zbog nepostojanja takvog radnog mjesta i

stručne osobe u centru.

Osnovni poslovi centra su:

a) maloljetnička delikvencija

b) invalidna djeca

c) skrbništvo

d) postupci posredovanja kod razvoda brakova

e) povjeravanje djece u postupku razvoda brakova

f) privremeno uzdržavanje (neplaćanje alimentacije).

63

Vijeće za komunalnu prevenciju

Kako bi se unaprijedila socijalna skrb osnovano je Vijeće za komunalnu prevenciju.

Cilj vijeća je razvoj i provođenje programa prevencije kriminaliteta, devijantnih i

društveno neprihvatljivih ponašanja. Isto se postiže provođenjem niza aktivnosti,

praćenjem i predlaganjem mjera.

Program prevencije obuhvaća suzbijanje nasilja u obitelji, delinkvenciju djece,

maloljetnih i mlađih punoljetnih osoba, zlouporabu droge, suzbijanje nasilja i

devijantnih ponašanja u društvu te provođenje drugih mjera.

U gradu ne postoji savjetovalište za takve slučajeve već se isti upućuju u Umag i

Poreč. Potrebno je što hitnije osnovati savjetovalište u samom gradu Buje.

Vijeće čine predstavnici:

- Grada Buja,

- Policijske postaje,

- Općinskog suda,

- Općinskog državnog odvjetništva,

- Istarskih domova zdravlja,

- Zavoda za javno zdravstvo,

- Odsjeka za maloljetničku delinkvenciju PU istarske,

- Centra za socijalnu skrb,

- bujskih osnovnih i srednjih škola.

Potrebno je izraditi program sa ciljevima i aktivnostima usmjerenim na prevenciju i

suzbijanje nasilja u obitelji, delinkvenciju djece i mladih, zlouporabu droga, nasilja i

devijantnih ponašanja u društvu te donijeti druge mjere usmjerene povećanju

sigurnosti.

2.10 Civilno društvo

Na području grada Buja djeluju brojne udruge i organizacije civilnog društva. Iste su

važne zbog organizacije života građana, kvalitete života, pomoći lokalnoj zajednici,

kulturnog ostvarenja područja, ostvarenja socijalnih i mnogih drugih ciljeva.

64

Posebna pažnja posvećena je udrugama koje štite prava manjina. Na području grada

djeluju četiri zajednice Talijana, u Bujama, Kaštelu, Momjanu i Krasici. Iste posjeduju

uređena sjedišta (osim Kaštela) i provode brojne kulturno-umjetničke aktivnosti.

Zajednice Talijana djeluju u sklopu Talijanske unije kao krovne organizacije.

U Bujama djeluje i Forum mladih pri Talijanskoj uniji te Počasni konzulat Republike

Italije.

Zajednica Talijana Buje provodi sljedeće aktivnosti:

g) mješoviti zbor

h) minicantanti – dječji zbor

i) dramska sekcija za odrasle

j) dramska sekcija za mlade

k) plesne skupine

l) limena glazba

Zajednica talijana Momjan broji 407 članova i provodi sljedeće aktivnosti:

a) mješoviti zbor

b) minicantanti

c) maxicantanti

d) tečaj gitare

e) tečaj klavira

f) tečaj mandoline

g) plesna grupa

h) harmonikaši

Zajednica Talijana Kaštel provodi sljedeće aktivnosti:

a) dramska sekcija

b) plesna grupa

c) harmonikaši

65

Osim udruga manjina na području grada djeluju i ostale udruge:

a) Zajednica žena Bujštine

Djeluje u Umagu. Cilj udruge je pomoć zlostavljanim ženama i djeci te prevencija

raka dojke.

b) Udruga Antifašističkih boraca Bujštine

Djeluje ujedno i za područje grada Umaga. Ista se brine o članovima učesnicima

narodno oslobodilačke borbe, obilježavanju značajnih događaja i datuma, te

održavanju spomenika narodno oslobodilačke borbe.

c) Gradsko društvo Crvenog križa Buje

Djelatnosti ove udruge su humanitarne aktivnosti na području zaštite i unapređenja

zdravlja, socijalne skrbi i humanog odgoja.

d) KUD Mladi Grad Buje

Kulturnoumjetničko društvo Mladi Grad Buje - Udruga Mladi Grad iz Buja.

Aktivnosti Udruge su izdavanje fanzina, promicanje ekologije te organizacija

sportskih događaja. KUD Mladi Grad pomaže prvenstveno mladima grada Buja u

kulturnom izričaju te samome gradu u podizanju kvalitete kulturnog i športskog života

te podizanju ekološke svijesti.

Mladi Grad svake godine organizira festival «Ko konj» za vrijeme Dana grožđa.

e) Informo

Nevladina i ne profitna organizacija čiji prioriteti su obrazovanje i profesionalno

savjetovanje. Udruga projektira te provodi edukacije za zaposlene i nezaposlene.

f) Foto klub Mrak

Organizira Međunarodni festival mladih pod nazivom Kulturama. Festival okuplja

mlade iz svih grana umjetnosti te im pruža priliku da se predstave.

Ova je manifestacija potaknuta činjenicom da mladi umjetnici nisu dovoljno u

kontaktu i da im treba više prilika za razmjenu informacija, iskustava i međusobno

druženje.

66

Između ostalog ova je manifestacija jedinstvena prilika za iskazivanje kreativnosti,

novih talenata, tehnika izražavanja i likovnih promišljanja.

g) Udruga umirovljenika

Udruga umirovljenika za cilj ima zaštitu prava umirovljenika i poboljšanje kvalitete

života umirovljenika.

h) Udruge dragovoljaca domovinskog rata

i) DVD – Dobrovoljno vatrogasno društvo.

Osnovano je 2008. godine sa ciljem vatrogasne zaštite Bujštine. Isto broji stotinjak

članova.

2.11 Kultura i kulturna baština

Starogradska jezgra Buja

Povijesna jezgra Buja smještena je na vrhu brežuljka, na istaknutom položaju koji

dominira širom okolicom i kontrolira putove prema kontinentu na sjeveru i prema

moru na zapadu. Na tom položaju dugi je kontinuitet naseljavanja, od prapovijesne

gradine, kasnoantičkog naselja – Refugija, kroz srednji vijek kada je pod vlašću

akvilejskog patrijarha. Prvi se put spominje 981. godine u povelji akvilejskog

patrijarha Otona II kao Castrum Bugle. Pod venecijanskom je vladavinom od 1412.

godine. Na brežuljku sv. Margarete (Školski brijeg), istočno od Flavijevske ceste,

istražena je srednjovjekovna nekropola iz 7. i 8. stoljeća.

Povijesna jezgra, razvijena oko župne crkve Sv. Servula, bila je opasana bedemima,

srušenima 1412. godine i obnavljanima u 15. i 17. stoljeću, od kojih su sačuvani

pojedini dijelovi, četverokutna srednjovjekovna kula i peterokutna kula Sv. Martina iz

15. stoljeća. Sačuvana je srednjovjekovna urbana struktura sa središnjim trgom i

uskim ulicama, u koju su interpolirane renesansne i barokne palače.

Župnu crkvu Sv. Servula, kasnopalladijevskog tipa, jednobrodnu s bočnim kapelama i

trodijelnim svetištem sagradio je na mjestu ranije trobrodne crkve Giovanni Dongetti

iz Pirana 1754. godine a dovršio 1769. godine Antonio Naiber iz Kopra. U zidove

67

crkve ugrađene su brojne antičke i srednjovjekovne spolije. Zvonik iz 16. stoljeća

odvojen je od crkve, u pročelja su ugrađevni grbovi podestata i reljef lava sv. Marka.

Na trgu do crkve je gotičko-renesansna palača iz 1485. godine.

Ispred zvonika nalazi se kamena baza za zastavu, nekada stup srama iz 17. stoljeća.

U podgrađu nastalom širenjem grada u 15. stoljeću izvan prvobitne jezgre izgrađena

je 1497. godine crkva Sv. Marije Milosrdnice, proširena 1583. i 1832. godine sa

zvonikom uz južno pročelje. Na njezinom sjevernom pročelju sačuvan je renesansni

portal iz 1497. godine s natpisom koji spominje donatora Pavla Račicu, a pripisuje se

klesaru Mateju iz Pule.

Južni dio podgrađa s crkvom bio je u novom vijeku utvrđen novim obrambenim

prstenom. Ulaz je sačuvan ispod zgrade Etnografskog muzeja. Nizovi kuća u

jugoistočnom i jugozapadnom podgrađu nastajali su tijekom 19. i početkom 20.

stoljeća. Iz razdoblja potkraj 19. stoljeća potječe nekoliko klasicističkih palača.

U gradu su i crkve. Sv. Ivana iz 15. stoljeća i sv. Martina na starom groblju izvan

zidina iz 1.593. godine s visoko renesansnim portalom. Posebnu vrijednost ima

karakteristična vizura grada na vrhu brežuljaka, opasana zidinama sa zelenim

pojasom na padinama oko grada, s posebno vrijednim pogledom sa jugozapada i

sjevera.

Kulturno-povijesna cjelina utvrđenog naselja Kaštel

Utvrđeno naselje Kaštel smješteno je na dominantnom brežuljku iznad rijeke

Dragonje uz cestu Buje-Dragonja-Koper. Arheološkim istraživanjima paljevinske

nekropole iz 8.-6.st. pr. Kr. potvrđeno je postojanje prapovijesnog gradinskog naselja.

Naselje se prvi put u povijesnim izvorima spominje 1064. godine kao posjed

piranskog plemića Artuika. Od 1102. godine pod vlašću je akvilejskog patrijarha, koji

preko postavljenog gastalda u Kaštelu upravlja cijelom sjevernom Istrom. Godine

1420. potpada pod Veneciju koja u njega naseljava stanovništvo iz Dalmacije. Od

1518. godine u privatnim je rukama i do kraja 18. stoljeća više puta mijenja vlasnike.

Današnji ostaci utvrde samo djelomično ukazuju na njegovu važnost kroz povijest.

Ostaci bedema građeni fino klesanim i pravilno slaganim kamenim kvadrima

uočavaju se sa južne strane naselja.

68

Kuće nastale nakon prestanka funkcije utvrde prislonjene su jednim zidom na

bedeme čime su omogućile njihovo djelomično očuvanje. Sa zapadne strane

naslućuju se mogući ostaci četverokutne kuće i gradskih vrata.

Komunikacije središnjeg unutrašnjeg prostora naselja popločene su kamenim

škriljama složenim «na nož».

U podnožju kaštela smjestila se župna crkva Sv. Sabe, izgrađena 1869. godine na

mjestu starije sakralne građevine. To je jednobrodna građevina s dvjema bočnim

kapelama, okolo koje je mjesno groblje.

Bujsko je područje bogato spomenicima kulturne baštine. Oni svjedoče o kontinuitetu

bivanja na ovim prostorima iz prethistorijskog doba.

Zaštićena kulturna dobra su:

a) urbanistička cjelina grada Buja

b) gradski fortifikacijski sustav

c) kultivirani krajolik humka akropolskog naselja Buje

d) arheološko nalazište na lokalitetu Sv. Margareta

e) hirorheološka zona od granice Slovenije do Umaga

Preventivno zaštićena je i urbana cjelina Momjan kao i kultivirani krajolik humka

akropolskog naselja Momjan.

Evidentirana su sljedeća nepokretna kulturna dobra: ruralne cjeline Bibali, Brda,

Brešani, Brič, Bucaji, Brešani, Buroli, Dramac, Gamboci, Kaštel (zajedno sa

kultiviranim krajolikom humka, arheološko nalazište), Kontarini, Krasica, Kremenje,

Kršete, Kućibreg, Lalovići, Lozari, Ljubanija, Marušići, Merišće, Montrin, Oskuruš,

Pliski, Smilovići, Sv. Mauro, Šajini, Tarkusi, Triban, Vinjarija, Vižinada i mnogi drugi.

Spomenici kulture:

- Dvorac Rotta

- Momjanski zvonik

- Parenzana

- Park šuma Kanedo

- Stara uljara Buje

- Ulica Belvedere u starogradskoj jezgri Buja

69

- Trg Sv. Servula u centru starogradske jezgre Buja

- Kuća s biforom

- Kula Sv. Martina

- Vinarski podrum

- Gradske zidine

- Staro groblje Sv. Martina

- Zvonik Buje

- Gradski zvonik Buje i sat

- Trg uz kulu ili groblje

- Kula – vidikovac

- Zidine na Trgu slobode

- Ulaz ispod muzeja

- Romanička bifora

- Reljefi

- Kamena baza za zastavu, nekada stup srama iz 17. stoljeća

- Potok Argilla, mlinovi, kanali za dovod vode

- Potok Bazuje, mlinovi za brašno

- Spilja Cingarella, arheološko nalazište

- Crkva Sv. Antuna opata u Lozarima

- Crkva Sv. Ivana Krstitelja (na groblju) Merišće

- Crkva Sv. Jakova u Brdima

- Crkva Sv. Jurja u Oskurušu

- Crkva Sv. Jurja u Tribanu

- Crkva Sv. Justine u Kućibregu

- Crkva Sv. Katarine na groblju u Oskurušu

- Crkva Sv. Lucije (Sorbar pokraj Marušića, groblje)

- Crkva Sv. Marije Magdalene, Brič groblje

- Crkva Sv. Marije (Fabijančići, desno od ceste Momjan-Kremenje)

- Crkva Sv. Martina u Momjanu

- Crkva Sv. Mihovila arhanđela nadomak Vižinade, pokraj Kaštela

- Crkva Sv. Maura ili majka Božja od Zdravlja u Sv. Mavru

- Crkva Sv. Petra i Pavla u Kršetama

- Crkva Sv. Petra u Momjanu

70

- Crkva Sv. Petra na području Sorbara

- Crkva Sv. Roka na momjanskom groblju

- Crkva Sv. Roka u Burolima

- Crkva Sv. Sabe, podno Kaštela

- Crkva Sv. Stjepana u Krasici

- Momjanski izvor: uređeno pojilište i posude za pranje rublja ispod žive stijene

Posebno značajni spomenici grada su: Dvorac Rotta u Momjanu, Crkva Sv. Servula

u Bujama, Crkva Majke Milosrđa u Bujama, kula Sv. Martina te niz manjih crkvica

lokalnog značaja.

Dvorac Rotta u Momjanu

Momjanski kaštel se u literaturi spominje 1234. godine. Kao njegov tadašnji vlasnik i

graditelj spominje se Dominus Wosalcus de Mimilano. Kaštel je vjerojatno tih godina i

izgrađen. Vlasništvo nad kaštelom se mijenja kroz povijest. Godine 1548. kupuje ga

Simone Rota iz Bergama koji ga mijenja i obrađuje čime ovaj kaštel postaje jedan od

najznačajnijih i najbogatijih plemićkih kaštela u tom dijelu Istre. Danas su od kaštela

preostali obodni zidovi po rubovima platoa, djelomični ostaci zidova palače, a u

relativno sačuvanom stanju je jedino visoka kula.

71

Crkva Sv. Servula

Župna crkva Sv. Servula u zidovima ima ugrađene brojne antičke i srednjovjekovne

spolije. U pročelja iste ugrađeni su grbovi podestata, sat i reljef lava Sv. Marka. Ovaj

zvonik koji je nacrtan i na gradskom pečatu iz XIII. st. bio je izvidnica i stražarnica za

sigurnost cijelog područja pa su Buje zasluženo nosile naziv «straža Istre».

Crkva Sv. Marije Milosrdnice

Crkva Sv. Marije Milosrdnice pravi je mali muzej prepun značajnih umjetničkih djela,

pretežito venecijanskog kruga. Crkvicu su umjetninama ispunili novigradski biskupi

koji su u istoj stolovali za vrijeme kuge. Isti su puno uložili u kupnju značajnih

umjetničkih djela.

U svim Mjesnim odborima nalaze se zgrade – društveni domovi koji se koriste kao

središte socijalnog, kulturnog i društvenog života grada.

72

Posebno su zaštićeni i objekti gospodarskog značaja koji više nisu u funkciji ali

predstavljaju značajne sklopove u smislu zaštite (stara uljara i stari vinarski podrum).

Značajna povijest ovoga područja ostavila je traga na brojnim spomenicima

materijalne i nematerijalne kulturne baštine.

Na području grada ne postoje vrijednosti proglašene aktom o zaštiti u smislu Zakona

o zaštiti prirode.

Planom su evidentirane sljedeće prirodne vrijednosti županijskog značaja:

1. Posebni rezervat: botanički rezervati – značajnije površine prirodnih travnjaka na

području Buja, Bibala, Kremenja i Volpije

2. Spomenik prirode: botanički - zeleni hrast kod Markovca

3. Značajni krajobraz: flišni dio od Kaštela do Ćepića (bujski kras) te okoliš povijesnih

cjelina Buje, Kaštel, Momjan

4. Park šuma: Kanedo kraj Markovca

Pučko otvoreno učilište

Najvažnija institucija koja se sustavno bavi kulturnom djelatnošću je Pučko otvoreno

učilište. Isto osim obrazovanja odraslih i Nastavnog centra Ekonomskog fakulteta

Rijeka provodi razna glazbeno-scenska događanja, kazališne aktivnosti, organizira

koncerte, izložbe, obavlja djelatnost izdavaštva, kinoprikazivačku djelatnost,

organizira kulturne manifestacije (Proljetni natječaj, Susreti uz Dragonju, Music &

Wine, Istraart i ostalo).

U sklopu Pučkog otvorenog učilišta djeluje i Etnografska zbirka i Gradska knjižnica.

Etnografska zbirka se vodi kao vlasništvo Etnografskoga muzeja iz Pazina i Bujskog

etnografskog muzeja. Etnografski muzej Buje podignut je nad uličnim prolazom,

odnosno «drugim» gradskim vratima koja su bila dio zadnjeg obrambenog zida iz

XVII. st. U njemu su prikupljene rukotvorine pučke materijalne kulture s područja

Bujštine. Na četiri kata muzeja rekonstruirana je stara istarska kuća s radnim

73

prostorima: kuhinjom, spavaćom sobom s tkalačkim stanom te prostorima za

poljoprivredu i obrt.

Muzej i danas prikuplja ostatke, rukotvorine i sve vezano za pučku kulturu. Istu čine

eksponati sakupljeni na području Bujštine.

Važno bi bilo što skorije riješiti status muzeja kako nalaže Zakon o Muzejima.

Grad Buje kao osnivač Pučkog otvorenog učilišta te vlasnik muzeja treba donijeti

konačnu odluku o eventualnom osamostaljivanju ustanove muzeja, o investicijama i o

financijskoj konstrukciji za opstanak iste. Potrebno je osigurati i stručnu osobu koja bi

vodila Etnografski muzej Buje. Trenutno se ovu muzejsku zbirku može vidjeti

nekoliko sati dnevno od sredine lipnja do polovice rujna.

Gradska knjižnica Grada Buja

Gradska knjižnica grada Buje broji oko 600 članova. Broj članova ukazuje na značaj

koji knjižnica ima za grad Buje i okolna mjesta. Knjižnica je za građane otvorena u

jutarnjim satima. Istu bi trebalo otvoriti i u popodnevnim satima, osobito u zimskim

mjesecima.

Kulturne manifestacije POU-a

«ISTRART» je jednodnevna masovna izložba na kojoj sudjeluju umjetnici iz

Hrvatske, Slovenije, Italije. Isti zadnju nedjelju u mjesecu svibnju izlažu svoje radove

(svaki najviše po dva rada) u atriju Pučkog otvorenog učilišta u Bujama. Istodobno

se organizira i «Ex-tempore», odnosno rad na pečatiranim podlogama. Teme su

najčešće vezane za Buje i okolicu.

«Susreti uz Dragonju» je naziv projekta koji se odvija tokom cijele godine na području

grada Buja uključujući okolne mjesne odbore od Kaštela i Plovanije do Tribana,

Marušića i Momjana. Program obuhvaća niz manifestacija kulturnog karaktera u

kojima sudjeluju kulturno-amaterska društva, umjetnici, glazbenici, književnici,

povjesničari koji žive uz rijeku Dragonju ali i kulturne djelatnici, društva i udruge iz

cijele Hrvatske i susjednih država.

74

Pod istim nazivom organiziraju se pjesničke večeri, predstavljaju knjige, kazališne

predstave, glazbene večeri, okrugli stolovi o raznim temama.

Ostale kulturne manifestacije i inicijative

Na području kulture Buja posebno je aktivno KUŠD «Bratstvo» iz Marušića obzirom

da na mali broj stanovnika mjesta ima niz značajnih kulturnih i sportskih programa. U

sklopu društva djeluju ženska i muška klapa, grupe svirača tradicionalnih

instrumenata, bočari, nogometaši. Društvo dugi niz godina organizira značajne

manifestacije – Susret klapa Istre i Kvarnera, Susret Gunjci i Piščanci.

U Marušićima djeluje i «Kiparska škola Kornarija» koja ima tradicionalnu

dugogodišnju tradiciju u području kiparske djelatnosti. Ova škola je svjedočanstva

svoga rada mnogobrojnih umjetnika ostavila u Parku skulptura koji se nalazi uz

Društveni dom.

U Bujama djeluju udruge mladih koje njeguju kulturno-umjetničko stvaralaštvo i nude

programe za mlade.

Posebno bogate kulturno – umjetničke aktivnosti odvijaju se u sklopu Zajednica

Talijana koje djeluju na području grada. Treba spomenuti dva mješovita zbora,

limenu glazbu, tečajeve raznih muzičkih instrumenata, mandolina, dramske sekcije,

pjevačke grupe odraslih i djece i ostale mnogobrojne aktivnosti.

U Bujama djeluje i vokalna ženska skupina «Romansa».

Tablica 31. Kulturna događanja tijekom godine na području grada

SusretiOleum Olivarum

Ožujak, Krasica

Manifestacija posvećena maslinarstvu, sa sajmom extra-djevičanskog maslinovog ulja i međunarodnim likovnim natječajem na temu

maslina.

Zlatna ŠparogaOžujak,

La parenzana,Volpija

U organizaciji Turističkih zajednica clustera Umag – Novigrad, Ureda za turizam Istarske

županije i Turističke zajednice Istarske županije organizira se sveistarsko natjecanje

konoba, koje se nalaze u Istra gourmet vodiču, u pripremanju jela od šparoge.

75

Šparogada u Kaštelu

Ožujak, Kaštel

Šparoga je vrhunska kulinarska delicija koju su davno prepoznali u ovim krajevima.

Šparogada se u Kaštelu održava dugi niz godina uz pripremu i degustaciju domaćih specijaliteta od šparoga uz ostale kulturno-

zabavne sadržaje.

ISTRAART Svibanj, Buje Međunarodni likovni natječaj,proslava Sv. Servula

Dan otvorenih vinskih podruma

Zadnja nedjelja u svibnju, Vinske ceste Bujštine

Otvoreni svi vinski podrumi za posjetitelje uz mogućnost degustacije vina

Music & wineLipanj, Atrij

Doma kulture, Buje

Etno festival

Pišćaci i Gunjci Srpanj, Marušići Susret grupa tradicionalne glazbe sjeverozapadne Istre

Streetbasket Festival

Srpanj, Kanegra

Festival urbane kulture i ulične košarke: ples, glazba, likovno izražavanje mladih, turnir u uličnoj košarci, nadmetanja i nagradne igre,

natjecanje u play-stationu.

Vizura aperta Srpanj, Momjan Festival vizualnih i audio medija.

Films & wineKolovoz, Terasa Belvedere - stara

jezgra Buje

Filmski festival amaterskih kratkometražnih filmova.

Dani orgulja u IstriRujan, Župna

crkva Sv. Servola, Buje

Projekt zaštite i obnove orgulja.

Kroz Istru Rujan, cijela Istra Cestovna biciklistička utrka.

Eko-bike maraton Rujan, Buje Rekreativna MTB biciklijada bujskim brežuljcima.

Praznik grožđa Rujan, Buje Prodaja grožđa i vina u centru grada uz zabavni i kulturni program.

Martinje Studeni, MomjanPraznik mladog vina; Vetrina muškata Istre i

degustacija vina Momjanštine u vinskim podrumima.

Vinski bike maraton

Studeni, Momjan Rekreativna MTB biciklijada.

Pješački pohod Parenzanom

Prosinac,Buje-Grožnjan

Obljetnica polaska vlaka od Buja prema Poreču

76

2.12 Sport

Sportski objekti u vlasništvu Grada su:

a) gradsko glavno nogometno igralište i dva pomoćna s pripadajućim objektima,

b) gradsko rukometno igralište s rasvjetom,

c) četiri teniska igrališta s pripadajućim objektima,

d) gradska streljana,

e) nogometno igralište u Marušićima s objektom,

f) nogometno igralište u Momjanu s pripadajućim objektom,

g) boćalište u Bujama na dvije staze s rasvjetom,

h) boćalište u Momjanu na dvije staze,

i) boćalište u Marušićima na dvije staze s rasvjetom i novo na četiri staze,

j) četverostazno bočarsko igralište u Kaštelu,

k) skate park u Bujama, prostorije sportskog ribolovnog društva «Istra u

Garibaldijevoj», te sjedište udruge Fanganel.

Većina objekata je novoizgrađena ili obnovljena u zadnjih nekoliko godina. Za ostale

treba riješiti imovinsko pravne odnose te predvidjeti značajna kapitalna ulaganja u

poboljšanje kvalitete objekata (investicijsko održavanje). Potrebno je predvidjeti

izgradnju još dva četverostazna bočališta (u Bujama i Momjanu) te sportske zone u

ostalim naseljima.

Osim natjecanja koja se odvijaju u okvirima lige pojedinog sporta treba nabrojati i

turnire koji se odvijaju u sklopu manifestacija

- UHDDR i ŠRD Istra Buje: Memorijal Mijo Kerežo

- Biciklistička utrka kroz Istru

- Dan Grožđa

- Sportski susreti za vrijeme mjesnih proslava

U gradu djeluje nekoliko sportskih udruga koje se financiraju iz gradskog proračuna:

- Boćarski klub Buje

- Boćarski klub Momjan

- Boćarski klub Kaštel

77

- NK Momjan

- NK Marušići

- NK Buje

- Fanganel društvo za zaštitu ptica pjevica

- Tenis klub Buje

- Športsko ribolovno društvo Istra

- Speleološko društvo Buje

- Šahovski klub Buje

- Klub slobodnog letenja Ikar, Buje

- Biciklistički klub

- Planinarski klub «Planik» Umag

- Ženski odbojkaški klub «Buje»

- Rukometni klub «Buje 53»

- Ženski rukometni klub

- Košarkaški klub Novigrad

- Lovačko društvo «Fazan»

- Stolnoteniski klub Maestral, Umag

- Društvo glijvara, Brtonigla.

U gradu djeluju rukometni, teniski, nogometni, odbojkaški i šahovski klub.

Sportska događanja na zatvorenom većim dijelom se odvijaju u školskoj sportskoj

dvorani. U jutarnjim satima istu koriste lokalne škole za tjelesni odgoj učenika. U

popodnevnim i večernjim satima dvoranu koriste klubovi. Rukometašice, rukometaši i

odbojkašice.

Može se reći da je Buje sportski grad s 500 aktivnih natjecatelja i oko 750

rekreativaca.

Do sada ostvareni projekti:

a) Izgrađena nova klupska kuća NK Momjana; još je potrebno riješiti imovinsko

pravna pitanja igrališta.

b) Kupljeno je zemljište igrališta NK Marušići te je isto sanirano.

78

2.13 Analiza proračuna

Proračun Grada Buja u analiziranom razdoblju od 2002. godine do 2008. godine

bilježi brzi rast prihoda. Ukupni porast prihoda u 2008. godini u odnosu na 2002.

godinu iznosi 109,67%.

Rast prihoda od poreza u istom razdoblju iznosi 158,87%. Prihodi od poreza porasli

su sa 4.860.026 kuna u 2002. godini na 12.581.384 kune u 2008. godini. Prihodi od

poreza bilježe kontinuirani rast u svakoj godini analiziranog razdoblja.

Drugi najznačajniji prihodi proračuna, prihodi od administrativnih pristojbi, porasli su

za 112,61%. Isti prihodi bilježe oscilacije tijekom analiziranog razdoblja.

Prihodi od poreza čine između 48% i 60% ukupno ostvarenih prihoda. Prihodi od

administrativnih pristojbi čine dodatnih 26% do 34% ukupnih prihoda.

Najniži udio u ukupnim prihodima čine prihodi iz inozemstva s tendencijom daljnjeg

pada.

Najveći udio u ukupnim rashodima čine materijalni rashodi i rashodi zaposlenih.

Materijalni rashodi čine između 37% i 45% ukupnih rashoda. Rashodi za zaposlene

čine dodatnih 29% do 35%.

Obzirom na prodaju nefinancijske imovine najveći prihodi u posljednjim godinama

ostvareni su od prodaje tzv. neproizvedene imovine. Isti prihodi u posljednje četiri

godine čine između 67% i 91% ukupnih prihoda. Najveći udio u ukupnim rashodima

za nabavu nefinancijske imovine odnosi se na nabavu tzv. proizvedene imovine. Isti

rashodi čine između 58% i 98% ukupnih rashoda.

Najznačajniji izdaci obzirom na financijske obveze odnose se na otplatu glavnica

primljenih zajmova.

Najveći udio u ukupnim rashodima proračuna obzirom na namjenu sredstava čine

rashodi općih javnih usluga. Isti rashode čine 18% do 30% ukupnih rashoda

proračuna. Rashodi općih javnih usluga bilježe značajno smanjenje udjela u

posljednjim godinama.

Rashodi usluga unapređenja stanovanja i zajednice bilježe značajan rast udjela u

ukupnim rashodima proračuna u posljednje četiri godine. Udio istih u ukupnim

rashodima kreće se između 17% i 25% u istom razdoblju.

Svi rashodi osim rashoda zaštite okoliša bilježe rast u analiziranom razdoblju.

79

Tablica 32. Prihodi i rashodi proračuna Grada Buja

2002. 2003. 03/02 2004. 04/03 2005. 05/04 2006. 06/05 2007. 07/06 2008. 08/07

PRIHODI POSLOVANJA 10.087.451 10.436.259 1,03 12.617.439 1,21 13.068.771 1,04 14.724.211 1,13 18.544.461 1,26 21.150.568 1,14

Prihodi od poreza 4.860.026 6.145.541 1,26 6.579.824 1,07 6.701.281 1,02 8.616.422 1,29 10.353.204 1,20 12.581.384 1,22

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države 1.257.000 467.231 0,37 1.130.341 2,42 1.348.782 1,19 414.979 0,31 283.344 0,68 511.624 1,81

Prihodi od imovine 1.018.911 1.108.235 1,09 1.064.361 0,96 1.055.217 0,99 1.179.150 1,12 1.547.296 1,31 1.585.538 1,02

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima 2.951.514 2.715.252 0,92 3.842.913 1,42 3.897.213 1,01 4.225.840 1,08 6.350.981 1,50 6.275.236 0,99

Ostali prihodi 66.278 287.820 9.636 196.786

RASHODI POSLOVANJA 10.962.290 12.417.271 1,13 14.345.828 1,16 14.646.679 1,02 14.648.831 1,00 18.205.256 1,24 20.084.660 1,10

Rashodi za zaposlene 3.845.133 4.707.448 1,22 4.330.663 0,92 4.558.771 1,05 4.896.883 1,07 5.250.451 1,07 5.814.749 1,11

Materijalni rashodi 4.881.258 5.034.708 1,03 5.386.683 1,07 6.465.021 1,20 6.086.387 0,94 6.742.717 1,11 8.631.456 1,28

Financijski rashodi 551.498 448.896 0,81 352.207 0,78 285.374 0,81 246.467 0,86 193.491 0,79 152.401 0,79

Subvencije 134.000 80.000 0,60

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države 30.000 375.132 12,50 646.138 1,72 733.655 1,14 765.298 1,04 2.725.687 3,56 2.356.962 0,86

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 335.833 356.457 1,06 385.799 1,08 438.749 1,14 458.047 1,04 484.338 1,06 528.981 1,09

Ostali rashodi 1.184.568 1.414.630 1,19 3.244.338 2,29 2.165.109 0,67 2.195.749 1,01 2.808.572 1,28 2.600.110 0,93

80

Grafovi 6. i Graf 7. Prikaz prihoda i rashoda proračuna Grada Buja

Prihodi poslovanja Rashodi poslovanja

0

2.000.000

4.000.000

6.000.000

8.000.000

10.000.000

12.000.000

14.000.000Prihodi od poreza

Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar opće države

Prihodi od imovine

Prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima

Ostali prihodi

0

1.000.000

2.000.000

3.000.000

4.000.000

5.000.000

6.000.000

7.000.000

8.000.000

9.000.000

10.000.000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008.

Rashodi za zaposlene

Materijalni rashodi

Financijski rashodi

Subvencije

Pomoći dane u inozemstvo i unutar opće države

Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade

Ostali rashodi

81

Tablica 33. Prihodi i rashodi prodaje i nabave nefinancijske imovine

2002. 2003. 03/02 2004. 04/03 2005. 05/04 2006. 06/05 2007. 07/06 2008. 08/07

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 3.447.876 2.215.941 0,64 5.796.637 2,62 5.670.393 0,98 6.925.359 1,22 4.683.219 0,68 9.807.743 2,09

Prihodi od prodaje neproizvedene imovine 1.365.373 989.875 0,72 1.992.184 2,01 4.220.537 2,12 4.623.409 1,10 3.775.586 0,82 8.952.167 2,37

Prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine 2.082.503 1.226.066 0,59 3.804.453 3,10 1.449.856 0,38 2.301.950 1,59 907.633 0,39 855.577 0,94

Prihodi od prodaje plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti

Prihodi od prodaje proizvedene kratkotrajne imovine

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 1.265.088 915.087 0,72 2.500.159 2,73 3.446.751 1,38 6.773.135 1,97 4.617.049 0,68 7.117.562 1,54

Rashodi za nabavu neproizvedene imovine 15.742 42.390 180.815 1.865.624 80.262 2.196.822

Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 901.106 895.284 0,99 2.158.156 2,41 3.043.146 1,41 3.907.465 1,28 3.626.618 0,93 4.139.606 1,14

Rashodi za nabavu plemenitih metala i ostalih pohranjenih vrijednosti 6.222

Rashodi za nabavu proizvedene kratkotrajne imovine

Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj movini 348.240 19.803 0,06 299.613 15,13 222.790 0,74 1.000.046 4,49 910.169 0,91 774.911 0,85

UKUPNI PRIHODI 13.535.327 12.652.200 0,93 18.414.076 1,46 18.739.164 1,02 21.649.570 1,16 23.227.680 1,07 30.958.311 1,33

UKUPNI RASHODI 12.227.378 13.332.358 1,09 16.845.987 1,26 18.093.430 1,07 21.421.966 1,18 22.822.305 1,07 27.202.221 1,19

UKUPAN VIŠAK PRIHODA 1.307.949 1.568.089 645.734 227.604 405.375 3.756.090

UKUPAN MANJAK PRIHODA 680.158

82

Graf 8. Prikaz prihoda i rashoda nefinancijske imovine

Graf 9. Prikaz primitaka i izdataka financijske imovine i obveza

83

Tablica 34. Primici i izdaci financijske imovine i obveza

TRANSAKCIJE NA FINANCIJSKOJ IMOVINI I

OBVEZAMA2002. 2003. 03/02 2004. 04/03 2005. 05/04 2006. 06/05 2007. 07/06 2008. 08/07

Primici od financijske imovine i zaduživanja 0 0 0 0 3.900 0 0

Primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova

Primici od prodaje vrijednosnih papira

Primici od prodaje dionica i udjela u glavnici 3.900

Primici od zaduživanja

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 370.873 393.465 1,06 483.900 1,23 456.288 0,94 491.152 1,08 528.679 1,08 576.570 1,09

Izdaci za dane zajmove

Izdaci za vrijednosne papire

Izdaci za dionice i udjele u glavnici 36.000 36.000 1,00 60.000 1,67 7.497

Izdaci za otplatu glavnice primljenih zajmova 334.873 357.465 1,07 423.900 1,19 456.288 1,08 491.152 1,08 528.679 1,08 569.073 1,08

Izdaci za otplatu glavnice za izdane vrijednosne papire

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 13.535.327 12.652.200 0,93 18.414.076 1,46 18.739.164 1,02 21.653.470 1,16 23.227.680 1,07 30.958.311 1,33

UKUPNI RASHODI I IZDACI 12.598.251 13.725.823 1,09 17.329.887 1,26 18.549.718 1,07 21.913.118 1,18 23.350.984 1,07 27.778.791 1,19

Primici od prodaje vrijednosnih papira 937.076 1.084.189 189.446 3.179.520

Trezorski zapisi 1.073.623 259.648 123.304

84

Tablica 35. Rashodi proračuna prema namjeni sredstava

RASHODI PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI

2002. 2003. 03/02 2004. 04/03 2005. 05/04 2006. 06/05 2007. 07/06 2008. 08/07

Opće javne usluge 3.613.952 3.632.668 1,01 4.397.687 1,21 4.645.955 1,06 4.156.555 0,89 4.795.527 1,15 4.980.696 1,04

Obrana

Javni red i sigurnost 361.306 1.093.378 3,03 754.484 0,69 763.017 1,01 879.604 1,15 1.876.877 2,13 1.974.681 1,05

Ekonomski poslovi 1.045.415 1.044.713 1,00 1.160.705 1,11 3.496.438 3,01 4.571.799 1,31 3.572.562 0,78 4.895.591 1,37

Zaštita okoliša 1.191.394 1.087.621 0,91 1.720.640 1,58 911.501 0,53 965.502 1,06 1.488.249 1,54 1.367.730 0,92

Usluge unapređenja stanovanja i zajednice 1.420.744 1.448.380 1,02 3.398.354 2,35 3.046.996 0,90 4.947.077 1,62 4.910.830 0,99 6.852.342 1,40

Zdravstvo 227.901 74.366 0,33 83.029 1,12 90.203 1,09 91.174 1,01 113.495 1,24 147.724 1,30

Rekreacija, kultura i religija 1.321.406 1.533.331 1,16 1.899.321 1,24 1.760.124 0,93 2.288.200 1,30 2.331.621 1,02 2.415.999 1,04

Obrazovanje 2.657.614 3.022.811 1,14 3.017.054 1,00 2.989.807 0,99 3.077.047 1,03 3.261.226 1,06 4.075.111 1,25

Socijalna zaštita 387.646 395.090 1,02 414.713 1,05 389.389 0,94 445.008 1,14 471.918 1,06 492.348 1,04

UKUPNO RASHODI PREMA FUNKCIJSKOJ KLASIFIKACIJI 12.227.378 13.332.358 1,09 16.845.987 1,26 18.093.430 1,07 21.421.966 1,18 22.822.305 1,07 27.202.222 1,19

85

Graf 10. Prikaz rashoda proračuna prema namjeni sredstava

86

3. Trendovi na regionalnoj i međunarodnoj razini

3.1 Trendovi na europskoj razini

Gospodarski trendovi

Postoji trend povećanja broja članica Europske Unije. U srednjoročnom razdoblju

očekuje se ulazak Hrvatske i Turske u Europsku Uniju. Očekivano razdoblje ulaska

Hrvatske je između 2010. i 2012.godine ukoliko se bude uspješno prilagodila svim

zatraženim kriterijima.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju i promjenom nacionalne valute te prihvaćanjem

Eura kao platežnog sredstva postoji mogućnost prolaska kroz težu gospodarsku fazu

koju su prošle i druge zemlje koje su nedavno ušle u Eurospku Uniju. Ista se faza

manifestira smanjenjem kupovne moći prosječnog građanina te porastom opće

razine cijena.

Postoji tendencija rasta utjecaja Europske Unije u svjetskim gospodarskim okvirima

što znaći određen stupanj osamostaljenja u odnosu na američki utjecaj.

Europsko vodstvo ima u planu postaviti europske tvrtke kao vodeće proizvođače i

poduzetnike na svijetu, stoga će se poticati snažan gospodarski razvoj i rast,

tehnologija i inovacije. Veliki značaj pridavati će se ekologiji i ekološkom promišljanju.

Svakim danom sve se više ulaže u ekologiju te se razvoj situacije u industriji,

prometu i kućanstvima obavezno dotiče ove teme i novih zakonskih propisa.

Trendovi na tržištu rada EU

Starenje europskog stanovništva i negativni demografski trendovi ozbiljna su prijetnja

gospodarskom rastu i društvenom napretku.

Prema predviđanjima Europske statističke agencije Eurostat, broj novorođene djece

će se do 2060. godine značajno smanjiti. Istovremeno, stopa smrtnosti nastaviti će

rasti i od 2015. nadalje biti će viša od stope nataliteta.

S obzirom na ove projekcije, porast migrantskih kretanja jedini je čimbenik koji će,

barem kratkotrajno, utjecati na rast broja stanovništva u EU.

87

Predviđa se da od 2035. godine niti migracije neće moći više utjecati na negativan

prirodni ciklus, odnosno europska će se populacija početi smanjivati.

Potražnja za visoko obrazovanima

Europska komisija prema podacima istraživanja objavila upozorenje o

nepopunjenosti radnih mjesta za niže ali i visoko kvalificirana radna mjesta u

tehnološkom i industrijskom sektoru.

Stručnjaci procjenjuju da bi i europskom ICT sektoru, koji generira i do 5 posto

ukupnog BDP-a, već do 2010. trebalo nedostajati oko 300.000 kvalificiranih

stručnjaka.

Ugrožen socijalni sustav

Velike kompanije, koje su godinama starije radnike umirovljavale posljednjih godina

uviđaju da je opcija za zadržavanje konkurentnosti i nastavak proizvodnje – ponovno

zapošljavanje istih djelatnika.

Europske institucije će socijalnom sustavu morati dati podršku kroz poboljšanje

zakona protiv dobne diskriminacije, širenje svijesti o potrebi cjeloživotnog

obrazovanja i ublažavanjem imigrantske politike.

Povećanje udjela mladih među radnom snagom neophodno je radi stabilnosti

socijalnog sustava. (Predviđanja Eurostata su takva da će se udio starijih od 65

godina u odnosu na radno aktivno stanovništvo do 2060. povećati sa 25 na 53 posto.

Drugim riječima, tada bi samo dvoje radnika uzdržavalo jednog umirovljenika, dok

danas na četvoricu zaposlenih dolazi po jedan umirovljenik).

Novi odnos snaga

Na političke i gospodarske odluke u EU veliki utjecaj imaju 5 najrazvijenijih članica.

Demografski trendovi (negativni) u tim su zemljama zabrinjavajući.

Najveći broj stanovnika u ovom trenutku ima Njemačka, 82,2 milijuna, čime uvjerljivo

drži prvo mjesto po brojnosti. Za njom slijedi Francuska (61,9 milijuna) te Britanija

(61,3 milijuna), Italija (59,5 milijuna) i Španjolska (45,3 milijuna).

88

Do 2060. redoslijed bi se trebao izmijeniti pa bi na prvo mjesto izbila Britanija (76,7

milijuna), dok bi za njom slijedila Francuska (71,8 milijuna), a Njemačka bi bila tek

treća sa 70,8 milijuna stanovnika.

U tom kontekstu zanimljiva je i Poljska, čije bi se stanovništvo prema predviđanjima

trebalo smanjiti sa 38 na 31 milijun. Drugim riječima, Njemačka bi trebala izgubiti

13,5, a Poljska 18,3 posto stanovništva u slijedećih 50-ak godina.

Ukoliko se te procjene ostvare, one će u značajnoj mjeri utjecati na raspodjelu moći

u Europskoj Uniji.

Počnu li napokon državni čelnici ozbiljnije shvaćati upozorenja stručnjaka i

predviđanja statističkih agencija, potpora ulasku Turske (zbog mnogoljudnosti) u EU

mogla bi sve više jačati. U suprotnom, kompanije bi svoja postrojenja mogle početi

seliti u Aziju ne samo radi cijene rada, već i radne snage.

Fondovi Europske Unije

Na području Hrvatske dosadašnji su fondovi sažeti u jedinstveni program pod

nazivom IPA. IPA obuhvaća dosadašnje programe CARDS, PHARE, SAPARD; ISPA

i ostale manje poznate programe pretpristupne pomoći.

Program IPA namijenjen je Hrvatskoj u razdoblju do 2013. godine.

Ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju postoji mogućnost iskorištenja sredstava iz tzv.

strukturnih i kohezijskih fondova Europske Unije.

U srednjoročnom razdoblju postoji mogućnost smanjenja bespovratnih sredstava

unutar istih programa.

Prioriteti kod većine programa u dodjeli sredstava su projekti ekologije, usluga,

inovacija, IT djelatnosti i umrežavanja na europskoj razini.

Značajni kriteriji su mogućnost uspostavljanja suradnje s partnerskim institucijama u

drugim zemljama članicama Europske Unije te doprinos povećanju razine

konkurentnosti na globalnoj razini.

89

3.2 Trendovi na nacionalnoj razini

Opći trendovi

Postoji kontinuirani trend prihvaćanja europskog zakonodavstva i prilagođavanja

nacionalnog zakonodavstva istom u svim društvenim segmentima. Europska Unija

traži restrukturiranje domaćih brodogradilišta (privatizaciju) i smanjenje korupcije.

Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju očekuje se u razdoblju od 2011. do 2012. godine.

Politički odnosi sa Slovenijom su značajno pogoršani zbog granične linije u

Piranskom zaljevu. Postoji trend rješavanja spora putem institucija Europske Unije.

Krajem protekle i tijekom prve polovice tekuće godine u Hrvatskoj se počinju osjećati

elementi recesije. Smanjuju se plaće djelatnika zaposlenih u državnoj upravi,

povećava se nelikvidnost u gospodarstvu. Rastu kamatne stope na kredite

gospodarstvu, otežane su mogućnosti ishođenja kredita. Postoje naznake o daljnjem

intenziviranju recesivnih kretanja u tekućoj godini.

Ponovno oživljavanje i rast gospodarstva očekuje se početkom sljedeće godine.

Infrastrukturni projekti na nacionalnoj razini

a) Intenzivirana izgradnja autocesta i prometnica

U posljednjih 5 godina u Hrvatskoj se gradnja autocesta, poluautocesta i

državnih cesta znatno povećala. U planu je daljnji razvoj ovog projekta te će

se za prometnice i dalje izdvajati znatna ulaganja.

b) Preustroj i razvoj Hrvatskih željeznica

Novim ustrojem Hrvatskih željeznica povećati će se konkurentnost

željezničkog prijevoza. Slijedi i izrada Nacionalnog programa izgradnje i

održavanja željezničke infrastrukture.

c) Razvoj morskih i riječnih luka, te plovnih puteva

U infrastrukturu morskih i riječnih luka država ulaže znatna sredstva

posljednjih 5 godina. Ministarstvo je sudjelovalo u rekonstrukciji više od 52

luke. U planu su daljnja ulaganja, razvoj marina, luka i pristaništa.

d) Razvoj Jadranskih otoka

Modernizacija ruralnih područja na hrvatskim otocima planira se postići

90

izgradnjom općinske i društvene infrastrukture. Ulagati će se u infrastrukturu i

to u vodovodne mreže, kanalizacijske sustave, zdravstvo, socijalnu skrb i

obrazovanje.

e) Razvoj turizma

Turizam će se poticati kroz razne kreditne linije, poticati će se malo i srednje

poduzetništvo u turizmu, razviti će se projekt Brijuni Rivijera. Poticati će se i

uključivanje tradicijskih vrijednosti i prirodne baštine u turistički nerazvijenim

područjima.

f) Razvoj poduzetničkih zona

Poticati će se otvaranje novih poduzetničkih zona na području cijele Hrvatske.

g) Program regionalnog razvoja

Posebna pažnja posvetit će se obnovi komunalne infrastrukture na područjima

od posebne državne skrbi. Ulagati će se u razvoj lokalne zajednice kroz

projekt socijalnog i gospodarskog oporavka.

h) Plinifikacija

Za razvoj projekta plinifikacije u Hrvatskoj zadužena je tvrtka Plinacro. Projekt

se planira provesti u nekoliko faza. Isti donekle ovisi o županijskim planovima,

te suradnji ministarstava sa tijelima lokalnih vlasti.

i) Gradnja elektrana

Hrvatskoj su potrebni novi izvori električne energije. Ulagati će se u elektrane

koje koriste obnovljive izvore energije. Osim obnovljivih izvora energije graditi

će se hidro i termo elektrane, dok je gradnja nuklearne elektrane odgođena za

buduće razdoblje.

Projekti i poticajne mjere u gospodarstvu na nacionalnoj razini

Najveći dio poticaja odnosi se na proizvodne tvrtke. Svake godine dodjeljuju se

određena bespovratna sredstva Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva za

razvojne projekte u proizvodnim djelatnostima. Raste broj korisnika istih projekata,

prosječni dodijeljeni iznosi po korisniku se smanjuju.

Ciljne skupine čine mladi poduzetnici, poduzetnici žene, poduzetnici početnici,

poduzetnici izvoznici i potencijalni izvoznici, jedinice lokalne samouprave kod

natječaja usmjerenih na razvoj poduzetničkih zona.

91

Osnovni kriteriji dodjele sredstava su osim ciljanih karakteristika izvozna

orijentiranost, prikazana financijska uspješnost i povijesno zapošljavanje djelatnika te

rast tvrtke. Značajnu ulogu ima stupanj uvođenja sustava kvalitete i pojedinih

standarda (ISO) te procedure zaštite okoliša.

Najznačajnije aktivnosti u razvoju malog i srednjeg poduzetništva provode se preko

HBOR-a. Ista banka kreditira malo i srednje poduzetništvo po povoljnijim uvjetima u

odnosu na tržišne kamatne stope. Kamatne stope na kredite HBOR-a kreću se od

4% do 6%.

Postoji trend dodatnog subvencioniranja kamatne stope za projekte zaštite okoliša i

povećane energetske učinkovitosti. Iste subvencije iznose do 2% godišnje. Provode

se preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Paralelno sa istim kreditnim linijama provode se subvencionirane kreditne linije za

razvoj obiteljskog hotelijerstva te agroturizma. Kreditna linija za razvoj turizma na

selu ima fiksnu kamatnu stopu od 2%.

Hrvatska agencija za malo gospodarstvo (HAMAG) provodi programe jamstva za

male i srednje poduzetnike. Jamči se do 50% vrijednosti potrebne hipoteke kod

poslovnih banaka i HBOR-a.

Najznačajniji novi projekti na nacionalnoj razini su «Izvozna ofenziva» i «HITRO.hr».

Cilj istih projekata je potaknuti izvozne aktivnosti i povećati izvoz te pojednostaviti i

ubrzati osnivanje novih tvrtki.

Poslovno inovacijski centar «BICRO» intenzivirao je svoje aktivnosti pomoći u tržišnoj

realizaciji inovacija te razvoju tvrtki temeljenih na inovativnim rješenjima i znanju.

Fond za regionalni razvoj potiče realizaciju infrastrukturnih projekata jedinica lokalne

samouprave putem subvencionirane kamatne stope na kredite. Ista iznosi 6% na

godišnjoj razini.

3.3 Trendovi na području Istarske županije


Postoji trend kontinuiranog rasta gospodarstva i rasta životnog standarda. Bruto

domaći proizvod po stanovniku po procjeni iznosi okvirno između 14.500 eura i

92

16.000 eura (paritet kupovne moći). Isti u prosjeku raste po stopi od 3% do 5%

godišnje.

Turizam je u fazi rasta, osobito agro-turizam, golf turizam. Sve ubrzava projekt Brijuni

rivijera, te realizacija master plana turizma.

U uzlaznom trendu su i maslinarstvo i vinarstvo, te su sve veće površine pod

maslinama i vinovom lozom. Broj turističkih dolazaka i noćenja raste do 5% godišnje.

Strana ulaganja u nekretnine i turističke kapacitete su u rastu, ali je u tijeku početak

primjene zakonske regulative koja će ograničiti ista ulaganja. Cilj zakonskih akata je

potaknuti strana ulaganja u nove proizvodne postupke i know how.

Očekuje se privatizacija velikih industrijskih kompleksa, brodogradilišta Uljanik u

kratkoročnom razdoblju te Tvornice duhana Rovinj u srednjoročnom ili dugoročnom

razdoblju.

Očekuje se izgradnja prvih golf igrališta u srednjoročnom razdoblju.

Kontinuirano se pripremaju i grade industrijske i poslovne zone.

Trendovi u gradnji infrastrukture i prometne veze

U tijeku je izgradnja drugog traka Istarskog Y. Isti projekt trebao bi se završiti u

sljedeće dvije godine. Projekt će po svom završetku pozitivno utjecati na daljnji rast

turističkih dolazaka i noćenja.

Već je duži niz godina u planu izgradnja istarskog plinovoda te niz manjih projekata

izgradnje kanalizacijskih sustava i pročišćivača voda. Kanalizaciski sustavi i

pročišćivači voda planiraju se i realiziraju na lokalnoj općinskoj razini uz financijsku

potporu iz proračuna županije i Hrvatskih voda.

3.4 Trendovi na lokalnoj razini


Na području grada Buja u trendu je porast sađenja stabala maslina i vinove loze.

Stvoren je stvoren pozitivan imidž kao «grad kvalitetniog vina i maslinovog ulja».

Kvaliteta vina i maslinovog ulja dalje raste.

93

Broj ruralnih kuća za iznajmljivanje, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i

agroturizama raste. Kontinuirano se povećava ponuda u segmentu turizma

(biciklističke i pješačke staze, ruralni turizam, šire se vinske ceste i ceste maslinovog

ulja, ponuda autohtonih gastronomskih proizvoda).

Trend odlaska domaćeg stanovništva na rad u inozemstvo, prvenstveno u Italiju,

dovodi do gubitka djela ljudskih potencijala. Ovim procesom gubi se i dio know how-a

stvorenog kroz obrazovanje u matičnoj gradskoj sredini.

U tijeku je izgradnja dvije poduzetničke zone koje nalaze se u blizini granice sa

Slovenijom.

94

4. SWOT analiza grada Buja

S - Snage

1. Povoljan geografski položaj za razvoj gospodarskih aktivnosti, turizma i

međunarodne suradnje

- grad Buje je pogranični grad, sa dobrim geopolitičkim položajem na granici

sa Slovenijom

- graniči sa Republikom Slovenijom koja je ujedno i granica sa Europskom

Unijom

- blizina Pule, Rijeke, Kopra i Trsta kao velikih regionalnih centara

- dobra cestovna povezanost (dva međunarodna granična prijelaza, državne

i županijske ceste, Istarski Y, zračne luke, morska luka).

2. Brojni prirodni resursi, geostrateški položaj grada

- smješten između rijeka Mirne i Dragonje, na sjeveru se prostire na

brežuljcima Gornje Bujštine, a južno na Jadranskom moru u Kanegri i

Piranskom zaljevu

- bogatstvo šumskih površina, vrijednih poljoprivrednih zemljišta, izvorišta

vode za domaćinsku i industrijsku potrošnju, mineralnih sirovina – kamena.

- zanimljiv i netaknuti pejzaž koji se s brda i obronaka Momjanštine lagano

spušta stepenastim terasama prema ravnici do mora

- područje doticaja mediteranskog i kontinentalnog krajolika kao i

mediteranske i blage kontinentalne klime

- nepostojanje velikih zagađivača okoline

- prirodne ljepote te raznolik i bogat biljni i životinjski svijet

- izvorišta pitke vode te bogatstvo vodnih resursa

- očuvan okoliš i čisti zrak

- dobra klima i nadmorska visina.

3. Dobra umreženost s osnovnom infrastrukturom

- dobra cestovna povezanost s drugim krajevima

95

- postojanje ostale opće infrastrukture.

4. Razvijene društvene djelatnosti

- predškolski odgoj organiziran je kroz dvije institucije na hrvatskom i

talijanskom jeziku

- osnovnoškolsko obrazovanje djeluje kroz dvije institucije na hrvatskom i

talijanskom jeziku te je dislocirano u Bujama, Momjanu i Kaštelu

- razvijenost srednjoškolskog obrazovanja na hrvatskom i talijanskom jeziku

(gimnazije, strukovne škole; zapaženi su rezultati učenika na državnim i

međunarodnim natjecanjima)

- nastavni centar Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci djeluje pri

Pučkom otvorenom učilištu Grada Buja

- umreženost zdravstvenih institucija i institucija socijalne skrbi

- značajna kulturna baština: crkava, fortifikacija, urbane cjeline, arheološka

nalazišta

- suživot raznih nacionalnih manjina koje svojim specifičnostima pridonose

stvaranju multikulturalne sredine

- tradicionalne multikulturalne veze sa Italijom i Slovenijom

- značajan broj sportskih objekata dislociranih u svim dijelovima grada,

dobra zastupljenost svih značajnijih sportova, brojnost učesnika u

sportskim programima

- u gradu se odvijaju kulturne aktivnosti (likovne, dramske, glazbene …)

- u svim većim naseljima grada postoje društveni domovi i ostali prostori u

kojima se odvija društveni život građana tog naselja

- angažirano civilno društvo koje se očituje kroz djelovanje mnogobrojnih

udruga s područja kulture, sporta, zdravstva, socijalne tematike, mladih

- visoka razina ravnopravnosti spolova.

5. Dugogodišnja gospodarska tradicija

- dugogodišnja industrijska tradicija i značajna imovina (značajne i

prilagodljive industrijske vještine, industrijska imovina koja bi se mogla

upotrijebiti za razvoj snažnijeg gospodarstva)

- značajan broj malih i srednjih poduzeća

96

- regionalni i državni poticaji za malo i srednje poduzetništvo i poljoprivredu

(krediti, subvencije, edukacije, savjeti)

- značajna tradicija u proizvodnji elektroproizvoda, metaloprerađivačke

djelatnosti, drvoprerađivačke djelatnosti, trgovine te poljoprivrede. Tradicija

industrije i obrtništva (stolarija, elektrotehnika, ugostiteljstvo, usluge ….)

- visoki broj kvalificirane radne snage i kvalitetnih stručnjaka

- raspoloživost prostora u poduzetničkim zonama, odnosno relativna niska

izgrađenost prostora u odnosu na veličinu i broj poslovnih zona

- značajne mogućnosti daljnjeg razvoja poduzetničke infrastrukture

- dostupnost bankarskog sustava, prisutnost svih važnijih bankarskih

institucija u državi

- blizina i kontakti s tržištem Europske Unije

- planirani razvoj novih poduzetničkih zona

- tradicija obrtništva i zadrugarstva

- visok udio poduzetničke aktivnosti stanovništva (u prosjeku gotovo svaki

peti radno sposobni stanovnik grada posjeduje društvo ili obrt)

- izgrađene poslovne zone – u vlasništvu Grada infrastrukturno su

opremljene

6. Značajan potencijal za razvoj turizma

- očuvane i raznolike prirodne ljepote, kulturno-povijesno nasljeđe, privlačan

krajolik

- razvijenost pojedinih grana turizma – enogastronomski, lovni, kamp,

sportsko – rekreativni, biciklistički turizam, casino-turizam (igračko-zabavni)

- blizina turističkih centara (Poreč, Umag), sportskih događaja (teniski ATP

turnir, biciklistička utrka «Kroz Istru» od koje jedna dionica ima cilj u

Bujama, auto-utrke), kulturnih manifestacija (Motovun film festival, Jazz

festival u Grožnjanu), toplica (Istarske toplice), welnes centara (osobito u

Umagu i Poreču); sve navedeno dio je šireg konteksta turističke

mikroregije Bujštine

- kulturni potencijal ručnih radova i rukotvorina, održavanje kulturne baštine

kroz tradicionalna znanja sa sela

97

- relativna blizina EU kao velikog turističkog tržišta (Italija, Austria,

Slovenija).

7. Razvijena poljoprivredna proizvodnja, značajne površine visokovrijednih tala

- postojanje značajnih površina visokovrijednog poljoprivrednog tla

- tradicija i visoka kvaliteta u poljoprivrednoj proizvodnji (osobito u vinarstvu i

maslinarstvu)

- brojni poljoprivredni obrti

- lovišta

- velik broj renomiranih proizvođača vina i maslinovog ulja koji stvaraju

prepoznatljiv (brendirani) proizvod

- trend razvoja visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda i njihovo

brendiranje.

8. Postojanje povijesne poduzetničke motiviranosti i radinosti

- visoka razina poduzetništva na području grada

- značajno akumulirano znanje u turizmu, poljoprivredi i pojedinim sektorima

prerađivačke industrije

- značajan gospodarski potencijal koji omogućuje priključenje europskim i

svjetskim trendovima.

W – Slabosti:

1. Nedostatak pojedinih elemenata infrastrukturne opremljenosti

- nedovoljno izgrađen sustav gospodarenja otpadom (sakupljanje, prijevoz i

odlaganje)

- nedovoljno izgrađena mreža kanalizacijskog sustava.

2. Nedostatna prometna povezanost područja

- nedostatak javnog lokalnog prijevoza, nepostojanje željeznice

- poteškoće u održavanju velikog broja prometnica (državnog, županijskog,

lokalnog značaja, kao i nerazvrstanih cesta)

- izoliranost naselja smještenih uz državnu granicu, osim naselja u blizini

98

graničnih prijelaza.

3. Nepostojanje pojedinih institucija i usporen rad istih

- nedostatak programa i/ili institucija za cjeloživotno obrazovanje

- spora sudska praksa

- pomanjkanje prostora, opreme i stručnih kadrova u obrazovanju.

4. Nedostatak planske prostorne dokumentacije i pojedinih pretpostavki za

ubrzani gospodarski razvoj

- nepostojanje UPU-a (urbanistički plan uređenja) za poduzetničke zone

- nepostojanje komunalne infrastrukture u poduzetničkim zonama

- pad industrijske proizvodnje, zastarjela tehnologija i nedostatak značajnijih

investicija

- nedostatna pokrivenost prostorno planskom dokumentacijom za nova i

proširena građevinska područja i poslovne zone.

5. Disperzirano i usitnjeno poljoprivredno zemljište

- velik broj površinom manjih katastarskih čestica s različitim vlasnicima

(odnosi se na najveći dio poljoprivrednog zemljišta)

- velika hipotekarna opterećenost

- neriješeno-imovinsko pravni odnosi (neriješeno zemljišno-knjižno stanje)

- značajan broj poljoprivrednika kojima poljoprivreda nije glavna djelatnost.

6. Slabija demografska slika, nepovoljne migracije stanovništva i otežani uvjeti

zapošljavanja

- trend pogoršanja demografske slike

- mali broj visoko obrazovanih

- nedostatak kadrova s visokim znanjem, iskustvom i vještinama u

upravljanju za javni i poslovni sektor

- odlazak većeg broja stanovnika na rad u inozemstvo

- raseljavanje stanovništva iz ruralnih u gradska područja, odljev mozgova

prema glavnim gradovima i inozemstvu

99

- slaba uključenost stanovnika - stalnih i onih koji u Bujama žive vikendom

(rade u inozemstvu) u život lokalne zajednice

- ograničene mogućnosti za zapošljavanje i veći broj nezaposlenih starijih

osoba

- neuravnoteženost ponude i potražnje na tržištu rada

- sezonske oscilacije u zapošljavanju.

7. Nedostatna iskorištenost postojećih resursa i nedostatak kapaciteta u turizmu

- nedovoljno isticanje, promocija te iskorištenost kulturnih potencijala za

gospodarski razvoj i stvaranje kulturnog imidža ili branda područja

- nedovoljan broj smještajnih turističkih kapaciteta, nedovoljna infrastruktura

(struja, kanalizacija, turistički punktovi, signalizacija za kulturne

znamenitosti) za turističku sezonu

- nedostatak zajednički osmišljene turističke ponude i promocije pograničnih

općina

- manjak kvalificiranih radnika u turizmu

- hotel u Bujama je već duže vrijeme izvan funkcije

- nedovoljna promocija grada.

8. Nedostatna informiranost, znanje i financijska podrška pri osnivanju i razvoju

malih i srednjih poduzetnika

- nedostatak znanja o mogućnostima i djelovanju mehanizama financiranja

od strane banaka, ministarstava, fondova i drugih institucija

- nedostatak financijskih sredstava i povoljnih uvjeta zaduživanja pri

osnivanju novih malih i srednjih tvrtki

- visoka razina zaduženosti građana i gospodarskih subjekata

- nedovoljno prenošenje tradicionalnih znanja na mlađe generacije.

100

O – Mogućnosti:

1. Razvoj infrastrukture

- plinifikacija

- sanacija i razvoj kanalizacijskog sustava putem razvojnih programa i

potpore središnje države (IVS)

- razvoj integrirane politike i sustava upravljanja otpadom i otpadnim vodama

- razvoj prometne infrastrukture (autobusnog prijevoza i kolodvora,

održavanje cesta i prometnica)

- informatizacija lokalne uprave i samouprave te cjelokupnog društva

- prenamjena neiskorištene infrastrukture (stare škole, ostali gradski

prostori)

- infrastrukturna podrška trgovini, malograničnom prometu

- podizanje kvalitete zdravstvenih usluga

- daljnje iskorištavanje prirodnih bogatstava i resursa za rast turističkog,

poljoprivrednog i gospodarskog sektora.

2. Mogućnosti koje pružaju europski fondovi i blizina Europske Unije

- nacionalno i globalno poslovno okruženje: integracija, globalizacija,

prilagodbe standardima EU, geografski položaj u odnosu na EU

- razvoj poslovnih i industrijskih zona kako bi se privukli domaći i strani

investitori

- iskorištavanje međunarodnih fondova za regionalni razvoj, predpristupnih

fondova, ostalih europskih programa bespovratne pomoći.

3. Ulaganje u ljudske potencijale

- daljnji razvoj obrazovnog sustava, stvaranje uvjeta za inovativni razvoj,

povezivanje sustava obrazovanja s gospodarstvom

- poticanje programa za obuku i zapošljavanje prema strateški određenim

zanimanjima (smjer i htijenje razvoja grada)

- razvoj institucija za cijeloživotno obrazovanje

- povećanje ulaganja u razvoj ljudskih resursa

- razvoj sustava stipendiranja u skladu sa strategijama razvoja

101

- poticanje naseljavanja, sustavno poticanje i promoviranje ideja i inovacija,

povećanja razine obrazovanja.

4. Pretvorba potencijala u prednosti ulaganja za strane investitore

- iskorištavanje povoljnog zemljopisnog položaja

- razviti aktivnosti za razmjenu informacija, stvaranje baze potencijalnih

investitora i potencijalnog tržišta EU

- potaknuti razvoj zajedničkih inicijativa za poboljšanje prekogranične

suradnje, regionalnog razvoja unutar mehanizma financiranja iz fondova

EU

- iskoristiti prednosti dijaspore.

5. Povezivanje poljoprivrede i ekologije

- realizirati održivi razvoj ruralnog prostora korištenjem nacionalnih programa

i programa EU

- poticanje primjene ekoloških i bioloških proizvodnih tehnologija

- razvoj proizvodnje zdrave hrane.

6. Revitalizacija i jačanje kulture i tradicije

- čuvanje i revitalizacija kulturnih potencijala

- intenziviranje uključivanja kulture i kulturnih potencijala u razvoj marketinga

turističke ponude

- korištenje domaćih i međunarodnih gospodarskih priredbi za promociju

domaćeg gospodarstva te za preuzimanje i primjenu novih ideja.

7. Jačanje i razvoj turizma

- održivi razvoj turizma na temelju prirodnih i kulturnih sredstava ovog

područja posebice eko turizma, kulturnog turizma, seoskog turizma,

zdravstvenog, wellness i enogastronomskog turizma

- razvoj nužne turističke infrastrukture, posebno javne infrastrukture

- stvaranje različitih turističkih ponuda sa ciljem produljenja turističke sezone

- umrežavanje, stvaranje klastera i integriranog marketinga poduzeća po

uzoru prekograničnih klastera

102

- uključivanje turističke baštine u identitet prekograničnog teritorija

- blizina poznatih turističkih destinacija i većih naseljenih mjesta

- blizina mora.

8. Daljnje ulaganje u vinarstvo i maslinarstvo

- povećanje kvalitete proizvoda i proizvodnih procesa

- poticanje primjene suvremenih tehnologija

- stvaranje i jačanje brenda

- promocija brenda

- povećanje proizvodnje, nasada (količine proizvoda).

9. Razvoj raznolike poljoprivredne proizvodnje

- iskorištavanje raznolikog poljoprivrednog potencijala

- poticanje razvoja svih autohtonih poljoprivrednih sorti, njihovog pakiranja

(ukoliko je moguće i brendiranje) i distribucije.

10. Unapređenje poduzetničke infrastrukture

- izrada detaljnog i urbanističkog plana poslovnih zona

- povezivanje i umrežavanje srodnih djelatnosti, stvaranje klastera

- blizina većih industrijskih središta, mogućnosti kooperacije.

T – Prijetnje:

1. Nastavak negativnog prirasta stanovništva

- starenje stanovništva, pad broja stanovnika u rubnim područjima; Daljnja

emigracija obrazovanih stanovnika u druge regije.

- jaka međunarodna i lokalna konkurencija (u visokoobrazovnim

ustanovama, prilikama za zapošljavanje kvalitetnog kadra, širim spektrom

mogućnosti, boljom prometnom povezanošću javnim prijevozom, većim

brojem i raznolikošću manifestacija, sportskih događaja i sl.)

- migracije stanovništva

- odljev mozgova u veće gradove ili u strane zemlje.

103

2. Nepovoljna situacija u odnosu na nacionalnu razinu

- nedovoljna zastupljenost grada na nacionalnim razinama

- sporost u prilagođavanju EU regulativi

- nepovoljna struktura preraspodjele poreza, uređena na nacionalnoj razini

- administrativna ograničenja na razini države

- neorganiziranost javne administracije i državne uprave (nestručnost,

birokratizam, nedorečenost)

- nedefinirana uloga lokalne zajednice u sferi gospodarstva

- nedovoljna razina i stopa fiskalne decentralizacije na nacionalnoj razini

- bilateralni problemi Hrvatske sa Slovenijom za ulazak u Europsku uniju

- nedovoljna zastupljenost ovog područja u strategiji RH: malo stanovništva

– male kvote tj. nezastupljenost u državno-političkim strukturama

- nedostatak investicija u manja područja, koncentracija privrede oko velikih

gradskih centara

- nedostatak sredstava za investicije i subvencije za područje materijalne

infrastrukture (u situaciji oskudice sredstava, ona će biti usmjerena na

kapitalne projekte, tako da potrebe lokalnih zajednica neće biti moguće

zadovoljiti)

- neadekvatna i neprilagođena postojeća zakonska regulativa (o zaštiti

okoliša, gospodarenju šumama, zemljištu).

3. Nedostatno praćenje razvoja infrastrukture sa razvojem gospodarstva, turizma

i poljoprivrede

- negativan utjecaj na okoliš zbog pojačanog turističkog razvoja te intenzivne

poljoprivrede uz manjak infrastrukture za otpad i otpadne vode

- propadanje prirodnog okoliša zbog zagađenja i manjka strateškog pristupa

upotrebi prirodnog bogatstva

- neprilagođenost proizvodnje poljoprivrednih proizvoda za tržište EU (mala

proizvodnja, a postojanje neobrađenih obraslih područja)

- nedovoljno iskorištavanje sredstava iz fondova za ruralni razvoj, fondova

za prekogranični razvoj i drugih europskih fondova

- nedovoljno razvijena nacionalna agrarna politika.

104

4. Zapuštena kulturna dobra

- nedovoljan marketing iznimnih primjeraka kulturnih potencijala

- devastacija kulturne baštine zbog neprikladne izgradnje objekata ili naselja,

zbog nerješenih vlasničkih struktura pojedinih čestica te zbog troškova

restauracije objekata

- nepravovremena reakcija na obnovu kulturnih znamenitosti i dobara

- nedostatak sredstava (na regionalnom i nacionalnom nivou) za financiranje

društvene infrastrukture u malim i slabije razvijenim lokalnim zajednicama.

5. Konkurencija inozemnih tržišta

- prijetnja jeftinije radne snage drugih zemalja; Postoji mogućnost

preseljenja inozemnih tvrtki s područja grada na druga istočnija tržišta

- proizvodnja u većim količinama (količinski veća proizvodnja može

konkurirati cijenom u odnosu na domaću proizvodnju; pr. vino, maslinovo

ulje…)

- razvijenije, modernije tehnologije.

6. Gospodarska situacija

- nedostatak financijskih sredstava za financiranje društvenih djelatnosti

- nemogućnost dostatne institucionalne podrške za civilno društvo i njegov

razvoj

- gospodarsko – socijalna situacija u zemlji (nezaposlenost)

- niske plaće i jeftina radna snaga, niski standard

- negativni efekti otvaranja gospodarstva i globalizacije

- neriješen sustav kanalizacije

- gospodarska situacija u Hrvatskoj i široj regiji (svjetska kriza i recesija)

- crno tržište i siva ekonomija (postoji jeftin uvoz roba, rad na crno,

neplaćanje poreza slabi zakonsko poslovanje).

Razvojni potencijal temelji se ponajprije na snagama te na mogućnostima. Prednosti i

snage su dobar geopolitički položaj, blizina granice, frekventnost prometnica, blizina

mora, ugodna klima, čista priroda, brdovit kraj prekriven šumom.

105

Dio područja mogao bi se zaštititi te bi se na taj način i formalno pridonijelo značaju

ljepote područja. Kraj je već poznat po poljoprivrednim kulturama vinove loze i

masline koje su visoke kvalitete, a može se reći i prepoznatljivog brand-a. Na istom

prostoru uspijevaju i druge agrarne kulture, no prednost je dana trajnim nasadima.

Turizam ovog područja može se povezati s pojmom rekreacija zbog postojanja

biciklističkih staza koje posjeduju značajan potencijal razvoja. Biciklističke staze

osim turističke i rekreativne namjene mogu imati i svrhu sportske edukacije mladeži.

Osim biciklističkih staza područje je pogodno za lovni turizam te seoski turizam i

agroturizam.

Doprinos turizmu daje i dvojezičnost područja, nacionalne manjine koje područje

obogaćuju različitim kulturama i običajima.

Lokalna zajednica spremna je podržati kreditiranje razvoja malog i srednjeg

poduzetništva, omogućiti edukaciju stanovništva te subvencionirati određene

inovativne i obećavajuće pothvate.

Cjelokupnom području može se dodati vrijednost uvođenjem ekoloških propisa, normi

i organiziranog nadzora, te poticanjem energetske efikasnosti i razvojem alternativnih

izvora energije. Vrednujući prirodni potencijal povećava se i kulturni potencijal.

Podržavanjem kreativnosti i organizacijom novih projekata otvaraju se nove

mogućnosti za stanovništvo mlađe dobi ali i starije stanovništvo.

Kontinuirane organizirane edukacije (cjeloživotno učenje) koje su u skladu lokalnim

tržišnim potrebama i europskim trendovima doprinose dodatnoj mogućnosti

zapošljavanja.

Revitalizacija kulturnih potencijala bilo kojeg oblika i integrirano marketinško

djelovanje doprinosi povećanju informiranosti domaćih i stranih turista te rastu

popularnosti Grada i kraja.

Razvoj infrastrukture, osobito nužne turističke infrastrukture povećati će mogućnosti

za brojniju turističku posjećenost kraja. Isto proizlazi iz bržeg kolanja većeg broja

pozitivnih informacija te lakše dostupnosti. Pod infrastrukturom se podrazumijevaju

prometnice, organizirani javni prijevoz, telekomunikacije i internet.

Značajan dio investicija u turističku infrastrukturu, očuvanje kulturne baštine te

poljoprivredne i proizvodne djelatnosti u službi turizma biti će moguće aplicirati na

pojedine programe Europske Komisije.

106

U organizaciji istih aktivnosti značajan projekt je međunarodno povezivanje s

pojedinim regijama susjednih zemalja te zemalja mediteranskog područja.

Mogućim razvojem institucija za cijeloživotno učenje povećati ćemo motivaciju

ulaganja u kraj, te ukazati za brigu o stanovništvu svake dobi. Ozbiljnijim ulaganjem u

ljudske resurse dobiti ćemo obrazovan i kvalitetan stručni kadar koji može osigurati i

ostvariti bazu za snažniji razvoj Grada.

107

5. Vizija Grada Buja

Grad Buje je središte regionalnog značaja, organizator i inicijator razvojnih promjena

na širem lokalnom području.

Revitalizirano je povijesno središte i infrastrukturno opremljeno građevinsko područje.

Realizirana su kapitalna ulaganja u građevine od kulturnog i drugog društvenog

značaja za stanovništvo grada.

Stvoreni su preduvjeti za visoki standard života stanovnika.

6. Misija Grada Buja kao institucije

Osnovna misija Grada Buja jest omogućiti svojim građanima visoko kvalitetan i

ugodan život u blagostanju.

B Strateški ciljevi

109

Strateški cilj 1.

Konkurentno gospodarstvo bazirano na razvoju malog i srednjeg

poduzetništva, poljoprivrede i turizma

Prioriteti:

1.1. Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvijeta za

rast ulaganja u gospodarstvo

1.2. Izgradnja, opremanje i promocija poduzetničkih zona

1.3. Poticanje ulaganja stranih investitora

1.4. Razvoj proizvodnih djelatnosti

1.5. Razvoj inovacija

1.6. Unaprijeđenje i promocija turističke ponude

1.7. Razvoj proizvodnje hrane, poljoprivrede i seoskog prostora

110

Prioritet 1.3.Poticanje ulaganja stranih

investitora

Prioritet 1.1.Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvijeta za


Mjere:1.1.1. Uvođenje novih poticaja kojima se stimulira otvaranje novih poduzeća te poslovanje postojećih 1.1.2. Uvođenje kreditnih linija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva 1.1.3. Osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetništva 1.1.4. Poticanje investiranja i privlačenje stranih investitora1.1.5. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete1.1.6. Izrada prioritetnih investicijskih i izvedbenih studija1.1.7. Izrada cost – benefit analiza za kapitalna ulaganja gradova

Prioritet 1. 2.Izgradnja, opremanje i

promocija poduzetničkih zona

Prioritet 1.4.Razvoj proizvodnih djelatnosti

Mjere:1.2.1. Izrada strategije razvoja postojećih poslovnih zona u skladu sa razvojnom strategijom grada1.2.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona1.2.3. Ulaganje u poboljšanje infrastrukture poslovnih zona1.2.4. Usklađivanje poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva s razvojem poslovnih zona

Mjere:1.3.1. Izraditi mjere poticanja stranih ulaganja1.3.2. Istaknuti pogodnosti područja za strane ulagače1.3.3. Eventualne nedostatke koje područje ima sustavno razriješiti i pretvoriti ih u prednosti1.3.4. Promocija grada na sajmovima i putem medija1.3.5. Poboljšati programe vezane za korištenje zemljišta i prostora1.3.6. Podrška promociji izvoznih programa

Mjere: 1.4.1. Poticaji za osnivanje tvrtki čija je primarna djelatnost proizvodnja1.4.2. Razvoj raznovrsnosti tvrtki i mogućih zanimanja

Strateški cilj 1.

Konkurentno gospodarstvo bazirano na razvoju malog i srednjeg poduzetništva, poljoprivrede i turizma

111

Prioritet 1.5.Razvoj inovacija

Mjere:1.5.1. Uvođenje novih tehnologija i potpora inovacijama1.5.2. Olakšanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko komunikacijskih tehnologija1.5.3. Poticanje istraživanja te korištenja rješenja dobivenih istraživanjem 1.5.4. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu -komercijalizacija inovacija i povezivanje gospodarstva irazvojnih institucija1.5.5. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u proizvodnim procesima 1.5.6. Razvoj cluster-a po gospodarskim granama

Prioritet 1.6.Unaprijeđenje i promocija

turističke ponude

Mjere:1.6.1. Razvoj turističke ponude i promocija turističkih potencijala grada – razvoj hotelijerstva, ugostiteljstva, agro i seoskog turizma 1.6.2. Poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih manifestacija i gastronomskih sadržaja 1.6.3. Poticanje razvoja manifestacija i sadržaja za produženje turističke sezone1.6.4. Poticanje uređenja i organizacije okoliša grada1.6.5. Uređenje javnih površina, detaljno označavanje kulturnih i prirodnih vrijednosti

Prioritet 1.7.Razvoj proizvodnje hrane,

poljoprivrede i seoskog prostora

Mjere:1.7.1. Unapređenje i izgradnja fizičke infrastrukture za potporurazvoju poljoprivrede1.7.2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno knjižnog stanja i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda1.7.3. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava1.7.4. Uvođenje mladih u poljoprivredu 1.7.5. Poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim sredstvima u ruralnim područjima1.7.6. Potpore razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode1.7.7. Uvođenje novih tehnologija u cilju unapređenja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda1.7.8. Poticanje razvoja maslinarstva i vinogradarstva 1.7.9. Poticanje razvoja klastera bujskih maslinara i vinara te ostalih udruženja (razvoj udruga, zadruga i saveza)1.7.10. Poticanje proizvodnje eko proizvoda 1.7.11. Poticanje i unapređenje proizvodnje i prerade autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda 1.7.12. Postavljanje standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode1.7.13. Potpora promociji tradicionalne gastro ponude, marketinškoj pripremi proizvoda za tržište te označavanju izvornosti1.7.14. Unaprijeđenje skladištenja, obrade i prerade upoljoprivrednoj proizvodnji1.7.15. Razvoj agroturizma, poduzetništva na selu i ruralnog prostora 1.7.16. Poticaji razvoju ribarstva1.7.17. Realizacija programa navodnjavanja1.7.18. Poticanje organizacije socijalno-kulturnih i gospodarskihprograma s ciljem poboljšanja uvjeta života i povezivanja zajednice

112

Gospodarstva manjih gradova i općina uglavnom su bazirana na malom i srednjem

poduzetništvu. Osobito ukoliko se radi o tipičnim gradovima sa starom povijesnom

jezgrom, bogatom kulturnom baštinom i ugodnom mediteranskom klimom.

Mala i srednja poduzeća najprikladnije se uklapaju u sliku ovakvih mjesta. Tako su i

za grad Buje tipični generator gospodarstva i zaposlenih upravo mala i srednja

poduzeća.

Grad Buje ima predviđene poslovne zone kojima se olakšava osnivanje i poslovanje

proizvodnih malih i srednjih tvrtki. Planiranjem i organiziranjem poslovnih zona,

opremanjem i izgradnjom infrastrukture olakšava se kontinuirano investiranje i rast

malih i srednjih tvrtki. Isto vrijedi i za strane ulagače koji zahtijevaju riješene

prostorne i detaljne planove, zemljišne knjige i čestice.

Prioritet razvoja ovog područja je poljoprivreda uglavnom bazirana na vinarstvu i

maslinarstvu te turizam – morski i seoski, odnosno agroturizam. Područje je pogodno

za razvoj ovih djelatnosti pa se planom i ulaganjem u iste očekuje najbrži rast i

najveći rezultati.

Osim turizma i poljoprivrede važno je razvijati i ostale djelatnosti, osobito proizvodne.

Važno je poticati inovacije i upotrebu inovativnih pristupa. Inovacije donose nove

proizvode, novi proizvodi za kojima postoji potražnja donose maksimalni profit i

pozitivni monopol na tržištu u određenom vremenu. Nova tehnološka rješenja kao

rezultat inovacija smanjuju troškove po jedinici proizvoda i povećavaju profitabilnost

poslovanja. Omogućuju tvrtkama niže troškove, povećanje konkurentnosti i izvoz na

europsko i svjetsko tržište.

Grad Buje treba postati centar inovacija u Istarskoj županiji.

Poticanjem razvoja kvalitete usluge i izvornosti iste postići će se više cijene usluga u

turističkoj djelatnosti.

Na području grada postoji mogućnost otvaranja novih agroturizama, povećanja

smještajnih kapaciteta i noćenja. Veći broj noćenja donosi veće prihode obiteljskih

gospodarstava i turističke zajednice te omogućuje nove investicije.

113

Prioritet 1.1.

Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvjeta za rast

ulaganja u gospodarstvo

Mjere

1.1.1. Uvođenje novih poticaja kojima se stimulira otvaranje novih poduzeća te

poslovanje postojećih

1.1.2. Uvođenje kreditnih linija za razvoj malog i srednjeg poduzetništva

1.1.3. Osnivanje institucija za informiranje, promociju i razvoj poduzetništva

1.1.4. Poticanje investiranja i privlačenje stranih investitora

1.1.5. Poticaji za ulaganja u postojeće neiskorištene kapacitete

1.1.6. Izrada prioritetnih investicijskih i izvedbenih studija

1.1.7. Izrada cost – benefit analiza za kapitalna ulaganja gradova

114

Razvoj poduzetništva je osnovni preduvjet za razvoj područja. Bitno je praćenje

trendova suvremenog gospodarskog razvoja odnosno prilagođavanje europskim i

svjetskim gospodarskim tokovima.

Razvoj gospodarstva generira razvoj javnog i civilnog sektora. Potrebni su brzi i

snažni institucionalni poticaji kroz edukaciju, suvremeno opremljene poslovne zone i

njihovu promociju, implementaciju ideja i inovacija, povećanje kvalitete proizvoda i

konkurentnosti.

Malo i srednje poduzetništvo na području Buja zapošljava najveći broj djelatnika, u

malom i srednjem poduzetništvu zabilježena su najveća ukupna ulaganja, dobit i

prihodi.

Grad Buje s određenim ciljevima i strategijama može poticati razvoj postojećih ali i

osnivanje novih poduzeća. Rezultati istih strategija očekuju se u novom

zapošljavanju, većoj i više raznolikoj ponudi proizvoda i usluga, višim ostvarenim

ukupnim prihodima i razini konkurentnosti.

Uvođenje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom doprinosi

razvoju malog i srednjeg poduzetništva na području grada.

Kreditna linija može biti poticaj za osnivanje novih tvrtki koje bi doprinijele povećanju

proizvodnje i raznolikosti proizvoda. Povoljna kreditna linija može olakšati mladom

poduzetniku osnivanje tvrtke i proboj na tržište.

Centar za poticanje poduzetništva informirao bi postojeće i potencijalne poduzetnike

o mogućnostima, olakšicama, novostima, poticajima koje pružaju pojedina

ministarstva, Županija, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i fondovi Europske Unije.

Sređivanjem vlasničkih struktura zemljišta, ulaganjem u infrastrukturu područja

posebno industrijskih zona, planiranjem i primjenom ciljanih olakšica za veće

investicije povećati će se interes stranih investitora za ulaganjima na području grada.

Plan poticaja trebao bi biti usmjeren na strane investitore koji donose nove

tehnologije, čistu proizvodnju, izvozne aktivnosti, zapošljavanje visoko obrazovanog

kadra.

Poticaji mogu uključivati promidžbene aktivnosti o raspoloživosti i kapacitetima

industrijskih zona na području grada, konkurentskim prednostima područja.

115

Ciljanim poticajima potaknuti će se nova ulaganja u postojeće neiskorištene

kapacitete. S novim ulaganjima zaposliti će se novi djelatnici, povećati prihodi i

ubrzati gospodarska aktivnost na području grada.

Investicijske i izvedbene studije te cost-benefit analize ukazati će na isplativost

pojedinih projekata, potrebnu visinu ulaganja, očekivane prednosti i nedostatke

planiranih projekata. Izradom istih smanjiti će se rizici pri realizaciji, ograničena

financijska sredstva usmjeriti će se na projekte s najvišim društvenim i gospodarskim

prinosom.

Izrađene investicijske studije temelj su za ishođenje vanjskih izvora financiranja u

vidu kredita poslovnih banaka i različitih fondova.

Investicijske studije i analize preduvjet su za početak realizacije svakog projekta.

Mala i srednja poduzeća generiraju prihode, stvaraju bazu za veće proizvodne

aktivnosti te sustavno doprinose atraktivnosti područja.

Aktivnosti malih i srednjih poduzeća značajno doprinose razvojnoj strategiji grada te

ostvarenju strateških ciljeva.

Poticanje osnivanja malih i srednjih poduzeća rezultira povećanjem broja zaposlenih i

povećanjem potrošnje na području grada.

Poduzetništvo se može poticati dodatnim subvencioniranjem kamatnih stopa HBOR-

a i poslovnih banaka.

Poticaji mogu biti u skladu s razvojnim strateškim ciljevima i prioritetima. Isti će

doprinijeti ubrzanju procesa razvoja grada u željenom pravcu. Mala i srednja

poduzeća okosnica su razvoja i pokretač gospodarstva na lokalnom području.

U realizaciji poticaja za razvoj malog i srednjeg poduzetništva te stranih ulaganja

potrebno je «nasloniti se» i iskoristiti poticaje na županijskoj i nacionalnoj razini.

Dodatnim «dvostrukim» poticajima povećava se ukupni intenzitet potpore istom

segmentu čime se povećava razina konkurentnosti u odnosu na druga okolna

područja.

116

1.1.1. Uvođenje novih poticaja kojima se stimulira otvaranje novih poduzeća te

poslovanje postojećih

1. Nagrađivanje uspjeha pojedinih malih i srednjih poduzetnika davanjem posebnih

nagrada i priznanja od strane Grada

Nagrade mogu biti u vidu posebnih priznanja od strane gradonačelnika, institucija na

području grada. Ista priznanja trebala bi biti realizirana kroz sam čin priznanja

uspješnosti te kroz promidžbene aktivnosti koje proizlaze iz medijskog odjeka

priznanja. Nagrade bi se trebale dodjeljivati jednom godišnje.

2. Formiranje komisije / odbora za potporu poduzetnicima početnicima na području

grada

Zadatak iste komisije trebao bi biti organiziranje natječaja za potporu poduzetnicima

početnicima. Nagrade bi trebale biti financijske prirode. Dodjeljivale bi se za tri

najkvalitetnija nova projekta na području grada. Kriteriji dodjele bili bi originalnost

ideje, mogućnost realizacije iste, doprinos razvoju gospodarstva na lokalnom

području, doprinos zapošljavanju.

Planirani proračun iznosi 100.000 kuna. Natječaj bi se realizirao jednom godišnje.

Mogući izvori financiranja osim proračuna grada su sponzorske donacije većih tvrtki.

3. Izrada web burze na stranicama grada

Izradom burze roba i usluga na web stranicama grada pospješila bi se suradnja

između pojedinih tvrtki na području grada. Lokalni poduzetnici s vremenom bi se

navikli na posjet stranicama čime bi se ujedno i ubrzala komunikacija između istih

međusobno te istih i djelatnika Grada.

Izrada foruma o pojedinim gospodarskim temama i preprekama razvoju na području

grada značajno bi povećala transparentnost informacija. Razmjena informacija

doprinijela bi bržim planskim aktivnostima od strane Grada i bržoj realizaciji istih.

Nedostatak je mogućnost dobivanja iskrivljene slike zbog manjeg broja učesnika

foruma na početku projekta. Isto se može ispraviti pravovremenom promidžbom

117

foruma i web stranice. Proračun projekta predviđen je na razini od 500.000 kuna u

dvije godine.

4. Ponuda i aktivna promocija projekata za poduzetnike početnike na području

grada za koje postoji tržišna opravdanost

Poduzetnicima početnicima mogu se dati na uvid potencijalni projekti za koje

trenutno na tržištu postoji ekonomska opravdanost. Popis istih projekata može se

postaviti na web stranice i na oglasnu ploču Grada.

Popis projekata trebao bi biti u skladu sa lokalnim prioritetima i postojećim resursima.

Popis će se odnositi na projekte koji uživaju značajne državne i županijske potpore,

projekte za čijim proizvodima postoji visoka potražnja viša od ponude. Neki od

primjera su uzgoj lavande, ružmarina, oraha, lješnjaka.

Projekti će se s vremenom rađati na samom tržištu od strane poduzetnika. Za

očekivati je ponude otkupljivača pojedinih poljoprivrednih kultura, ponude

farmaceutskih tvrtki za uzgoj pojedinih kultura, ponude stranih proizvođača za

otvaranje pogona na lokalnom području.

Izabrani projekti trebali bi biti razrađeni s osnovnim karakteristikama investicije,

tehnologijom rada unutar projekta, mogućim izvorima financiranja, očekivanim

financijskim i drugim rezultatima.


1. Realiziranje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom

Uvođenje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom potaknuti će

realizaciju novih početnih i razvojnih ulaganja. Visina kamatne stope na vanjske

izvore financiranja jedan je od najvažnijih čimbenika motiviranja poduzetnika na

realizaciju novih ulaganja.

Vlastita kreditna linija može se organizirati u suradnji s nekoliko banaka koje

posjeduju podružnice na području grada Buja. Na isti način ubrzala bi se procedura

odobrenja kredita jer većina postojećih poduzetnika posjeduje otvorene račune kod

istih banaka.

118

Kreditna linija se može organizirati kroz polaganje depozita Grada na računima istih

banaka. Postojeća situacija s visokim kamatnim stopama na depozite pogoduje istom

načinu ostvarenja subvencionirane kamatne stope.

Kreditna linija trebala bi se nadovezivati na mjere županije te Hrvatske banke za

obnovu i razvoj (HBOR). Kamatne stope na kredite poduzetnika kod istih institucija

kreću se između 4% i 6%.

Uvođenjem vlastite kreditne linije koja bi subvencionirala samo 2% kamata troškovi

kreditnog opterećenja sveli bi se na 2%. Isti troškovi financiranja u značajnoj bi mjeri

potaknuli nova ulaganja na području grada.

Obzirom na ograničena proračunska sredstva visina subvencioniranih ulaganja može

se subvencionirati do određene visine (primjerice 200.000 eura). Ograničenja se

mogu uvesti i izborom najkvalitetnijih projekata obzirom na određene kriterije (broj

novo zaposlenih, struktura novo zaposlenih, važnost projekta za razvoj grada, izvoz,

usklađenost s prioritetima Projekta ukupnog razvoja Grada).

2. Uvođenje i realizacija vlastitog Fonda za jamstva

Osnovni cilj Fonda je omogućiti dodatno potrebno jamstvo pojedinim projektima.

Veličina jamstva može iznositi do 50% maksimalno uz realno ostvarivo jamstvo do

30%.

Dodatno jamstvo daje se projektima koji imaju prioritet u realizaciji. Jamstvo se

ostvaruje na temelju upisa poduzetnika u Fond za jamstva. Isti poduzetnici plaćaju

određenu članarinu koja može iznositi do 2% vrijednosti kredita. Prihodi od članarine

koriste se za održavanje i poslovanje Fonda.

Fond za jamstva ostvaruje se na temelju depozita Grada kod lokalnih poslovnih

banaka. Veličina depozita uvjetovati će mogućnosti jamstva u postotku za pojedine

projekte te veličinu ukupnog mogućeg jamstva.

3. Poticanje planiranja, organizacije i realizacije LAG-ova

LAG-ovi predstavljaju lokalne akcijske grupe na ruralnom prostoru. Sastavni su dio

LEADER pristupa razvoju ruralnih područja. U Europskoj Uniji čine organizacijske

cjeline kao nositelje aplikacija za bespovratna sredstva iz pojedinih fondova.

119

LEADER pristup razvoju ruralnog područja obuhvaća sedam načela:

a) suradnja

b) partnerstvo

c) umrežavanje

d) pristup odozdo prema gore

e) lokalni razvoj temeljen na osobitostima područja

f) inovacije

g) integrirani i multisektorski pristup

Osnovne djelatnosti LAG-a su:

a) planiranje lokalne razvojne strategije

b) informiranje poduzetnika i stanovnika o mogućnostima ishođenja bespovratnih

sredstava iz fondova Europske Unije

c) realizacija pojedinih projektnih aktivnosti

Područje LAG-a obuhvaća prostor s 5.000 do 25.000 stanovnika.

Na području grada Buja moguće je organiziranje LAG-a u suradnji s nekoliko

susjednih općina koje čine prostor Bujštine. Druga opcija ili druga faza je stvaranje

LAG-a s pograničnim općinama u Sloveniji. U trećoj fazi moguće je uspostaviti LAG s

općinama i gradovima u Italiji.

Osnovna funkcija LAG-a bila bi povezivanje i ostvarivanje suradnje u ishođenju

bespovratnih sredstava iz EU fondova za zajedničke projekte.


1. Osnivanje centra za poduzetništvo

Osnovne aktivnosti centra bile bi provođenje vlastite kreditne linije Grada,

kontaktiranje pojedinih malih i srednjih poduzetnika koji posjeduju mogućnost

financiranja iz bespovratnih sredstava. Priprema aplikacija za nacionalne i EU

fondove za potrebe istih poduzetnika.

Informiranje poduzetnika o novim subvencioniranim kreditnim linijama, priprema

dokumentacije za ishođenje kredita. Savjetodavna pomoć pri osnivanju tvrtke.

120

Najkvalitetnije rješenje bilo bi zapošljavanje osobe s područja grada koja posjeduje

odgovarajuće obrazovanje i dobro poznaje lokalne gospodarske prilike.

Proračun projekta u prvoj godini bio bi na razini do 100.000 kuna uz mogućnost

financiranja od strane ministarstva, savjetničke tvrtke partnera i samostalnog

financiranje iz poslovanja.

2. Osnivanje EU Info pointa

Osnivanjem lokalnog EU Info pointa kao poslovnog subjekta na području grada

postiglo bi se brže prenošenje informacija lokalnim poduzetnicima o promjenama u

Europskoj Uniji i mogućim utjecajima na lokalno gospodarstvo.

Putem EU Info pointa pomoglo bi se lokalnim poduzetnicima u uspostavljanju

suradnje sa inozemnim dobavljačima i potencijalnim kupcima proizvoda. Lokalne

tvrtke imale bi «kanal» za umrežavanje na europskoj razini.

Između ostalog Info point imao bi za cilj i održavanje edukacija o očekivanim

utjecajima ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Na isti način lokalni poduzetnici mogli

bi se na vrijeme pripremiti za nove okolnosti koje se očekuju u idućem razdoblju od

dvije do tri godine.

Realizacija EU Info pointa u početku može krenuti sa jednom osobom, djelatnikom,

koji može koristiti poslovni prostor unutar ili izvan prostora Grada Buja.

Preporuka je zaposliti mlađu osobu sa lokalnog područja, kvalitetnog obrazovanja.

Proračun projekta je na razini do 150.000 kuna u prvoj godini poslovanja.


1. Izrada plana sa ciljevima i kriterijima prihvaćanja stranih ulaganja

Isti plan trebao bi sadržavati ciljeve Grada u odnosu na strana ulaganja obzirom na

sljedeća područja:

a) povećanje raspoloživih resursa obzirom na prostor unutar poslovnih zona i

opremljenost istih, eventualno obrazovanje lokalne radne snage i poboljšanje

strukture iste (informatička znanja i jezici), iskorištavanje prometnog položaja

b) određivanje točnih lokacija za strana ulaganja

121

c) određivanje ciljanih djelatnosti (proizvodne djelatnosti, djelatnosti visokih

čistih i informacijskih tehnologija)

d) određivanje stupnja prenošenja novih tehnologija i proizvodnih postupaka te

know howa u lokalnu sredinu

e) određivanje minimalnog zapošljavanja novih djelatnika

f) mogućnost lančanog efekta na lokalno gospodarstvo («nadovezivanje»

lokalnih dobavljača)

g) troškove pripreme stranih ulaganja i izračun koristi koje se očekuju u

petogodišnjem razdoblju

Kriteriji prihvaćanja stranih ulaganja trebali bi sadržavati:

a) «čistoću» djelatnosti, neutralan ili povoljan utjecaj na okolinu

b) značajno novo zapošljavanje na lokalnom području

c) visina ulaganja trebala bi biti iznad prosječne «domaće» razine ulaganja

poduzetnika

d) održivost projekta u dugom roku (nema «seljenja» na istočnije lokacije u

srednjoročnom razdoblju)

e) proizvodne djelatnosti novih tehnologija

2. Izrada plana privlačenja stranih investitora

Planom privlačenja stranih investitora odredili bi se najefikasniji načini promocije

lokalnih resursa i prednosti za strana ulaganja.

Planirani sadržaji promocije su opis lokacija unutar pojedinih poslovnih zona

raspoloživih za ulaganja u proizvodni prostor, opis kriterija za ulaganja, opis lokalnih

gospodarskih prilika s uključenim podacima o:

a. raspoloživoj radnoj snazi i strukturi iste

b. strukturi gospodarstva obzirom na djelatnosti

c. poticajima za strana ulaganja na nacionalnoj razini i oslobađanjima plaćanja

poreza

d. troškovima osnovnih inputa (električna energija, voda, plin)

e. cijenama komunalnog i vodnog doprinosa te poticajima na lokalnoj sredini

f. institucijama kojima se potencijalni investitori mogu obratiti s kontakt podacima

122

Isti podaci trebali bi se postaviti na web stranice Grada. Ujedno bilo bi korisno

oglašavati web stranice sa istim riječima na google instrumentima za oglašavanje.

Visoko pozicioniranje web stranica u smislu traženja povoljnih lokacija za ulaganja u

Hrvatsku značajno bi doprinijelo mogućnosti prvog kontakta sa lokalnim institucijama.

Oglašavanje u inozemnim poslovnim dnevnicima i tjednicima pojedinih zemalja s

najvišom vjerojatnosti ulaganja može donijeti značajne kontakte sa stranim

investitorima ili njihovim predstavnicima.

Proračun projekta u prvoj godini iznosio bi okvirno 100.000 kuna.

3. Realizacija potrebnih pripremnih aktivnosti za ciljane lokacije ulaganja

Ista projektna aktivnost uključivala bi:

a) detaljnu analizu postojećeg stanja poslovnih zona (raspoloživi prostor sa

riješenim vlasničkim odnosima, razina opremljenosti)

b) određivanje prostora namijenjenog stranim ulaganjima

c) izrada plana dovršetka uređenja prostora do ciljane razine s pripadajućim

troškovnikom i dinamikom realizacije

d) realiziranje ulaganja i opremanje prostora potrebnom infrastrukturom

Proračun projekta ovisi o ciljanoj veličini prostora, lokaciji prostora i trenutnoj razini

opremljenosti istog.

4. Osnivanje Ureda za strana ulaganja

Osnovna zadaća Ureda bila bi ostvariti prvi kontakt sa stranim investitorima,

organizirati prikupljanje potrebne dokumentacije za ulaganje kod nadležnih institucija.

Ujedno, Ured bi imao zadaću izrade trogodišnjih i godišnjih planova privlačenja

stranih ulaganja i realizacije istih.

Ured se može nalaziti unutar prostora Grada. U početku poslovanja bila bi dovoljna

jedna osoba sa izvrsnim poznavanjem stranih jezika i gospodarstva na lokalnom

području.

123


1. Izrada analize potencijalnih objekata s potrebom za ulaganjem

Potrebno je izraditi popis objekata koji posjeduju potrebu za značajnijim ulaganjima.

Analizirati svaki od istih, izraditi troškovnik potrebnih radova za završetak objekata i

dovođenje istih u potrebnu funkciju.

Između ostalih isti objekti su Kaštel Rota u Momjanu, Vinski podrum i stara uljara u

središtu grada.

2. Izrada strategije revitalizacije objekata

Određivanje moguće svrhe objekata. Određivanje načina obnove koji bi trebao biti u

duhu povijesti objekta, kulturnih vrijednosti i potreba na području grada.

Osmišljavanje uvjeta javno privatnog partnerstva za objekte kod kojih je to moguće.

Izrada zajedničkih studija isplativosti za realizaciju projekata. Osmišljavanje poticaja

za potencijalne investitore:

a. smanjenje komunalnog doprinosa

b. promjena prostorno planskih pretpostavki ukoliko je to neophodno

c. pomoć pri prikupljanju potrebne dokumentacije

d. pružanje podrške investitoru u odnosu prema pojedinim institucijama

(poslovne banke, nacionalna javna tijela i institucije)

3. Privlačenje investitora za revitalizaciju neiskorištenih kapaciteta

Proces «privlačenja» investitora trebao bi se realizirati kroz postavljanje opisa

objekata i pripadajućih projektnih prijedloga na web stranicama grada.

Opisi potencijalnih projekata trebali bi sadržavati osnovne podatke o projektu,

ciljevima projekta i kriterijima uspostavljanja javno privatnog partnerstva.

Moguće je dodatno oglašavanje putem ključnih riječi na google instrumentima

oglašavanja.

Aktivno traženje investitora može se ostvariti i putem lokalnog EU Info pointa i ureda

za informiranje stranih investitora. Moguće je ostvariti kontakt s međunarodnim

agencijama za prodaju nekretnina i konzultantskim tvrtkama u ciljanim zemljama.

124


1. Analiza svih potencijalnih projekata na razini grada

Osnovni ciljevi analize su utvrditi stupanj prioriteta projekata, stupanj dovršenosti

projekata, mogućnosti ishođenja povoljnih vanjskih izvora financiranja obzirom na

trenutne okolnosti na tržištu.

Projekti za koje postoje mogućnosti ishođenja bespovratnih sredstava od strane

županije, nacionalnih fondova i ministarstava te EU fondova trebali bi imati prioritet.

Isti prioritet trebali bi imati i projekti za kojima postoji hitna potreba na lokalnom

tržištu.

Konačni izbor projekata može se realizirati u fazi neposredno po izradi Projekta

ukupnog razvoja grada.

2. Priprema izrade i izrada investicijskih studija

Investicijske studije trebale bi se izraditi za prioritetne projekte u razdoblju po

završetku izrade PUR-a.

Na temelju rezultata investicijskih studija trebale bi se donijeti odluke o ulasku u

pojedine projekte ili mijenjanju ciljeva istih. Investicijske studije poslužiti će i kao

podloga za dobivanje eventualnih vanjskih izvora financiranja.

Proračun projekta ovisi o broju projekata koji su predmet izrade studija i

karakteristikama istih. Potreban proračun za okvirno pet većih projekata iznosio bi do

250.000 kuna.


1. Prepoznavanje zajedničkih projekata koji su od prioritetnog značenja za općine na

području Bujštine

U ovoj fazi potrebno je identificirati tekuće i potencijalne projekte koji mogu biti od

visokog značenja za odvijanje gospodarskih aktivnosti na području Bujštine.

Karakteristika istih projekata je da koristi ima više ili sve općine na području Bujštine,

pa se očekuje i srazmjerna podjela troškova ulaganja. Koristi od identificiranja istih

125

projekata su mogućnosti ishođenja bespovratnih sredstava iz nacionalnog proračuna

i EU fondova na temelju kriterija zajedničkih partnerskih projekata i tzv. regionalne

konkurentnosti.

2. Prepoznavanje zajedničkih projekata na razini susjednih općina u Sloveniji i Italiji

te ostalih država Mediterana

Identificirani zajednički projekti za kojima postoji potreba u više općina dvije ili više

država dobra su podloga za ishođenje bespovratnih sredstava iz fondova Europske

Unije. Uvjet je da su zajednički projekti u skladu sa ciljevima pojedinih poziva za

financiranje iz istih fondova.

Grad Buje ima uspostavljenu suradnju s nekoliko susjednih općina u Sloveniji,

regijom Veneto u Italiji, pojedinim općinama u Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj i

Grčkoj.

Iste kontakte i postojeće zajedničke projekte (mediteranska ruta maslina) trebalo bi

kontinuirano nadograđivati i tražiti sredstva iz fondova Europske Unije.

3. Izrada cost benefit analiza kao podloge za realizaciju zajedničkih projekata

Po identificiranju pojedinih zajedničkih projekata trebalo bi pristupiti izradi sažetih

početnih cost benefit analiza projekta. Sažete cost benefit analize sadržavale bi

podatke o opisu projekta, okvirnoj veličini ulaganja, planu raspodjele ulaganja i

mogućim izvorima financiranja, prednostima i nedostacima projekta, dinamici

realizacije projekta.

Ista početna cost benefit analiza poslužila bi kao podloga za uspostavljanje kontakta

s pojedinim općinama koje bi imale koristi od projekta.

Izradom početnih cost benefit analiza i inicijativom u uspostavljanju suradnje Grad

Buje dobio bi povoljniji imidž na međunarodnoj razini. Za očekivati je i postepeno

ishođenje sve više sredstava iz pojedinih fondova Europske Unije. Cost benefit

analize mogu se u daljnjem tijeku projekta razraditi detaljnije za potrebe ishođenja

sredstava iz nacionalnih ili EU fondova.

126

Prioritet 1.2.

Izgradnja, opremanje i promocija poduzetničkih zona

Mjere

1.2.1. Izrada strategije razvoja postojećih poslovnih zona u skladu sa

razvojnom strategijom grada

1.2.2. Donošenje urbanističkog i detaljnog plana razvoja zona

1.2.3. Ulaganje u poboljšanje infrastrukture poslovnih zona

1.2.4. Usklađivanje poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetništva s

razvojem poslovnih zona

127

Poslovne zone nude koncentraciju uspješnih poduzetnika koja rezultira sinergijskim i

multiplikativnim učinkom u stvaranju općeg poduzetničkog duha.

Poduzetničke odnosno gospodarske zone u kraju označavaju područje koje je

prostorno isplanirano, strateški određeno i usmjereno prema ostvarenju određenog

plana.

Grad Buje ima predviđene poslovne zone koje su dijelom izgrađene dok dio njih još

treba detaljni urbanistički plan. Namjena istih trebala bi biti u skladu sa strategijom

razvoja kako bi se grad razvijao u željenom pravcu s minimalnim nepovoljnim

utjecajima na okoliš. Ulaganje u infrastrukturu neophodno je za stavljanje zona u

funkciju odnosno da bi tvrtke koje bi se formirale unutar pojedine zone mogle

provoditi vlastite aktivnosti.

Sukladno razvoju zona razvijati će se malo i srednje poduzetništvo. Ulaganje u zone i

infrastrukturu zona prethodi poticajnim mjerama za poduzetnike i poticanju osnivanja

novih tvrtki. Malo i srednje poduzetništvo osnova je za rast i gospodarski razvoj

područja te za zapošljavanje stanovništva.

1.2.1. Izrada strategije razvoja postojećih poslovnih zona u skladu sa

razvojnom strategijom grada

1. Detaljna analiza potreba za poslovnim zonama i postojećeg stanja poslovnih zona

Detaljnom analizom potreba dobiti će se podaci o potrebnoj okvirnoj veličini

poslovnog i proizvodnog prostora za potrebe poduzetnika na području grada. Isti

podaci mogu se dobiti anketiranjem svih poduzetnika na području grada. Predmet

upitnika unutar ankete trebali bi biti:

a) potreba poduzetnika za poslovnim prostorom (veličina i vrsta)

b) optimalna lokacija

c) potrebna infrastruktura (snaga električne energije, potreba za vodom i plinom,

posebnim pročišćivačima i filterima)

d) namjeravano vrijeme ulaska u investiciju izgradnje proizvodnog prostora (hale)

e) okvirna veličina investicije

f) eventualne prepreke ulasku u investiciju

Obradom dobivenih podataka dobiti će se okvirni podaci o potrebama za proizvodnim

prostorom na području grada. Traženu veličinu prostora može se usporediti s

128

postojećim raspoloživim infrastrukturno zadovoljavajuće opremljenim prostorom,

raspoloživim prostorom koji nije ili je djelomično infrastrukturno opremljen. U analizi

postojećeg stanja treba uzeti u obzir i dio prostora poslovnih zona koji je predviđen

za strana ulaganja.

Detaljnom analizom dobiti će se podaci o:

a) raspoloživom prostoru poslovnih zona koji je popunjen

b) raspoloživom prostoru poslovnih zona koji je slobodan i spreman za ulazak

investitora

c) raspoloživom prostoru koji je slobodan ali nije dovoljno infrastrukturno

opremljen

d) potrebi za novim prostorom na temelju izjava poduzetnika

Analizom dinamike potreba može se izraditi i plan potrebne veličine prostora u

poslovnim zonama u idućem petogodišnjem razdoblju.

2. Izrada strategije osnivanja, širenja i opremanja poslovnih zona

Dinamika proširenja poslovnih zona ili eventualnog osnivanja novih trebala bi se

temeljiti na iskazanim potrebama lokalnih poduzetnika i očekivanim potrebama

stranih investitora.

Strategija razvoja poslovnih zona trebala bi uključivati:

a) ciljeve u odnosu na proširenje postojećih poslovnih zona, osnivanje novih

poslovnih zona te opremanje postojećih i novih zona

b) određivanje veličine prostora i zona koji bi bili namijenjeni za pojedine

namjene (domaći i strani investitori, djelatnost investitora (trgovačka,

proizvodna, visoke tehnologije))

c) planiranje pojedinih faza realizacije za svaku poslovnu zonu, određivanje

dinamike realizacije pojedinih faza

d) određivanje proračuna za svaku fazu i svaku poslovnu zonu

e) planiranje vanjskih povoljnih izvora financiranja i načina njihova ishođenja

Djelatnosti unutar zone trebale bi biti u skladu sa lokalnim potrebama ali i

nacionalnim prioritetima. Kao nacionalni prioriteti spominju se djelatnosti koje služe

kao:

129

a) supstitucija uvoza

b) izvoz

c) uvođenje modernih tehnologija

d) korištenje lokalnih potencijala (prerađivački pogoni, kooperanti za lokalne veće

tvrtke)

Uobičajene faze realizacije poslovne zone uključuju:

a) studija isplativosti osnivanja

b) geodetska podloga

c) urbanistički plan

d) studija utjecaja na okoliš

e) investicijsko-tehnička dokumentacija infrastrukturnih priključaka

f) uređenje okoliša

g) gradnja prometnica

h) kanalizacija i vodoopskrba

i) uvođenje električnih i telefonskih instalacija

j) marketinške aktivnosti i informatičko povezivanje


1. Realizacija pripremnih dokumenata prostornog uređenja i ekonomske isplativosti

Unutar iste projektne aktivnosti trebalo bi realizirati sljedeće:

a) izraditi prostorne planove na razini uređenja poslovnih zona

b) riješiti imovinsko – pravne odnose

c) izraditi studiju opravdanosti za izgradnju poslovne zone

d) odrediti tvrtku/službu koja će se brinuti o izgradnji iste

Nakon izrade i donošenja adekvatnih prostornih planova potrebno je riješiti imovinsko

pravne odnose na planiranom prostoru poslovne zone. Isto se može realizirati

otkupom zemljišta od privatnih vlasnika te zajedničkim ulaganjem ili koncesijom.

Pri otkupu je potrebno izraditi plan otkupa privatnog zemljišta. Plan otkupa podloga je

za traženje poticaja od strane ministarstva za financiranje iste aktivnosti. Zahtjev za

130

poticaje podnosi se Ministarstvu gospodarstva, Upravi za malo i srednje

poduzetništvo.

Za dodjelu zemljišta u vlasništvu države podnosi se zahtjev Povjerenstvu za

upravljanje državnom imovinom.

Prostorni planovi mogu se sufinancirati od strane Ministarstva uz uvjet dostave Plana

razvoja poslovnih zona.

Prilikom uređenja građevinskih čestica unutar zone potrebno je voditi računa o

veličini pojedinih čestica. Prosječna veličina čestica trebala bi biti na razini od 5.000

m2. Točna veličina ovisiti će o iskazanim potrebama poduzetnika na lokalnom

području.

Potom se izrađuje projektna dokumentacija, traže se potrebne građevinske dozvole

(potvrda na glavni projekt).

2. Pripremne aktivnosti za ishođenje vanjskih izvora financiranja

Značajan udio u financiranju projektne dokumentacije i potrebnih aktivnosti za

osnivanje i izgradnju poslovne zone može se pribaviti od strane nadležnih

ministarstava, posebno Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Ministarstvo putem javnog poziva za financiranje izgradnje poslovnih zona može

financirati sljedeće aktivnosti:

a) izrada projektne dokumentacije za zonu

b) izgradnja infrastrukture u zoni

c) promidžba u svrhu privlačenja potencijalnih investitora

Potrebna dokumentacija za apliciranje na natječaj sastoji se od sljedećeg:

a) odluka predstavničkog tijela o osnivanju zone

b) prostorni plan grada (Urbanistički plan uređenja ili Detaljni plan)

c) riješeni imovinsko – pravni odnosi

d) studija opravdanosti izgradnje poslovne zone

e) izvod iz Proračuna Grada

Ukoliko nisu riješeni imovinsko – pravni odnosi potrebno je priložiti predugovore o

kupoprodaji s vlasnicima zemljišta ili presliku zahtjeva upućenog Središnjem

131

državnom uredu za upravljanje državnom imovinom za dodjelu zemljišta u vlasništvu

RH u svrhu izgradnje poslovne zone.

Korisno je uključiti se u državni program modernizacije katastra i zemljišne knjige

(Program državne izmjere i katastra nekretnina).

Prednost pri dodjeli sredstava dodjeljuje se poslovnim zonama za koje je donesen

urbanistički plan uređenja.

Poslovne zone trebale bi biti smještene u blizini glavnih prometnih čvorišta i

prometnica. Za postojeće zone na području grada poštovano je isto načelo.

Studija opravdanosti izgradnje poslovne zone treba sadržavati podatke o ispitanom

poduzetničkom potencijalu, stanju infrastrukture do zone, dinamici izgradnje

infrastrukture u zoni, načinu i izvorima financiranja.

Izvod iz proračuna služi kao dokaz planiranih i izdvojenih sredstava namijenjenih za

izgradnju poslovne zone.

Određena financijska sredstva mogu se pribaviti i iz Proračuna županije. Za

ishođenje istih potrebno je biti kontinuirano u toku s programima Istarske razvojne

agencije.

Postoji mogućnost ishođenja značajnih financijskih sredstava iz programa IPARD

namijenjenog jedinicama lokalne samouprave. Unutar istog programa postoji

mogućnost ishođenja sredstava za izgradnju kanalizacije u vrijednosti do 7 milijuna

kuna. Ista sredstva su bespovratna. Otvaranje natječaja očekuje se krajem tekuće ili

početkom sljedeće 2010. godine.

Obzirom da je u većini slučajeva natječaj otvoren samo 2 mjeseca potrebno je

planirati projekte minimalno 4 do 6 mjeseci unaprijed.


1. Analiza infrastrukturne opremljenosti postojećih i planiranih novih zona

Unutar navedene analize potrebno je prikupiti podatke:

a) o postojećim potrebama za infrastrukturom na području postojećih poslovnih

zona (za svaku pojedinačno)

b) o očekivanim potrebama poduzetnika u idućem godišnjem, trogodišnjem i

petogodišnjem razdoblju (za svaku zonu pojedinačno)

132

c) o očekivanim potrebama stranih investitora za razinom infrastrukturne

opremljenosti tijekom idućeg petogodišnjeg razdoblja

Infrastrukturna opremljenost obuhvaća izgradnju:

a) energetske infrastrukture:

- trafostanica

- javna rasvjeta

- električni priključci

- plinski priključci

b) komunalne infrastrukture:

- vodovodna instalacija

- instalacija oborinske odvodnje

- kanalizacija

c) prometne infrastrukture:

- pristupne ceste

- ceste u zoni

d) telefonske priključke

Veće zone mogu imati dodatne sadržaje poput poduzetničkog centra, poduzetničkog

inkubatora za administrativni dio poslova ili uslužne djelatnosti, servisno tehničku

službu, prostore za zajedničke aktivnosti relaksacije i prehrane.

Servisno tehnička služba može obavljati poslove nadzora zone, čuvanje objekata u

zoni, određene servise za pojedine poduzetnike.

Podaci o trenutnoj potrebnoj infrastrukturi u pojedinim zonama mogu se pribaviti

upitnikom / anketom provedenom među poduzetnicima unutar zona.

Podaci o budućim potrebama pribavljaju se anketiranjem svih poduzetnika

potencijalnih investitora u zoni (svi poduzetnici na području grada Buja) i

potencijalnih stranih investitora koji su iskazali interes za investiranjem.

2. Izrada plana infrastrukturnog opremanja postojećih i novih poslovnih zona

Plan bi trebao sadržavati:

a) ciljane rezultate na kraju trogodišnjeg i petogodišnjeg razdoblja

133

b) ciljane aktivnosti za ostvarenje rezultata

c) dinamiku realizacije pojedinih aktivnosti

d) troškovnik pojedinih aktivnosti

e) plan izvora financiranja za pojedine aktivnosti

f) nositelje realizacije pojedinih aktivnosti

Ciljani rezultati mogu biti potpuno infrastrukturno opremanje pojedinih zona ili

opremanje do određene razine. Ciljano stanje trebalo bi izraditi po svakoj poslovnoj

zoni i ciljanoj razini opremljenosti iste nakon određenog razdoblja.

Aktivnosti bi trebale biti usklađene, pojedine se mogu odvijati paralelno. Pri planiranju

dinamike aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir očekivano vrijeme pojedinih natječaja za

bespovratna sredstva EU i natječaja pojedinih ministarstava. Pri tome treba uzeti u

obzir i mogućnosti sufinanciranja od strane Županije Istarske, Hrvatskih voda i

Hrvatske elektroprivrede. Potrebno je proučiti procedure za ishođenje istih

sredstava, uobičajeno vrijeme objave natječajnih procedura i faktore uspjeha u

dobivanju sredstava.

Infrastrukturno opremanje poslovnih zona može se uz pažljivu prilagodbu financirati

iz nekoliko fondova Europske Unije (Eco Inovation, IPARD).

3. Realizacija planiranih aktivnosti opremanja infrastrukturom

Realizacija aktivnosti infrastrukturnog opremanja biti će velikim dijelom vezana za

postavljene planirane aktivnosti. U situaciji kvalitetno postavljenog plana i dobre

pripreme aktivnosti će se ubrzati u odnosu na uobičajene procedure.

Način realizacije planiranih aktivnosti ovisiti će velikim dijelom o izvorima financiranja.

Financiranje iz programa EU zahtijeva provođenje točno definirane natječajne

procedure za svaku fazu radova. Pri tome je potrebna kvalitetna priprema aktivnosti

obzirom da su rokovi za realiziranje istih u pravilu kratki.

Aktivnosti infrastrukturnog opremanja trebale bi se provoditi u suradnji s lokalnim

Vodovodom i HEP-om.

134

Prioritet 1.3.

Poticanje ulaganja stranih investitora

Mjere

1.3.1. Izraditi mjere poticanja stranih ulaganja

1.3.2. Istaknuti pogodnosti područja za strane ulagače

1.3.3. Eventualne nedostatke koje područje ima sustavno razriješiti i pretvoriti

ih u prednosti

1.3.4. Promocija grada na sajmovima i putem medija

1.3.5. Poboljšati programe vezane za korištenje zemljišta i prostora

1.3.6. Podrška promociji izvoznih programa

135

Gradu su potrebne konkretne mjere kojima će privući strane ulagače i to ulagače koji

žele ulagati u strateški važna područja za grad Buje. Pogodnost za ulagače je riješen

zemljišnoknjižni odnos bilo koje katastarske čestice, adekvatna infrastruktura, detaljni

urbanistički planovi koji neće biti podložni drastičnim promjenama.

Kako bi eventualni ulagač doznao za pogodnosti koje pruža grad, isti se mora

promovirati na adekvatnim sajmovima i povezati se s pojedinim međunarodnim

institucijama. Orijentacija ka izvozu bitna je zbog veličine stranog tržišta, kupovne

moći istog (veći tzv. volumen tržišta), ostvarenja većih prihoda i dobiti po jedinici

proizvoda. Strana ulaganja u postojeće i nove poslovne procese u Bujama trebala bi

donijeti nove «čiste» tehnologije, novo strano tržište brže i sigurnije naplate, nova

radna mjesta na lokalnom području grada. Područje grada je pogranično, cestovna

infrastruktura je riješena te isto neće biti zapreka za ulagače.

Poticanje ulaganja u područje, aktiviranje novih poslovnih procesa i razvoj postojećih,

ulaganje u nove poduzetničke - proizvodne ili druge projekte dovodi do povećanja

obujma domaće proizvodnje i povećanja zaposlenosti građana.

Isto se može ostvariti raznim poticajnim mjerama, pogodnostima za pojedine

djelatnosti koje su predmet ulaganja. Važno je izgraditi nužnu infrastrukturu u

poslovnim zonama namijenjenim većim stranim investicijama. Stvoriti polazne

pretpostavke za osjetljivost na zahtjeve i potrebe velikih investitora.

Analizirati lokalno i nacionalno tržište, stvoriti maksimalne prednosti u pojedinim

područjima. Izraditi plan ciljnih ulaganja namijenjen investitorima sa jasnim ciljevima i

ograničenjima.

Kako bi proširili ponudu «vlastitih» proizvoda, te omogućili razvoj većeg broja

djelatnosti potrebno je okrenuti se proizvodnji ostalih (ne prehrambenih) proizvoda.

Zbog toga je potrebno pratiti razvoj svjetskih trendova i novih tehnologija te se kretati

u korak sa svjetskim razvojem i tehnologije i dizajna. Ukoliko se u Buje želi privući

nova tehnologija i nova proizvodnja potrebno je omogućiti svu potrebnu

infrastrukturu.

Isto može podrazumijevati prostorno isplanirane zone za proizvodnju, za

poljoprivredu i za turizam. Proizvode koji bi se proizvodili u ovom kraju trebalo bi

ograničiti na one koji ne polučuju veća zagađenja okoliša kako bi se održao sklad s

ostalim željenim pravcima razvoja.

136

Kvalitetan plan je preduvijet za pravi smjer razvoja. Od visoke je važnosti

kontinuirano razvijati odvojena poslovna područja za postojeće i nove proizvodne

djelatnosti u odnosu na poljoprivredu i turizam.

Disperzirani, no određeni precizirani način razvoja daje mladima širi opseg mogućeg

obrazovanja i razvoja te im omogućava povratak ili ostanak u rodnom gradu.

Ciljana usmjerenost na nekoliko djelatnosti omogućuje visoki razvoj iste na lokalnom,

nacionalnom i europskom nivou te privlači obrazovane i kvalitetne stručne osobe.


1. Osnovati stručnu skupinu za osmišljavanje mjera za privlačenje stranih ulaganja

Stručnu skupinu činilo bi nekoliko djelatnika grada zaduženih za istu problematiku,

predstavnik lokalnog ureda za strane investitore, predstavnici pojedinih poslovnih

zona na području grada, predstavnik institucije ili tvrtke sa iskustvom u privlačenju

stranih investitora.

Osnovna zadaća stručne skupine bila bi osmisliti efikasne mjere privlačenja stranih

ulaganja. Isto podrazumijeva:

a) provođenje kontinuiranog brainstorminga za dobivanje najkvalitetnijih ideja

b) analiza najbolje prakse privlačenja stranih ulaganja na području Hrvatske,

Jugo istočne Europe i Europe u cjelini

c) filtriranje vlastitih ideja i iskustava drugih obzirom na postavljene ciljeve i

lokalne mogućnosti

Stručna skupina trebala bi se sastajati jednom mjesečno i zajedno s Uredom za

strane investitore brinuti o realizaciji usvojenih ideja i projektnih aktivnosti.

2. Realizacija aktivnosti koje su ocijenjene najkvalitetnijim rješenjima u privlačenju

stranih ulaganja

Aktivnosti privlačenja stranih ulaganja trebale bi pokrivati područja:

a) prostor poslovnih zona i njegovu infrastrukturnu opremljenost

b) sustav poticaja u vidu smanjenja komunalnog doprinosa i komunalne naknade

137

c) osmišljavanje i provođenje marketing strategije privlačenja stranih ulaganja

d) pružanje pravovremenih informacija investitorima i postojanje Ureda za strane

investitore

e) ubrzavanje administrativnih poslova i vođenje investitora kroz administrativne

procedure i ishođenje pojedinih dokumenata i dozvola

Aktivnosti bi se realizirale u skladu s planom/strategijom privlačenja stranih

investitora koje bi izrađivao Ured za strane investitore.


1. Izrada detaljnog profila prosječnog stranog investitora i njegovih potreba

Detaljan profil trebao bi minimalno sadržavati podatke o:

a) djelatnosti investitora

b) visini ulaganja

c) potrebama za pojedinim vrstama infrastrukture

d) potrebnim dozvolama i administrativnim procedurama koje treba ishoditi i proći

na lokalnom području

e) načinu ponašanja i izvorima informacija koje crpi kao podlogu za donošenje

poslovnih odluka

Profil bi trebao biti izrađen od strane stručne skupine za privlačenje stranih ulaganja

odnosno Ureda za strana ulaganja.

2. Izrada detaljne swot analize obzirom na postojeće resurse i mogućnosti grada pri

privlačenju stranih ulaganja

Unutar iste analize trebali bi se dobiti podaci o svim mogućim prednostima grada za

privlačenje stranih ulaganja te eventualnim slabostima. Potrebno je uzeti u obzir

moguće šanse na međunarodnom tržištu koje mogu ići u prilog privlačenju stranih

ulaganja kao i eventualne prijetnje.

Postojeće prednosti grada su postojanje poslovnih zona, dobra prometna

povezanost, blizina zemalja Europske Unije.

138

Slabost je niža razina osmišljenih poticajnih mjera i uređenih institucija i procesa za

privlačenje stranih ulaganja.

3. Izrada plana stvaranja prednosti lokalnog područja obzirom na strana ulaganja

Uz postojeće, prirodom i dosadašnjim radom stvorene prednosti grad bi trebao raditi

na aktivnom stvaranju novih prednosti.

Pri stvaranju novih prednosti potrebno je uzeti u obzir postojeće trendove na

lokalnom području Istarske županije te trendove na ciljanim inozemnim tržištima s

kojih bi dolazili strani investitori.

Lokalni trendovi obuhvaćaju stanje izgrađenosti poslovnih zona i uređenosti procesa

privlačenja stranih ulaganja u drugim gradovima i općinama Istarske županije.

Ujedno, bitno je procijeniti smjer i brzinu razvoja šireg lokalnog područja. Za

stvaranje novih prednosti potrebno je sljedeće:

a) ubrzati aktivnosti privlačenja stranih ulaganja

b) razvijati ključne faktore privlačenja brže od drugih općina i gradova

c) specijalizirati se za pojedina područja / djelatnosti

d) ubrzano ulagati u ista određena područja i stvoriti značajno više standarde u

odnosu na lokalno područje Istarske županije

e) stvoriti pozitivan imidž na ciljanim tržištima za određene ciljane djelatnosti

Specijaliziranjem za prihvat ulaganja unutar određenih ciljanih djelatnosti značajno se

povećava mogućnost privlačenja investitora unutar istih djelatnosti. Omogućuje se

izgradnja i stvaranje resursa/prednosti na značajno većem nivou. Ograničena

financijska sredstva usmjeravaju se ciljano, uz ostvarenje viših rezultata. Ostvaruje

se diferenciranje u odnosu na druge općine i gradove, preuzima se vodeća pozicija

unutar ciljanih djelatnosti.

S vremenom, kada realizirane investicije počnu davati financijske rezultate ciljane

djelatnosti mogu se proširiti. Na isti način omogućuje se održivost prvih ulaganja i

stvaranje sve većih rezultata po jedinici ulaganja.

139

4. Iznošenje prednosti grada u promidžbenim materijalima i medijima

Postojeće i novostvorene prednosti grada za ulaganja stranih investitora potrebno je

iznijeti na web stranicama grada. Web stranice bi trebale imati poseban dio koji se

odnosi na strana ulaganja.

Ujedno, prednosti je potrebno iznositi i prilikom intervjuiranja djelatnika grada od

strane lokalnih, nacionalnih i europskih medija.

Potrebno je prisustvovati konferencijama koje se održavaju u pojedinim europskim

zemljama. Na istima se može uspostaviti kontakt s pojedinim europskim

institucijama, pa i poduzetnicima i investitorima iz istih zemalja.

Oglašavanje na web stranicama potrebno je intenzivirati zakupom određenih ključnih

riječi na najpoznatijim tražilicama. Ujedno, potrebno je ulagati i u pozicioniranje

prilikom pretraživanja.

1.3.3. Eventualne nedostatke koje područje ima sustavno razriješiti i pretvoriti

ih u prednosti

1. Analizirati sve postojeće slabosti iz izrađene SWOT matrice

Potrebno je izdvojiti sve slabosti područja obzirom na potrebe ciljanog profila

investitora i ulaganja.

U detaljnoj analizi potrebno je izdvojiti samo slabosti obzirom na ciljane djelatnosti i

vrstu ulaganja koja se želi privući.

Slabosti se mogu klasificirati kroz određene kriterije / ključne faktore privlačenja

stranih ulaganja. Isti mogu biti:

a) raspoloživa površina poslovnih zona

b) razina razvijene infrastrukture u poslovnim zonama

c) razvijenost procesa administrativne pomoći stranim investitorima na lokalnom

području

d) poticaji za ulaganja

140

2. Izrada plana aktivnosti za dostizanje ciljanih vrijednosti

U istoj fazi postavljaju se ciljane karakteristike za pojedine faktore uspjeha. Planiraju

se aktivnosti potrebne za dostizanje istih. Planira se proračun za realizaciju pojedinih

aktivnosti te dinamika realiziranja istih. Postavljaju se nositelji zaduženi za realizaciju

pojedinih aktivnosti. Planiraju se mogući izvori financiranja.


1. Izrada plana promoviranja grada kao grada pogodnog za nova ulaganja

Isti plan trebao bi sadržavati sljedeće elemente:

a) ciljevi promoviranja i očekivani efekti

b) ciljna skupina

c) način promoviranja i ciljani mediji

d) dinamika realizacije promocije

e) proračun za promociju

f) osobe zadužene za realizaciju plana promoviranja

Mogući ciljevi promocije mogu biti:

a) uspostaviti kontakt s dvadeset stranih investitora godišnje

b) dovesti pet velikih investitora godišnje koji će realizirati ulaganja na lokalnom

području

c) stvaranje imidža grada kao mjesta pogodnog za strane investicije

Moguće karakteristike ciljne skupine:

a) investitori s područja sjeverne Italije, Slovenije, južne Austrije

b) investitori unutar djelatnosti visokih čistih tehnologija

c) investitori koji ulažu više od 1.500.000 eura u trogodišnjem razdoblju

Načini promoviranja i ciljani mediji ovise o karakteristikama ciljne skupine. Za

područje sjeverne Italije izabrati će se mediji koje poduzetnici najviše čitaju, gledaju i

slušaju u istoj državi.

141

Mogući mediji i načini promocije mogu biti:

a) zakup određenih riječi povezanih uz investicije koje povezuju potencijalne

investitore s web stranicama grada

b) visoko pozicioniranje web stranica grada na pojedinim tražilicama za

određene ključne riječi (poslovne zone, ulaganja, poticaji)

c) objavljivanje natječaja za popunjavanje poslovnih zona u vodećim

gospodarskim dnevnicima, tjednicima, mjesečnicima

Ostali načini posredne promidžbe su:

a) posjet međunarodnim konferencijama investitora i investicijskih fondova

b) posjet sajmovima i aktivno oglašavanje na sajmovima

c) prisustvovanje seminarima i uspostavljanje kontakata s potencijalnim

investitorima

d) uspostavljanje suradnje sa institucijama koje mogu preporučiti grad za strana

ulaganja (Europska investicijska banka, UNDP, Svjetska banka)

2. Realizacija plana promocije Grada kao pogodnog područja za strana ulaganja

Realizaciju plana promocije trebao bi voditi Ured za strane investitore. Unutar istog

Ureda može se zaposliti dodatna osoba koja bi osmislila pojedine provedbene

aktivnosti te ih realizirala.

Ista osoba trebala bi imati izvrsno znanje jezika ciljane zemlje. Biti upoznata sa

lokalnim gospodarskim kretanjima i cjelokupnom strategijom privlačenja stranih

ulaganja.

Realizacija bi trebala uključivati sljedeće aktivnosti:

a) kontaktiranje pojedinih medija u ciljanim područjima

b) dobivanje podataka o troškovima oglašavanja, broju korisnika medija

c) procjena isplativosti ulaganja u pojedine medije

d) izrada plana ulaganja

e) pregovaranje i uspostavljanje suradnje s predstavnicima pojedinih medija

f) aktivno pohađanje seminara o poticajima za strane investitore na nacionalnom

i županijskom nivou

g) posjet međunarodnim sajmovima usmjerenim na poduzetnike

142

h) posjet i aktivna uloga u međunarodnim konferencijama o poduzetništvu i

investicijama

Pri posjetu sajmovima i međunarodnim konferencijama potrebno je točno znati:

a) što se hoće dobiti prisustvovanjem

b) koga se želi privući

c) na koji način će se privući ciljane osobe

S većim brojem pohađanja konferencija i sajmova razviti će se metoda najbolje

prakse odnosno doći će do izražaja iskustvene tehnike koje daju najbolje rezultate.


1. Analiza postojećeg raspoloživog zemljišta i prostora pogodnog za gospodarske

namjene

Unutar navedene analize potrebno je prikupiti podatke o sljedećem:

a) potencijalno raspoloživo zemljište za gospodarske namjene

b) raspoloživo zemljište za izgradnju poslovnih zona

c) klasificiranje zemljišta obzirom na vlasništvo nad istim (Grad, država, privatno

vlasništvo, društveno vlasništvo)

Unutar iste faze potrebno je izraditi program raspolaganja i najbolje upotrebe («best

usage») raspoloživog zemljišta. Isti program treba sadržavati smjernice o mogućoj

upotrebi gospodarskog zemljišta:

a) izgradnja poslovnih zona

b) izgradnja većih proizvodnih farmi (kod poljoprivrednog zemljišta)

c) uređenje turističkih zona, turističkih punktova

Sve navedene namjene gospodarskog zemljišta moguće je prilagoditi za strana

ulaganja. Određivanje namjene ovisiti će o veličini istog, pristupu i blizini

infrastrukture, blizini drugih već izgrađenih ili planiranih sadržaja.

Namjena će velikim dijelom ovisiti i o vlasništvu nad istim te «dobroj volji» privatnih

vlasnika i države za prodaju ili ustupanje. Brzina okrupnjavanja zemljišta imati će

veliku ulogu u realiziranju pojedinih projekata.

143

Pri određivanju namjene poljoprivrednog zemljišta potrebno je uzeti u obzir smjernice

novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

2. Izrada programa raspolaganja zemljištem za gospodarske namjene

Isti program trebao bi obuhvatiti:

a) raspoloživo zemljište za gospodarsku namjenu

b) određivanje namjene istog zemljišta

c) određivanje načina kako realizirati ciljanu namjenu zemljišta

Način realizacije ciljane namjene obuhvaća:

a) izradu strategije otkupa od privatnih vlasnika

b) određivanje najkvalitetnijih procedura za dobivanje državnog zemljišta

c) plan dovođenja potrebne infrastrukture i izgradnje gdje je potrebno

Plan raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države potrebno je

provesti u skladu s postojećim zakonima. Unutar istog plana u idućih 6 do 12 mjeseci

potrebno je odrediti zemljište namijenjeno prodaji, zakupu i koncesiji.

3. Realiziranje programa korištenja zemljišta za gospodarske namjene

Za realiziranje programa trebao bi biti zadužen određeni sektor/služba unutar grada.

Plan raspolaganja zemljištem i njegova realizacija trebali bi se provoditi prema

potrebama na lokalnom tržištu.

U fazi planiranja namjene potrebno je objaviti javni poziv zainteresiranim

građanima/gospodarstvenicima za prodaju, davanje u zakup ili koncesiju zemljišta.

Po dobivanju i analizi upita i interesa građana može se razraditi plan raspolaganja

ukupnim raspoloživim zemljištem na području grada.

Pri tome treba uzeti u obzir postojeće prioritete i realizaciju prethodnih planova. U

fazi prije donošenja odluke o zemljištu koje će se ponuditi zainteresiranim

poduzetnicima potrebno je isplanirati strateške projekte za razvoj grada.

Preostalo zemljište može se klasificirati obzirom na poželjnu namjenu te ponuditi

potencijalnim poduzetnicima.

144


1. Osnivanje stručne skupine za poticanje izvoza

Stručnu skupinu činili bi predstavnici Hrvatske gospodarske komore, Obrtničke

komore, Grada, Centra za poduzetništvo i poduzetnika s područja grada. Osnovni

ciljevi skupine bili bi:

a) prikupljanje informacija o preprekama izvoznim programima

b) rješavanje prepreka za realizaciju izvoznih programa

c) pomoć poduzetnicima pri uspostavljanju suradnje sa stranim uvoznicima i

distributerima

d) pomoć poduzetnicima pri analizi pojedinih inozemnih tržišta

Stručna skupina trebala bi se sastajati jednom u dva tjedna. Najveći dio

administrativnih poslova provodio bi se kroz Centar za poduzetništvo. Djelatnici istog

mogu kontinuirano provoditi ankete o potrebama izvoznika na području grada. Na

temelju analize i rezultata istih potrebno je na sastancima stručne skupine donositi

mjere, realizirati projektne aktivnosti kojima bi se otklonile prepreke i zadovoljile

potrebe izvoznika.

2. Oglašavanje programa pojedinih izvoznika na web stranicama gradova partnera i

u inozemnim medijima

Na isti način doprinijelo bi se ubrzavanju procesa uspostavljanja suradnje sa stranim

distributerima i eventualno kupcima izvoznih proizvoda. Ovakav način suradnje s

gradovima partnerima ujedno zahtijeva i oglašavanje ponuda stranih izvoznika i

poticanje uvoza pojedinih proizvoda.

Postoji mogućnost zakupa medijskog prostora u stranim poslovnim časopisima od

strane Grada. Unutar istog može se odvojiti dio prostora za oglašavanje domaćih

izvoznika.

3. Promoviranje programa kreditiranja i poticaja za izvoznike

Isti programi odnose se najvećim dijelom na kreditne programe HABOR-a. Postoji

nekoliko vrsta programa za različite namjene. Kamatna stopa istih je povoljna i kreće

se između 4% i 6%.

145

Unutar istih programa kreditira se nabavka robe za izvoz te ostala obrtna sredstva za

likvidnost poslovanja. Putem HABOR-a postoji mogućnost provjere inozemnog

partnera i boniteta istog.

Poduzetnici izvoznici mogu ostvariti povoljne kreditne uvjete i preko županijskih

kreditnih linija (kamatna stopa 5% do 6%).

U vlastitim kreditnim linijama trebalo bi dati prednost izvoznicima.

Osnovani centar za poduzetništvo trebao bi raspolagati informacijama o svim

mogućim izvorima financiranja za poduzetnike izvoznike. Kontaktirati iste u vrijeme

pojavljivanja novih kreditnih linija. Pojedine aktivnosti centra za poduzetništvo može

obavljati i specijalizirani odjel unutar Grada.

146

Prioritet 1.4.

Razvoj proizvodnje i proizvodnih djelatnosti

Mjere

1.4.1. Poticaji za osnivanje tvrtki čija je primarna djelatnost proizvodnja

1.4.2. Razvoj raznovrsnosti tvrtki i mogućih zanimanja

147

Osim ulaganja u poljoprivredu i turizam, potrebno je ulagati i u proizvodne djelatnosti.

Posebni ciljani poticaji za proizvodne djelatnosti visokih tehnologija donijeli bi širi

spektar novih proizvoda.

Proizvodi visokih tehnologija u pravilu su visoke dodane vrijednosti i visokog stupnja

složenosti. Isti proizvodi donose veću profitabilnost, mogućnosti za zapošljavanje

visoko obrazovanog kadra unutar lokalnog područja. Ujedno privlače visoko

obrazovane kadrove iz drugih gradova i općina.

Razvojem proizvodnih djelatnosti unutar grada stvorile bi se pretpostavke za

smanjenje i dugoročno zaustavljanje negativnog trenda odljeva mozgova iz područja.

Otvorile bi se nove mogućnosti naseljavanja područja.


1. Osnivanje slobodne zone

Na području grada definirana je Slobodna zona Buje. Iako posjeduje svu potrebnu

infrastrukturu, područje iste nije poprimilo karakteristike slobodne zone. Ne ostvaruju

se osnovne prednosti iste:

1. neplaćanje poreza na dodanu vrijednost

2. neplaćanje carine

3. porezne olakšice pri plaćanju poreza na dobit

Područje slobodne zone pogodno je područje za strana ulaganja. Strani investitori

ciljano traže prostore slobodnih zona za realiziranje većih ulaganja.

Nedavno donesene zakonske olakšice za poslovne subjekte u slobodnim zonama

doprinose povećanju atraktivnosti istih.

Najvažnije olakšice su sljedeće:

1. mogućnost oslobađanja plaćanja poreza na dobit u cjelosti za ostvarena

ulaganja iznad 300.000 eura i zapošljavanje više od 10 djelatnika

2. plaćanje poreza na dobit u visini 50% porezne osnovice za sve poslovne

objekte unutar slobodnih zona do 2014. godine

3. plaćanje poreza na dobit u visini od 75% porezne osnovice za sve poslovne

objekte unutar poslovnih zona u razdoblju od 2014. do 2016. godine

148

4. mogućnost dobivanja bespovratnih olakšica za zapošljavanje novih djelatnika

koji zadovoljavaju određene uvjete

Porezne i druge olakšice za slobodne zone vrijediti će po postojećim propisima do

2016. godine. U razdoblju nakon 2016. godine poslovni subjekti unutar poslovnih

zona izjednačiti će se po pravima s ostalim poslovnim subjektima.

2. Davanje jamstva prilikom ishođenja kredita za proizvodne tvrtke

Jedan od značajnih elemenata vlastite kreditne linije trebao bi biti i Fond za jamstva.

Isti bi trebao osiguravati poduzetnicima početnicima unutar proizvodnih djelatnosti

dodatno jamstvo kao instrument osiguranja povrata kredita.

Financijska sredstva fonda za jamstva pri osnivanju istog u početku će činiti sredstva

iz proračuna Grada. Ista sredstva mogu se položiti kao depozit u jednoj ili nekoliko

drugih banaka. Multiplicirana sredstva služiti će kao ukupni fond za jamstva. Veličina

multiplikatora ovisiti će o veličini depozita, poslovnoj banci, visini kamatnih stopa na

depozite.

Korištenjem depozita kao fonda za instrumente osiguranja poduzetnika sačuvati će

se cjelokupni iznos depozita za dogovoreno razdoblje. Jednom oslobođeni depoziti

mogu se ponovno koristiti za sljedeće kreditne linije.

Teškoće se mogu javiti prilikom ugovaranja odnosa s poslovnim bankama i

poduzetnicima u Fondu za jamstva. Pri rješavanju istih poteškoća treba se voditi

iskustvima stvaranja fonda na razini županije ili na razini drugih gradova u Hrvatskoj.


1. Ispitivanje tržišnih potreba za različitim djelatnostima

Razvoj i poticaji za osnivanje novih proizvodnih tvrtki trebali bi biti temeljeni na

sustavnom ispitivanju tržišnih potreba. U navedene svrhe od strane Grada može se

angažirati društvo za ispitivanje tržišta.

Nakon provedene analize pristupa se razmatranju i sistematiziranju dobivenih

indikatora. U skladu sa istima odlučuje se o tome koje će se djelatnosti i u kojoj mjeri

149

poticati. Cilj je poticati razvoj onih djelatnosti koje posjeduju dobre tržišne potencijale

za plasman proizvoda. U skladu s time potencijale za opstanak te budući rast i

razvoj.

2. Poticanje proizvodnje složenjiih proizvoda namijenjenih izvozu

Lokalne tvrtke najvećim djelom proizvode poluproizvode i gotove proizvode nižeg

stupnja složenosti. Isti na inozemnom tržištu postižu niže cijene, nisu dovoljno

konkurentni. Javlja se i potreba uvoza gotovih proizvoda visokog stupnja složenosti.

U skladu sa ciljem razvoja inovacija i novih tehnologija potrebno je poticati

proizvodnju proizvoda u koje se ugrađuje visoka tehnologija. Isti su konkurentniji te

postižu višu cijenu na tržištu. Uz primjenu kvalitetne marketinške strategije posjeduju

više potencijale za uspijeh na inozemnom tržištu.

150

Prioritet 1.5.

Razvoj inovacija

Mjere

1.5.1. Uvođenje novih tehnologija i potpore inovacijama

1.5.2. Olakšanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko

komunikacijskih tehnologija

1.5.3. Poticanje istraživanja te korištenja rješenja dobivenih istraživanjem

1.5.4. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu – komercijalizacija

inovacija i povezivanje gospodarstva i razvojnih institucija

1.5.5. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u

proizvodnim procesima

1.5.6. Razvoj cluster-a po gospodarskim granama

151

Provedbom istraživanja, usvajanjem novih izuma, patentiranjem i primjenom

inovacija doprinosi se razvoju gospodarstva lokalnog područja. Povećava se

mogućnost suradnje i umrežavanja sa susjednim ili daljim kompatibilnim područjima.

Širi se spektar razvojnih mogućnosti grada.

Primjena novih tehnologija i potpora inovacijama može značajno doprinijeti

modernizaciji grada, promijeniti sadašnju strukturu gospodarstva, te dati nove

mogućnosti razvoja.

Kako bi se postigle nove mogućnosti za razvoj potrebno je olakšati pristup

istraživanjima i korištenju informacijsko – komunikacijskih tehnologija. Na razini

Grada trebalo bi organizirati različite poticaje istraživanju i implementaciji rezultata

istraživanja, komercijalizaciji inovacija i povezivanju gospodarstva i razvojnih

institucija.

Razvojem novih tehnologija i inovacija, implementacijom istih u proizvodne procese

doprinosi se povećanju produktivnosti. S povećanjem količine i kvalitete proizvodnje

povećavaju se prihodi poduzeća. Stvaraju pretpostavke za izvoz proizvoda. Dolazi do

rasta zapošljavanja. Posebno visokoobrazovanog kadra. U skladu s navedenim

efektima dolazi do rasta prihoda lokalne zajednice. Povećavaju se prihodi od

oporezivanja.

1.5.1. Uvođenje novih tehnologija i potpora inovacijama

1. Subvencioniranje uvođenja novih tehnologija

Dodijelom subvencija na razini Grada može se utjecati na poticanje lokalnih

gospodarstvenika na uvođenje novih tehnologija i proizvodnih procesa u poslovanje.

Ista mjera provodi se na način da Gradska uprava raspiše natječaj za dodjelu

subvencija. Subvencije mogu biti u obliku subvencionirane kamatne stope na kredite,

smanjenja ili oslobađanja plaćanja komunalnog doprinosa za izgradnju proizvodnih

objekata. Slijedi prikupljanje projekata. Odobravanje novčanih sredstava prema

kriterijima razine primjene novih tehnologija, te doprinosa istog razvoju određene

djelatnosti i lokalnog područja.

152

2. Posjeti tehnološkim i gospodarskim sajmovima te sajmovima inovacija

Upoznavanjem s dostupnim novim tehnologijama lokalni poduzetnici se mogu

potaknuti na uvođenje istih u vlastite proizvodne procese. Potencijalni poduzetnici

mogu se potaknuti na ulazak u određenu poduzetničku djelatnost.

Navedene efekte moguće je postići organiziranjem posjeta tehnološkim i

gospodarskim sajmovima, te sajmovima inovacija. Sajmovi mogu biti u zemlji i u

inozemstvu.

Posjet sajmovima trebao bi biti organiziran na razini Grada. Troškove smještaja

mogu snositi polaznici, dok Grad može eventualno snositi troškove transporta.

Potencijalne polaznike potrebno je na vrijeme informirati o datumu održavanja

manifestacija, trajanju manifestacija, karakteristikama istih.

3. Davanje u najam gradskih prostora za potrebe istraživačkih institucija i laboratorija

Na području Grada postoje neiskorišteni prostori. Isti su potencijalni prostori za

osnivanje istraživačkih laboratorija i instituta. Zainteresiranim korisnicima mogu se

davati u najam.

Povoljnim uvjetima najma može se privući lokalne i inozemne tvrtke i potaknuti ih na

osnivanje istraživačkog centra, laboratorija, instituta. Značajni neiskorišteni potencijali

postoje u prostoru industrijske zone Buje. Iako je u navedenom prostoru osigurana

potrebna infrastruktura, prostor nema povlastice slobodne zone.

1.5.2. Olakšanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko

komunikacijskih tehnologija

1. Provođenje edukacija

Osnovna pretpostavka primjene inovacija i novih tehnologija je poznavanje i

dostupnost istih. Organiziranjem seminara i predavanja o dostupnim novim

tehnologijama i inovacijama iz onih područja koja su lokalnim gospodarstvenicima

najzanimljivija može se utjecati na povećanje primjene istih u proizvodnim procesima.

Posebno važna stavka je zapošljavanje visokoobrazovanih stručnjaka, managera koji

će nadzirati implementaciju i korištenje novih tehnologija. Edukacije se mogu

153

organizirati u suradnji sa sveučilišnim profesorima, stručnjacima iz tehnoloških

parkova ili istraživačkih instituta, laboratorija. Edukacije se mogu odvijati u prostoru

gradske vijećnice, Učilišta ili neke od škola.

2. Poticanje suradnje sa institucijama i udrugama iz područja znanosti i tehnologije

Pristup novim tehnologijama i primjena istih može se u velikoj mjeri pospješiti

poticanjem suradnje s različitim institucijama i udrugama iz područja znanosti i

tehnologije. To su primjerice Savez udruga inovatora Istarske Županije, ostale

udruge inovatora na području Republike Hrvatske, BICROM (Poslovno inovacijski

centar RH), Hrvatski institut za tehnologiju, tehnološki parkovi, razvojni centri,

poduzetnički inkubatori.

3. Širenje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Temeljna pretpostavka povećanja korištenja informacijskih i komunikacijskih

tehnologija je njihovo poznavanje. Edukacija je pritom ključan čimbenik. Osim

zapošljavanja visokoobrazovanog kadra, potrebno je dodatno educirati postojeći

kadar u poduzećima.

U nekom od školskih informatičkih kabineta moguće je organizirati tečajeve iz

područja primjene informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Sufinanciranjem

edukacija moguće je doprinijeti povećanju upotrebe informacijskih i komunikacijskih

tehnologija.

Isto tako potrebno je informirati lokalne poduzetnike o poreznim olakšicama i

poticajima od strane pojedinih ministarstava za ulaganja u edukaciju zaposlenika, te

nabavku informatičke opreme.

154


1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja centra za tehnološka istraživanja (aplikacija za

program FP7)

Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj FP7 je glavni instrument Europske

unije za financiranje znanstvenih istraživanja i razvoja. Na inicijativu Grada može se

potaknuti lokalne stručnjake i znanstvenike da u suradnji s domaćim ili inozemnim

partnerima apliciraju projekte za navedeni program.

U sklopu istog mogu se realizirati različite vrste projekata iz područja istraživanja i

razvoja. Postoji mogućnost osnivanja centra za tehnološka istraživanja u gradu Buje.

Najvažnija polaznica je dobra ideja. Potom slijedi kvalitetan razvoj projekta. Za isti se

mogu dobiti značajna nepovratna financijska sredstva.

2. Izrada projekata u okviru CIP-a

CIP je program Europske Unije za konkurentnost i inovativnost. Osmišljen je kao

instrument za pomoć poduzetništvu, posebice malom i srednjem poduzetništvu u

razvoju, kreiranju inovacija i novih radnih mjesta. Edukacijom lokalnih poduzetnika i

znanstvenika, te potencijalnih poduzetnika o navedenom programu može ih se

potaknuti na razvoj ideja i izradu projekata za aplikaciju u okviru istog. CIP se sastoji

od tri komponente: programa za poduzetništvo i inovativnost, inteligentnu energiju

Europe, te program potpore informatičko-komunikacijskim tehnologijama.

3. Subvencioniranje istraživanja na području maslinarstva i proizvodnje proizvoda od

maslina

Proizvodnja maslinovog ulja značajna je djelatnost na području Buja. Zapošljavanjem

visokoobrazovanih stručnjaka i osnivanjem centra za istraživanje proizvodnje

maslinovog ulja može se potaknuti razvoj novih proizvoda.

Isti centar u velikoj mjeri može surađivati sa Udrugom senzornih analitičara

maslinovog ulja. Iako su prednosti maslinovog ulja u velikoj mjeri prepoznate postoji

prostor u istraživanju neiskorištenih potencijala istog proizvoda.

155

Postoji mogućnost uspostavljanja suradnje s farmaceutskim tvrtkama i

prehrambenim institutima.

Osnivanje centra može se financirati velikim dijelom iz proračuna županije i pojedinih

ministarstava, fondova Europske Unije.

4. Poticanje izvoza

Prednost poduzetnika na području Buja je da se nalaze blizu slovenske i talijanske

granice. Time im je olakšan pristup inozemnim tržištima.

Grad može subvencijama kamatnih stopa, jamstvima za kredit te organiziranim

edukacijama o istraživanju tržišta i planiranju izvoza stimulirati poduzetnike pri

njihovom prodoru na inozemna tržišta.

Navedene aktivnosti treba kombinirati s rastom inovativnosti i tehnološke

opremljenosti lokalnih poduzetnika.

5. Poticanje ekološke poljoprivrede i inovacija u poljoprivredi

Ulaganja u razvoj ekološke poljoprivrede trebala bi doprinijeti rastu cijena

poljoprivrednih proizvoda, povećanju mogućnosti plasmana na nacionalna i europska

tržišta.

Osim ekološkog uzgoja tradicionalnih poljoprivrednih kultura, postoji mogućnost

uzgoja novih kultura za kojima postoji potreba na nacionalnom i inozemnim tržištima.

Proizvodnja istih kultura potiče se visokim nacionalnim subvencijama. Primjer je

proizvodnja lavande.

Značajan doprinos diverzificiranju poljoprivredne proizvodnje mogu dati edukacije o

ekološkom uzgoju pojedinih kultura te ekonomskoj isplativosti uzgoja.

Pri tome je moguće angažirati stručnjake iz različitih područja poljoprivredne

proizvodnje te nutricioniste. Razviti procedure primjene najnovijih istraživanja u

poljoprivrednoj proizvodnji.

156

1.5.4. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu - komercijalizacija

inovacija i povezivanje gospodarstva i razvojnih institucija

1. Stipendiranje učenika, studenata i postdiplomanata za odabrane obrazovne

programe

Jedna od osnovnih pretpostavki tehnološkog napretka je obrazovanje. Stipendiranje

učenika i studenata za određene obrazovne programe za kojima postoji potreba na

lokalnom tržištu može doprinijeti njihovoj motivaciji za usmjerenje u iste programe.

Isto se odnosi na usmjerena obrazovanja na najkvalitetnijim europskim i svjetskim

institutima i tehnološko razvojnim centrima. Djelatnosti s najvećim potencijalom na

lokalnom tržištu su vinarstvo i proizvodnja maslinovog ulja.

Pritom se može utvrditi početni iznos stipendije koji se tijekom godina obrazovanja

povisuje ovisno o ostvarenim rezultatima, osvojenim nagradama na domaćim i

inozemnim natjecanjima, objavljenim radovima.

Stipendirani studenti po završetku obrazovanja posjeduju obvezu povratka na

područje grada. Istima je potrebno osigurati radno mjesto na lokalnim projektima.

2. Dodjeljivanje nagrada istraživačima

Dugoročno gledano, ulaganja u obrazovanje znanstvenika trebala bi pridonijeti

porastu kvalitete i broja inovacija, znanstvenih radova, istraživačkih projekata.

Dodjeljivanje novčanih nagrada istraživačima koji žive na području grada doprinijelo

bi motiviranju istih za ponovne inovacije i nove projekte. Pri tome je potrebno dati

naglasak na primijenjene inovacije.

Nematerijalni vid nagrade može se manifestirati kroz odavanje javnih priznanja od

strane vodstva grada (gradonačelnika). Isti vid priznanja ponekad je učinkovitiji od

novčanih poticaja.

3. Poticanje komercijalizacije inovacija

Rast inovacija i primjena novih tehnologija potiču razvoj gospodarstva. Međutim,

razvoj inovacija nije sam sebi svrhom ako ne uslijedi njihova komercijalizacija. Isto

157

znači da inovacija mora biti korisna, da je potražnja za istom dovoljno visoka, da je

odnos kvalitete i cijene prikladan te da je dostupna tržištu.

Jedan od načina poticanja komercijalizacije inovacija je davanje jamstva za kredite

inovatorima. Ukoliko se isti odluče za prodaju inovacije (patenta) potrebno ih je

informirati o mogućim oblicima suradnje s odgovarajućim institucijama: Uredom za

transfer tehnologije pri Sveučilištu u Zagrebu, Enterprise Europe Network, Hrvatskim

institutom za tehnologiju i ostalim institucijama iz tog područja.

4. Obrazovanje stručnjaka u proizvodnim djelatnostima, suradnja sa znanstvenim

institucijama

Pretpostavka korištenja novih tehnologija su manageri i zaposlenici obrazovani za

rad sa istima.

Tvrtke na području grada potrebno je upoznati s postojećim subvencijama na razini

pojedinih ministarstava. Ministarstvo gospodarstva svake godine potiče ulaganja u

obrazovanje bespovratnim sredstvima.

Poticanjem suradnje poduzeća sa znanstvenim institucijama doprinosi se ubrzanju

primjene novih znanja i tehnoloških rješenja. Uspostavljanjem suradnje s pojedinim

znanstvenim institucijama tvrtke dobivaju značajne dodatne bodove u aplikacijama

za bespovratna sredstva od strane pojedinih ministarstava.

Svake godine Ministarstvo gospodarstva dodjeljuje određena bespovratna sredstva

za realizirana ulaganja u nove tehnologije.

5. Osnivanje Vijeća za primjenu istraživanja u gospodarstvu

Osnovni cilj rada Vijeća trebao bi biti osmišljavanje aktivnosti za primjenu rezultata

znanstvenih istraživanja u gospodarstvu na području grada.

Vijeće bi činili predstavnici Instituta iz Poreča, Instituta iz Rovinja, predstavnici drugih

znanstvenih institucija čije područje rada obuhvaća istraživanja koja se mogu

primijeniti u gospodarstvu, djelatnik grada, predstavnici poduzetnika i obrtnika.

Neke od aktivnosti Vijeća:

a) analiza postojećih rezultata istraživanja koji posjeduju potecijal primjene u

praksi

158

b) pronalaženje područja potencijalne primjene rezultata istraživanja u

gospodarstvu

c) osmišljavanje uvjeta i načina prijenosa rezultata istraživanja sa znanstvenih

institucija na poslovne subjekte (licenca, prodaja patenta, način naplate)

d) uspostavljanje kontakta s poslovnim subjektima, potencijalnim korisnicima i

subjektima primjene rezultata istraživanja

e) posredovanje između znanstvenih institucija i poslovnih subjekata u dogovoru

o načinu prijenosa rezultata istraživanja

S prvim uspješnim primjenama istraživanja u gospodarstvu, Vijeće bi dobilo na

popularnosti i značenju kod znanstvenih institucija i lokalnih poduzetnika. Postoji

mogućnost proširenja područja djelovanja na primjenu inovacija. Članovi Vijeća

mogu biti i predstavnici znanstvenih institucija iz Slovenije i ostalih županija u

Hrvatskoj.

1.5.5. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u

proizvodnim procesima

1. Provođenje edukacija o održivom razvoju

Ono čemu današnja gospodarstva teže je održivi razvoj. Održivi razvoj je takav oblik

razvoja koji vodi računa o zadovoljavanju potreba sadašnjih generacija, ne dovodeći

pritom u pitanje mogućnost zadovoljavanja potreba budućih generacija.

Podrazumjeva racionalno korištenje resursa i odgovorno upravljanje.

Provođenjem edukacija lokalnih gospodarstvenika i stanovništva o primjeni koncepta

održivog razvoja u poslovanju i svakodnevnom životu doprinijelo bi se povećanju

stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata. U navedeno bi trebalo

uključiti i edukacije o mogućnosti korištenja alternativnih izvora energije, o važnosti

pravilnog zbrinjavanja otpada, te društvenoj odgovornosti. Primjerena predavanja

mogu se organizirati i u srednjim školama na području grada. Time će se doprinijeti

povećanju svijesti mladog stanovništva o ekologiji i racionalnom korištenju resursa.

159

2. Poticanje primjene inovacija i novih tehnologija u proizvodnim procesima

Primjena novih tehnologija i inovacija u proizvodnim procesima doprinijeti će

restrukturiranju i modernizaciji proizvodnih tvrtki na lokalnom području. Rezultirati

kvalitetnijim i suvremenijim proizvodnim outputima.

Kako bi se doprinijelo realizaciji iste mjere potrebno je:

a) poticati suradnju između gospodarstvenika i znanstvenih institucija,

b) educirati poduzetnike o povoljnim kreditnim linijama kojima se financira

uvođenje novih tehnologija i inovacija u proizvodnju,

c) educirati poduzetnike o poreznim olakšicama za stipendiranje vlastitih

djelatnika postdiplomanata

d) educirati poduzetnike o bespovratnim sredstvima koja se dodjeljuju za

ulaganja u nove tehnologije i obrazovanje djelatnika


1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja klastera i osnivanje istih

Temelj za osnivanje klastera je isplativost samog osnivanja i djelovanja istih. Iz

navedenog razloga potrebno je izraditi studiju isplativosti osnivanja klastera, po

gospodarskim granama.

Sukladno gospodarskim obilježjima grada moguće je osnivanje klastera vinara,

klastera ribara, klastera eko-proizvođača. Prednosti za male i srednje tvrtke

povezane u klaster su: povećanje proizvodnje i zapošljavanja, zajedničko istraživanje

i razvoj, zajednička marketinška aktivnost, suradnja na području distribucije, primjena

inovacija, poboljšanje kvalitete i produktivnosti, povećanje izvoza.

Klasteri se mogu osnivati po principu bottom-up i top-down. Tako primjerice Grad,

nakon izrade studije isplativosti osnivanja klastera može raspisati natječaje za mala i

srednja poduzeća za ulazak u klaster. Subvencijama i olakšicama u prvim godinama

poslovanja doprinijeti razvoju istih.

Ministarstvo gospodarstva svake godine subvencionira bespovratnim sredstvima

osnivanje i rad klastera u pojedinim gospodarskim granama.

160

Prioritet 1.6.

Unaprijeđenje i promocija turizma i turističke ponude

Mjere

1.6.1. Razvoj turističke ponude i promocija turističkih potencijala grada – razvoj

hotelijerstva, ugostiteljstva, agro i seoskog turizma

1.6.2. Poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih

manifestacija i gastronomskih sadržaja

1.6.3. Poticanje razvoja manifestacija i sadržaja za produženje turističke

sezone

1.6.4. Poticanje uređenja i organizacije okoliša grada

1.6.5. Uređenje javnih površina, detaljno označavanje kulturnih i prirodnih

vrijednosti

161

Turizam je jedan od osnovnih nositelja razvoja lokalnog područja. Uz poljoprivredu

to je najvažnija djelatnost obzirom na postojeće polazne pretpostavke razvoja.

Kvalitetnim promotivnim aktivnostima kroz turizam se mogu plasirati brojni

poljoprivredni proizvodi s lokalnog područja.

Za stvaranje kvalitetnog turističkog brenda koji će biti kanal za prodaju

poljoprivrednih proizvoda s lokalnog područja bitno je sljedeće:

1. stvaranje zajedničkog klastera poslovnih subjekata u poljoprivredi i turizmu

2. poticanje osnivanja novih agroturizama, uređenja novih smještajnih jedinica u

obiteljskim gospodarstvima s poljoprivrednom proizvodnjom

3. osmišljavanje turističkih programa i slogana koji će spojiti turističku ponudu i

plasman lokalnih poljoprivrednih proizvoda

Područje Buja osobito je pogodno za razvoj selektivnih oblika turizma. Brežuljci s

jedne, a more s druge strane daju mogućnost za razvoj kopnenog odnosno seoskog i

eno-gastronomskog turizma. Morski dio omogućava razvoj klasičnog jadranskog

turizma.

Područje obiluje biciklističkim stazama i mjestima za druge alternativne sportove pa

se područje može usmjeriti i na rekreativni turizam. Blizina granice omogućuje laku

dostupnost, osobito onima koji posjeduju osobno vozilo.

Bogato kulturno nasljeđe, tradicija, multikulturalnost i manjine doprinose razvoju

turizma ovog područja. Adekvatna promocija i uključivanje znamenitosti grada u

turističke kataloge, promocija na sajmovima, uključivanje u međunarodne turističke

inicijative i zajednice, organiziranje zajedničkih projekata doprinijeti će većem broju

posjetitelja. Sadržaj i kvalitetno pozicioniranje web stranica mogu biti poticaj za

turistički posjet gradu.

Manifestacije koje se organiziraju na ovom području doprinose produženju turističke

sezone. Iste se mogu obogatiti i dobiti međunarodni karakter.

Održavanje manifestacija doprinosi povećanju turističkih dolazaka i noćenja, potrošnji

u lokalnim restoranima i trgovinama, povećava mogućnost realiziranja stranih

investicija.

162

Osobitu pažnju valja usmjeriti uređenju okoliša i održavanju istog. Uređenim gradom

i njegovim kontinuiranim uljepšavanjem potaknuti će se lokalni stanovnici na dodatne

aktivnosti uređenja u okolici svojih domova.

1.6.1. Razvoj turističke ponude i promocija turističkih potencijala grada – razvoj

hotelijerstva, ugostiteljstva, agro i seoskog turizma

1. Povećanje konkurentnosti smještajnih i ugostiteljskih objekata

Turistička potražnja postaje sve zahtjevnija. Turisti od svog odmora očekuju značajno

više od sunca i mora. Traže visoku razinu usluga, diverzificirane turističke sadržaje.

Poticanjem ulaganja u višu razinu usluga i ishođenja više službene kategorizacije

odnosno poboljšanje kvalitete turističkih objekata i sadržaja koji isti nude (teretana,

wellnes, vanjski bazeni, saune, animacije na plažama i drugo) povećati će se njihova

konkurentnost.

Određenim aktivnostima može se utjecati na povećanje kvalitete ugostiteljskih usluga

u hotelskim kompleksima na području grada. Postoji mogućnost poticanja stručnog

usavršavanja zaposlenih djelatnika u manjim objektima seoskog turizma.

Projekt promocije i poticanja dodatnih sadržaja se može provoditi u suradnji sa

Turističkom zajednicom Istarske županije ili lokalnom turističkom zajednicom. U vidu

davanja jamstva za kredite. Realiziranjem vlastite kreditne linije. Nagradama za

originalnost novih sadržaja i turističke ponude.

2. Ulaganja u ljudske potencijale

Kvaliteteta turističkih djelatnika u velikoj mjeri utječe na kvalitetu turističke ponude. Iz

navedenog razloga potrebno je kontinuirano organiziranje i održavanje edukacija.

U prostorima Gospodarske škole Buje mogu se organizirati predavanja, radionice i

seminari za zainteresirane pojedince i predstavnike pravnih subjekata u turističkom

sektoru. Organizatori predavanja mogu biti:

a) turistička zajednica grada Buja

b) gradsko učilište

163

d) Grad Buje

e) savjetničke agencije u turizmu

Predavanja se mogu organizirati i u drugim institucijama na području grada koje

posjeduju potrebne kapacitete za održavanje istih. Gradsko učilište jedna je od

institucija sa iskustvom u organiziranju predavanja na području grada.

Predavanja se mogu organizirati za sljedeće sadržaje:

a) poboljšanje turističke ponude u smislu:

a. povećanje kvalitete hrane

b. povećanje kvalitete usluživanja (rad konobara)

c. povećanje uređenosti interijera objekata

d. povećanje uređenosti pristupa objektima i vanjštine istih

b) kako iskoristiti izvornu tradiciju u opremanju objekta i posluživanju hrane

c) izrada marketing strategije u turizmu za obiteljske objekte

d) sadržaji na temu «što gosti žele?»

e) efikasni načini privlačenja gostiju

Održavanje navedenih edukacijskih sadržaja trebalo bi provoditi konstantno,

primjerice u zimskim mjesecima kao uvod u sezonu, te u jesenskim mjesecima da se

na temelju iskustva iz sezone poradi na rješavanju temeljnih problema. Povećanjem

stručnosti, znanja i sposobnosti ljudskog kadra u turizmu povećala bi se kvaliteta, a

time i konkurentnost turističke ponude. Gosti bi bili zadovoljniji. Moguće je postizanje

viših cijena, dodatna realizacija koncepta «value for money».

3. Prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta

U sklopu Gospodarske škole Buje postoje programi za obrazovanje konobara,

kuhara, ugostitelja. Obrazovni program trebao bi pratiti potrebe i promjene na

turističkom tržištu. Isto je moguće postići organiziranjem seminara za profesore u

prostoru turističke zajednice koji će potom novostečena znanja prenositi svojim

učenicima.

164

4. Promocija koncepta održivog turizma

Koncept održivog turizma podrazumijeva iskorištavanje kulturnih i prirodnih resursa u

turističke svrhe, vodeći pritom računa o njihovom očuvanju za buduće naraštaje. Na

navedenom konceptu trebalo bi bazirati turistički razvoj Buja. Aktivnosti kojima se

provodi navedeni koncept podrazumijevaju edukaciju turističkih djelatnika i lokalnog

stanovništva. Predmet edukacija su zaštita prirodnih i kulturnih resursa, ekološke

aktivnosti u području turizma.

Predavanja i seminari mogu se organizirati u raspoloživim prostorima Pučkog

otvorenog učilišta ili gradskoj vijećnici.

5. Informiranje poslovnih subjekata u turizmu o mogućnostima apliciranja za fondove

EU i potpore Ministarstva turizma

Organizacije i udruge građana, društva koja djeluju u području kulture i turizma

posjeduju mogućnost sudjelovanja u programima EU kao što su Program kultura,

Europa za građane, CIP (Eco Inovation), Progress. Isto tako, ministarstvo turizma u

određenim vremenskim razdobljima raspisuje natječaje za dodjelu bespovratnih

financijskih sredstava za unaprijeđenje i razvoj turizma.

U Gradu bi trebalo organizirati odjel koji će potencijalnim i zainteresiranim

korisnicima pružiti potrebne informacije, pomoći u prikupljanju i sastavljanju projektne

dokumentacije. Alternativna rješenja su Centar za poduzetništvo te lokalni EU Info

point.

6. Povezivanje ekološke poljoprivrede i eko turizma

Povećana potražnja za ekološkim proizvodima utjecala bi na povećanje proizvodnje

istih. To je moguće postići edukacijama i poticanjem turističkih subjekata na razvoj

eko turizma (eko hotela, eko restorana). Hrana koja bi se u takvim objektima

konzumirala dolazila bi od lokalnih ekoloških proizvođača. Iste aktivnosti moguće je

postići poticanjem suradnje eko proizvođača i eko turističkih objekata.

Moguće projektne aktivnosti za poticanje suradnje:

a) organiziranje zajedničkih seminara namijenjenih eko proizvođačima i eko

turističkim objektima

165

b) organiziranje eko klastera s eko proizvođačima i eko turističkim objektima

c) organiziranje zajedničkih posjeta primjerima dobre prakse u inozemstvu

7. Poticanje povećanja smještajnih kapaciteta

U samom naselju Buje trenutno nedostaje smještajnih kapaciteta. Davanjem u zakup

ili prodajom napuštenih stambenih površina potaknulo bi se lokalno stanovništvo na

uređenje istih u apartmane ili male obiteljske hotele.

Potrebno je realizirati aktivnosti kojima bi se utjecalo na uređenje objekata na

području grada u privatnom vlasništvu. Primjer istog je oronula zgrada nekadašnjeg

hotela u središtu grada.

Aktivnosti mogu uključivati:

a) pismo upita i organiziranje zajedničkih sastanaka vodstva grada s vlasnicima

objekata

b) osmišljavanje poticaja za rekonstrukciju i uređenje objekata

c) pružanje pomoći u eventualnom pronalasku novih investitora

Povećanje smještajnih kapaciteta na području grada može se potaknuti:

a) osnivanjem kreditne linije za turizam

b) osnivanjem fonda za jamstva za projekte u djelatnosti turizma

c) održavanjem edukacija o povoljnim izvorima financiranja na nacionalnoj razini

8. Uređenje plaža i povećanje sigurnosti na plažama

Uređenjem ili postavljanjem tuševa, kabina za presvlačenje na plažama, uređenjem

wc – a, postavljanjem dodatnih kanti za smeće u velikoj bi se mjeri doprinijelo

ostvarenju cilja povećanja kvalitete turističkih usluga.

Uređenjem ulaznih puteva u more može se utjecati na povećanje sigurnosti na

plažama. Jedna od mogućih aktivnosti je i zapošljavanje osobe za spašavanje u

moru.

Aktivnosti navedene u mjeri mogu se financirati iz:

a) proračuna grada

b) proračuna lokalne i županijske turističke zajednice

c) proračuna Županije

d) bespovratnim sredstvima Ministarstva turizma

166

e) sredstvima korisnika koncesije

9. Unaprijeđenje infrastrukture za razvoj turizma

Razvoj turizma pod visokim je utjecajem razvoja prometa. Dobra prometna

infrastruktura u velikoj mjeri utječe na turističku potražnju. Značajna prednost Buja je

da se nalazi uz slovensku i talijansku granicu.

Održavanje i izgradnja prometnica na području grada može pridonijeti povećanju

turističke atraktivnosti lokalnog područja. Glede istog potrebno je svake godine

planirati određena financijska sredstva unutar proračuna Grada za obnovu i uređenje

prometnica.

Izgradnja županijskih prometnica nije u nadležnosti Grada. Međutim, to je značajni

element koji utječe na turistički promet u gradu.

Jedna od planiranih aktivnosti je uređenje luke Kanegra. Ista bi se trebala preurediti u

morsku zonu pomorskog prometa.

10. Organiziranje etno parka

Prostornim planom na širem području naselja Baracija predviđeno je organiziranje

etno parka. Prostor etno parka može se organizirati na drugom području Grada

ukoliko se isti prostor pokaže kvalitetnijim rješenjem.

U etno parku moguće su prezentacije tradicionalnih etnoloških eksponata i aktivnosti

(život, rad), kao i domaćih životinja. U području etno parka moguća je gradnja

obiteljske kuće za kustosa etno parka.

1.6.2. Poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih

manifestacija i gastronomskih sadržaja

1. Postavljanje novih sadržaja na web stranicama Grada

Postojeća web stranica grada nedavno je obnovljena. Ista nudi popis i kronološki

prikaz svih manifestacija koje se održavaju na području grada.

167

Postoji mogućnost ažuriranja iste s popisom i kratkim opisom svih ugostiteljskih i

turističkih objekata na području grada. Unutar opisa pojedinih objekata potrebno je

postaviti poveznice s web stranicama svakog od istih.

Sadržaj stranica trebao bi uključivati i ponudu kulturnih znamenitosti, tematskih

puteva, agroturizama.

Stalnim ažuriranjem i uređenjem postojećih web stranica Grada i Turističke zajednice

utjecati će se na povećanje informiranosti turista.

2. Podizanje kvalitete usluga u svim segmentima – usmena predaja turista

Usmena predaja turista jedan je od najznačajnijih oblika promidžbe nekog mjesta.

Podizanjem razine kvalitete turističkih proizvoda i usluga utječe se na povećanje

zadovoljstva gostiju. Isti svoje dojmove po povratku sa putovanja dijele sa svojim

sunarodnjacima. Pozitivni dojmovi mogu u velikoj mjeri utjecati na potencijalne

turiste.

Realizacija navedenih ciljeva u nadležnosti je lokalnih turističkih djelatnika, turističke

zajednice kao i svakog pojedinog stanovnika grada Buja.

3. Izrada brošura i nastupi na turističkim sajmovima

Za provedbu navedene aktivnosti nadležna je Turistička zajednica grada Buja.

Izradom brošura na više jezika te sudjelovanjem kompetentnih pojedinaca na

međunarodnim turističkim sajmovima u velikoj se mjeri može doprinijeti promidžbi

grada, njegovih ljepota i kulturnih znamenitosti. Aktivnosti bi trebala financirati sama

turistička zajednica. Promidžbeno - komercijalni materijal trebao bi se kontinuirano

ažurirati i dopunjavati.

Turistička zajednica može osmisliti alternativne načine promocije s praćenjem

efikasnosti istih. Alternativni načini uključuju pozicioniranje web stranice turističke

zajednice na google tražilici, promociju putem reklamnih panoa na cestama u

Sloveniji i Italiji, na odredištima uz samu granicu.

Putem alternativnih načina promocije mogu se privući turisti na određene

manifestacije te podignuti vrijednost lokalnih usluga i proizvoda.

168

4. Jačanje i promidžba lokalnog identiteta

Grad Buje ima bogato kulturno naslijeđe i očuvanu tradiciju koji ga čine

prepoznatljivim. Iste vrijednosti grad može ponuditi na turističkom tržištu. Neke od

aktivnosti koje mogu doprinijeti jačanju lokalnog identiteta grada:

a) organiziranje kulturnih dana,

b) prezentacija starih zanata,

c) čitanje starih pjesama,

d) organiziranje pjevačkih susreta pod vodstvom vokalne grupe Romansa

Navedenim aktivnostima može se potaknuti lokalno stanovništvo na njegovanje i

širenje kulturne baštine.

Iste aktivnosti potrebno je uključiti u manifestacije koje se održavaju tijekom godine

na području grada.

Za realizaciju navedenih aktivnosti nadležna je lokalna turistička zajednica u suradnji

s kulturnim ustanovama u gradu i lokalnim stanovništvom.

5. Turističke informativne ploče

Na vidljivim mjestima u gradu trebalo bi postaviti informativne svjetleće oglasne

ploče. Na istima bi se sve zainteresirane osobe, odnosno domaće stanovništvo i

turiste informiralo o svim događanjima, aktivnostima i manifestacijama u Gradu i

okolnim mjestima.

Postavljanje ploča, kreiranje sadržaja i ažuriranje oglasa na informativnoj ploči može

organizirati pojedini odjel grada i lokalna turistička zajednica.

Ujedno, na istim oglasnim pločama mogu se postaviti i oglasi poduzetnika što može

biti dodatni izvor prihoda grada.

1.6.3. Poticanje razvoja sadržaja koji doprinose produženju turističke sezone

1. Aktivnosti koje doprinose produženju turističke sezone na 8 - 9 mjeseci

Poticanje razvoja selektivnih oblika turizma (zimski, rekreativni, edukacijski, lovni,

ribolovni, kulturni, eko turizam), organiziranje manifestacija u pred i posezoni,

169

produženje vremenskog perioda rada hotela i ugostiteljskih objekata preduvjeti su za

produženje turističke sezone sa sadašnja 3 do 4 mjeseca na 8 do 9 mjeseci.

Nositelji navedenih aktivnosti su Turistička zajednica grada Buja, lokalni ugostitelji i

turistički djelatnici. Realizacija istih aktivnosti rezultira i povećanjem zapošljavanja u

turizmu te ukupnim rastom prihoda od turizma.

Poticaji za razvoj selektivnih oblika turizma mogu biti sljedeći:

a) subvencioniranje kamatne stope na kredite za ulaganja u dodatne sadržaje

koji doprinose produženju turističke sezone (wellnes, sportski tereni,

biciklizam, agroturizam, rančevi, konobe, mini golf)

b) pružanje dodatnog jamstva za kredite kojima se financiraju dodatni sadržaji

c) dodjeljivanje godišnje nagrade za primijenjene nove ideje u turizmu koje

produžuju turističku sezonu

2. Poticanje razvoja međunarodnih manifestacija

Područje Buje tijekom ljetnih mjeseci obiluje kulturnim manifestacijama. Iste

manifestacije moguće je razviti u smislu ostvarenja međunarodnog značaja. Za isto

je potrebno dodatno angažiranje kulturnih i turističkih djelatnika.

Razvoj pojedinih manifestacija do međunarodnog značaja moguće je kroz ostvarenje

sljedećih aktivnosti:

a) uspostavljanje suradnje s organizatorima sličnih manifestacija u drugim

europskim državama

b) uspostavljanje suradnje s talijanskim gradovima putem Zajednice Talijana

Buje

c) intenzivno promoviranje manifestacija u susjednim zemljama

d) ishođenje ubacivanja manifestacija u međunarodne kataloge događanja za

pojedina područja

e) promoviranje događanja u vodećim europskim turističkim časopisima i

glasilima

Međunarodni karakter manifestacija najlakše će se ostvariti kroz područja u kojima

grad posjeduje značajne potencijale (maslinovo ulje, vino, nacionalne manjine).

Obzirom na isto moguće je ostvariti međunarodni sajam maslinovog ulja, vina te

organiziranje međunarodnih susreta folklornih skupina.

170

3. Izrada studije razvoja selektivnih oblika turizma

Cilj grada je upotpuniti turističku ponudu. Prethodno, nužno je analizirati postojeću

situaciju na lokalnom turističkom tržištu. Potom u suradnji sa lokalnom turističkom

zajednicom i kompetentnim stručnjacima izraditi studiju razvoja selektivnih oblika

turizma.

U gradu Buje već postoje različiti oblici turizma: agroturizam, biciklistički, planinski,

lovni, zimski, ribolovni turizam. Razvojem postojećih i novih oblika turizma kao što su

speleološki, eko, kongresni i kulturni turizam diverzificirala bi se turistička ponuda što

analogno vodi povećanju turističkog prometa. Ostali turistički potencijali leže u

razvoju lječilišta i izvorišta. Postoji prostor u dodatnoj turističkoj valorizaciji rijeke

Argilla.

4. Poticanje aktivnijeg uključivanja lokalne zajednice u planirani razvoj turizma

Prirodna, kulturna i tradicijska baština temeljni su resursi lokalnog područja za razvoj

turizma. Očuvanjem i promocijom istih moguće je upotpuniti turističku ponudu grada.

Potrebno je održavati kontinuirane seminare o mogućnostima iskorištenja lokalnih

resursa za razvoj turizma.

Planirane aktivnosti uključuju:

a) analiza postojećih resursa na području grada koji se mogu iskoristiti u

turističke svrhe

b) analiza potreba turista koji dolaze ili prolaze kroz područje grada

c) pronalaženje načina za uključivanje prisutnih resursa u turističku ponudu

d) pozivanje svih postojećih i potencijalnih nositelja turizma na prisustvovanje

seminarima o mogućim načinima uključivanja lokalnih resursa u turističku

ponudu

1.6.4. Poticanje uređenja okoliša na području grada

1. Organiziranje nagrada za najbolje uređenu okućnicu

Izgled i uređenje grada u velikoj mjeri ovisi o angažiranosti lokalnih stanovnika. Kako

bi ih se potaknulo na dodatno uređenje okućnica, vrtova i terasa može se organizirati

171

natjecanje za najbolje uređenje. Osim simbolične novčane nagrade dobitnicima bi se

dodijelile i sadnice za cvjeće i drugo ukrasno bilje. Natjecanje bi trebalo postati

tradicionalno, kako bi se konstantno utjecalo na poboljšanje uređenosti grada.

Nagrade bi se dodjeljivale iz proračuna Grada, a podjela sadnica u suradnji sa

sponzorima.

2. Organizacija eko tjedna u školama

U osnovnim školama u Bujama može se organizirati eko tjedan. Tijekom istog za

učenike i nastavnike organizirala bi se predavanja u prirodi. Sadržaj predavanja bio

bi vezan za ekologiju i ekološke aktivnosti.

Obilazilo bi se kulturne i prirodne znamenitosti grada i okolnih naselja, uređivalo

okoliš škole, park, sadilo cvijeće i ostalo ukrasno bilje. Navedene aktivnosti

financirale bi same okolne škole, sponzori (primjerice cvjećarne, agrofarmacije). Dio

sredstava osigurao bi se iz proračuna Grada.

3. Revitalizacija pješačkih staza i planinarskih puteva

Na području Buja postoji nekoliko pješačih staza i planinarskih puteva. Uređenjem

istih ili izgradnjom novih obogatila bi se turistička ponuda. Navedene aktivnosti

uključuju i uređenje planinarskih domova. Nositelji projekta su lokalni stanovnici i

zaljubljenici u prirodu. Izviđači na lokalnom području. Aktivnosti se mogu realizirati

organiziranjem akcija čišćenja i uređenja staza i puteva nekoliko puta godišnje.

1.6.5. Uređenje javnih površina, detaljno označavanje kulturnih i prirodnih

vrijednosti

1. Zaštita i očuvanje kulturnih znamenitosti

Grad Buje i okolna naselja obiluju brojnim kulturnim znamenitostima, prvenstveno

crkvama i kaštelom u Momjanu. Za iste je potrebno izraditi financijski plan održavanja

kako bi ih se održalo u reprezentativnom izdanju i sačuvalo za buduće naraštaje. Za

kaštel postoji izrađen plan financiranja. Dio aktivnosti realiziran je u proteklih nekoliko

172

godina. Planirane aktivnosti iz plana održavanja kulturnih objekata mogu se realizirati

u suradnji s Ministarstvom kulture.

2. Održavanje javnih površina

Za održavanje javnih površina u gradu Buje brine se komunalno društvo iz Umaga.

Grad bi trebao biti reprezentativan u svakom trenutku, lokalnom stanovništvu

potrebno je osigurati život u uređenom okolišu. Povećanjem financijskih izdvajanja za

uređenje javnih površina može se u velikoj mjeri doprinijeti ostvarenju zadanog cilja.

Moguće je organiziranje dobrovoljnih akcija uređenja i čišćenja grada u kojima bi

sudjelovali lokalni stanovnici i tvrtke s područja grada. U suradnji sa sponzorima

moguće je organizirati i dodjelu simboličnih nagrada najaktivnijim pojedincima. Akcije

mogu biti organizirane uz zanimljiva šaljiva natjecanja koja će doprinijeti broju

sudionika.

3. Provođenje kontinuiranih kontrola kvalitete morske vode

U suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo potrebno je organizirati

kontinuirane kontrole kvalitete morske vode. Iste aktivnosti doprinijele bi praćenju i

održavanju kvalitete morske vode, očuvanju zdravlja lokalnog stanovništva i turista. U

skladu sa ciljem održavanja visoke kvalitete vode trebalo bi izgraditi uređaj za

pročišćavanje otpadnih voda prije ispusta istih u more.

173

Prioritet 1.7.

Razvoj proizvodnje hrane,

poljoprivrede i seoskog prostora

Mjere

1.7.1. Unapređenje i izgradnja fizičke infrastrukture za potporu razvoju

poljoprivrede

1.7.2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno knjižnog

stanja i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda

1.7.3. Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednih gospodarstava

1.7.4. Uvođenje mladih u poljoprivredu

1.7.5. Poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim

sredstvima u ruralnim područjima

1.7.6. Potpore razvoju tržišta za lokalne poljoprivredne proizvode

1.7.7. Uvođenje novih tehnologija u cilju unapređenja konkurentnosti

poljoprivrednih proizvoda

1.7.8. Poticanje razvoja maslinarstva i vinogradarstva

1.7.9. Poticanje razvoja klastera bujskih maslinara i vinara te ostalih

udruženja (razvoj udruga, zadruga i saveza)

1.7.10. Poticanje proizvodnje eko proizvoda

1.7.11. Poticanje i unapređenje proizvodnje i prerade autohtonih

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

1.7.12. Postavljanje standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene

174

proizvode

1.7.13. Potpora promociji tradicionalne gastro ponude, marketinškoj

pripremi proizvoda za tržište te označavanju izvornosti

1.7.14. Unaprijeđenje skladištenja, obrade i prerade u

poljoprivrednoj proizvodnji

1.7.15. Razvoj agroturizma, poduzetništva na selu i ruralnog

prostora

1.7.16. Poticaji razvoju ribarstva

1.7.17. Realizacija programa navodnjavanja

1.7.18. Poticanje organizacije socijalno-kulturnih i gospodarskih

programa s ciljem poboljšanja uvjeta života i povezivanja zajednice

175

Poljoprivreda uz turizam ima vodeću ulogu u razvoju prostora Bujštine. Područje

obiluje vinogradima, maslinicima, ima razvijeno voćarstvo i povrtlarstvo. Područje je

bogato vodama, a u šumama se može naći cijenjena i plemenita gljiva tartuf.

Područje Buja prirodno je stanište šparoge kao visokovrijedne biljke i namirnice u

čast koje se priređuju posebne manifestacije i aktivnosti.

Poljoprivredna proizvodnja je najčešće jedina gospodarska djelatnost u ruralnom

prostoru. Za istu je veliki dio potrebne infrastrukture već prisutan i osiguran.

Poljoprivreda predstavlja integralni dio vrlo atraktivnog krajolika gdje se proizvodnja

lokalnih proizvoda polagano i neformalno razvija.

Od ključnog je značaja povezanost između turizma, poljoprivrede i lokalnog razvoja.

Provođenjem razvojnih mjera u području poljoprivrede može se značajno utjecati na

razvoj iste. Neke od planiranih aktivnosti su sljedeće:

a) unaprijediti infrastrukturu

b) povećati razinu primijenjene tehnologije

c) potaknuti educirano i mlado stanovništvo da sudjeluje u poljoprivrednoj

proizvodnji

e) određenim mjerama suradnje sa poslovnim bankama osigurati povoljnija

kreditna sredstva poljoprivrednim gospodarstvima

f) osigurati zaštitu i promidžbu autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih

proizvoda.

1.7.1. Unapređenje i izgradnja fizičke infrastrukture za potporu razvoju

poljoprivrede

Fizička infrastruktura značajni je čimbenik koji utječe na kvalitetu i kvantitetu

poljoprivredne proizvodnje.

1. Održavanje šumskih i prilaznih puteva

Održavanjem šumskih i prilaznih puteva povećava se dostupnost poljoprivrednih

površina. Ukoliko se isti redovito ne održavaju postaju neprohodni. Organiziranjem

akcija prokrčavanja prilaznih puteva doprinijelo bi se njihovom održavanju. Isto

olakšava gašenje požara u slučaju izbijanja istih u ljetnim mjesecima.

176

Akcije bi se provodile planski, po mjesnim odborima. Uključilo bi se lokalno

stanovništvo. Po završetku aktivnosti postoji mogućnost organiziranja zajedničkih

večera i manjih fešta seoskog karaktera. Troškovi aktivnosti financirali bi se iz

proračuna Grada.

Potreba za financijskim sredstvima reducirati će se uključivanjem pojedinih

komunalnih tvrtki u aktivnosti čišćenja, sponzorskih tvrtki sa lokalnog područja te

lokalnog stanovništva. Aktivnosti se mogu provoditi u razdoblju od dva dana, dva

puta godišnje. Najkvalitetnije rješenje su proljeće i jesen.

2. Projekti navodnjavanja

Kvaliteta i kvantiteta uroda poljoprivrednih kultura smanjuje se zbog nepovoljnih

vremenskih uvjeta, primjerice zbog suše u ljetnom razdoblju. Provedbom projekta

navodnjavanja isti bi se problem u značajnoj mjeri smanjio.

Projekt se može provesti na način da Gradska uprava sklopi ugovor sa jednom ili

nekoliko tvrtki koje proizvode i ugrađuju sustave za navodnjavanje. Kriteriji sklapanja

ugovora bili bi sljedeći:

1. kvaliteta i pouzdanost sustava

2. prikladnost sustava obzirom na karakteristike lokalnog područja

3. mogućnost smanjenja cijene obzirom na veću kontinuiranu količinu nabavke te

bonitet Grada

Obzirom na financijsku snagu Grada postoji mogućnost ugovaranja obročnog

plaćanja nabavke opreme za lokalna obiteljska gospodarstva. Grad isto može

ostvariti kreditiranjem od strane lokalnih poslovnih banaka.

3. Projekt uređenja odlagališta otpada

Divlja odlagališta u prirodi postoje i na području Buja. Kako bi se isto spriječilo

potrebno je osigurati dovoljnu količinu kontejnera većeg obima na pojedinim seoskim

lokacijama.

S komunalnim društvom potrebno je osigurati pravovremenu i učestalu odvožnju

krupnog otpada.

177

U većim naseljenim mjestima potrebno je osigurati odvojene kontejnere za papir,

staklo, baterije i druge vrste otpada.

1.7.2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno knjižnog

stanja i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda

1. Sređivanje zemljišno knjižnog stanja

Istu mjeru potrebno je provesti u suradnji Grada i nadležne administrativne institucije.

Grad može utjecati na ubrzavanje istog procesa na sljedeći način:

a) izrada Plana popisa svih čestica, utvrđivanja vlasništva i stvarnog stanja nad

istima

b) preuzimanje inicijative u realizaciji projekta; dogovaranje sastanaka vodstva

grada i nadležne institucije s temom kako realizirati projekt

c) preuzeti dio organizacije i realizacije projekta angažiranjem osoba koje bi

vršile popis čestica; financirati dio troškova projekta

d) tražiti potporu županijskih i nacionalnih institucija u financiranju projekta

e) stvoriti preduvjete za moguće apliciranje projekta na EU fondove

Izradom Plana popisa čestica stvoriti će se pretpostavka za traženje vanjskih izvora

financiranja od županijskih, nacionalnih i EU institucija. Projekt može poslužiti kao

model za realiziranje istog u drugim općinama i gradovima na nacionalnoj i europskoj

razini.

Obzirom da postoje značajne mogućnosti repliciranja projekta na europskoj razini,

postoji umjerena vjerojatnost ishođenja bespovratnih sredstava iz EU fondova.

2. Okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda

Uređenjem zemljišno knjižnog stanja doprinosi se mogućnosti okrupnjavanja

poljoprivrednih posjeda. Jasan uvid u vlasništvo omogućuje prodaju i kupnju

zemljišta te samim time i okrupnjavanje posjeda.

Dodatne moguće aktivnosti su sljedeće:

a) osnivanje lokalnog ureda za razvoj poljoprivrede

b) izrada strategije okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta za područje Buja

178

c) uspostavljanje suradnje s nacionalnom agencijom za okrupnjavanje

poljoprivrednih posjeda

Okrupnjavanje posjeda jedan je od nacionalnih prioriteta u poljoprivredi. Postoji

mogućnost uspostavljanja suradnje lokalnog Ureda za razvoj poljoprivrede s

novoosnovanom Agencijom za poljoprivredno zemljište.

Izrada efikasne strategije okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta omogućila bi

ishođenje značajnih financijskih sredstava od institucija na županijskoj i nacionalnoj

razini.

Postoji program pomoći nizozemske i švedske vlade okrupnjavanju poljoprivrednih

posjeda u Hrvatskoj. Ukoliko Grad Buje preuzme inicijativu na istom području i bude

jedan od prvih na nacionalnoj razini povećati će mogućnosti ishođenja bespovratnih

sredstava iz istih programa.

Unutar plana okrupnjavanja zemljišta potrebno je predvidjeti projekt zamjene

zemljišta između postojećih vlasnika. Na isti način doprinijelo bi se okrupnjavanju

posjeda.

3. Osnivanje lokalnog Ureda za razvoj poljoprivrede

Obzirom na važnost poljoprivrede kao djelatnosti za lokalno područje postoji

opravdanost osnivanja istog Ureda. U početku poslovanja dovoljno je zapošljavanje

jedne osobe s visokom stručnom spremom.

Osnovne aktivnosti Ureda bile bi sljedeće:

a) osmišljavanje strategije razvoja poljoprivrede i pojedinih djelatnosti unutar iste

na lokalnom području

b) izrada plana okrupnjavanja zemljišta i realizacija istog

c) informacijski centar za poljoprivredna gospodarstva obzirom na poticaje u

poljoprivredi na lokalnom, nacionalnom i europskom nivou

d) prikupljanje ideja i potreba lokalnih obiteljskih gospodarstava

e) organiziranje edukacija o poljoprivrednim temama i trendovima u poljoprivredi

f) sudjelovanje u organizaciji i realizaciji projekta popisa poljoprivrednih čestica i

namjene istih na području grada

179


Restrukturiranje poljoprivrednih gospodarstava podrazumijeva efikasno usmjeravanje

istih na pojedine tržišne niše te poduzimanje aktivnosti koje će osigurati siguran i

naplativ plasman proizvoda.

Modernizacija obuhvaća praćenje trendova na europskom i svjetskom tržištu,

uvođenje novih tehnoloških procesa, zapošljavanje stručne radne snage i

kontinuirano učenje.

1. Subvencioniranje nabave poljoprivrednih strojeva i opreme

Ugovorom Grada i poslovnih banaka omogućiti poljoprivrednicima dobivanje kredita

za kupnju poljoprivrednih strojeva i opreme sa počekom ili uz niže kamatne stope od

tržišnih. Osigurati mogućnost davanja jamstva Grada poljoprivrednim

gospodarstvima pri ishođenju kredita.

2. Organiziranje edukacije poljoprivrednika

Organizirati seminare za poljoprivrednike o razvoju tehnologije u području

poljoprivrede u suradnji s Poljoprivrednim institutom iz Poreča.

Teme seminara mogu biti i upoznavanje s karakteristikama trenutne potražnje za

pojedinim proizvodima i kulturama, novitetima u uzgoju kultura, o upotrebi dodatnih

sredstava u uzgoju.

Navedene edukacije moguće je provesti u prostorima Poljoprivrednog instituta ili u

gradskoj vijećnici u Bujama.

Edukacije se mogu provesti i za poticaje u poljoprivredi na županijskom i

nacionalnom nivou.

3. Projekt izgradnje staklenika i plastenika

Izgradnja staklenika i plastenika omogućuje proizvodnju poljoprivrednih kultura

tijekom cijele godine. Boljom suradnjom proizvođača i otkupljivača potiče se

proizvođače na daljnja ulaganja i povećanje proizvodnje. Suradnjom Grada sa

poslovnim bankama može se osigurati određena jamstva za kredite poljoprivrednim

180

gospodarstvima za nabavu staklenika i plastenika ili omogućiti ugovaranje kredita sa

počekom otplate.

4. Ispitivanje mogućnosti razvoja stočarstva i ovčarstva

Uz maslinarstvo i vinogradarstvo Buje ima potencijala i za razvoj stočarstva i

ovčarstva. Posebno u krškom dijelu (Marušići-Kaštel).

Planirane potrebne aktivnosti za razvoj istih djelatnosti su sljedeće:

a) analiza poljoprivrednih površina prikladnih za ispašu stoke i ovaca

b) analiza iskorištenih potencijala u sadašnjem trenutku

c) određivanje optimalnog broja stoke obzirom na slobodne raspoložive resurse

na području grada

d) osmišljavanje poticaja za razvoj postojećih i otvaranje novih poljoprivrednih

gospodarstava za uzgoj stoke

e) realiziranje poticaja i praćenje rezultata

Neki od poticaja mogu biti:

a) davanje u povoljni najam ili koncesiju gradskog poljoprivrednog zemljišta koje

može biti predmet ispaše

b) izrada plana korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta u skladu sa ciljem

razvoja stočarstva

c) edukacija stočara na lokalnom području o poticajima na lokalnoj i nacionalnoj

razini

d) davanje bespovratnih sredstava Grada mlađim obiteljima koje se žele baviti

stočarstvom za nabavku matičnog stada

Bespovratna sredstva mogu biti na razini od 100.000 kuna što je dovoljno za

profitabilan način poslovanja. Alternativni način poticaja u odnosu na bespovratna

sredstava su novčani poticaji koji se moraju vratiti u određenom roku. Povrat poticaja

može biti s odgodom do tri godine. Kao povrat poticaja mogu se uračunati porezi koji

se plaćaju za novozaposlene djelatnike.

181

1.7.4. Uvođenje mladih u poljoprivredu i razvoj

Uvođenjem mladog i educiranog stanovništva u poljoprivredu može se značajno

doprinijeti razvoju poljoprivredne djelatnosti na područu Buja.

1. Davanje mladima u najam državnog i gradskog poljoprivrednog zemljišta po

povoljnim uvjetima

Obveza Grada u idućih godinu dana je izraditi plan raspolaganja državnim

poljoprivrednim zemljištem. Isti plan trebao bi se prilagoditi potrebama lokalnih

poljoprivrednih subjekata.

Potrebno je informirati lokalne poljoprivrednike o mogućnostima kupnje, najma i

koncesije državnog poljoprivrednog zemljišta. Planiranje namjene zemljišta unutar

plana raspolaganja treba se temeljiti na iskazanom interesu lokalnih poljoprivrednika.

Gradsko poljoprivredno zemljište trebalo bi se dati u najam shodno ciljevima razvoja

pojedinih poljoprivrednih kultura. Prednost bi trebale imati mlađe obrazovane obitelji

kojima je cilj suvremeni uzgoj poljoprivrednih kultura na većim površinama.

Jedan od značajnih kriterija davanja zemljišta u zakup trebao bi biti veličina zemljišta

koje se planira koristiti za poljoprivrednu proizvodnju. Na isti način doprinijelo bi se

okrupnjavanju poljoprivrednih posjeda.

2. Osiguranje kredita za početak poljoprivredne proizvodnje po povoljnijim uvjetima

Osiguranjem kredita sa povoljnijim uvjetima financiranja potaknulo bi se mlađe

naraštaje na realizaciju pojedinih poljoprivrednih projekata i na donošenje odluke o

nastavku života u kraju u kojem žive. Obzirom da određeni broj mladih posjeduje

značajne resurse u seoskom prostoru (poljoprivredno zemljište, poljoprivredni objekti)

povoljni uvjeti kreditiranja uz kvalitetne projekte omogućili bi istoj ciljnoj skupini

konkurentan standard života.

182

3. Sufinanciranje nabave sadnica

Projekti sufinanciranja 1/3 cijene sadnica maslina, vinove loze i voćaka u gradu Buje

već postoje.

Postoji mogućnost izrade plana i realiziranja projekta sufinanciranja 50% troškova

nabave sadnica ratarskih kultura za mlade koji ulaze u projekt poljoprivredne

proizvodnje. Isto se može primijeniti na sadnju lješnjaka, oraha, višanja i ostalih

autohtonih proizvoda.

4. Izrada primjera isplativih projekata u poljoprivredi

Za potrebe razvoja pojedinih poljoprivrednih kultura i proizvoda na lokalnom području

potrebno je izraditi određeni broj tipičnih i karakterističnih investicijskih projekata. Isti

projekti trebali bi biti tipizirani, za određenu veličinu zemljišta (primjerice 10.000 m2) i

određenu veličinu matičnog stada (npr. 100 grla).

Investicijski projekti trebali bi imati osnovne podatke o veličini potrebnog ulaganja,

mogućim načinima financiranja iz vanjskih izvora, tehnologiji poslovanja,

dobavljačima i kupcima, očekivanim financijskim rezultatima. Isti projekti mogu se

ponuditi na informativnim pločama Grada potencijalnim mlađim ulagačima na

lokalnom području.

1.7.5. Poboljšanje pristupa povoljnim financijskim sredstvima u ruralnim

područjima

1. Edukacija o poticajnim sredstvima EU fondova

Lokalno poljoprivredno stanovništvo nedovoljno je upoznato s pretpristupnim

fondovima u kojima Hrvatska sudjeluje. Informiranje o fondovima i programima

doprinijeti će povećanju korištenja sredstava koje isti osiguravaju.

SAPARD je instrument EU kojime se pruža financijska pomoć poljoprivredi i ruralnom

razvoju. Pokrenut je 2000. godine. SAPARD je, osim primarnih ulaganja u

poljoprivrednu i ruralnu infrastrukturu, usmjeren na rješavanje strukturnih prilagodbi u

tim sektorima, na izgradnju konkurentnog i učinkovitog sektora poljoprivrede i

183

prerade hrane, stvaranje novih radnih mjesta i prihoda u najmanje razvijenim

regijama, jačanje održivog razvoja u ruralnim područjima te poboljšanje kvalitete

života ruralnog stanovništva.

Fond se koristi za prilagodbu europskim propisima u području poljoprivrede i ruralnog

razvoja te za pripremu za sudjelovanje u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (CAP)

nakon ulaska u članstvo. Provedba programa SAPARD u Hrvatskoj je započela

2006. godine. Iz sredstava programa SAPARD projekti se sufinanciraju do 75% (za

pojedine mjere do 100% iznosa) kada su korisnici državne, regionalne, lokalne i

javne institucije, a do 50% kad se radi o komercijalnim projektima.

Od 2007. godine kada su korisnicima iz Hrvatske postala dostupna sredstva iz

programa IPA (Instrument pretpristupne pomoći), program SAPARD mijenja naziv u

IPARD koji čini V. komponentu istog programa.

Lokalni poljoprivrednici iz istog programa mogu financirati do 50% ulaganja u

izgradnju objekata i nabavku nove opreme. Financiraju se samo određene djelatnosti

odnosno uzgoj i proizvodnja samo određenih kultura.

Postoje tri komponente programa. Prve dvije komponente namijenjene su

poduzetnicima, treća je namijenjena jedinicama lokalne samouprave.

Grad iz sredstava IPARD-a može financirati do 100% ulaganja u poljoprivrednu

infrastrukturu:

a) kanalizacija i pročistači otpadnih voda

b) požarni putovi

c) nerazvrstane ceste

d) toplane

Jedan od osnovnih preduvjeta dobivanja sredstava je imati završenu projektnu

dokumentaciju i ishođene građevinske dozvole.

U protekle tri godine na području Hrvatske objavljena su četiri natječaja za prvu i

drugu komponentu programa. Natječaj za treću komponentu programa još nije

objavljen. Objavljivanje istog očekuje se krajem tekuće godine.

184

Organizacija predavanja na temu IPARD-a kao nasljednika programa «SAPARD»

može doprinijeti pripremi aplikacija pojedinih poduzetnika. Na području Bujštine

korisnik sredstava SAPARD-a je tvrtka «Zigante tartufi».

2. Edukacija o Vladinim projektima sufinanciranja poljoprivrede

Vlada RH odnosno Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja svake

godine provodi natječaje za sufinanciranje određenih poljoprivrednih djelatnosti.

Upoznavanje i edukacija o istim mjerama može značajno utjecati na povećanje

dodijeljenih sredstava lokalnim proizvođačima na području Bujštine i razvoj

poljoprivrede u kraju. Edukacija se treba provoditi organizirano, od strane adekvatnih

stručnjaka, u najpovoljnijm terminima za stanovnike koji se bave ili se planiraju baviti

poljoprivredom. Potrebno je realizirati prethodno oglašavanje i izravan kontakt s

pojedinim većim poljoprivrednim subjektima.

3. Davanje jamstva

Davanje jamstva od strane Grada omogućuje lokalnim poljoprivrednim

gospodarstvima lakši pristup kreditima kao vanjskim izvorima financiranja. Jamstva

se mogu organizirati u okviru Fonda za jamstva i dodjeljivati se prilikom realizacije

pojedinih kreditnih linija.

O zadovoljavanju kriterija za dodjeljivanje jamstva mogu odlučivati članovi

povjerenstva zaduženi za realizaciju kreditne linije. U pravilu su to poduzetnici s

jednim ili dva djelatnika Grada te djelatnici poslovnih banaka.

4. Ostvarivanje suradnje Grada s poslovnim bankama

Lokalni centar za poduzetništvo ili pojedini odjel unutar Grada koji je zadužen za

realizaciju kreditnih linija može tražiti povoljnije izvore financiranja kod poslovnih

banaka za kvalitetne projekte. Kvalitetni projekti podrazumijevaju ispunjavanje

prioriteta razvoja grada. Isto znači da posjeduju elemente inovativnosti i uvođenja

novih tehnologija.

Poslovne banke u pravilu daju nižu kamatnu stopu kvalitetnim projektima. Aktivnim

doprinosom djelatnika Odjela Grada kamatna stopa može biti snižena i u razdoblju

185

izvan realiziranja kreditnih linija. Pokriće niže kamatne stope trebalo bi biti u danom

depozitu poslovnim bankama s kojima je uspostavljena poslovna suradnja.


1. Certifikacijom i standardizacijom proizvoda doprinijeti lakšem plasmanu proizvoda

na tržište

Kupci sve više vode računa o kvaliteti i sigurnosti proizvoda koje kupuju.

Standardizacija i certifikacija proizvoda govore u prilog sigurnosti proizvoda.

Povećava se tržišna potražnja za istima.

Edukacijama i seminarima potrebno je upoznati poljoprivredne proizvođače sa

navedenim efektima. Dati im potrebne informacije o institiucijama koje vrše navedene

postupke, gdje se nalaze, koje aktivnosti prethode samim postupcima

standardizacije i certifikacije, te navesti troškovnike.

U tijeku je izrada vinogradarskog katastra i međunarodna akreditacija (ISSO 17.025)

laboratorija Hrvatskog zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo koji bi označavao broj,

površinu, kvalitetu, proizvodni potencijal kao i potencijalne površine za nove nasade

vinove loze.

2. Povećati plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam i trgovinu

Standardizacijom i certifikacijom proizvoda utjecalo bi se na povećanje povjerenja

kupaca u domaće proizvode, a time i na povećanje potražnje za istima. Navedeno će

u većoj mjeri doći do izražaja kada Hrvatska uđe u Europsku Uniju.

Kako bi lokalni proizvodi bili konkurentniji potrebno je imati oznake porijekla, kvalitete

i određene certifikate. Posjedovanje navedenih oznaka pospješiti će njihov plasman

u trgovini i turizmu.

Boljim plasmanom lokalnih poljoprivrednih proizvoda kroz turizam utjecati će se na

smanjenje uvoza istih proizvoda.

186

1.7.7. Uvođenje novih tehnologija sa ciljem unapređenja konkurentnosti

poljoprivrednih proizvoda

1. Edukacija poljoprivrednika o dostupnim novim tehnologijama

Razvijanje suradnje sa Insititutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča. Organiziranje

predavanja u prostorima Grada ili Instituta od strane profesora u navedenoj instituciji.

Navedenim aktivnostima može se potaknuti vlasnike obiteljskih poljoprivrednih

gospodarstava da unaprijede i moderniziraju poljoprivrednu proizvodnju, te na taj

način povećaju kvalitetu i kvantitetu uroda.

2. Organiziranje posjeta poljoprivrednim sajmovima

Organiziranje transporta od strane Grada za posjete poljoprivrednim sajmovima.

Cilj posjeta sajmovima je upoznati lokalne poljoprivrednike o novitetima na području

poljoprivredne proizvodnje i korištenju novih tehnologija. Potaknuti ih na primjenu

istih na vlastitim poljoprivrednim gospodarstvima.

3. Zapošljavanje stručnjaka u poljoprivredi

Poljoprivreda je pretežno dodatna djelatnost stanovništva na području Buja. Iz

navedenog razloga istu djelatnost karakterizira nezadovoljavajući obrazovni profil

poljoprivrednika i nedovoljna ulaganja.

Zapošljavanje stručnjaka u poljoprivredi može se potaknuti određenim subvencijama

grada prilikom zapošljavanja istih:

a) subvencioniranje određenih troškova rada isplatom jednokratnog iznosa (u

visini jednogodišnjeg poreza na dohodak)

b) oslobođenje plaćanja poreza na tvrtku u petogodišnjem razdoblju

c) smanjenje plaćanja komunalnog doprinosa za vrijednost doprinosa i poreza na

dohodak novozaposlenih visokoobrazovanih djelatnika

187


Maslinarstvo i vinogradarstvo čine okosnicu poljoprivrednog razvoja na području

Buja. Područje Buja hvaljeno je po kvaliteti proizvodnje maslinovog ulja i vina te ima

predispozicije postati vodeća regija u istim djelatnostima u Hrvatskoj i Europi.

1. Promidžba i brendiranje autohtonih sorti vina

Područje Momjana poznato je upravo zbog autohtone sorte «Momjanskog muškata».

Iako je već poznato, ovo područje nije u cijelosti iskoristilo potencijal proizvodnje

maslinovog ulja, ni vina. Prije ulaska u Europsku Uniju potrebno je povećati

proizvodnju što je više moguće, te dobro utvrditi cijenu i kvalitetu, pozicionirati se na

tržištu i povećati izvoz ovih proizvoda. Potrebno je educirati građane i proizvođače o

poticajima i mogućnostima, objasniti im što se očekuje sljedećih nekoliko godina.

Gradska uprava, u suradnji s udrugom maslinara trebala bi istražiti mogućnost

ishođenja oznake zemljopisnog podrijetla za ulje kao «Istarsko maslinovo ulje

Bujštine».

2. Rekonstrukcija Vinarskog podruma

U središtu grada Buja nalazi se stari, autohtoni Vinarski podrum Buje. Isti trenutno

nije u funkciji, u derutnom je stanju. Zahtijeva rekonstrukciju i oživljavanje. Isto je

moguće realizirati suradnjom Grada, Turističke zajednice, Županije i pojedinih

ministarstava.

Potrebno je osmisliti programe za apliciranje na EU fondove unutar kojih se mogu

ishoditi sredstva za obnovu i revitalizaciju podruma.

3. Stvoriti imidž grada kao grada maslinovog ulja i vina na nacionalnoj i

međunarodnoj razini

Certifikacijom i promidžbom vina i maslinovog ulja renomiranih bujskih proizvođača

stvoriti imidž grada vina i maslinovog ulja. Isto podrazumjeva i podizanje razine

manifestacija na nacionalnu i međunarodnu razinu. Pritom ključnu ulogu ima

promidžba i marketing navedenih proizvoda i manifestacija. Navedena aktivnost u

188

nadležnosti je Turističke zajednice grada Buja, organizatora manifestacija i lokalnih

proizvođača.

4. Organizacija znanstvenih kongresa o maslinarstvu i maslinovom ulju

Grad Buje osnivatelj je Udruge gradova ulja Republike Hrvatske. Postoji mogućnost

organiziranja znanstvenih kongresa o maslinovom ulju. Isto se može realizirati kroz

suradnju navedene Udruge, Udruge senzornih analitičara maslinovog ulja te

stručnjaka iz područja maslinarstva.

Znanstveni kongres moguće je organizirati na međunarodnoj razini. Financijsku

podršku projektu može pružiti Grad Buje, Županija, navedene udruge, sponzori. Isto

je i svojevrsna promidžba grada u smislu realizacije imidža kao grada maslinovog

ulja.

1.7.9. Poticanje razvoja klastera bujskih maslinara i vinara te ostalih udruženja

(razvoj udruga, zadruga i saveza)

Poticanje stvaranja klastera odnosno umrežavanje, stvaranje zajednica bujskih

maslinara, vinara, marketinških stručnjaka i distributera doprinijelo bi jačanju

proizvodnje i usavršavanju kvalitete ovih proizvoda. U Istri postoji Istarski klaster

maslinara što je izuzetno pozitivna činjenica. Članovi klastera su proizvođači koji

godišnje uspiju proizvesti više od 500 kilograma maslinovog ulja.

Proizvođače, članove potencijalnih bujskih klastera potrebno je potaknuti na

povećanje proizvodnje maslina i vina, međusobno povezivanje pri promidžbi i

plasmanu na inozemna tržišta te organiziranju edukativnih aktivnosti.

1. Stvaranje klastera bujskih maslinara i vinara

Proizvođači na području Buja trebali bi se ujediniti u zasebni klaster koji bi

objedinjavao i manje proizvođače. Manji proizvođači prodaju ulje premda nisu

informirani o brojnim mogućnostima koje se trenutno nude, primjerice financijskim

potporama, sredstvima koje daju pojedina ministarstva, poticajima Hrvatske banke za

obnovu i razvoj. Etiketa koja bi označavala područje Buja bila bi jedno od dodatnih

jamstava vrhunske kvalitete maslinovog ulja i vina.

189


Ekologija, ekološki proizvodi, organska proizvodnja i proizvodi u posljednje vrijeme

poprimaju sve veći značaj, a trend rasta popularnosti istih je sve veći. Masovna

proizvodnja - uzgoj mesa, žitarica, povrća i voća dovela je do sve učestalijih

istraživanja kakvoće hrane te njene hranidbene i nutritivne vrijednosti. Pokazalo se

da je hrana sve manje vrijedna, te da kod čovjeka postaje sve veća potreba unosa

dodatnih mikronutrijenata zbog pada nutritivne kvalitete hrane. Dokazano je i to da

mikronutrijent iz hrane ima itekako blagotvorniji utjecaj na organizam od farmakološki

proizvedenih mikronutrijenata. Sve navodi na to da će organski uzgojena hrana,

prirodnim putem biti sve više tražena i cijenjena. Već danas je potražnja za takvom

hranom veća od ponude. U svijetu su se počeli organizirati marketi organski

uzgojene hrane. Ukoliko bi se razvoju Buja, razvoju poljoprivrede i prehrambenih

proizvoda pristupilo na način ekološke i organske proizvodnje zagarantirala bi se

prodaja proizvoda, stvorio bi se brand grada Buja kao glavnog grada zdrave

prehrane u Istri.

1. Edukacija lokalnog stanovništva o ekološkoj proizvodnji

Provođenjem edukacija od strane kompetentnih stručnjaka o ekološkoj proizvodnji

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećala bi se svijest stanovništva o

prednostima koje isti proizvodi donose u odnosu na one iz konvencionalnog uzgoja.

Isto bi doprinijelo povećanju potražnje za takvim proizvodima.

Kod proizvođača poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potrebno je pobuditi ideju

za prelazak iz konvencionalnog u ekološki uzgoj proizvoda. Osim o mogućnosti

uzgoja tradicionalnih kultura na ekološki način potrebno je informirati lokalne

poljoprivrednike o mogućnostima podizanja nasada ekoloških i održivih voćaka te o

njihovoj preradi u vino, voćne rakije, sokove, pekmeze, džemove.

2. Subvencioniranje stjecanja certifikata eko-proizvoda

Na području Hrvatske poticaj za ekološku proizvodnju dobiva se tek kada je proizvod

gotov, dok se u europskim zemljama poticaj daje za sve elemente koji doprinose

bioraznolikosti. BIOPA je jedina udruga u Republici Hrvatskoj ovlaštena za

190

certifikaciju ekoloških proizvoda. Visoki troškovi dobivanja znaka eko-proizvođača

mnoge mogu obeshrabriti za ulazak u takav oblik proizvodnje. Subvencioniranjem

dijela troškova iz proračuna Grada može se doprinijeti povećanju broja ekoloških

proizvođača na području Bujštine.

3. Mjere poticanja izvoza ekoloških proizvoda

Lokalno tržište značajno zaostaje po broju ekoloških proizvođača u odnosu na

prosjek Europske Unije. Znatno je manja potražnja, a time i konzumacija ekoloških

proizvoda. Razlog leži u slabijoj ekološkoj i zdravstvenoj osviještenosti stanovništava,

te nižem životnom standardu.

Promidžba domaćih ekoloških prozvoda na inozemnom tržištu rezultirala bi

povećanjem potražnje za istima. Navedenu aktivnost moguće je provesti

sudjelovanjem domaćih proizvođača na inozemnim eko-sajmovima. Ostvarenjem

suradnje sa inozemnim otkupljivačima ekoloških proizvoda.

4. Organiziranje sajmova eko-proizvoda

Organizacija sajmova ekoloških proizvoda svojevrsna je promidžbena aktivnost eko-

proizvođačima. Osim upoznavanja posjetitelja s ekološkim proizvodima, potiče se i

suradnja između samih eko-proizvođača. Isto može biti i značajna turistička atrakcija.

Oblik promidžbe Grada Buja kao ekološki osviještenog grada.

5. Povećanje plasmana eko-proizvoda u turizmu

Poljoprivreda i turizam povezane su djelatnosti. Razvoj jedne povlači za sobom

razvoj druge. Povećanje potražnje za ekološkim proizvodima utječe na povećanje

proizvodnje istih.

Otvaranjem eko-hotela, eko-restorana ili tek upotpunjavanjem klasične ugostiteljske

ponude menijima sa ekološkom hranom može se u velikoj mjeri povećati potražnja i

proizvodnja ekoloških proizvoda.

191

6. Razvoj ekološkog pčelarstva

Uz ranije navedene aktivnosti poticanja proizvodnje ekoloških proizvoda trebalo bi

poticati i razvoj ”netipičnih proizvoda”. Između ostalog isto podrazumijeva ekološku

proizvodnju meda, propolisa, peluda, pčelinjeg voska, matične mliječi. Proizvodnja

navedenih proizvoda i njihov plasman na tržište značio bi ulazak na do sada

nedovoljno iskorištenu tržišnu nišu. Realizaciju navedene projektne aktivnosti

moguće je postići edukacijama lokalnih poljoprivrednih proizvođača i zainteresiranih

pojedinaca o ekološkom pčelarstvu i proizvodima iz navedenog područja. Poseban

naglasak trebao bi biti na prednostima iste djelatnosti te informacijama o tržišnim

cijenama koje postižu ekološki proizvodi u odnosu na one iz konvencionalne

proizvodnje.

1.7.11. Poticanje i unapređenje proizvodnje autohtonih poljoprivrednih i

prehrambenih proizvoda

Usporedno s razvojem grada važno je zadržati istarsku tradiciju i autohtonost,

prepoznatljivost izvornosti područja. Svako poznato ruralno područje u svijetu ima

vlastitu posebnost. Stanovnici Buja bi trebali očuvati vlastitu, te ju znati ispričati

posjetiteljima, proširiti ju i od nje ostvariti profit. Istra je već poznata po svojim

gastronomskim specijalitetima, delicijama i kuhinji. Grad Buje može pronaći svoje

uže posebnosti na istim područjima te ih promovirati i razviti.

1. Poticanje suradnje domaćih proizvođača i ugostiteljskih objekata

Niža cijena i sigurnost u kvalitetu domaćih proizvoda koje kupuju od lokalnih

proizvođača trebala bi motivirati vlasnike ugostiteljskih objekata na suradnju sa

istima. S druge strane osiguran otkup proizvoda potaknuo bi poljoprivredna

gospodarstva na povećanje proizvodnje i daljnja ulaganja u vlastita gospodarstva.

2. Otvaranje fast-fooda i prodavaonica istarske hrane

Proširiti ponudu, odnosno invertirati brojne pizzerie i fast food-ove u prodavaonice

istarske hrane (stvoriti brand «Fast food istarske hrane»). Isto je moguće

192

ostvaritiedukacijom ugostitelja i stanovništva o prednostima ekološki uzgojene

izvorne hrane. Navedene aktivnosti povećati će potražnju za takvim proizvodima, te

rezultirati povećanjem broja prodajnih mjesta istih.

3. Organiziranje natjecanja najboljih domaćica istarske kuhinje

Organiziranjem natjecanja iz područja kulinarstva za lokalno stanovništvo potaknulo

bi se očuvanje tradicionalnih recepata domaće kuhinje. Moguće je organiziranje

natjecanja iz nekoliko kategorija: priprema kolača i slastica, domaćeg kruha,

pripreme glavnog jela. Jela bi se po završetku natjecateljskog dijela manifestacije

prodavala posjetiteljima po simboličnim cijenama.

4. Organiziranje edukacija o šumskim gljivama, branju i sušenju ljekovitog bilja

Organiziranjem edukacija od strane renomiranih stručnjaka iz navedenih područja

utjecalo bi se na povećanje interesa i aktivnosti u navedenim područjima. Tržišno bi

se valorizirali do tada neiskorišteni prirodni potencijali. Edukacije se mogu organizirati

u popodnevnim satima u prostorima škole.

1.7.12. Postavljanje standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene

proizvode

1. Osiguranje provođenja službene kontrole nad proizvodnjom i prometom hrane

Službeni nadzor nad proizvodnjom hrane neživotinjskog porijekla u RH provodi

sanitarna inspekcija. Nadzor nad proizvodnjom hrane životinjskog porijekla provodi

veterinarska inspekcija. Kontinuiranim nadzorom provođenja inspekcijskih mjera

osigurava se ispravnost proizvedene hrane.

2. Certifikacija autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

U Republici Hrvatskoj i Istarskoj županiji razvijeni su neki od standarda kvalitete

poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda: Izvorno Hrvatsko, Hrvatska kvaliteta, ISO

standardi, oznaka Eko proizvod. Proizvodi koji posjeduju navedene standarde bivaju

193

lakše prepoznati i traženiji na tržištu. Certifikacija i standardizacija domaćih

autohtonih proizvoda rezultirala bi povećanjem povjerenja kupaca u iste, te

povećanjem potražnje.

1.7.13. Potpore promociji tradicionalne gastro ponude, marketinškoj pripremi

proizvoda za tržište te označavanju izvornosti

1. Poticaji za razvoj istarskih konoba, agroturizama i seljačkih domaćinstava

Poticaji za razvoj istarskih konoba, agroturizama i seljačkih domaćinstava uvelike bi

doprinijeli gastro ponudi grada. Širi raspon proizvodnje prehrambenih artikala ima

višestruku dobit za grad Buje. Osim profita koji bi se ostvario samom prodajom

proizvoda takvi proizvodi posjeduju i vrijednost turističke promidžbe.

2. Razvoj prepoznatljive ambalaže proizvoda

Ambalaža proizvoda može biti dizajnirana na način da prikazuje neku od

znamenitosti koja se želi promovirati, te bi ista mogla biti sufinancirana od Turističke

zajednice. Prednost mogu imati proizvodi koji se odnose na izvoz.

3. Poticaji za proizvodnju autohtonih domaćih proizvoda

Osim maslinovog ulja i vina područje Bujštine može tržištu ponuditi brojne kvalitetne

autohtone proizvode poput prirodnih džemova, marmelada, sušenog voća, rakija,

tartufa, šparoga. Određenim subvencijama i poticajima od strane Grada moguće je

potaknuti lokalno stanovništvo na ulazak u proizvodnju navedenih proizvoda. Iste bi

potom trebalo adekvatno pakirati i označiti kako bi na tržištu postigli primjerenu

cijenu.

194

1.7.14. Unaprijeđenje skladištenja, obrade i prerade u poljoprivrednoj

proizvodnji

1. Ulaganje u skladištenje ratarskih kultura (ulaganja u izgradnju / adaptaciju /

opremanje sušara i skladišta za ratarske kulture)

Adekvatnim skladištenjem proizvoda doprinosi se povećanju kvalitete i kvantitete istih

kroz duži vremenski period. Temeljni čimbenici o kojima se tijekom skladištenja mora

voditi računa su vlaga i temperatura.

Adaptacijom i opremanjem postojećih sušara i skladišta za ratarske kulture, kao i

izgradnjom novih može se u velikoj mjeri unaprijediti proces skladištenja, obrade i

prerade u poljoprivrednoj proizvodnji. Za realizaciju navedenih projektnih aktivnosti

potrebno je izdvojiti određena proračunska sredstva.

2. Izgradnja i iznajmljivanje skladišta

U neiskorištnim prostorima Grada moguće je izgraditi i opremiti skladišta za ratarske

kulture. Ista skladišta po određenim bi se uvjetima iznajmljivala zainteresiranim

proizvođačima. Raspoložive prostore potrebno je opremiti kvalitetnim sušarama,

hladnjačama, ventilatorima kako bi se maksimalno očuvala kvaliteta i kvantiteta

uskladištenih proizvoda. Ulaganja se mogu financirati iz proračuna i dijelom

sredstava korisnika skladišta. Povrat sredstava osigurati će se iz najamnina u

budućem razdoblju.

Moguće je davanje u dugoročni najam istih prostora zainteresiranim korisnicima u

sadašnjem stanju. Korisnici bi samostalno financirali ulaganja u potrebnu opremu i

uređenje prostora a za uzvrat ne bi imali obvezu plaćanja najamnine.

1.7.15. Razvoj agroturizma, razvoj poduzetništva na selu, razvoj ruralnog

prostora

1. Razvoj poduzetništva u ruralnom prostoru

Poduzetništvo u djelatnosti poljoprivredne proizvodnje zadovoljavajuće je

organizirano u govedarstvu i peradarstvu gdje postoji organizirani otkup proizvoda

kroz kooperaciju, dok u ostalim djelatnostima nedostaje adekvatna organiziranost

195

proizvođača, a otkup proizvoda je neorganiziran i stihijski. Za organiziranje

proizvođača tj. osiguranje nosioca aktivnosti potrebne su sljedeće aktivnosti:

a) provesti inventuru vlasnika/ korisnika zemljišta pogodnih za proizvodnju hrane,

cvijeća, odnosno za sadnju nasada

b) provesti anketu kod vlasnika/ korisnika kojom bi se ustanovilo postojeće

(ne)korištenje poljoprivrednih površina, kao i voljnost za prodaju/ kupovinu

odnosno davanje/ uzimanje u zakup zemljišta s više modaliteta

c) organiziranje i vođenje zainteresiranih - upravljanje projektom

d) anketa i gruba snimka uvjeta za svakog zainteresiranog

e) edukacija o općim poduzetničkim i upravljačkim vještinama

Na predavanja pozvati zainteresirane potencijalne domaće uzgajivače/

proizvođače, kao i moguće poduzetnike izvan područja, srednjoškolce i

studente

f) stručna edukacija za pojedine djelatnosti

g) organiziranje studijskih putovanja

h) sufinancirati izrade individualnih investicijskih elaborata zainteresiranim

poduzetnicima iz područja grada kao i program edukacije i stručne pomoći u

proizvodnji

i) osnovati Zadrugu, pri čemu bi Grad osigurao prostor za početak rada zadruge

Zadruga bi se bavila marketingom, prodajom, financijama, otkupom i

proizvodnjom poljoprivrednih proizvoda.

j) nadzor projekta potrebno je osigurati od strane vanjskog člana, specijalista za

projektno vođenje

2. Poticaji za razvoj agroturizma

Na području Buja djeluje veći broj agroturističkih objekata. Bogata kulinarska baština

ostavlja prostora za otvaranje novih objekata sa diverzificiranom ponudom. Moguće

je upotpuniti sadržaje na agroturističkim objektima.

Grad može raspisati natječaje za projekte upotpunjavanja turističke ponude odnosno

razvoj agroturizma, seoskih domaćinstava, konoba. Najuspješnijim projektima Grad

može dati jamstvo pri kreditiranju ili nagrade i priznanja u javnosti.

196

1.7.16. Poticaji za razvoj ribarstva

1. Uzgoj školjaka u Piranskom zaljevu

Piranski zaljev je prikladan za uzgoj školjaka. Potrebno je organizirati edukativne

aktivnosti za područje marikulture, te dodatno educirati potencijalne investitore s

obzirom da postoje znatne mogućnosti uzgoja školjkaša. Potencijalni zainteresirani

investitori mogu biti postojeći ribari s lokalnog područja.

Poticajima za izgradnju novih uzgajališta može se povećati proizvodnja i osigurati

opstanak društava koja se bave uzgojem školjaka. Pri tome treba povezati uzgoj i

preradu, te osigurati skladišne kapacitete. Poticaji mogu biti u vidu davanja povoljne

koncesije za korištenje pomorskog dobra na duži niz godina.

2. Poticanje suradnje između ribara na području grada Buja

Mali ribari ne posjeduju dovoljno infrastrukturnih kapaciteta za samostalnu preradu i

izvoz ribe. Ujedno ne posjeduju dovoljno financijskih sredstava da bi isto samostalno

osigurali.

Veličina ulova istih ne osigurava im plasman na inozemno tržište. Isti ne posjeduju

dovoljno vremena za osmišljavanje najpovoljnijeg plasmana za vlastiti ulov.

Zapošljavanje marketing stručnjaka za svakog pojedinog ribara je neisplativo.

Rješenje navedenih problema moguće je ostvariti daljnjim povezivanjem i

umrežavanjem ribara na području grada.

Na području grada Umaga nalazi se ribarska zadruga. Isto tako, postoji udruženje

ribara za područje Umaga i okolice. Sektor ribarstva unutar udruženja obrtnika

aktivan je u istom segmentu.

Ribari Buja mogu se pridružiti zadruzi na području Umaga ili osnovati vlastitu ukoliko

se to pokaže isplativim.

Planirane aktivnosti:

a) organiziranje sastanka svih predstavnika ribara na području Buja i vodstva

Grada

b) organiziranje sastanka svih ribara, njihovih predstavnika, stručnjaka koji mogu

pomoći u razvoju ribarstva i vodstva grada

c) analiza postojećih potreba ribara na području grada

197

d) izrada studije isplativosti osnivanja vlastite zadruge ili klastera

e) potencijalna realizacija aktivnosti osnivanja zadruge ili klastera

- pronalaženje adekvatnog kadra koji će voditi zadrugu

- pronalaženje adekvatnog prostora

- osiguranje potrebne infrastrukture

3. Rješavanje problema marikulture

Prostornim planom grada predviđeno je u kopnenom dijelu luke Kanegra osigurati

uvjete za gradnju prihvatne stanice uzgajališta za marikulturu.


1. Ispitivanje mogućnosti korištenja podzemnih voda ili navodnjavanja iz izvora

Na nacionalnoj razini provodi se program navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Istarska županija donijela je plan navodnjavanja na području županije.

Na razini Grada potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:

a) dobiti uvid u planirane aktivnosti iz županijskog plana navodnjavanja na

području grada Buja

b) osmisliti plan navodnjavanja za područje grada

c) maksimalno iskoristiti moguće financiranje pojedinih glavnih cjevovoda za

navodnjavanje od strane županije i ministarstava

d) realizirati planirane aktivnosti navodnjavanja

Ministarstvo u pravilu financira do 80% ukupnih troškova navodnjavanja.

Na mjestima koja su značajno udaljena od riječnih tokova potrebno je osigurati vodu

putem bušotina iz podzemnih izvora. Ukoliko postoji mogućnost voda se može

osigurati i iz manjih izvora na području grada.

2. Sklapanje ugovora s tvrtkom koja proizvodi i ugrađuje sustave za navodnjavanje

Gradska uprava može raspisati natječaj za ponudu manjih sustava za navodnjavanje

na lokalnom području.

198

Prethodno je potrebno analizirati potrebe za navodnjavanjem na području grada te

ispitati interes poljoprivrednika za nabavku istih sustava. U situaciji dovoljno visoke

potrebe i interesa za nabavkom sustava za navodnjavanje Grad može preuzeti

inicijativu u nabavci istih. Nabavka preko Grada za veći broj korisnika omogućila bi

nižu cijenu uređaja i povoljnije načine plaćanja.

1.7.18. Poticanje organizacije socijalno-kulturnih i gospodarskih programa sa

ciljem poboljšanja uvjeta života

1. Organiziranje dana izvornih zanata

Temeljni nositelj navedene aktivnosti je Grad u suradnji sa lokalnim stanovništvom.

Cilj manifestacije je prenošenje tradicionalnih znanja i zanata sa starije na mlađu

populaciju koja će naslijediti navedene vrijednosti. Ujedno, manifestacija može imati i

značajnu kulturnu i turističku vrijednost. Ista može poprimiti tradicionalni karakter.

Prikazivali bi se tradicionalni zanati poput izrade ručnih radova i suvenira. Isti

proizvodi mogu se prodavati i na taj način potaknuti stanovništvo na kontinuiranu

izradu.

2. Poticanje lokalnog stanovništva na organiziranje lokalnih kulturnih manifestacija

U gradu Buje i okolnim naseljima odvijaju se mnogobrojne kulturne manifestacije.

Kako bi se iste održale potrebno je kontinuirano osmišljavati nove sadržaje,

promovirati same manifestacije kako bi se odazvao što veći broj posjetitelja. Grad

može posredovati u dodjeli sponzorstva, povezivati organizatore manifestacija po

mjesnim odborima sa potencijalnim sponzorima. Bolja organizacija i kompleksni

sadržaj manifestacija privukao bi veći broj posjetitelja. Navedeni učinci rezultirali bi

motivacijom lokalnog stanovništva za većom angažiranošću pri organizaciji

navedenih aktivnosti.

3. Organiziranje sadržaja za djecu i mlade

199

U prostorima škole, u suradnji s ravnateljima i profesorima može se osmisliti dodatne

sadržaje za aktivnosti djece. Razne sportske aktivnosti, zborovi, gluma, literalne

zajednice. Postojeće aktivnosti potrebno je upotpuniti razvojem sličnih sadržaja po

mjesnim odborima. Natjecanja se mogu održavati u popodnevnim satima, u danima

vikenda i u ljetnim mjesecima kada se ne održava redovna nastava.

200

Poticanje razvoja

malog i srednjeg

poduzetništva i

stvaranje preduvijeta za

rast ulaganja u

gospodarstvo

Izgradnja,

opremanje i

promocija

poduzetničkih

zona

Poticanje

ulaganja stranih

investitora

Razvoj

proizvodnih

djelatnosti

Razvoj inovacija Unaprijeđenje i

promocija

turističke ponude

Razvoj

proizvodnje

hrane,

poljoprivrede i

seoskog prostora

Povećanje iskoristivosti

proizvodnih kapaciteta

Rast proizvodnje

Povećanje prihoda

proizvođača

Uređenje i razvoj

prostora

Povećanje životnog

standarda

Rast prihoda

lokalne zajednice

Stvaranje

potencijala za

nova ulaganja

201

2. Strateški cilj

Unaprijeđenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog društva

Prioriteti:

2.1. Poboljšanje i razvoj društvene, obrazovne, kulturne infrastrukture i sporta

2.2. Jačanje ljudskih potencijala i razvoj ljudskih resursa

2.3. Razvoj informacijskog društva

2.4. Razvoj civilnog društva

2.5. Povećanje stupnja zdravstvene i socijalne zaštite

2.6. Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj multikulturalnost

202

2. Strateški ciljUnaprijeđenje kvalitete života, obrazovnog

sustava i razvoj civilnog društva

Prioritet 2.5.Povećanje stupnja

zdravstvene isocijalne zaštite

Prioritet 2.4.Razvoj civilnog

društva

Prioritet 2.3.Razvoj

informacijskogdruštva

Prioritet 2.2.Jačanje ljudskih

potencijala i razvoj ljudskih resursa

Prioritet 2.1.Poboljšanje i razvoj

društvene, obrazovne,kulturne infrastrukture

i sporta

Prioritet 2.6.Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj

multikulturalnosti

Mjere:

2.1.1. Razvoj sustava cjeloživotnog učenja, obrazovanja i informiranja

2.1.2. Razvoj dodatnog obrazovanja (tečajevi, predavanja, seminari) za sveuzraste prema interesnim područjima

2.1.3. Organizacija međunarodne razmjene znanja

Mjere:

2.2.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja za unapređenje predškolskog iosnovnoškolskog obrazovanja2.2.2. Razvoj visokog obrazovanja2.2.3. Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva2.2.4. Poticanje edukacija i informiranja2.2.5. Poticanje mladih na edukaciju kroz razvoj sustava stipendiranja2.2.6. Prekvalifikacija kadrova2.2.7. Mladi i razvoj programa djelovanja za mlade

Mjere:

2.3.1.InformatizacijaGrada

2.3.2.Informatizacijajavnih ustanova

Mjere:

2.4.1. Poticanjeosnivanja udruga(osobe sazajedničkiminteresima, obrazovanjem, udruga mladih i sl.)

2.4.2. Poticanjeumrežavanjadomaćeg civilnogdruštva sainozemnim

2.4.3. Omogućiti korištenje gradskihprostorija koje se ne koriste

Mjere:

2.5.1.Unapređenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti

2.5.2.Unaprijeđenjeuvjeta i kvaliteterada na područjusocijalne skrbi

2.5.3.Prevencija, rano otkrivanje iliječenje bolesti koje su prepoznate kao županijski prioriteti

Mjere:

2.6.1. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv lokalni identitet

2.6.2. Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine

2.6.3. Obrazovanjeza njegovanjelokalnog i istarskogidentiteta i njihoveprepoznatljivosti

2.6.4. Unapređenje rada institucija, udruga i lokalne samouprave

203

Društvena odnosno obrazovna ili kulturna infrastruktura, kao skupina središnjih

uslužnih funkcija, usko je povezana s razvitkom i razmještajem svojih korisnika, a

njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života. Ulaganje u škole,

socijalne ustanove, knjižnice, muzeje i ostale institucije rezultira većim stupnjem

aktivnosti stanovništva i ubrzanim razvojem lokalnog društva. Ulaganja u kulturnu

infrastrukturu značajno doprinose povećanju blagostanja lokalne zajednice.

Nedavno je Institut za razvoj obrazovanja Hrvatske objavio dokument «Policy

preporuke za povećanje jednakog pristupa visokom obrazovanju u Hrvatskoj»,

nastao suradnjom 75 stručnjaka s područja školstva.

Cilj dokumenta je definirati konkretne mjere koje bi trebale poduzeti nadležne

institucije u Hrvatskoj za rješavanje nejednakosti pristupa visokom obrazovanju.

Dokument identificira brojne probleme društvenih skupina u pristupu visokom

obrazovanju, ali predlaže i mjere za rješenje problema. Mjere se uglavnom temelje

na međunarodnoj praksi. Neke od njih odnose se na pružanje potpora osobama s

financijskim poteškoćama ili drugim etničkim pripadnostima (Romima) kako bi se

spriječili neuspjesi u njihovom školovanju. Iste bi se uvodile već pri osnovnoškolskom

obrazovanju.

Dokument spominje i mjeru u kojoj državna matura nije jedini kriterij za upis na

visoka učilišta kako bi omogućili studiranje i učenicima iz strukovnih škola. Navodi se

da bi bilo potrebno osigurati financijsku potporu za 18% kućanstava u Hrvatskoj za

koje su troškovi visokog obrazovanja previsoki u odnosu na njihova primanja.

Potrebno je i otkloniti sve arhitektonske barijere kako bi se omogućilo normalno

studiranje osobama s invaliditetom.

Dio odgovornosti za rješavanje navedenih problema snose i sama visoka učilišta koja

moraju preuzeti aktivniju ulogu i veću odgovornost, budući da visoka učilišta

samostalno određuju upisne politike, visinu školarina, itd. U procesu rješavanja ovih

problema, važno je da nadležne institucije (država i visoka učilišta) surađuju i da se

konzultiraju sa svim dionicima u obrazovanju, uključujući i organizacije civilnog

društva.

Samo postojanje ustanove za visokoškolsko obrazovanje od velike je važnosti za

stanovnike koji nisu u mogućnosti nastaviti obrazovanje u drugom središtu.

204

Razvoj visokoškolskog obrazovanja u gradu Buje, kao u svakom drugom gradu koji

želi kontinuirano osuvremenjavanje važan je čimbenik razvoja. Visoko školstvo ovdje

je našlo put u grani ekonomije. Obzirom na najjače «adute» grada, a to su

proizvodnja vina i maslinovog ulja, isti bi se mogao specijalizirati za osnivanje

edukativnih i istraživačkih centara upravo u ove svrhe.

Koncept cjeloživotnog učenja temelji se na je kontinuiranom učenju u svim životnim

razdobljima, od rane mladosti do starosti.

Učenje je u tom smislu kontinuirani proces u kojem su rezultati i motiviranost

pojedinca za učenje u određenom životnom razdoblju uvjetovani znanjem, navikama

i iskustvima učenja stečenim u mlađoj životnoj dobi.

Uz koncept cjeloživotnog učenja najčešće se vezuju ciljevi ekonomske prirode, kao

što su postizanje veće konkurentnosti i trajne mogućnosti zapošljavanja ali i jednako

važni ciljevi koji pridonose aktivnijoj ulozi pojedinca u društvu - ciljevi poticanja

društvene uključenosti, razvoj aktivnog građanstva te razvijanje individualnih

potencijala pojedinaca.

Pojam cjeloživotno učenje često se zamjenjuje izrazom cjeloživotno obrazovanje, no

ta dva pojma nisu istoznačna. Obrazovanje obuhvaća samo organizirano učenje, a

učenje je širi koncept koji uključuje i nenamjerno, neorganizirano i spontano stjecanje

znanja te se može provoditi cijeli život.

Omogućavanje stjecanja znanja i obrazovanja stanovnicima u svakoj životnoj dobi u

početku može značiti organizaciju seminara, tećajeva prema njihovim željama i

potrebama. Kasnije se isto može razviti u kompleksniji programski oblik. Isto

podrazumjeva mogućnost prekvalifikacije djelatnika i postizanje pune zaposlenosti.

Označava i adekvatno korištenje slobodnog vremena.

Podaci pokazuju kako je u programu cjeloživotnog učenja svega 2,3% građana

Hrvatske u dobi od 25. do 64. godine života. Istovremeno je europski prosjek 9%, s

tim da je razvijanjem niza programa cjeloživotnog obrazovanja EU pred sebe

postavila cilj da do 2010. godine u obrazovnim programima sudjeluje 12,5% građana.

Usavršavati bi se trebali svi uzrasti i oba spola. Trebalo bi organizirati radionice,

seminare, tečajeve, predavanja i ostale vidove educiranja za sve interesne skupine.

205

Reprezentativnim odabirom uzorka ljudi u gradu Buje, provesti adekvatnu anketu o

interesima pojedinih skupina. Prema dobivenim podacima, rezultatima ankete

potrebno je organizirati određene edukacije. Pojedini oblici koji su najzanimljiviji i

najposjećeniji mogu se razvijati organizacijom novih modula i novih aktivnosti.

Buje je grad poznat po proizvodnji vina i maslinovog ulja te bi se u tom smislu mogli

razviti seminari, tečajevi i radionice. Iste bi mogle biti organizirane za nove sudionike

u proizvodnji vina ili maslinovog ulja, za usavršavanje sadašnjih maslinara i vinara ali

i za polaznike iz drugih krajeva Hrvatske ili Europe. Edukacije bi mogli voditi domaći

predavači uz mogućnost organiziranja gostovanja predavača iz inozemstva.

Obzirom da područje grada ima pretpostavke za visoki razvoj turizma, edukacije

unutar iste djelatnosti te prekvalifikacije djelatnika u turističke struke bili bi od visoke

dobrobiti. Konkretno se misli na prekvalifikacije za obavljanje djelatnosti turističke

agencije, recepcije, posluživanja, marketinga, informiranja i mnogih drugih turističkih

zanimanja.

Važno je uskladiti obrazovanje s gospodarstvom te razviti sustav obrazovanja i

usavršavanja određenog/ih područja.

Program za cjeloživotno obrazovanje EU nudi razne mogućnosti usavršavanja i

međunarodne suradnje svih sudionika u obrazovanju. Svojim potprogramima

obuhvaća cijelu vertikalu obrazovanja: potprogram Comenius (za škole), Erasmus

(za visoka učilišta), Grundtvig (za obrazovanje odraslih) i Leonardo da Vinci (za

strukovno obrazovanje).

Od početka 2009. godine Hrvatska je uključena u navedene programe. Kroz iste

postoji mogućnost za dodatna usavršavanja i edukacije u inozemstvu. Usavršavanje

u inozemstvu kroz navedene programe lakše je u odnosu na samostalno traženje

zaposlenja za stjecanje europskog iskustva. Svaka osoba koja se usavršava u

inozemstvu stečeno iskustvo primjenjuje u domicilnoj tvrtki ili instituciji.

Isto tako na područje grada mogu doći stručnjaci iz stranih zemalja koji mogu

sudjelovati u projektima i aktivnostima organiziranim od strane lokalnih ovdašnjih

tvrtki, institucija ili ustanova. Na isti način mogu se implementirati novi tehnološki

procesi, proizvodni procesi, pogoni i slično.

206

U posljednje vrijeme postoji sve veća suradnja sveučilišta i studentskih organizacija

sa sveučilištima na europskom nivou. Svako sveučilište pobrinulo se za određenu

vrstu suradnje sa sličnim sveučilištem u inozemstvu. Razvoj razmjene znanja i

praćenja pojedinih rezultata, zajedničko zaključivanje i procesuiranje podataka

doprinose široj slici shvaćanja i razvoju.

Odgoj i obrazovanje preduvjet su zdravog društva i zajednice. Zdravo društvo u

ovom smislu znači aktivno, ambiciozno, društvo pozitivnih uvjerenja, suvremenih

shvaćanja, otvoreno za nova znanja i tehnologije. Formalno obrazovanje označava

obvezno obrazovanje koje je organizirano od strane javnih struktura. Kroz obrazovni

sustav se razvijaju i osjećaji za vlastitu kulturu, poštovanje principa i solidarnost.

U Hrvatskoj postoji Agencija za odgoj i obrazovanje koja utvrđuje stručnu platformu

za razvoj nacionalnog sustava nadzora i vrednovanja kvalitete pojedinca i institucija u

odgoju i obrazovanju. Istoj je zadatak harmonizirati postojeći sustav hrvatskog

školstva uvođenjem europskih mjernih instrumenata i indikatora primjenjivih na

hrvatski obrazovni sustav.

Sudionici obrazovnog sustava su:

a) državne institucije,

b) nacionalne agencije iz područja obrazovanja,

c) djelatnici u sustavu obrazovanja,

d) predstavnici regionalne, lokalne uprave i samouprave,

e) ravnatelji škola i odabrani županijski voditelji stručnih vijeća odgajatelja,

nastavnika i stručnih suradnika.

Razina obrazovanja u smislu broja obrazovanih osoba i stupnja obrazovanja osoba

važna je odrednica razvoja grada. Veći broj stanovnika s adekvatnim stupnjem

obrazovanja omogućava veći radni doprinos zajednici.

Strategija razvoja obrazovanja, srednjoskolskog usmjerenja, stipendiranja učenika za

visoko školstvo trebala bi biti u skladu s razvojem gospodarstva. Važna je i dinamika

realizacije istog procesa.

Školovanje kadrova trebalo bi prethoditi većim ulaganjima ili planiranom razvoju

određenih gospodarskih grana.

207

Osim formalnog sustava obrazovanja potrebno je postepeno poticati i obogaćivati

sustav drugih oblika obrazovanja. Približavati neformalne edukacje određenim ciljnim

skupinama građana. Sustav stipendiranja adekvatno prilagoditi gospodarskom

razvoju, trenutnim i predviđenim budućim potrebama grada te broju potrebnih

djelatnika u određenom području. Omogućavanjem prekvalifikacije djelatnika lakše

se premošćuju promjene potreba za kadrovima određenih gospodarskih grana.

Stanovnici - radnici imali bi mogućnost promjene životnog zanimanja.

208

Prioritet 2.1.

Poboljšanje i razvoj društvene, obrazovne, kulturne infrastrukture i sporta

Mjere


2.1.2. Razvoj dodatnog obrazovanja (tečajevi, predavanja, seminari) za

sve uzraste prema interesnim područjima


2.1.4. Poticanje i promicanje sporta

209


1. Istraživanje i analiza potreba i interesa građana o interesima za edukativne

programe.

Istraživanje može biti obavljeno prema dobnim skupinama i obrazovnim strukturama.

Može se obaviti u suradnji sa školama (osnovnim i srednjim), u suradnji s gradskom

bibliotekom, s gospodarskim subjektima, s udrugama umirovljenika, s udrugama

invalida, s udrugama nacionalnih manjina. Nakon izraženih želja i ustanovljenja

stvarne potrebe lakše će se i na pravi način organizirati edukacija.

2. Organizacija učenja u formalnom, neformalnom i informalnom obliku

Konstantna organizacija tečajeva, seminara i predavanja prema interesima građana

doprinosi njihovoj aktivnosti. Na ovaj se način uključuju u rad lokalne zajednice i

sudjeluju u njenom jačanju.

Rezultat će biti postupno stvorena navika učenja koja se proteže kroz cijeli život,

veća konkurentnost intelektualnog kapitala i trajna mogućnost zapošljavanja.

3. Konstantna promocija i podržavanje edukacija, davanje priznanja osobama koje

aktivno sudjeluju na edukacijama

Organizacijom promocija, dodjelom priznanja, intervjuiranjem, organizacijom okruglih

stolova, razmjenom mišljenja razviti će se osjećaj uključenosti i važnosti kod

građana. Isto će doprinijeti većoj aktivnosti u realizaciji postavljenih ciljeva lokalne

zajednice.

2.1.2. Razvoj dodatnog obrazovanja (tečajevi, predavanja, seminari) za sve

uzraste prema interesnim područjima

1. Razvoj kontinuiranih edukacija i seminara koji se održavaju godišnje ili više puta u

godini

210

Buje je grad poznat po proizvodnji vina i maslinovog ulja te bi se u tom smislu mogli

razviti seminari, tečajevi i radionice. Isti bi mogli biti organizirani za nove sudionike u

proizvodnji vina ili maslinovog ulja, za usavršavanje sadašnjih maslinara i vinara ali i

za polaznike iz drugih krajeva Hrvatske ili Europe. Edukacije bi mogli voditi domaći

predavači uz mogućnost organiziranja gostovanja predavača iz inozemstva.

Edukacije se mogu organizirati na razne teme kao sto su sport, multilingualnost,

kultura, partnerstvo – povezivanje gradova, edukacije o mladima i za mlade,

edukacije o novim tehnologijama, o energetskoj efikasnosti, poljoprivredi i slično.

Rezultat ovih aktivnosti bio bi povećan broj educiranih osoba na području grada Buja

na raznim područjima. Ukoliko bi se edukacije pokazale zanimljivim i ukoliko bi se

redovito održavale na istim bi mogli prisustvovati i posjetitelji ili ljudi s drugih

područja. Stvorile bi se okolnosti i mogućnosti dodatne edukacije koja bi s vremenom

postala uvriježena u stanovništvu.


1. Projekti međunarodne razmjene studenata i mladih

Isto je moguće ostvariti putem programa: Eurodysse, Comenius, Erasmus,

Grundtvig, Leonardo da Vinci. Isti su programi namjenjeni školstvu ili

visokoobrazovnim ustanovama, ali i stručnom usavršavanju mladih u inozemstvu.

Potrebno je istražiti sve mogućnosti navedenih programa i primijeniti ih na lokalne

institucije. Lokalne institucije prilagoditi potrebama programa kako bi mogle

sudjelovati u navedenim programima i njihovim zahtjevima.

2. Europski projekti

Europska Unija na svim područjima ostvaruje razvojne projekte. Iste je potrebno

proučiti i uvidjeti područja na kojima bi se grad mogao priključiti. Istražiti uvjete i

mogućnosti pristupanja projektima, na koji način postati partner projekata.

Rezultat uključivanja u europske razvojne projekte je primjena stečenog znanja na

lokalnom području. Stečeno iskustvo u europskim institucijama i tvrtkama prenosi se

na lokalno tržište. Stečeno znanje i princip rada može se prenijeti na domaće tvrtke.

211

Ovaj je proces vrlo važan i za integriranje lokalnog stanovništva s europskim te zbog

većeg stupnja međuregionalne suradnje.

3. Organizacija podružnice međunarodnog volonterskog centra

Potrebno je analizirati postojeće volonterske centare i način njihovog funkcioniranja.

Odrediti najpogodniji model primjene istog na području Buja.

Volontiranjem se razmjenjuje znanje i iskustvo te se stječe navika društvene

aktivnosti uz povećanje osjećaja društvene vrijednosti.


1. Studija valorizacije sportske zone Buje

a) Analiza prostornog okruženja i mogućnosti razvoja sportskih terena grada

Buja

Unutar iste projektne aktivnosti potrebno je uzeti u obzir sva tradicionalna obilježja

lokalnog područja obzirom na sportske aktivnosti. Analiza obuhvaća prostorno,

društveno i ekonomsko okruženje. Mogućnosti razvoja sportskog turizma.

Potrebno je uzeti u obzir smjernice iz prostornog plana grada. Atraktivnost područja i

moguće negativne utjecaje na okolinu. Uputno je izraditi studiju utjecaja na okoliš

prilikom gradnje pojedinih sportskih terena.

b) Analiza polazne osnove

Potrebno je analizirati postojeće sportske objekte na području grada i njihovo stanje

obzirom na namjenu. S druge strane potrebno je izvršiti i analizu potreba za

sportskim sadržajima na području grada.

c) Ciljevi

Utvrditi jasne ciljeve obzirom na održavanje i razvoj sportskih terena na području

grada. Ciljevi bi trebali biti određeni obzirom na vrstu i veličinu sportskih terena, broj i

212

veličinu te opremljenost sportskih objekata. Potrebno je osmisliti eventualne dodatne

sportske aktivnosti koje bi se odvijale na novim terenima. Osmisliti sportske aktivnosti

koje mogu biti atrakcija za turiste. Isplanirati načine ostvarenja prihoda od pojedinih

sportskih aktivnosti kojima bi se osigurala sredstva za održavanje objekata.

d) Realizacija postavljenih ciljeva

Program realizacije ciljeva trebao bi sadržavati sljedeće aktivnosti:

- izrada dinamike održavanja pojedinih sportskih terena i objekata za

petogodišnje razdoblje

- izrada dinamike građenja novih sportskih terena i objekata

- sakupljanje potrebne dokumentacije za postojeće i planirane objekte

- planiranje sredstava u proračunu i rad na eventualnom pribavljanju vanjskih

izvora financiranja

2. Uknjižiti sportske terene na Grad

Riješiti imovinsko pravne odnose sportskih terena. Otkupiti državno ili društveno

vlasništvo i uknjižiti ga na Grad. Gradske terene sanirati, obnoviti i održavati.

3. Kapitalna ulaganja u poboljšanje kvalitete sportskih objekata (investicijsko

održavanje)

Potrebno je Isplanirati godišnje odvajanje proračunskih sredstava za izgradnju,

sanaciju i održavanje sportskih objekata.

213

Prioritet 2.2.

Jačanje ljudskih potencijala i razvoj ljudskih resursa

Mjere

2.2.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja za unapređenje predškolskog i

osnovnoškolskog obrazovanja

2.2.2. Razvoj visokog obrazovanja

2.2.3. Razvoj ljudskih resursa u skladu s potrebama gospodarstva

2.2.4. Poticanje edukacija i informiranja

2.2.5. Poticanje mladih na edukaciju kroz razvoj sustava stipendiranja

2.2.6. Prekvalifikacija kadrova

2.2.7. Mladi i razvoj programa djelovanja za mlade

214

Ulaganje u ljudski kapital označava sposobnost i zrelost područja. Osposobljeni,

educirani ljudi osnova su i pokretači novih aktivnosti unutar različitih sektora

djelovanja. S kvalitetnim kadrom područje je spremno reagirati na nove i sve

složenije zahtjeve tržišta i ostalih djelokruga aktivnosti. Ulog u ljudski kapital, ulog je

u vlastite snage.

Informatizacija, internet i računalna oprema odavno vladaju poslovnim svijetom.

Usmjerenjem na komunikaciju internetom osigurava se brža dostupnost svih novosti

što omogućava bržu reakciju na određenu mogućnost. Uvođenje i obnavljanje

informatičke opreme te edukacija djelatnika dovesti će do poboljšanja i ubrzanja

mnogih aktivnosti.

2.2.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja za unapređenje predškolskog i

osnovnoškolskog obrazovanja

1. Dodatno opremanje postojećih vrtića prema novim standardima Ministarstva

znanosti obrazovanja i športa

a) Obnoviti i proširiti postojeće prostore, prema novim standardima

b) Nabava novih, modernih didaktičkih igračaka

c) Organizacija novih vrtića

Novi standardi doprinose razvoju vrtića, ali i omogućavaju djeci brže, lakše i

zanimljivije svladavanje pojedinih područja. Disperzija broja djece olakšava i

poboljšava rad i brigu za njih.

2. Izgradnja dječjih igrališta

U gradu, na više lokacija urediti prostore za djecu i njihovo druženje. Osigurati

prostore koji su sigurni obzirom na prometnice, lako dostupni obzirom na udaljenost.

3. Opremanje osnovnih škola i osnivanje novih

Organizacija novih osnovnih škola omogućava lakšu dostupnost djeci koja ne žive u

blizini škole. Dodatna obnova i opremanje postojećih škola doprinosi lakšem

215

obrazovanju i radu. Povećanje opremljenosti i konkurentnosti obrazovnih ustanova

doprinosi povećanju želje za obrazovanjem na lokalnom području.

4. Zapošljavanje većeg broja odgajatelja i odgajateljica

Većim brojem odgajatelja i odgajateljica te nastavnika omogućava se lakši prijenos

znanja i lakše praćenje razumijevanja gradiva kod učenika. Manje djece po jednoj

odgajateljici označava veću pažnju, koncentraciju i veći stupanj mogućnosti

prenošenja znanja.

5. Konstantno obrazovanje nastavnog osoblja

Obrazovanje osoblja, usavršavanje, omogućavanje dodatnih alata nastavnicima

omogućiti će istima nova znanja te im održavati motivaciju. Dodatno obrazovanje

nastavnika neophodno je i donosi dobrobit kao i obrazovanje djelatnika u

gospodarskim subjektima.

Obrazovanje se odvija organizacijom seminara, radionica, predavanja, simpozija u

suradnji s ministarstvom ili sa nekom drugom ovlaštenom institucijom. Edukacije

mogu biti specijalizirane za područja stručnjaka ali mogu biti usmjerene i na

pedagoške mjere.

Mogu se prezentirati dobre prakse (benchmarking) iz inozemstva, Europske Unije.

Uz dosadašnje iskustvo i mogućnosti mogu se stvoriti novi, prilagođeni programi i

metode prijenosa znanja.

6. Pronalaženje namjene stare škole u centru grada

Prostor stare škole može se preurediti u prostor za pojedine nevladine udruge,

gospodarske institucije za poticanje razvoja, udruge mladih. Gospodarske institucije

mogu činiti Centar za poduzetništvo, Ured za strane investitore, lokalni EU info point.

Udruge usmjerene na mlade mogu biti Centar za savjetovanje mladih, Klub mladih i

druge udruge.

216

7. Suradnja svih institucija vezanih za djecu i mlade

Pod suradnjom se podrazumijeva povezivanje škola, vrtića, Pučkog otvorenog

učilišta, mjesnih odbora, udruge «Naša djeca», Kluba «Mladi grad«», Foto kluba

«Mrak», Gradske uprave i ostalih važnih institucija.

Stvaranje zajedničkih aktivnosti podrazumijeva informiranje i prijenos informacija o:

a) mogućnostima, problemima i nedostacima u radu,

b) ustupanju prostora,

c) o programima koje pojedine udruge provode,

d) mogućim zajedničkim manifestacijama.


1. Analiza područja na kojem se želi bazirati visokoškolsko obrazovanje u gradu Buje

Unutar iste projektne aktivnosti potrebno je realizirati sljedeće:

a) anketiranje srednjoškolaca i ispitivanje interesa

b) anketiranje gospodarstvenika o njihovim potrebama i željama, o konkretnim

potrebama za kadrovima

c) uviđanje prirode razvoja situacije područja, onog što se realizira «samo od

sebe» (primjerice vinarstvo i maslinarstvo)

d) sagledavanje razvojnih gospodarskih grana te usklađivanje istih potreba sa

visokoškolskim institucijama

Rezultat analize su dobivene konkretne edukativne grane za kojima postoji interes sa

strane gospodarstvenika i mladih. Usmjeravanjem na djelatnost za kojom postoji

najveća potražnja stvoriti će se preduvijeti za osnivanje odjela postojeće ili u

potpunosti nove visokoškolske institucije.

Pri osnivanju nove institucije potrebno je uspostaviti kontakt s Ministarstvom

znanosti, obrazovanja i športa koje je nadležno za davanje dozvola i verifikacija za

znanost.

217

2. Analiziranje svih europskih programa vezanih za organizaciju školstva i modela

financiranja

Republika Hrvatska ušla je u Europski program Tempus 2000. godine. Tempus je

namijenjen razvoju sustava visokog obrazovanja u zemljama jugoistočne Europe

(Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Srbija i Crna Gora) putem

unapređivanja regionalne međusveučilišne suradnje i suradnje sa zemljama

članicama Europske Unije.

Unutar iste aktivnosti potrebno je istražiti dosadašnja iskustva iz programa suradnje

hrvatskih i europskih institucija na području visokog školstva (Tempus model).

Rezultat istraživanja trebao bi biti pronalaženje mogućnosti suradnje s pojedinim

europskim sveučilištima kroz organiziranje pojedinih modula predavanja ili

podružnica istih u gradu Buje. Pri izboru sveučilišta i programa grad bi trebao dati

prednost onim područjima koja su označena kao prioriteti razvoja.

3. Iskorištavanje karakteristika bolonjske deklaracije

Prema Bolonjskoj deklaraciji rasteretiti će se masovna predavanja koja su

dosadašnja praksa visokog školstva u Hrvatskoj.

Grad Buje može iskoristiti isti trend organizacijom smjerova pojedinih fakulteta na

lokalnom području. Organizacijom prostora za predavanja prema europskim

standardima steći će se preduvjeti za pomoć sveučilištima u disperziji predavanja.

Rezultat bi bio zadovoljenje potrebe stvaranja šireg društvenog okvira koji će

podupirati razvoj temeljen na znanju i poštivanju demokratskih načela u obrazovanju.


1. Analiza gospodarskih subjekata prema strateškim ciljevima

Sagledati trenutnu situaciju postojećih kadrova i gospodarskih subjekata. Utvrđivanje

smjera kretanja razvoja gospodarstva sljedećih godina te sagledavanje svih kadrova i

potencijalnih kadrova, studenata koji su trenutno u fazi obrazovanja.

218

2. Organizirati dodatne edukacije i usavršavanja

Organizirati dodatne edukacije za osobe koje su zaposlene u gradskim institucijama.

Dodatne edukacije mogu se organizirati za stručne teme, područje informatike,

EU-programe, team buildinge, određene novosti u pojedinim zakonima.

3. Potaknuti gospodarstvenike na edukaciju i usavršavanje djelatnika

Uspjeh današnjeg poslovanja ovisi veliki dijelom o stručnosti kadrova koji su

zaposleni u poslovnom subjektu. Educiranjem, usavršavanjem i održavanjem

upoznatosti kadrova sa suvremenim trendovima doprinosi se razvoju poslovanja

tvrtke.

4. E – obrazovanje

Jedan od trenutno sve popularnijih načina obrazovanja djelatnika je e-obrazovanje ili

e-learning, odnosno usavršavanje i obrazovanje putem interneta.

Potrebno je istražiti sve oblike e-obrazovanja u Hrvatskoj te u zemljama čije je

govorno područje poznato i sve uvijete koje isti nude. Odabrati najadekvatniji i

započeti s obrazovanjem djelatnika grada.


1. Poticanje studenata da izrade diplomske radove na teme važne za Grad i

omogućavanje da iste projekte praktično i realiziraju.

Moguće teme – projekti:

a) odvajanje i zbrinjavanje otpada,

b) uvođenje ekološke rasvjete u grad,

c) uređenje pojedinih dijelova grada (primjerice turistička zona, izgled centra,

obilježja uz prometnice i slično),

d) osnaživanje, poticanje i jačanje istarske i lokalne kulture, stila i obilježja.

219

2. Osnivanje lokalnog edukativnog lista

Mjesečne ekološke novine koje bi imale informativno edukativni karakter. Bile bi lako

dostupne i besplatne. Financiranje novina moguće je ostvariti kroz jedan od EU

fondova (u dužem razdoblju).

Kroz novine se mogu promovirati pojedine ekološke aktivnosti određenih udruga i

institucija na području grada. Na isti način potakle bi se ekološke aktivnosti klubova

mladih i umirovljenika, Pučkog otvorenog učilišta, Gradske knjižnice, Muzeja,

Turističke zajednice, osnovnih i srednjih škola i Grada Buje.

3. Poticanje suradnje knjižnice, škola i visokoobrazovnih ustanova s gospodarskim

subjektima

Isto je moguće ostvariti kroz sljedeće aktivnosti:

a) Organiziranje skupova, okruglih stolova i susreta mladih s gospodarstvenicima

i medijima. Potrebno je osmisliti aktualne, zanimljive i korisne teme.

b) Organiziranje sportskih natjecanja u kojima sudjeluju gradske institucije,

gospodarstvenici, mediji, mladi i umirovljenici.

c) Organiziranje različitih dijelom tradicionalnih aktivnosti:

- izložba starina koje pojedinci posjeduju – skupljaju

- eko akcija čišćenja šuma i grada

- izbor najljepše masline u gradu

- natjecaj u najbržem podvezivanju vinove loze

220


1. Razviti sustav stipendiranja prema trenutnim i očekivanim potrebama na lokalnom

tržištu

Analizirati postojeću situaciju na području grada obzirom na potražnju za radnim

mjestima. Uspostaviti suradnju s područnim uredom Hrvatskog zavoda za

zapošljavanje i drugim agencijama za zapošljavanje na lokalnom području.

Provesti anketiranje lokalnih poduzetnika o potrebama za radnim mjestima trenutno i

u idućem petogodišnjem razdoblju.

Izraditi listu djelatnosti i vrste obrazovanja obzirom na veličinu i «ozbiljnost» potražnje

na lokalnom tržištu. Analizirati trenutnu i očekivanu ponudu te izraditi «listu jaza»

između ponude i potražnje za pojedinim radnim mjestima.

Izraditi listu potrebnih kadrova obzirom na jaz između trenutne i očekivane ponude i

potražnje na lokalnom tržištu.

Osmisliti sustav stipendiranja zanimanja za kojima postoji višak potražnje. Listu

potrebnih kadrova prilagođavati svake tri godine.

Sustav stipendiranja promovirati u osnovnim i srednjim školama na lokalnom

području.

2. Izraditi poseban sustav stipendiranja mladih kojim se mladi obvezuju zaposliti na

određenim projektima

Analizirati postojeće i planirane projekte od strane Grada te drugih institucija.

Predvidjeti potrebu za veličinom i vrstom pojedinih radnih mjesta.

Izraditi posebnu listu potreba za određenim zanimanjima. Odrediti buduće radno

mjesto potencijalnim kandidatima. Izraditi natječaje za stipendiranje istih mjesta.

Obzirom na važnost pojedinih radnih mjesta uputno je izraditi tri stipendije za

školovanje u inozemstvu. Iste stipendije u značajno većem iznosu dobili bi

najkvalitetniji mladi kadrovi na području grada. Isti bi imali obvezu zapošljavanja na

ciljanim projektima.

221


1. Organizacija sustava obrazovanja za odrasle

Planirani i organizirani program promjene zanimanja određenih kadrova, formalno

obrazovanje za odrasle. Unutar istog moguće je realizirati:

a) organizacija četvrtog stupnja školovanja

b) organizacija završavanja pojedinih novih zanimanja

c) organizacija tečajeva kojima djelatnici stječu nove vještine (informatika i jezici)

Mogućnost prekvalifikacije i promjene zanimanja omogućiti će veću zaposlenost

kadrova prema potrebama na tržištu rada. Promjena zanimanja i dokvalifikacija

doprinosi osobnom rastu i razvoju djelatnika.


1. Analiza stvarnih potreba mladih

Do korisnih zaključaka o potrebama iste ciljne skupine može se doći kroz:

a) Anonimne ankete

b) Sandučiće za komunikaciju koji su konstantno dostupni

c) Razgovore s mladima

d) Okrugle stolove s mladima

e) Razgovore s roditeljima

Analiza potreba mladih je bitna zbog utvrđivanja stvarnih potreba i problema kod iste

skupine. Procjena potreba polazna je osnova za realiziranje potrebnih i adekvatnih

aktivnosti koje će stvarno biti korisne i smanjivati probleme mladih.

2. Nalaženje prostora za Klub mladih i Centar za mlade

Prostori za okupljanje mladih zamišljeni su kao mjesto održavanja raznih aktivnosti

za mlade:

- likovne i scenske aktivnosti

222

- glazbene večeri

- susreti

- radionice

- instrukcije i pripreme za državne i prijemne ispite

- organiziranje koncerata

- organiziranje predavanja

- organiziranje izložbi

- organiziranje izleta

- performanse

- predstave

- projekcije filmova

- literarne večeri

- sportski turniri

- ekološke akcije

- proslava jubileja

- kreativne radionice

- humanitarne akcije

- klupski sadržaji

- zabavni sadržaji

- Internet radionice.

Programi klubova za mlade trebali bi pružiti mladima kvalitetne informacije o

specifičnim pitanjima od njihova interesa, tj. o mogućnostima koje pruža lokalna

zajednica (školovanje, visoko obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvene ustanove,

neformalno obrazovanje, dostupni programi za slobodno vrijeme).

Prostorom Kluba mladih upravljala bi Udruga mladih.

3. Uređivanje prostora Kluba mladih

Prostor je moguće urediti kroz inicijative mladih, korisnika prostora:

a) volontersko uređivanje prostora od samih mladih

b) traženje sponzora s područja grada koji bi im ustupili potreban material ili

usluge (boja za ličenje, popravci, lampe i slično)

c) traženje donacije za računala, projektor, kopirni uređaj, faks uređaj, telefon, flip

chart, namještaj i drugi potreban materijal za adekvatno djelovanje Kluba

223

4. Programi i projekti udruga mladih

Isti programi trebali bi se razraditi unutar Grada kroz sljedeće sadržaje:

a) obrazovanje i informatizacija mladih

b) zapošljavanje i poduzetništvo mladih

c) socijalna politika prema mladima

d) zdravstvena zaštita i reproduktivno zdravlje mladih

e) aktivno sudjelovanje mladih u društvu

f) izgradnja civilnog društva i volonterski rad

g) kultura mladih i slobodno vrijeme

h) mobilnost, informiranje i savjetovanje mladih

5. Savjet mladih Grada Buja

Mladi prema dobnoj strukturi podrazumijevaju osobe od 15 do 29 godina. Savjet za

mlade sastavljen je od mladih iz navedene dobne skupine s prebivalištem na

području grada Buja.

Savjet bi trebao činiti predstavnik srednjih škola, predstavnik studenata koji studiraju

u Bujama, predstavnik studenata koji studiraju u drugim mjestima (Pula, Rijeka,

Zagreb, Trst, Padova, Bologna, Venezia, Milano, Ljubljana), predstavnik udruga

mladih (iz svake udruge ili kluba po jedan predstavnik), predstavnik sportskih

udruženja i klubova. U Savjetu mladih mogu biti i drugi mladi koji će donijeti dobrobit

razvoju.

Glavni smisao Savjeta je savjetovanje Gradskog vijeća Grada Buja.

Savjet bi trebao skrenuti pažnju Gradskoj upravi na probleme i potrebe mladih te

osmišljavanje rješenja pojedinih problema.

Savjet treba intenzivno djelovati. Sastanci bi trebali biti na tjednoj razini. Aktivnosti bi

trebale biti podijeljene po skupinama i radnim odborima. Odbori mogu obuhvaćati

područje obrazovanja, likovne kulture, glazbene kulture, filma, kazališta, plesa i

scene, poduzetništva, zapošljavanja, zdravlja. Moguće je osnivanje i ostalih odbora

utvrđenih od samog Savjeta.

224

Prioritet 2.3.

Razvoj informacijskog društva

Mjere

2.3.1. Informatizacija Grada

2.3.2. Informatizacija javnih ustanova

225

Povezivanje i umrežavanje, informiranje, dostupnost i javnost podataka obveza su

svakog pravnog subjekta. Osim obveze, publikacija podataka, osobito na internet

tražilicama donosi veću mogućnost posjetitelja ili turista.

Važno je izraditi web stranice pojedinih ustanova, organizacija, udruženja,

manifestacija kao što su primjerice Pučko otvoreno učilište, Muzej, Kaštel Rota,

Centar za maslinarstvo, Udruženje vinara Bujštine, agroturizmi, gastro turizam,

Sajam maslinovog ulja, vina, tartufa, šparoga i slično.

Važno je da stranice budu što je moguće sadržajnije. Poželjno je svaku posebnost

opisati i prevesti na strane jezike.

Povezanost sa tražilicama (google, yahoo) omogućiti će slučajnim surferima

internetom upoznavanje s gradom te će određeni postotak istih postati zainteresirani

za posjet ili suradnju. Otvaraju se mogućnosti za poslovne dogovore, ulaganja,

umrežavanja, povezivanja s drugim područjima.

Informatizacija donosi bržu razmjenu informacija, konkurentnost, postojanost.

2.3.1 Informatizacija Grada

1. Organizacija edukacija o informatičkim vještinama

Poticanje mladih na organizaciju edukacija o informatici, internetu i upotrebi računala

za starije osobe u gradskoj knjižnici ili u Pučkom otvorenom učilištu gdje postoje

računala za javno korištenje.

2. Povećati broj računala za javno i besplatno korištenje građana

Organizacija javnog informatičkog centra može se organizirati u sklopu određene

ustanove, institucije ili turističkog info centra.

3. Uvesti besplatni internet za područje grada Buja

Istražiti dosadašnja iskustva gradova koji imaju besplatan internet na svom području.

Ispitati uspješnost projekta i rezultate. Preuzeti procedure i proces realiziranja istog

projekta.

226

2.3.2 Informatizacija javnih ustanova

1. Obnova informatičke opreme u javnim ustanovama

Unutar istog projekta potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:

a) izraditi popis postojećih računala i računalne opreme po pojedinim

institucijama

b) usporedba postojećeg stanja sa željenim

c) uočavanje odstupanja i potrebe za novom opremom

d) izračun potrebne veličine i vrste nabavke

e) izračun potrebnih financijskih sredstava i pronalaženje izvora financiranja

f) nabavka nove opreme

2. Umrežavanje gradskih institucija putem interneta i zajedničkih baza podataka

Uvođenje nove programske aplikacije koja će omogućavati dostupnost podataka

gradskim djelatnicima iz različitih odjela ali i ostalih gradskih institucija.

Pojedini podaci koji su uneseni u pojedinim odjelima i gradskim ustanovama trebali bi

biti umreženi i dostupni svima. Određena bi računala trebala biti umrežena kako bi se

podaci brže i lakše mogli provjeriti te kako bi pri radu pojedinih djelatnika bili lako

dostupni. Na isti način efikasnije i brže se stvaraju projekti, donose zaključci. Lakše i

brže se poduzimaju potrebne aktivnosti.

3. Sustavno prenošenje važnih starih spisa u elektronski oblik

Pojedini stari spisi, fundamentalni za Grad trebaju biti prebačeni u elektronski oblik

kako bi bili lakše dostupni za korištenje odjelima nadležnim za iste. Isto tako, ukoliko

prema načelu dostupnosti podataka i informiranosti, pojedine osobe zahtijevaju uvid

u određene spise isti će biti lako dostupni.

Unutar istog projekta potrebno je realizirati dvije osnovne aktivnosti:

a) odlučiti o tome koje je stare spise potrebno prebaciti u elektronski oblik,

b) skenirati spise i grupirati ih prema odjelima.

227

4. Edukacija zaposlenih o umreženim računalima i novim podacima

Organizacija edukativnih radionica za djelatnike Gradske uprave i djelatnike gradskih

institucija o sljedećim sadržajima:

a) upućivanje u sve promjene i dopune umreženosti

b) primjena novih aplikacija

c) prijenos znanja o novim računalima i alatima za njihovo korištenje

d) prijenos znanja i najbolje prakse o unošenju podataka i njihovoj dostupnosti

228

Prioritet 2.4.

Razvoj civilnog društva

Mjere

2.4.1. Poticanje osnivanja udruga (osoba sa zajedničkim interesima,

obrazovanjem, udruga mladih i sl.)

2.4.2. Poticanje umrežavanja domaćeg civilnog društva sa inozemnim

2.4.3. Omogućiti korištenje gradskih prostora koje se ne koriste

229

Civilno društvo je osnovni pokretač stanovništva. Društva i udruge, centri za socijalnu

skrb, institucije za dodatno obrazovanje imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu.

Oni društvu daju dodatnu korisnost, dodatnu aktivnost, mogućnost izbora. Razvoj

civilnog društva utječe na razinu blagostanja lokalne zajednice.

Socijalna i zdravstvena zaštita povezane su sa civilnim društvom. Sigurnost i osjećaj

da se netko za njih brine bitni su čimbenici blagostanja za pojedine manje skupine

društva. Na isti način sprječavaju se moguće nepovoljne devijacije u društvu.

Doprinosi se zdravlju društva i višoj razini produktivnosti.

Udruženja osoba sa istim interesima omogućavaju upoznavanje, razmjenu znanja i

mišljenja, organizaciju kvalitetnih aktivnosti s pozitivnim doprinosom lokalnoj

društvenoj zajednici.

Formalizirane skupine posjeduju mogućnost povezivanja sa interesnim skupinama iz

drugih zemalja. Umrežavanje s međunarodnim udruženjima istih interesa omogućuje

razmjenu znanja, osuvremenjivanje, oplemenjivanje i brži razvoj. Mogu nastati i

međunarodni projekti te projektna ili poslovna suradnja.

Udruženja, nevladine i neprofitne organizacije koje su aktivne, a broje više članova ili

korisnika mogu postati korisnici gradskih prostora koji trenutno nisu u funkciji. Na isti

način prostori se uređuju i revitaliziraju. Korisnici u njima obavljaju korisne aktivnosti,

omogućen je pristup građanstvu i posjetiteljima.

2.4.1. Poticanje osnivanja udruga (osoba sa zajedničkim interesima,

obrazovanjem, udruga mladih)

1. Organizacija gradskog Odsjeka za rad s civilnim društvom

Planirane aktivnosti Odsjeka:

a) izrada popisa svih udruga

b) podjela udruga na aktivne – koje realiziraju određene projektne aktivnosti, i

neaktivne – one koje formalno postoje ali realno ne odrađuju aktivnosti

c) analiza udruga koje su aktivne - provesti analizu i anketu aktivnih udruga koja

bi obuhvaćala razna područja: način djelovanja, provedene i planirane

aktivnosti, projekti, problemi s kojima se susreću pri realizaciji, izvori

230

financiranja, potrebe, koje mjere Grada ili drugih institucija bi po njihovom

mišljenju olakšale djelovanje i provođenje aktivnosti.

d) analizirati probleme neaktivnih udruga, uvidjeti razloge mirovanja, ocijeniti

realne potrebe u društvu za aktivnostima pojedinih udruga i veličinom istih

(broj članova)

e) uvidjeti područja u kojima nedostaju civilne udruge (humanitarne organizacije,

volonterske akcije i sl.)

f) organizirati okrugle stolove na temu aktiviranja postojećih udruga i osnivanja

noivh udruga

g) organizacija edukacija i seminara o izradi programa i projekata udruga civilnog

društva, o pribavljanju izvora financiranja

h) osiguranje proračunskih sredstava za udruge, sukladno razvojnim ciljevima i

težnjama Grada

i) aktivno praćenje rada udruga kojima su dodijeljena financijska sredstva

j) aktivno raspisivanje natječaja za udruge civilnog društva

k) postojanje - sastavljanje programa rada Odsjeka te ciljeva koje isti želi postići

u određenom vremenskom periodu

l) Odsjek se može baviti problematikom cjelokupnog civilnog društva, uključujući

realizaciju aktivnosti svih neprofitnih subjekata koji djeluju na području grada

2.4.2. Poticanje umrežavanja lokalnog civilnog društva sa inozemnim

1. Poticanje umrežavanja lokalnih udruga s udrugama civilnog društva iz inozemstva

Doprinos umrežavanju moguće je ostvariti kroz davanje potpore potrebne za

realizaciju određenih međunarodnih projekata.

Pri apliciranju za europske projekte ili projekte koje financiraju institucije iz

inozemstva potrebna je podrška lokalne zajednice i potvrda o financiranju određenog

postotka ukupnog budžeta projekta od 5, 10 ili 20%. Ista je potrebna kao garancija za

realizaciju i podršku aktivnostima te kako bi strane institucije uvidjele suglasnost

zajednice za provođenje željenih aktivnosti.

231

2. Realizacija partnerstva na europskim projektima

Isto podrazumijeva sklapanje Ugovora o suradnji na pojedinim projektima i

aktivnostima, Sporazuma o zajedničkom djelovanju na prostorima za koje su

pojedine udruge registrirane, Dogovora o razmjeni poznatih podataka, informacija i

dokumenata.

Rezultat umrežavanja je veća fluktuacija ljudi iz inozemstva, stvaranje bilateralnih i

multilateralnih odnosa, veći broj projekata, postepeno poboljšanje slike grada kroz

pozitivne rezultate projekata.

Kroz zajedničke projekte stječu se nova iskustva, upoznaju se i premošćuju razlike.

Dolazi do smanjenja predrasuda, barijera i stvaranja osnove za nadogradnju i nove

projekte.

2.4.3. Omogućiti korištenje gradskih prostora koji se trenutno ne koriste

1. Izrada popisa svih gradskih prostora koji se ne koriste i u kojima se ne odvijaju

planirane aktivnosti

2. Raspisivanje natječaja za davanje prostora na korištenje

Za dobivanje prostora na korištenje udruge bi trebale prikazati godišnji plan

aktivnosti, rezultate i izvještaje provedenih aktivnosti prethodnih godina. Osim istoga

važan je i broj korisnika aktivnosti i osjetljivost područja djelovanja.

3. Analizirati aktivnosti aktivnih udruga i uvidjeti važnost pojedinih za razvoj grada te

im omogućiti korištenje prostora za realizaciju aktivnosti i svakodnevno funkcioniranje

Ustupiti prostor udrugama mladih i drugim udrugama. Ukoliko je prostor veće

površine podijeliti ga na više manjih prostora i ustupiti ga na korištenje većem broju

udruga (Klub mladih, Foto klub «Mrak» i druge udruge). U podijeljenom prostoru

udruge mogu imati urede u različitim sobama. Jedna veća prostorija trebala bi se

namijeniti za zajedničko korištenje za potrebe sastanaka na kojima sudjeluje veći broj

članova, za okrugle stolove, radionice i seminare.

232

Davanjem nefunkcionalnih prostora na korištenje Grad dobiva nove centre aktivnosti,

mjesta gdje se stvara nova kultura, gdje se raspravlja o novim mogućnostima, gdje

se povećava aktivnost ljudi, omogućava razvoj dodatnih vrijednosti za građane.

Zapušteni prostori postaju mjesto novih druženja, stvaranja i gradnje novih životnih

ideja i vrijednosti.

4. Društveni domovi po mjesnim odborima

Planirane su sljedeće projektne aktivnosti:

a) Revitalizacija društvenih domova

b) Osmišljavanje novih društvenih aktivnosti u domovima

c) Organizacija aktivnosti za očuvanje kulturnih vrijednosti lokalnog područja i

Istre, ali i multikulturnih vrijednosti

d) Revitalizacija kiparske škole Kornarija

5. Prenamjena zgrade Osnovne škole u Tribanu

Cilj je prenamijeniti prostor stare škole u smještajni kapacitet na Parenzani.

233

Prioritet 2.5.

Povećanje stupnja zdravstvene i socijalne zaštite

Mjere

2.5.1. Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti

2.5.2. Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada iz područja socijalne skrbi

2.5.3. Prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti koje su prepoznate kao

županijski prioriteti

234

Zadovoljeni uvjeti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi uvijet su za kvalitetniji život.

Postojanje osnovne zdravstvene i socijalne zaštite doprinosi osjećaju sigurnosti i

zbrinutosti stanovništva.

Važno je da svaki pojedinac ima liječnika koji se brine o njegovom zdravstvenom

stanju i koji pomaže u održavanju zdravlja. Važno je postojanje osnovnih stručnjaka –

doktora koji su važni za održavanje osnovnog zdravlja glavnih zdravstvenih skupina,

a to su dječji pedijatri, ginekolozi i doktori opće prakse – obiteljski liječnici. Važno je

ulagati u zdravstvenu zaštitu kako bi se ista konstantno unaprijeđivala i

nadograđivala. Postojanje adekvatne zdravstvene zaštite važan je preduvijet za

razvoj turizma i gospodarstva općenito.

Aparat razvijene socijalne skrbi za stanovništvo povećava zadovoljstvo istih a samim

time doprinosi motiviranju osoba za radne aktivnosti i stvaranje. Stanovnici koji rade i

žive na određenom mjestu generator su razvoja gospodarstva, kulture i ostalih

društvenih djelatnosti. Svi stanovnici ulaze u određene socijalne grupacije i

podgrupacije (djeca, mladi, zaposleni, nezaposleni, umirovljenici; kulturni djelatnici,

sportaši, znanstvenici, poduzetnici, obrtnici). Svaka skupina zahtijeva pažnju i

program za zadovoljenje potreba.

Zdravstvene i socijalne usluge bitno doprinose gospodarskom razvoju. Iste ne bi

smjele biti zanemarene zbog ulaganja u pojedine razvojne projekte.

2.5.1 Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti

1. Provođenje analize uvjeta rada i potreba zdravstva na području Buja

Potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:

a) popis prostora, liječnika, struka

b) popis i analiza najčešćih medicinskih intervencija, najčešćih bolesti,

karakterističnih tegoba stanovnika područja iz područja zdravstva

Istu analizu potrebno je realizirati u suradnji sa liječnicima, medicinskim osobljem i

ostalim stručnjacima važnim za navedeno područje.

235

2. Unaprijeđenje i proširenje Doma zdravlja Buje

Unutar iste projektne aktivnosti potrebno je osigurati:

a) subvenciju za održavanje te namjenska sredstva za potrebe Doma zdravlja

b) stvaranje uvjeta za zapošljavanje stučnjaka koji nedostaju na lokalnom

području obzirom na najčešće bolesti (prema provedenoj analizi)

3. Potpore udrugama koje se bave zdravstvom – za aktivnosti koje se provode na

području Buja

- Udruga dijabetičara

- Udruga slijepih

- Udruga distrofičara

- Udruge za prevenciju onkoloških bolesti

- Udruge invalida

- Ostale udruge

Izraditi natječaj za određene konkretne aktivnosti koje mogu obaviti specijalizirane

udruge civilnog društva. Aktivnosti koje su predmet natječaja ovisiti će o rezultatima

dobivenim u anketi, odnosno prema procijenjenim potrebama za područje grada.

4. Podupiranje zdravstvenih edukativno – prevencijskih programa

Organiziranje predavanja, radionica, seminara, škola:

- mršavljenja

- odvikavanja od pušenja

- zdrave prehrane

- samopregledavanja

- samopomoći

- pružanja hitne pomoći

- i sličnih za kojima postoji interes ili potreba.

236

5. Organizacija humanitarnih aktivnosti za nabavku opreme i uređenje doma zdravlja

Suradnjom sa gospodarstvenicima i obrtnicima, mladima i ostalim aktivistima

organizirati humanitarne programe kojima će se prikupljati financijska sredstva za

određene aparate koji su potrebni ili neophodni za obavljanje određene aktivnosti

zdravstvene zaštite, a koja će koristiti svima kojima je potrebna pomoć.

6. Unaprijeđenje prevencija bolesti i očuvanja zdravlja (zdravstveni odgoj i

zdravstveno prosvjećivanje),

7. Ispitivanje i praćenje čimbenika okoliša štetnih za zdravlje ljudi (voda, hrana,

predmeti opće uporabe i dr.),

8. Prevencija kroničnih masovnih nezaraznih bolesti (malignih bolesti, bolesti srca i

krvožilnog sustava)

2.5.2 Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada iz područja socijalne skrbi

1. Snimanje ili procjena potreba za prevencijom poremećaja u ponašanju u lokalnoj

zajednici

a) anketiranje mladih koje se provodi u školama, udrugama, na javnim mjestima

Ciljevi predmetnih anketnih upitnika su ustanoviti profil ustanove, stanje sigurnosti,

ponašanje učenika, stupanj narušavanja reda i mira, oštećivanja školske imovine,

pojavljivanja ukora, prijetnji, tučnjava, krađa, zlouporabe opojnih droga, provala.

b) razgovori s mladima

Predmet razgovora trebali bi biti problemi mladih te mišljenja istih kako riješiti

probleme.

c) anketiranje roditelja

Predmet ankete trebala bi biti pitanja o upoznatosti roditelja s ponašanjem djece:

- gdje se djeca kreću poslije škole

- uspjeh djece

237

- mogu li prepoznati i kako koriste li djeca drogu, alkohol, cigarete

2. Suradnja sa Istarskom županijom i drugim gradovima

Dobiti uvid na koji način je realizirana procjena potreba za socijalnom skrbi u drugim

gradovima i županiji. Dobiti odgovore na pitanja s kojim suradnicima su provedeni

programi, koji programi su dali rezultata i dalje se provode. Primijeniti metodu

najbolje prakse. Umrežiti se u aktivnostima i radu na promjeni neželjenog ponašanja

pojedinih skupina u društvu.

3. Uključenje u mrežu zdravih gradova te provođenje i promicanje istih aktivnosti

4. Osnivanje Obiteljskog savjetovališta

Osnovne aktivnosti savjetovališta bile bi sljedeće:

a) savjetovanje mladih u dobi od 15 do 18 godina (najosjetljivija dobna skupina)

b) organizacija izvanškolskih aktivnosti za mlade (volonterske aktivnosti, okrugli

stolovi, radionice, kreativni zadaci, uključivanje mladih u vlastite inicijative)

c) savjetovanje roditelja

d) psihološko savjetovalište (dijete koje ima problema s roditeljima, vršnjacima,

samac koji se osjeća usamljeno, samohrani roditelji i problemi s djecom,

odnosi roditelja i djece, posvojenje, prevencija ovisnosti, agresivna i nasilna

ponašanja, krize odrastanja, separacije obitelji, emocionalno i tjelesno

zlostavljanje, neadekvatna skrb o prehrani djeteta i drugo)

5. Osnivanje dnevnog boravka za starije osobe

Dnevni boravak iziskuje manje troškove od Doma za umirovljenike, stare i nemoćne

osobe, nalazi se bliže obitelji i mjestu stanovanja. Članovi obitelji mogu paralelno

obavljati poslovne i ostale aktivnosti.

Dnevni boravak namijenjen je za osobe koje u toku dana ne mogu biti same, invalide,

bolesne (osobe koje se zbog raznih poremećaja nisu sposobne brinuti same za

sebe). Iste osobe u dnevnom boravku dobivaju adekvatnu skrb, provode određene

238

aktivnosti (u društvu su njegovatelja/ica, posjeduju mogućnost korištenja knjiga,

novina, televizije).

Osobama koje posjeduju mogućnost djelomične skrbi za sebe potrebno je

organizirati uslugu pomoći i njege u kući, dostavu kuhanog obroka, održavanje

osobne higijene. Iste aktivnosti mogu obavljati djelatnici zaposleni u dnevnom

boravku u određeno vrijeme dana. Na isti način smanjuje se potreba za

udomljavanjem određenog broja osoba.

6. Sufinanciranje korištenja doma za stare i nemoćne starijim osobama kojima

osobna primanja nisu dovoljna

Najbliži dom za starije i nemoćne osobe nalazi se u Novigradu. Ukoliko su sredstva

za osnivanje takvog doma u Bujama nedostatna, postoji mogućnost sufinanciranja

usluga smještaja u Domu za starije i nemoćne osobe u Novigradu. Pri određivanju

subvencija mogu se koristiti kriteriji ostalih gradova koji to čine.

7. Uključivanje osoba starije životne dobi u sportske i rekreativne aktivnosti u

zajednici

Organizacija klubova za pješačenje, jutarnju tjelovježbu, večernje šetnje, zajedničko

sakupljanje ljekovitog bilja, gljiva, šparoga i sličnih aktivnosti za starije osobe.

8 Potpora udrugama koje se bave aktivnostima socijalne skrbi, socijalne pomoći,

socijalnim uslugama

U područjima u kojima Grad nema resursa ili adekvatnih stručnjaka postoji

mogućnost objave natječaja za realiziranje aktivnosti koje obavljaju pojedine udruge

civilnog društva. Iste u određenom roku dostavljaju svoje programe, a grad odabire

koji će se projekt realizirati na području grada i za koje vremensko razdoblje.

239

2.5.3 Prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti koje su prepoznate kao

županijski prioriteti

1. Rano otkrivanje raka dojke

a) povećana dostupnost mamografije

Unutar istog projekta potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:

- nabavka aparata za manografiju

- organiziranje akcija mamografskih pregleda

- promocija i edukacija o mamografiji i manografskim pregledima

b) rad na sustavnoj edukaciji i motivaciji žena da se skrbe za zdravlje dojke

Isti projekt najvećim dijelom uključuje edukaciju o samopregledavanju.

c) Senzibilizacija i edukacija liječnika i patronažnih sestara

Edukacija liječnika koji će kasnije educirati, promovirati i vršiti preglede dojke.

2. Plan za prevenciju i rano otkrivanje kardio – vaskularnih bolesti

Plan uključuje sljedeće aktivnosti:

a) promocija zdravih stilova života

b) preventivni programi – suradnja sa liječnicima i stručnjacima

c) rano otkrivanje visokog krvnog tlaka

d) organizacija škole nepušenja

e) program pješačenja i rekreacije u prirodi (Udruga KRUPP)

f) promocija zdrave prehrane

g) organizacija škole mršavljenja

3. Plan za prevenciju ovisnosti

Plan bi trebao uključivati sljedeće aktivnosti:

a) rad s mladim ovisnicima

b) pomoć pri samoorganizaciji i kontroli roditelja

Educiranje i informiranje roditelja kroz otvaranje škole za roditelje. Cilj projekta je

educirati roditelje za prepoznavanje rizičnog ponašanja i ovisnosti.

240

c) motivacija mladih za adekvatno korištenje slobodnog vremena

Organizacija zajedničkih aktivnosti mladih sa ciljem popunjavanja slobodnog

vremena.

d) zabrana točenja i prodaje alkohola mlađima od 18 godina

Učestalo provođenje ove aktivnosti i zakonskih ograničenja (roditelji i državna

/gradska kontrola).

e) organizacija službe za liječenje i rehabilitaciju ovisnosti

Provođenje programa liječenja. Uspostavljanje suradnje sa Službom za prevenciju

ovisnosti pri zavodu za javno zdravstvo u Puli, Centrom za prevenciju ovisnosti u

Poreču i detoks jedinicom pri Općoj bolnici.

Poticanje kvalitetnih programa za liječenje i rehabilitaciju, posebno dugoročnih

programa – terapijske zajednice, poticanje samoorganizacije liječenih ovisnika i

roditelja u cilju socijalne rehabilitacije, programa zapošljavanja liječenih ovisnika.

f) plan primarne prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih

g) organizacija odgovarajuće ustanove/službe za rad s rizičnom djecom i mladima

u lokalnoj zajednici

Osnovne aktivnosti službe:

- uspostava sustava praćenja relevantnih epidemioloških podataka koji se odnose

na djecu/mlade i njihove potrebe

- edukacija skupina koordinatora i stručnih timova za evaluaciju programa u području

prevencije rizičnog ponašanja djece i mladih

- publikacija priručnika, edukativno – propagandnih letaka

- provođenje školskih preventivnih programa: kvalitetne škole, škole nenasilja,

predavanja o ovisnostima (svim vrstama), prikazivanje filmova i dokumentaraca o

ovisnostima,

- zapošljavanje školskih psihologa

- osnivanje udruge koja će se baviti prevencijskom ovisnosti

241

h) plan aktivnosti Vijeća za komunalnu prevenciju

Isti projekt uključuje osmišljavanje aktivnosti te realizaciju planskih aktivnosti u

određenom vremenskom razdoblju.

i) rad s ovisnicima o alkoholu

Osnivanje savjetovališta za provođenje aktivnosti s ovisnicima o alkoholu. Moguće je

realizirati aktivnosti sastanaka i savjetovanja, organizirati sustav podrške i praćenja

te međusobnog druženja.

242

Prioritet 2.6.

Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj multikulturalnosti

Mjere

2.6.1. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i

prepoznatljiv lokalni i istarski identitet


2.6.3. Obrazovanje za njegovanje lokalnog i istarskog identiteta i njihove

prepoznatljivosti


243

Kulturna baština na području Buja vrlo je bogata i seže u davnu prošlost. Dio

kulturnog nasljeđa s vremenom je zanemaren ili zaboravljen. Oživljavanje svake

pojedine poznate kulturne znamenitosti, njeno obnavljanje i promocija dodatno će

doprinijeti razvoju područja.

Osim materijanih kulturnih vrijednosti postoje i nematerijalne u vidu tradicionalnih

običaja i manifestacija. Tradicija multikulturalnosti i mješovitog stanovništva,

dvojezičnost i ostale vrijednosti doprinose pozitivnom životnom okruženju građana ali

i privlačenju posjetitelja koji se ovdje ugodno osjećaju.

Očuvanje kulturne baštine, običaja i tradicije u svakom smislu potrebno je prenijeti na

mlađe naraštaje. Isto se može organizirati putem zabavnih edukacija na kojima bi

mogli sudjelovati i turisti. Očuvanje kulture nužno je za opstanak i razvoj cijelog

područja, osobito turizma.

Kultura i kulturna baština uključuju tradiciju i običaje. Doprinose postojanosti i

održivosti područja. Iz istih razloga postoje kulturne raznolikosti koje su snažan

motivator dolaska turista. Upoznavanje novih područja, gastronomije, kulturne i

prirodne raznolikosti i ljepota razlozi su mobilnosti stanovništva. Ulaganje u kulturnu

baštinu doprinosi razvoju turizma kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana

područja.

2.6.1 Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i

prepoznatljiv lokalni i istarski identitet

1. Osnivanje Odsjeka za kulturu unutar gradske uprave Grada Buja

Odsjek za kulturu bavio bi se svim aktivnostima s područja kulture Grada Buja.

U većoj mjeri bi se trebalo poraditi na očuvanju i obnovi kulturnih znamenitosti grada,

osobito najvažnijih znamenitosti. Isto uključuje:

a) izrada popisa svih kulturnih znamenitosti s područja Bujštine

b) prikupljanje sve postojeće dokumentacije za sve znamenitosti s popisa

c) određivanje prioriteta za obnovu kulturnih znamenitosti

d) obnova kulturnih znamenitosti

e) izdavanje publikacije – kataloga sa svim znamenitostima na području grada

Buja

244

f) izrada web portala kulturnih znamenitosti s područja grada Buja

g) osnivanje savjetodavnog i radnog tijela na području kulture (stručnjaci,

umjetnici, udruge i društva s područja kulture) koje bi se bavilo sljedećim

pitanjima, potrebama i programima:

- zaštita i očuvanje kulturnih dobara

- muzejsko-galerijska djelatnost

- arhivska djelatnost

- knjižnična djelatnost

- likovna, vizualna i audiovizualna umjetnost

- programi glazbe i glazbeno-scenske umjetnosti

- dramska umjetnost, film i kinematografija

- kulturno-umjetnički amaterizam

- nove medijske kulture

- investicijske potpore

- informatizacija ustanova kulture

- međunarodna kulturna suradnja

- program zaštite prirode

2. Osnivanje Etnografskog muzeja Buje kao zasebne institucije

Osnivanjem gradskog Odsjeka za kulturu trebala bi se pokrenuti uža suradnja sa

Ministarstvom kulture i Upravnim odjelom za kulturu Istarske županije.

Osnovati instituciju Etnografskog muzeja Bujštine u Bujama, u zgradi Bujskog

etnografskog muzeja.

Isti otvoriti za posjetitelje prema utvrđenoj potrebi. Potrebu utvrđuju stručne osobe iz

Odsjeka za kulturu, voditelj muzeja, predsjednik turističke zajednice i osobe važne za

kulturni razvoj grada.

Ciljani rezultat aktivnosti bio bi omogućiti pristup povijesnim ostacima kulture ovog

područja. Upoznavanje povijesti i razvoja Bujana kroz povijest. Širenje znanja i

edukacija o povijesti Buja i Istre. Poštovanje vlastite povijesti i kulture, stvaranje

temelja za njeno očuvanje, nadogradnju i razvoj u sadašnjosti.

Planirane aktivnosti koje je potrebno poduzeti za aktiviranje gradskog muzeja:

- proširenje muzeja

- uskladiti dokumentaciju muzejske građe

245

- sakupljanje zbirke

- sređivanje dokumentacije

- restauracija predmeta

- sanacija muzejskog fonda

- izložba kamene lapide

- izlaganje arheološke zbirke Ugussi

- izložba Baldini, arheološka zbirka

- prenošenje mogućih eksponata u muzej.

Postoji mogućnost osnivanja Društva muzealaca i galerista. Na isti način promaknuo

bi se razvoj kulture i očuvanje kulturnih dobara. Razmjenjivalo bi se znanje,

održavala druženja, susreti i druge aktivnosti.

3. Zaštita spomenika kulture prema prostornom planu i moguća obnova pojedinih

znamenitosti

a) zaštićena kulturna dobra na području grada:

- urbanistička cjelina grada Buja

- gradski fortifikacijski sustav

- kultivirani krajolik humka akropolskog naselja Buje

- arheološko nalazište na lokalitetu Sv. Margareta

- hirorheološka zona od granice Slovenije do Umaga

Preventivno zaštićena je i urbana cjelina Momjan kao i kultivirani krajolik humka

akropolskog naselja Momjan.

b) zaštitu je potrebno provesti prema pravnim okvirima u skladu s nalozima

Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Potrebno je izraditi projekt zaštite navedenih spomenika, kuća, fasada, crkava, stare

uljare, zahvata na pojedinim građevinama i ostalim znamenitostima.

Dodatne aktivnosti koje je potrebno realizirati:

- izvlaštenje

246

- rješavanje imovinsko pravnih odnosa

- procjena statičke stabilnosti građevina

- obavještavanje vlasnika o potrebnim mjerama koje se namjeravaju

poduzeti

- izrada elaborata: vlasnički odnosi, skice, fotografije, mišljenje statičara s

prijedlogom sanacije, savjet i dozvola konzervatora, troškovnik

- registracija spomenika

c) restauracija Kaštela - Dvorca Rote

Restauraciju je potrebno realizirati prema već izrađenom projektu.

d) izrada novog konzervatorskog elaborata sanacije starogradske jezgre

e) osvjetljavanje glavnih markera (zvonik, kula)

f) popločenje trga Sv. Servula u centru starogradske jezgre Buja

Pri tom je potrebno urediti fontanu, prostor za stavljanje božićnog drvca,

portabandiere. Postoje pripremne radnje za ishodovanje građevinske dozvole.

g) obnova zvonika, gradskih zidina i lođe

Potrebno je prikupiti potrebnu dokumentaciju i izraditi projekt obnove. Postoji

mogućnost financiranja radova iz pojedinih fondova Europske Unije.

h) postavljanje prometno - pješačkih znakova za Stari grad: crkve, muzej,

vidikovac.

4. Razvoj gradske knjižnice


a) kontinuirana nabava novih naslova iz svih područja (znanost, romani, zabava,

povijest, edukacija, umjetnost, psihologija i dr.)

247

b) povećati broj i opus časopisa te iste arhivirati

c) povećati broj knjiga na stranim jezicima

d) povećati broj računala dostupnih članovima s besplatnim internetom

e) produžiti radno vrijeme gradske knjižnice

f) nastavak organizacije «Igraonice za djecu» te povećanje aktivnosti vezanih uz

djecu i njihovo povezivanje sa knjigom i znanjem

g) organizacija dosadašnjih aktivnosti predstavljanja knjiga, autora, izdavača s

tendencijom povećanja broja predstavljanja

h) povećanje broja predavanja

i) organizacija radionica kreativnog pisanja

Održavanjem dosadašnjih aktivnosti, njihovim osnaživanjem, jačanjem i

produbljivanjem, organiziranjem novih sadržaja, predavanja i radionica, produljenjem

rada knjižnice povećati će se broj korisnika i broj educiranih osoba svih uzrasta. Kroz

knjižnicu se može razviti pozitivno mišljenje i doživljavanje znanja i ljubav prema

učenju. Približavanje ove institucije građanima dovodi do kvalitetnijeg korištenja

slobodnog vremena.

5. Kino dvorana

Kino dvorana djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta. Planirane su aktivnosti

obnove i opremanja iste:

a) obnova kino dvorane

Obnova elektro instalacija, uklanjanje fiksnih stolica, popravak poda, ličenje.

b) nabavka nove opreme

Nabavka audio programa koji bi bio namijenjen za razne izvedbe i programe.

c) kompletiranje namještaja partera dvorane

Cilj je omogućiti višu razinu održavanja prigodnih događaja, modnih revija, izložbi,

kvizova i prezentacija.

248

6. Pučko otvoreno učilište

Trenutno je jedina ustanova koja se bavi kulturom i organizacijom kulture. Trenutno

djeluje i kao muzej, knjižnica, kino dvorana, mjesto gdje se održava visoko školstvo u

Bujama – Nastavni centar ekonomskog fakulteta u Rijeci.

U prostoru učilišta održavaju se tečajevi informatike i stranih jezika (engleski,

talijanski, njemački). Ujedno, u prostoru učilišta održavaju se i kulturne manifestacije,

kazališne predstave i ostale aktivnosti.


a) Uvrštavanje Pučkog otvorenog učilišta u gradski proračun Grada Buja.

b) Obnavljanje sanitarnih čvorova Pučkog otvorenog učilišta.

c) Obnova, odnosno zamjena prozora zgrade Pučkog otvorenog učilišta.

d) Povećanje broja djelatnika za kulturu Pučkog otvorenog učilišta.

Cilj je maksimizirati iskorištenost prostora namijenjenog aktivnostima Pučkog učilišta,

omogućavanjem aktivnosti većem broju korisnika zbog dodatnih i različitih programa,

predavanja, događaja, edukacija.

7. Kulturne manifestacije

1. Oživljavanje kiparske škole «Kornarija» u Marušićima

Planirane su dvije veće projektne aktivnosti:

a) Kiparska škola i kiparska akademija

b) Park skulptura

Kulturna događanja na području Bujštine treba osnažiti i osuvremeniti. Potrebno je

povezati se i umrežiti sa događanjima na regionalnom, nacionalnom i

međunarodnom nivou. Potrebno je razvijati i jačati vlastite manifestacije.

Za oživljavanje kulture, povećanje aktivnosti u kulturi, postizanje popularnosti

manifestacija potreban je sustavni aktivan rad i neumorno stvaralaštvo, uz potrebna

financijska ulaganja.

249

Manifestacije doprinose razvoju turizma, jačanju obrtništva i malih djelatnosti zbog

povećane potrošnje u gradu. Isto za sobom povlači i povećanu potrošnju pojedinih

proizvoda, osobito prehrambenih. Manifestacije doprinose promociji područja i

omogućuju višestruko upoznavanje istog.

8. Sporazumi o kulturnoj suradnji

1. Potpisivanje sporazuma o suradnji

Potpisivanje ugovora, dogovora o suradnji sa institucijama iz drugih gradova

osigurava određene nove aktivnosti na lokalnom području ili sudjelovanje kulturista s

područja Buja u određenim aktivnostima na području drugih gradova.

2. Umrežavanje kulturnih događanja

Umrežavanje donosi multipliciranu promociju područja, povećanje njegove

vrijednosti, omogućava većem broju aktivista sudjelovanje na projektima.

9. Povezivanje kulturnih institucija linkovima

Moguća je realizacija sljedećih aktivnosti:

a) Izrada web portala pojedinih kulturnih manifestacija i kulturnih institucija.

b) Povezivanje istih s web tražilicama (google, yahoo).

c) Konstantno osvježavanje sadržaja stranica.

d) Umrežavanje svih stranica kulture i ostalih važnih institucija grada.

Internet je sve više u funkciji informiranja i obrazovanja. Važno je biti prisutan on line,

institucija koja nije prisutna gotovo da ne postoji u svijetu. Internet je važan čimbenik

osuvremenjivanja.

250

10. Osnivanje Gradske zajednice kulture

1. Osnivanje Centra za kulturu

Mjesto u kojem bi djelovale udruge koje se bave kulturom. Na istom mjestu održavali

bi se radni sastanci o aktivnostima vezanim za područje kulture, okrugli stolovi,

medijske konferencije.

U prostoru centra mogu se održavati vježbe za određene aktivnosti, primjerice

glazbene, glumačke, plesne, baletne, folklorne. Isti bi prostor mogli koristiti mladi za

tribine, projekcije alternativnih i edukativnih filmova ili dokumentaraca za mlade i

ostale zainteresirane.

11. Poticanje kulturnog pluralizma organiziranjem i oživljavanjem tradicija i dijalekata

istarskog, odnosno bujskog područja

Planirane su sljedeće aktivnosti:

a) Organizacija radionica na čakavskom dijalektu.

b) Organizacija dječjih igraonica na čakavskom dijalektu.

c) Poticanje očuvanja kulturnog identiteta kroz jezik.

Kroz jačanje vlastitog kulturnog identiteta prihvaćaju se različitosti bez straha

od gubitka identiteta.

d) Poticati nakladništvo na čakavskom dijalektu i organizirano čitanje književnih

djela na Čakavskom.

Cit. Ana Krešina (o kulturnom pluralizmu): Kulturni identitet podrazumijeva jedinstvo

u različitosti. A različitost je moguća tek ako svaka kultura očuva vlastiti identitet.

Kulturni identitet opire se, ne samo kulturnoj unifikaciji, već i svim ostalim oblicima

podčinjavanja i bezličnosti. Razvoj, koji određuje kulturne tokove i oblikuje identitet,

treba promatrati kao izazov u kojem će svaka kultura pronaći mjesta za sebe.

Kultura, identitet i razvoj tri su pojma koja stoje u korelaciji. Točka koja ih povezuje je

pokušaj da odgovore na pitanje kako živjeti bolje. Unutar procesa globalizacije ta tri

aspekta trebaju međusobno surađivati jer se na taj način smanjuje mogućnost

nezadovoljstva unutar društva.

251

Identitet kao i kultura tragaju za nečim novim, ali to novo ne bi smjelo potisnuti

tradiciju. U globalnom društvu otvaraju se novi horizonti i nove kulturne vizije. Pritom

treba imati na umu da se u cijeloj toj općenitosti moraju otkrivati posebnosti koje

jednu kulturu luče od druge. Međusobna otvorenost pretpostavlja dvostrukog

davaoca i primaoca, prijateljski odnos u kojem prevladava iskrenost i jednog i

drugog. (Pejović,1992:98). Jer, kultura je ono što nas određuje i razlikuje od ostalih.

Osnovna pretpostavka za ostvarivanje ciljeva je osiguravanje infrastrukture, to jest

prostora za rad.

Poticanje individualnog stvaralaštva i razvoj kulturne komunikacije, uključujući i onu

putem novih informacijskih tehnologija doprinijeti će povećanju potrošačkog ukusa

stanovnika, njegove kvalitete života, ali i kvalitetnijem izgledu grada.

U svim segmentima kulturnog stvaralaštva potrebno je zadržati postignuti stupanj

razvitka te stvarati osnove za daljnji razvoj, pri čemu je posebno važna otvorenost za

nove inicijative. To se može ostvariti promišljenim povezivanjem profesionalnog,

amaterskog i alternativnog djelovanja u kulturi, njegovanjem i predstavljanjem

tradicijske kulture, te povezivanjem različitih sektora u životu grada: kulture, odgoja,

obrazovanja, gospodarstva, turizma, sporta i ostalog.

U odnosu na dugoročne ciljeve kulturnog razvitka, praktični zadaci odnosno

instrumenti moraju biti reverzibilni, to jest mora biti osigurana mogućnost da se

odustane od novih rješenja ako se ne pokažu dovoljno učinkovitima. Da bi se o tome

dobila što cjelovitija i objektivnija slika, redovito treba organizirati javne rasprave o

ostvarivanju predložene strategije kulturnog razvitka.

2.6.1 Očuvanje materijalne i nematerijalne kulturne baštine

1. Obnova kulturnih znamenitosti, održavanje i očuvanje spomenika kulture


a) Izraditi popis svih materijalnih kulturnih znamenitosti te prema prioritetima

važnosti i stanja istih odrediti red sanacije.

252

b) Sakupiti svu dokumentaciju vezanu uz kulturne znamenitosti i kompletirati istu

dodatnim materijalima.

c) Izraditi katalog sa svim znamenitostima s područja Bujštine i objašnjenjima

važnosti svake za lokalno područje.

2. Ulaganja u nematerijalnu kulturnu baštinu

Isto se planira ostvariti organizacijom:

a) predstava

b) radionica

c) folklora

d) literarnih djela

e) izrade instrumenata, rukotvorina, predmeta, tradicijskih umijeća

Nematerijalne vrijednosti trebale bi biti povezane sa očuvanjem tradicije i kulturnih

običaja Bujštine.

3. Promocija kulturne baštine

Kulturna baština će se promovirati kroz sljedeće sadržaje i aktivnosti:

a) Izrada web portala kulture.

b) Izrada promotivnih kataloga sa svim kulturnim događanjima i znamenitostima.

c) Podržavanje izdavanja knjiga na čakavskom koje doprinose kulturnom

razvoju.

d) Podrška audio ili vizualnim umjetničkim i znanstvenim projektima.

Unutar istog moguće je izraditi dokumentarni film ili seriju dokumentarnih filmova koji

se odnose na tradiciju i kulturu s područja Buja, audio produkcijski materijal sa

pjesmama koje su obilježile područje.

Kulturnu baštinu, koja se prenosi iz generacije u generaciju, zajednice i skupine

stalno iznova stvaraju kao reakciju na svoje okruženje, svoje uzajamno djelovanje s

prirodom i svoju povijest. Ona im pruža osjećaj identiteta i kontinuiteta te tako

promiče poštovanje za kulturnu raznolikost i ljudsku kreativnost.

253

2.6.2. Obrazovanje za njegovanje istarskog identiteta i njegove

prepoznatljivosti

1. Formalno obrazovanje određenog broja osoba na području jezika i kulture koje je

najuže vezano za jezik i kulturu Istre

2. Organizacija specijaliziranog studija čakavske kulture kao nastavne jedinice

filozofskog fakulteta

3. Stipendiranje određenog broja osoba koje će biti obrazovane na ovom području i

koje će raditi na očuvanju kulturne baštine prenošenjem znanja i običaja


1. Suradnja kulturnih institucija i udruga s Gradom

Suradnja kulturnih institucija s Gradom ključna je za kvalitetnu realizaciju i kulturni

izričaj.

Sa suradnjom će ojačati kulturne institucije, pojačati će se promocija kulturnih

događaja, objekata, znamenitosti. Ojačati će se kulturna svijest građana, povećati će

se broj osoba koje aktivno ili pasivno sudjeluju u kulturnim događajima. Na isti način

stvoriti će se temelj za međunarodne i europske projekte međukulturalne suradnje.

254

Poboljšanje i razvoj

društvene,

obrazovne, kulturne

infrastrukture i

sporta

Jačanje ljudskih

potencijala i

razvoj ljudskih

resursa

Razvoj

informacijskog

društva

Razvoj

civilnog

društva

Povećanje

stupnja

zdravstvene i

socijalne zaštite

Povećanje informiranosti i

obrazovanja stanovništva

Povećanje mobilnosti radne

snage

Bolji životni standard i uvjeti

života

Razvoj „zdravog društva“

Povećanje poreznih

prihoda lokalne zajednice

Očuvanje

kulturne baštine u

funkciji razvoja i

razvoj

multikulturalnosti

255

Strateški cilj 3

Međugradska i prekogranična suradnja te razvoj pograničnog

područja

Prioriteti:

3.1. Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem određenih problema i

zahtjeva

3.2. Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih i turističkih poduzeća na suradnju i

promociju

3.3. Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo

3.4. Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala

3.5. Uključenost Buja u europske projekte

256

Strateški cilj 3Međugradska i prekogranična suradnja te razvoj pograničnog

područja

Prioritet 3.1.Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem određenih problema i zahtjeva

Prioritet 3.3. Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo

Prioritet 3.2. Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih i turističkih poduzeća na suradnju i promociju

Prioritet 3.4. Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala

Prioritet 3.5. Uključenost Buja ueuropske projekte

Mjere:

3.1.1. Usklađivanje strategija očuvanja okoliša s područjem susjedne Slovenije

3.1.2. Donošenje zajedničkih mjera, propisa i projekata suradnje

3.1.3. Uspostavljanje zajedničkih kriterija irješavanje zahtjeva u skladu s propisima Europske Unije

Mjere:

3.2.1. Umrežavanje aktivnosti3.2.2. Umrežavanje poduzetnika sa istim i kompatibilnim proizvodima(masline i vino, poljoprivreda, proizvodnja, agroturizam, gastroponuda)3.2.3. Organizacija posjeta turista na pojedina područja u pograničnom području 3.2.4. Robni terminali

Mjere:

3.3.1. Potpisivanje sporazuma o realizaciji zajedničkih manifestacija (smotre vina i maslinovog ulja, kulturne manifestacije, sportski događaji, izložbe)

3.3.2. Poticanjesuradnje udruga civilnog društva sa istim interesima

Mjere:

3.4.1. Poticanje zajedničke prekogranične edukacije i trening projekti

3.4.2. Poticanje pozitivnih međuljudskih odnosa

Mjere:

3.5.1. Osnivanje ureda za europske integracije

3.5.2. Povećana aktivnost međunarodne suradnje

257

Prekogranična suradnja dio je regionalne politike Europske Unije. Regionalna politika

Europske Unije osmišljena je kako bi se unaprijedila ekonomska i socijalna kohezija i

smanjile razlike u stupnju razvoja različitih europskih regija. U tom smislu, Europska

Unija strukturnim i pretpristupnim fondovima pomaže i prekograničnu suradnju kako

na svojem teritoriju, tako i među zemljama kandidatkinjama. Smisao prekogranične

suradnje je umanjiti negativan utjecaj granica na ujednačen gospodarski i socijalni

razvoj pograničnih područja. Stoga su korisnici projekata prekogranične suradnje

lokalni i regionalni dionici u pograničnim područjima.

Prekogranična i transnacionalna suradnja u Europskoj uniji započela je kao izdvojena

inicijativa Europske Zajednice, financirana iz Europskog fonda za regionalni razvoj

godine 1990. Od tada do danas dobiva na važnosti i financijskom udjelu u

Europskom fondu za regionalni razvoj. Financirana je kroz različite faze Interrega,

sve do sadašnje financijske perspektive (2007-2013) kad postaje jednim od tri

osnovna cilja kohezijske politike EU.

U cilju usklađivanja hrvatskog pravnog i gospodarskog sustava s europskim te u cilju

što uspješnijeg integriranja Republike Hrvatske u Europsku Uniju, osnovano je i

Ministarstvo za europske integracije.

Suradnja na europskoj razini realizira se kroz sljedeće institucije na nacionalnom

nivou:

a) Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija,

b) Ministarstvo regionalnog razvoja šumarstva i vodnog gospodarstva - Uprava

za integrirani regionalni razvoj,

c) Ministarstvo turizma, prometa i razvitka,

d) Hrvatska gospodarska komora,

e) Hrvatska obrtnička komora,

f) Visokoobrazovne ustanove,

g) Škole,

h) Pučka otvorena učilišta,

i) Muzeji,

j) Jedinice civilnog društva.

258

Grad Buje surađuje sa sljedećim općinama:

a) pobratimljene općine (Trezzano sul Naviglio)

b) općine s kojima postoji suradnja: S. Dorligo della Valle – Dolina, Muggia,

Duino

c) suradnja s prekograničnim gradovima: Izola, Piran, Koper

Na lokalnoj razini Grad surađuje sa:

a) Istarskom županijom

b) Gradovima

c) IDA-om

Za područje Istarske županije bitne su dvije veće inicijative:

a) ARE (Assembly of European Regions)

b) Jadranska euroregija

Sve dalje navedene prijedloge suradnje u vidu programa i projekta potrebno je razviti

i prezentirati prekograničnim općinama koje bi mogle biti zainteresirane za suradnju.

Isti programi prezentiraju se Istarskoj županiji, institucijama koje se na bilo koji način

mogu uključiti u projekt, ministarstvima i ostalim tvrtkama, udrugama, osobama koje

bi mogle doprinijeti projektu, njegovom uspjehu i razvoju.

259

Prioritet 3.1.

Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem određenih problema i

zahtjeva

Mjere

3.1.1. Usklađivanje strategija očuvanja okoliša s područjem susjedne

Slovenije


3.1.3. Uspostavljanje zajedničkih kriterija i rješavanje određenih zahtjeva

u skladu s propisima Europske Unije

260

Pogranično područje Hrvatske i Slovenije može se usmjeriti na sljedeće zajedničke

aktivnosti:

a) projekti koji jačaju sposobnosti lokalnih dionika za planiranje i upravljanje

prekograničnom suradnjom i za razvoj pograničnih područja

b) projekti koji rješavaju konkretan problem u okviru zaštite okoliša, promoviraju

zaštitu okoliša i održivo korištenje resursa.


1. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava

Unutar istog planirani su sljedeći projekti:

a) projekti očuvanja izvora pitke vode

b) projekti izgradnje jama i spremišta za čuvanje vode

c) reguliranje odlaganja smeća u šumama i u blizini turističkih naselja (uklanjanje

nelegalnih odlagališta)

d) aktivnosti čišćenja šuma

e) dogovor za odlaganje, odvajanje i reciklažu otpada

2. Obnova, zaštita i održavanje kulturnih znamenitosti


a) Izrada popisa svih kulturnih znamenitosti.

b) Određivanje prioriteta prema važnosti i atraktivnosti.

c) Utvrđenje dinamike realizacije i sanacije određenih kulturnih znamenitosti.

3. Održivi razvoj i atraktivan okoliš


a) Aktivnosti podrške ekološkoj i tradicionalnoj proizvodnji.

b) Aktivnosti koje doprinose razvoju jedinstvenih vrijednosti okoliša.

c) Manja pošumljavanja u okruženju turističkih odredišta.

d) Lokalno čišćenje riječnih tokova, šuma i livada.

261

4. Promocija i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske

efikasnosti


a) Aktivnosti edukacije o energetskoj efikasnosti.

b) Aktivnosti edukacije o obnovljivim izvorima energije.

c) Poticanje umrežavanja s pograničnim partnerima u uporabi obnovljivih izvora

energije.

d) Poticanje stanovništva i poduzetničkog sektora na korištenje obnovljivih izvora

energije.


1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ljepota

Isto podrazumija izradu programa za zaštitu određenog prirodnog područja s obje

strane granice. Izrađeni programi mogu biti preduvjet za zajedničku buduću turističku

suradnju.

2. Ostvarivanje suradnje donošenjem zajedničkih propisa o zaštiti okoliša


a) Zajednički sustav čišćenja nelegalno odloženog otpada na pograničnom

području.

b) Organizirano zbrinjavanje sakupljenog otpada.

c) Zajednički sustav sankcija za odlaganje otpada na ilegalnim odlagalištima,

šumama u blizini turističkih centara.

d) Stvarna suradnja u provođenju donesenih mjera i zajedničkih aktivnosti.

3. Unaprijeđenje mobilnosti i zajedničkog teritorijalnog pristupa

Isto uključuje projekte vezane uz zajedničke propise, poslovanje, trgovinu:

a) područje tranzitnih kapaciteta

b) podrška informacijskoj tehnologiji za bolji pristup teritorijalnoj suradnji i

povezivanju kapaciteta

262

3.1.3. Uspostavljanje zajedničkih kriterija i rješavanje određenih zahtjeva u

skladu s propisima Europske Unije

1. Postepeno prihvaćanje kriterija i propisa Europske Unije

Slovenija kao članica Europske Unije dužna je pridržavati se propisa o zaštiti okoliša

koji vrijede za cjelokupno područje Europske Unije. Ostvarivanjem suradnje s

pograničnim slovenskim općinama postepeno i neformalno se prihvaćaju propisi

Europske Unije na lokalnom području. Izbjegavaju se mogući šokovi prilikom ulaska

Hrvatske u Europsku Uniju i potreba za brzom prilagodbom novim zakonskim

propisima.

Usklađivanje propisa na području zaštite okoliša i povećanje rigoroznosti istih na

lokalnom području doprinosi kvaliteti života, kvaliteti poljoprivrednih proizvoda i

razvoju turizma.

2. Edukacija ustanova i građana

Organizacija edukacija kojima bi predavači iz Slovenije i/ili iz drugih zemalja

Europske Unije održavali predavanja o zaštiti okoliša, dopuštenim vrijednostima

štetnih čimbenika i načinima njihova kontinuiranog smanjenja. Isto uključuje

predstavljanje europskih sporazuma i povelja, dosadašnjih uspješnih programa i

projekata, novosti i inovacija u navedenom području.

3. Prevencija protiv prirodnih rizika

Isto uključuje preventivne aktivnosti i vježbe za slučaj određenih prirodnih katastrofa

ili nepogoda. Potpisivanje sporazuma o pomoći, provođenje zajedničkih vježbi,

nabavka suvremene opreme kroz obostrane izvore financiranja.

263

4. Osnivanje zajedničkog vijeća za monitoring

Civilna inicijativa za praćenje okoliša i nabavku potrebne opreme za održavanje

čistoće istog. Uključuje pisanje izvještaja, obavještavanje nadležnih osoba i

institucija. Kroz istu civilnu inicijativu moguće je ostvariti suradnju s pograničnim

slovenskim općinama unutar područja europskih i svjetskih inicijativa.

Isto uključuje osmišljavanje zajedničkog sustava, alata i strategija; kroz inicijative se

provode različiti pilot projekti.

264

Prioritet 3.2.

Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih

i turističkih poduzeća na zajedničku suradnju i promociju

Mjere

3.2.1. Umrežavanje aktivnosti

3.2.2. Umrežavanje poduzetnika sa istim i kompatibilnim proizvodima (masline

i vino, poljoprivreda, proizvodnja, agroturizam, gastro ponuda)

3.2.3. Robni terminali – Industrijsko poslovna zona Buje

265

Projekti koji razvijaju organizacijske i institucionalne okvire za uspješnije rješavanje

zajedničkih društvenih, gospodarskih, kulturnih i ekoloških problema.


1. Organizacija i stvaranje zajedničkih klastera

a) povezivanje s pograničnim tvrtkama i stvaranje klastera

Stvaranje klastera moguće je unutar određenih djelatnosti za koje se procijeni da

postoji obostrani interes za zajedničkim nastupom na europskom ili svjetskom tržištu.

Stvaranjem pograničnog klastera moguće je nadopuniti vlastitu ponudu ili potražnju.

Formaliziranjem odnosa unutar klastera i nastupom u okviru jednog pravnog subjekta

postiže se viša vjerojatnost ishođenja bespovratnih sredstava unutar pojedinih

fondova Europske Unije. Proširuju se mogućnosti stvaranja partnerskih projekata.

b) zajednička promocija

Zajednički propagandni materijali, zajedničko sudjelovanje na sajmovima i druge

zajedničke promidžbene aktivnosti doprinose smanjenju troškova po članu klastera.

c) razvoj paralelnih projekata u turizmu

Projekti ruralnog turizma mogu se paralelno realizirati s obje strane granice. Na isti

način može se potaknuti raznolikost ponude, smanjiti troškovi ulaganja u projekt,

stvoriti pozitivni sinergijski efekti. Primjer zajedničkog projekta je projekt etno sela.

2. Projekti koji promoviraju razvoj turizma i poslovne suradnje između malog i

srednjeg poduzetništva

Isti projekti podrazumijevaju zajedničko planiranje od strane pograničnih gradova i

općina. Na isti način izrađuju se zajedničke strategije za razvoj pograničnog

gospodarskog i društvenog prostora. Zajednički planovi mogu obuhvaćati pogranične

266

prostorne planove, sektorske planove razvoja pojedinih djelatnosti, zajedničke

planove razvoja infrastrukture.

Uspostavljanje suradnje malih i srednjih poduzetnika s oba dvije strane granice

moguće je kroz kontinuirano održavanje sastanaka. Cilj istih trebao bi biti

uspostavljanje poslovne suradnje između pojedinih malih i srednjih tvrtki.

3. Uspostavljanje suradnje putem umrežavanja web stranica i stvaranja poveznica

Umrežavanje web portala općina i gradova u pograničnom području. Izrada

zajedničke web stranice pograničnog područja. Web stranica bi sadržavala linkove

(poveznice) za sve gradove i općine «članice» pograničnog područja.

Individualna web stranica svake općine iz pograničnog područja imala bi poseban dio

koji se odnosi na gospodarske sadržaje. Isti sadržaji uključivali bi poveznice s web

stranicama poduzetnika na području općine po pojedinim djelatnostima.

Postoji mogućnost prikazivanja baze podataka s poveznicama poduzetnika izravno

na web stranicama pograničnog područja.

Zainteresirani poduzetnici s lokalnog područja mogli bi ulaskom na web stranicu

pograničnog područja ulaziti u web stranice traženih područja (općina) i na njima

pronalaziti tražene poduzetnike.

Realizacijom projekta izrade zajedničke web stranice pograničnog područja

doprinijelo bi se:

a) korištenju interneta od strane svih poduzetnika na pograničnom području

b) upoznavanju novih poslovnih partnera na pograničnom području

c) bržem kolanju podataka i informacija na pograničnom području

d) boljem pozicioniranju web stranica svih sudionika na svjetskim tražilicama

zbog umreženosti istih na lokalnom pograničnom području

e) povećanju gospodarskih aktivnosti na pograničnom području te lokalnom

području grada

f) boljem iskorištenju postojećih resursa i povećanoj profitabilnosti poslovanja

zbog smanjenih transportnih troškova

267

4. Organizacija posjeta turista na pojedina područja u pograničnom području

Turistička zajednica grada Buja ima uspostavljene suradničke odnose s pojedinim

turističkim zajednicama sa slovenske strane granice. Postoji mogućnost razvoja istih

odnosa u smislu rješavanja problematike prelaska granice turista prilikom obilaska

zajedničkih turističkih objekata. Isto se najvećim dijelom odnosi na projekte vinskih

cesta i cesta maslinovog ulja.

Pojedine turističke zanimljivosti s oba dvije strane granice mogu se povezati tzv.

tematskim putevima. Pojedini tematski putevi pograničnog područja mogu postati

turistička atrakcija za pojedine turističke agencije. Postoji mogućnost organiziranog

posjeta turista u većem broju (nekoliko autobusa dnevno).

Isto bi doprinijelo povećanju gospodarske aktivnosti cjelokupnog pograničnog

područja.

Vjerojatnost uspjeha kraćih tematskih puteva samo na jednoj strani granice značajno

je niža u odnosu na cjelokupno područje. Turisti prilikom obilaska različitih općina

dobivaju uvid u tradicionalne vrijednosti svake, što doprinosi atraktivnosti područja.

Moguće je organiziranje sljedećih tematskih puteva:

a) vinske ceste

b) ceste maslinovog ulja

c) putevi tradicionalnih objekata i običaja

e) putevi sportskih aktivnosti

Turistički programi mogu se ponuditi kao jednodnevni izleti. Isto može biti vrlo

kvalitetno provedeno vrijeme za pojedinih kišnih dana u toku ljetnih mjeseci.

3.2.2. Umrežavanje poduzetnika sa istim i kompatibilnim proizvodima (masline i

vino, poljoprivreda, proizvodnja, agroturizam, gastro ponuda)

1. Povećanje konkurentnosti na lokalnom području

Unaprijediti razvojni potencijal poticanjem osnivanja i organiziranja uslužne poslovne

infrastrukture.

268

Pružanje pomoći pri osnivanju i realiziranju pojedinih poduzetničkih projekata. Isto

podrazumijeva savjetničku podršku:

- prilikom izrade poslovnih planova i investicijskih programa

- prilikom osnivanja obrta ili trgovačkih društava

- prilikom pronalaženja kupaca i dobavljača

- prilikom pronalaženja povoljnih vanjskih izvora financiranja

Isto se može realizirati kroz održavanje sastanaka s poduzetnicima, pružanje

savjetničke podrške preko web stranica na organiziranim poslovnim forumima,

organiziranjem i održavanjem edukacija.

Nositelji projekata trebali bi biti centar za poduzetništvo, ured za strane investitore,

lokalni EU Info point.

2. Povezivanje s projektima u realizaciji iz ROP-a Istarske županije i pojedinih

ministarstava

Isti projekti uključuju:

a) inovacijske mreže

b) stvaranje klastera u pojedinim djelatnostima

c) povezivanje privatnog sektora s obrazovnim i istraživačkim institucijama

d) poticanje izvoza

3. Organiziranje klastera u poljoprivrednom sektoru

Obzirom da se na oba dvije strane granice uzgajaju slične poljoprivredne kulture

postoji mogućnost stvaranja klastera u pojedinim poljoprivrednim granama.

Stvaranje poljoprivrednih klastera može doprinijeti stvaranju zajedničkih brandova,

zajedničkog izvoza tvrtkama koje zahtijevaju veće količine poljoprivrednih proizvoda

kao inputa u poslovanju. Veća količina nabavke pojedinih inputa za više članova

klastera može doprinijeti smanjenju cijene istih.

Nositelji aktivnosti mogu biti lokalni centar za poduzetništvo ili pojedini odjel unutar

grada.

269

Aktivnosti za realizaciju klastera:

a) analiza poljoprivrednih grana na lokalnom i pograničnom području

b) odabir poljoprivrednih grana koje su prikladne za osnivanje klastera

c) osmišljavanje ciljeva klastera i odnosa između članova

d) održavanje pripremnih sastanaka s nositeljima i članovima klastera

e) razrada procedura rada

f) potpisivanje ugovora od strane članova klastera

4. Izrada web burze proizvoda i usluga

Web burza pograničnog područja podrazumijeva oglašavanje ponude i potražnje te

uspostavljanje međusobnog kontakta između poduzetnika na web stranici.

Web burza bila bi prvenstveno namijenjena poduzetnicima i obrtnicima iz općina koje

bi činile «dogovoreno» pogranično područje.

Pozitivni rezultati web burze su mogućnost uspostavljanja kontakta sa ciljanim

kupcima i dobavljačima, brzina uspostavljanja kontakta, smanjenje utroška vremena i

novčanih sredstava u razvoju poslovanja poduzetnika.

Uspjeh web burze značajno bi doprinijeo porastu gospodarskih aktivnosti na

lokalnom području. Povećao bi razinu međusobne suradnje poduzetnika na

pograničnom području.


a) određivanje nositelja aktivnosti projekta

b) priprema sadržaja i izrada web stranice

c) analizirati potrebe poduzetnika obzirom na mogućnost uspostavljanja kontakta

d) obavijestiti sve poduzetnike koji djeluju na pograničnom području o postojanju

web burze po izradi iste

e) realizirati promotivne aktivnosti

f) kontinuirano obnavljati i uređivati stranicu, dodavati nove sadržaje i pratiti broj

aktivnih korisnika

g) kontaktirati potencijalne nove korisnike i potaknuti ih na korištenje web burze

270

Programer i web dizajner trebali bi osmisliti dizajn i potrebne aplikacije za rad

stranice. Nositelji projekta mogu biti lokalni centar za poduzetništvo ili pojedini odjel

unutar grada. Isti osmišljavaju procedure rada pri korištenju web burze. Isto tako

nositelji obaviještavaju poduzetnike s pograničnog područja o postojanju burze.

Obzirom na dosadašnja iskustva pripreme i realizacije web burze u drugim

područjima i na nacionalnoj razini potrebno je uložiti značajne kontinuirane napore za

aktiviranje iste.


1. Osiguravanje kvalitetnog prihvata i ubrzanje protoka roba

a) udovoljavanje traženim standardima cestovnog prometa

Robni Terminal Buje nalazi se na raskrižju glavnih cestovnih pravaca prema Sloveniji

i Italiji. Smješten je uz magistralnu cestu Pula – Kopar - Trst, sa dva granična

prijelaza - Kaštel i Plovanija. Dovršenjem Istarskog Y povećati će se razina cestovne

infrastrukture što će doprinijeti bržem kolanju roba i osoba.

b) kvalitetno objedinjavanje svih djelatnosti

Cilj objedinjavanja djelatnosti je stvaranje jakog logističkog centra. Unutar istog

nalaze se međunarodno otpremništvo (špedicija, uvoz – izvoz), carinjenje robe,

skladištenje (carinsko skladište tipa A), iznajmljivanje proizvodnih hala, ureda i

skladišta, utovar – istovar – prijevoz robe.

Djelatnosti koje se obavljaju unutar industrijske zone:

- najam poslovnih prostora, hala, skladišta i ureda

- tehnička podrška i logistika

- unajmljivanje strojeva i opreme, bez rukovatelja

- međunarodni prijevoz

- usluge međunarodnog otpremništva

- kopneni prijevoz; cjevovodni transport

- prateće i pomoćne djelatnosti u prometu

271

- trgovina na veliko i posredovanje u trgovini

- prodaja robe s konsignacijskih skladišta i u slobodnim carinskim zonama

Na području zone mogu se obavljati građevinske aktivnosti i poslovanje sukladno

propisima Republike Hrvatske iz djelokruga prostornog uređenja, zaštite i građenja.

Građevinske parcele su veličine 2.000 – 5.200 m2.

2. Analiza isplativosti osnivanja slobodne zone

Cilj analize je dobiti uvid u isplativost osnivanja slobodne zone na području postojeće

industrijsko poslovne zone.

Aktivnosti su sljedeće:

a) analizirati koristi koje donosi osnivanje slobodne zone za poduzetnike unutar

iste

b) izraditi troškovnik potrebnih ulaganja za osnivanje slobodne zone

c) izraditi kalkulacije prihoda i dobiti za tvrtke koje bi bile smještene unutar

poslovne zone

d) izraditi studiju isplativosti i donijeti odluku o osnivanju slobodne zone

Postojeća zakonska rješenja na području Hrvatske daju tvrtkama smještenim u

slobodnim zonama određene povlastice:

a) neplaćanje PDV-a na uvezenu i izvezenu robu

b) porezne olakšice u vidu neplaćanja poreza na dobit

c) subvencije pri zapošljavanju djelatnika

Porezne olakšice ovisno o iznosu realiziranih ulaganja mogu iznositi do 100%

vrijednosti porezne obveze u razdoblju do 2016. godine. U razdoblju nakon 2016.

godine korisnici slobodnih zona izjednačiti će se s ostalim poduzetnicima na području

Hrvatske.

U situaciji zapošljavanja više od 10 djelatnika i ulaganjima većim od 300.000 eura

postoji mogućnost dobivanja novčanih sredstava za novozaposlene djelatnike.


272

Ukoliko dođe do odluke o osnivanju slobodne zone potrebno je realizirati sljedeće

aktivnosti:

a) analizirati potrebne administrativne aktivnosti za dobivanje koncesije

b) odrediti redoslijed poduzimanja aktivnosti koji će donijeti najbrže rezultate

c) odrediti osobe zadužene za realizaciju aktivnosti i ishođenje koncesije

d) realizirati planirane aktivnosti i ishoditi koncesiju od Vlade Republike Hrvatske

e) izraditi Akt o osnivanju slobodne zone i Pravilnik o uvjetima za obavljanje

djelatnosti unutar poslovne zone

Eventualno osnivanje slobodne zone doprinijelo bi povećanju prihoda proračuna

Grada. Uobičajeno je da troškovi koncesije iznose 2% od ostvarenih prihoda u

slobodnoj zoni. Od toga 50% pripada lokalnom proračunu grada a ostatak državnom

proračunu.

Ostvarena financijska sredstva mogu se uložiti u poboljšanje uvjeta rada slobodne

zone te promidžbene aktivnosti za privlačenje novih investitora.

Koncesija se uobičajeno daje na 25 godina. Postupak dodjele koncesija propisan je

Zakonom o koncesijama (NN 89/92).

273

Prioritet 3.3.

Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo

Mjere

3.3.1. Potpisivanje sporazuma o realizaciji zajedničkih manifestacija

(smotre vina i maslinovog ulja, kulturne manifestacije, sportski događaji,

izložbe)

3.3.2. Poticanje suradnje udruga civilnog društva sa istim

interesima

Manifestacije, smotre, izložbe i slične aktivnosti odvijaju se sa ciljem stvaranja

sinergijskih efekata, podjele usko specijaliziranih informacija i znanja o najnovijim

dostignućima unutar pojedinih djelatnosti.

274

Isti događaji omogućuju stvaranje novih partnerstva i uspostavljanje poslovne

suradnje. Doprinose razvoju pojedinih djelatnosti kroz širenje ključnih informacija.

Pojedini događaji posjeduju i elemente zabave i sporta koji doprinose povezanosti

pojedinih područja i poistovjećivanju sa širim teritorijalnim područjem.

3.3.1. Potpisivanje sporazuma o zajedničkim manifestacijama (smotre vina i

maslinovog ulja, kulturne manifestacije, sportski događaji, izložbe)

1. Izgradnja zajedničkih pješačkih staza

Projektne aktivnosti uključuju:

a) određivanje nositelja aktivnosti u pojedinim općinama i gradovima

b) analiza mogućih pješačkih staza obzirom na konfiguraciju terena i prirodne

ljepote u pograničnom području

c) osmišljavanje pješačkih staza i popratnih objekata

d) osmišljavanje turističkih programa pješačkih staza

e) troškovnik aktivnosti za uređenje staza i popratnih objekata

f) planiranje dinamike realizacije aktivnosti uređenja staza

g) realizacija aktivnosti uređenja staza

Uz pješačke staze mogu se izgraditi centri za odmor i tjelovježbu, postaviti dvojezični

nazivi za biljni i životinjski svijet.

Pozitivno je povezati pješačke staze s pojedinim kulturnim znamenitostima sa ciljem

porasta atraktivnosti staza. Uz staze je potrebno postaviti putokaze.

2. Organizacija zajedničkih sportskih turnira i atraktivnih natjecanja

Projektne aktivnosti:

a) sakupljanje ideja o mjestu, načinu organiziranja i vrstama zajedničkih

sportskih aktivnosti

b) analiza rekreativnih sportskih potencijala s oba dvije strane granice

c) analiza interesa u pojedinim općinama i gradovima s oba dvije strane granice

d) izrada plana zajedničkih sportskih manifestacija

275

e) realizacija planiranih aktivnosti uređenja mjesta pogodnih za održavanje

manifestacija

f) realiziranje organizacije i održavanja sportskih manifestacija

Primjeri sportskih natjecanja su održavanje utakmica između različitih uzrasta s oba

dvije strane granice. Održavanje malonogometnog ili košarkaškog turnira članova

gradskih uprava ili medijskih djelatnika sa ciljanog pograničnog područja.

3. Izložbe umjetničkih radova koje su izradili pripadnici dvije ili više općina

Postoji mogućnost organiziranja kontinuiranih izložbi umjetnika s pograničnih

područja. Iste se mogu odvijati dva do tri puta godišnje, u isto vrijeme i na istom

mjestu. Stvaranjem navike odvijanja izložbi povećava se njihov značaj i popularnost

na lokalnom području i šire.

4. Izložbe prehrambenih domaćih proizvoda dvije ili više općina te proizvoda

tradicionalnih obrta

Postoji mogućnost organiziranja manjih sajmova koji bi pokrivali područje pograničnih

općina. Svaki od dva do tri sajma može se održavati u različitoj općini. Predmet

sajmova može biti prodaja poljoprivrednih proizvoda, tradicionalni zanati pograničnog

područja. Pri određivanju datuma sajmova trebalo bi uzeti u obzir i mogućnost

turističkih posjeta i potrošnje. Kvalitetne promotivne aktivnosti na bliskim područjima

drugih zemalja (Italija, Austrija, Slovenija) mogu značajno doprinijeti posjetu

sajmovima.


a) analiza mogućih sadržaja sajmova

b) analiza mogućeg vremena održavanja i trajanja sajmova

c) analiza potencijala posjeta sajmovima

d) plan potrebnih aktivnosti za realizaciju sajmova

e) određivanje nositelja aktivnosti za realizaciju

f) izrada proračuna pripreme i održavanja sajmova

g) izrada plana dinamike realizacije sajmova

h) realizacija pripreme i organizacije sajmova

276

5. Književni posjeti, stvaranje i prikazivanje dokumentarnih filmova o kulturnim

sličnostima

Organiziranje kulturnih posjeta i održavanje sastanaka kulturnih djelatnika iz različitih

općina i gradova pograničnog područja doprinijelo bi povećanju aktivnosti u istom

sektoru. Povezivanjem kulturnih djelatnika na razini pograničnog područja

povećavaju se mogućnosti ishođenja bespovratnih sredstava iz fondova Europske

Unije.

Postoji mogućnost organiziranja zajedničkih projekata s tematikom zajedničke

povijesti i običaja na pograničnom području. Rezultati istih projekata mogu se

prikazivati na europskim i svjetskim kulturnim manifestacijama.

Organiziranjem kulturnih udruga s pograničnog područja može se stvoriti zajednički

fond za financiranje odlaska na pojedine svjetske manifestacije. Na isti način

doprinosi se smanjenju troškova po općini / gradu a zastupa se cjelokupno

pogranično područje.

Projekti koji uključuju zajedničko povijesno nasljeđe i zajedničke karakteristike mogu

se prikazati u filmskom ili nekom drugom vidu prezentacije.

6. Organizacija i djelovanje seoskih muzeja

Osnivanje pojedinih manjih seoskih muzeja doprinijeti će povećanju atraktivnosti

seoskog prostora na pograničnom području. Osnovani muzeji mogu se međusobno

povezati u vidu tematskih puteva. Isti su zanimljiv sadržaj turistima u ruralnom

prostoru i doprinose povećanju turističke ponude.

Organizirani tematski putevi s kulturnim sadržajima posjeduju samostalni potencijal

privlačenja određenih ciljnih skupina. Isti se mogu povezati s organiziranim pješačkim

stazama.

Na razini Ministarstva turizma postoji kontinuitet financiranja tematskih puteva

bespovratnim sredstvima.

Osnovni preduvjeti uspjeha seoskih muzeja u turističkoj ponudi su kvalitetna

promocija i povezivanje s pojedinim turističkim agencijama.

7. Organizacije informacijskih centara

277

Informacijski centri trebali bi biti organizirani za cjelokupno pogranično područje.

Postoji mogućnost organiziranja istih u vidu kućica izrađenih u izvornom stilu

pojedinih pograničnih općina. Kućice kao informacijski centri nalazile bi se u blizini

glavnih turističkih prometnih pravaca. U istima bi se nudile informacije o turističkim

sadržajima cjelokupnog područja.

Bitna funkcija informacijskog centra bila bi povezivanje s pojedinim turističkim

agencijama na lokalnom pograničnom području ili izravno sa stranim agencijama.

Djelatnici informacijskog centra trebali bi u suradnji s turističkim zajednicama

pograničnog područja osmisliti turističke programe za isto područje.

Web stranica pograničnog područja trebala bi imati dio koji se odnosi na turističke

programe koji obuhvaćaju pogranično područje.

Turistički programi trebali bi biti organizirani na način da nadopunjuju postojeću

ponudu i dovode nove segmente gostiju.

8. Izrada zajedničkih turističkih karata

Turističke zajednice pograničnog područja trebale bi po osmišljavanju zajedničkih

turističkih programa pograničnog područja organizirati izradu turističkih karata. Iste bi

obuhvaćale pješačke i biciklističke staze te pojedine tematske puteve.

Karte bi se distribuirale turističkim agencijama na lokalnom području, recepcijama

hotela te vlasnicima agroturizama.

9. Osnivanje zajedničkog tijela pograničnog područja

Organizacija zajedničkog tijela na razini pograničnog područja na razini turističke

djelatnosti značajno bi doprinijela bržoj realizaciji aktivnosti. Zajedničko tijelo mogu

činiti predstavnici svih turističkih zajednica općina i gradova koji čine dogovoreno

pogranično područje.

Na pojedinim sastancima pograničnog tijela mogu prisustvovati i voditelji drugih

odjela gradova i općina, pa i sami načelnici i gradonačelnici.

Članovi zajedničkog tijela trebali bi usvojiti zajednički plan aktivnosti pograničnog

područja. Isti se može donositi i usvajati svake proračunske godine.

278

Na početku realizacije zajedničkih projekata istom može prethoditi potpisivanje

ugovora o suradnji.

3.3.2. Poticanje suradnje udruga civilnog društva sa istim interesima

1. Uspostavljanje suradnje unutar pojedinih područja i između pojedinih ciljnih

skupina

Uspostavljanje suradnje moguće je između pojedinih institucija i ciljnih skupina sa

istim ili sličnim interesima. Suradnja bi se trebala realizirati na područjima unutar

kojih postoji obostrani interes. Primjeri istih područja su financiranje iz EU fondova,

razmjena informacija i iskustava, dijeljenje troškova zajedničkih manifestacija i

posjeta svjetskim manifestacijama, mogućnost nastupa i ostvarenja kvalitetnijeg

imidža kroz zajednički nastup.

Suradnju je moguće ostvariti na sljedećim područjima:

a) klubovi mladih

b) udruge za ljudska prava

c) edukativni programi

d) volonterske udruge

e) studentske udruge

f) vatrogasna društva

g) inicijative za zaštitu okoliša

Suradnja se može ostvariti kroz zajedničke aktivnosti, sastanke, projekte, primjenu

najbolje prakse.


Povezane udruge civilnog društva pograničnog područja posjeduju značajnu snagu

na europskom nivou. Iste su poželjan partner svim većim institucijama civilnog

društva u Europi prilikom ishođenja vanjskih izvora financiranja. Povezane udruge

pograničnog područja imale bi mogućnost sudjelovanja u pojedinim europskim

279

programima kao partneri, pri čemu bi se smanjili troškovi pripreme dokumentacije i

ishođenja sredstava.

Povezivanje i grupiranje udruga doprinijelo bi kvalitetnijem financiranju istih iz

fondova Europske Unije, rasteretilo bi proračune općina i gradova na lokalnom

području.

U prvoj fazi udruge bi trebale osnovati zajedničko tijelo koje bi predstavljalo udruge

članice s pograničnog područja. Potrebno je osmisliti zajedničke projekte koji bi se

aplicirali na pojedine fondove Europske Unije. Tražiti partnere, veće institucije

civilnog društva u pojedinim zemljama Europske Unije u kojima postoji kvalitetno

iskustvo u financiranju iz EU fondova.

3. Internet umrežavanje udruga civilnog društva

Postoji mogućnost izrade zajedničke web stranice svih udruga unutar određenog

segmenta iz pograničnog područja. Web stranica može predstavljati zajedničko tijelo

ili grupu udruga civilnog društva.

Na istoj web stranici nalazili bi se linkovi za web stranice udruga članica. Stranica

može sadržavati i osnovne podatke o svakoj udruzi članici.

Izvorna opća web stranica pograničnog područja trebala bi sadržavati dio koji se

odnosi na udruge civilnog društva.

4. Projekt bolnice izvan granica

Projekt izgradnje zajedničke bolnice za pogranično područje donio bi kvalitetniju

medicinsku skrb za sve općine i gradove na pograničnom području koje ne posjeduju

vlastitu bolnicu. Smanjila bi se udaljenost do prve bolnice, povećala kvaliteta

medicinske skrbi. Postoji mogućnost ishođenja sredstava iz fondova Europske Unije

kao prvog projekta prekogranične bolnice u Europi.

Troškovi izgradnje bolnice podijelili bi se između općina i gradova na lokalnom

pograničnom području uz sudjelovanje nacionalnih proračuna i fondova EU.

Bolnica se može izgraditi u kapacitetima i djelatnostima koje zadovoljavaju lokalne

potrebe pograničnog područja.


280

a) analiza bolničkih kapaciteta u svim općinama i gradovima koji bi činili

pogranično područje

b) analiza potreba za bolničkim smještajem i liječenjem na pograničnom području

c) analiza potrebnih medicinskih kadrova i kadrova koji se nude na tržištu

d) analiza prednosti i nedostataka sadašnjih rješenja u odnosu na projekt

izgradnje bolnice

e) analiza potrebnih aktivnosti za izgradnju bolnice

f) izrada plana izgradnje bolnice

g) donošenje odluke o izgradnji bolnice

h) realizacija pripremnih aktivnosti (suglasnosti, dozvole, projektna

dokumentacija)

i) izgradnja bolnice

Projekt bolnice može se zamijeniti manjim projektima izgradnje staračkih domova ili

pojedinih infrastrukturnih projekata.

281

Prioritet 3.4.

Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala

Mjere

3.4.1. Poticanje zajedničke prekogranične edukacije i trening

projekti


Realizacijom projekata prijenosa znanja doprinijeti će se rastu gospodarstva

cjelokupnog pograničnog područja. Slovenske općine i gradovi mogu prenijeti znanja

282

koja su trenutno aktualna u Europskoj Uniji i time pomoći području Buja u

prilagođavanju uvjetima koji se očekuju ulaskom Hrvatske u Europsku Uniju. Što se

prije realiziraju projekti prijenosa znanja i iskustava ostati će više vremena za

prilagodbu.

Područje Buja posjeduje određene prednosti u odnosu na slovenske općine i

gradove u pojedinim granama gospodarstva. Isto se prije svega odnosi na uzgoj

vinove loze i preradu vina te proizvodnju maslinovog ulja. Znanja i iskustva iz istih

područja mogu biti predmet edukacija za slovenske poljoprivrednike.

Najveći doprinos razvoju ljudskih kapaciteta pograničnog područja može se ostvariti

kroz poticanje projekata obrazovanja, stručnog usavršavanja i obuke koji potiču novo

zapošljavanje.


1. Suradnja u edukaciji, zajednički projekti razvoja ljudskih potencijala

Postoji mogućnost uspostavljanja suradnje između pojedinih obrazovnih institucija na

pograničnom području.

Suradnja bi se trebala uspostaviti putem zajedničkih programa edukacije koji bi se

odvijali za stanovnike cjelokupnog pograničnog područja. Jedan od načina

uspostavljanja suradnje je organizacija međunarodnog klastera u obrazovanju.

Svaka od institucija članova bi osmislila i izvodila jedan dio ukupnog programa

obrazovanja. Cjelokupni programi obrazovanja trebali bi biti osmišljeni od

predstavnika klastera odnosno svih zainteresiranih obrazovnih institucija.

Dva do tri obrazovna programa za cjelokupno pogranično područje mogu se

kontinuirano realizirati svake godine.

Neke od tema obrazovnih programa mogu biti uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura,

ekološki turizam, kako povećati izvoz, kako doći do povoljnih vanjskih izvora

financiranja, marketing u turizmu.

Osim specijaliziranih kratkih obrazovanja postoji mogućnost organiziranja dužih

obrazovnih programa. Jedna od mogućnosti je i organizacija trening projekata za

djelatnike unutar pojedinih djelatnosti.

283

Prednosti uspostavljanja prekogranične suradnje u obrazovanju su veći broj

stanovnika i veća ciljna skupina, očekivani veći odaziv na organizirana predavanja.

Obzirom na sličnost jezika moguće je organizirati zajednička predavanja.

Članice klastera trebale bi organizirati zajednički i pojedinačni godišnji program

obrazovanja za pogranično područje. Unutar istog iskoristila bi se postojeća iskustva

i znanja pojedinih institucija. Trebalo bi izbjegavati preklapanja pojedinih programa

između institucija i područja.

Unutar programa trebalo bi predvidjeti i mogućnost razmjene osoblja i studenata. Isti

projekti mogli bi se djelomično financirati iz sredstava pojedinih fondova Europske

Unije.

2. Edukacije za deficitarna zanimanja i tečajevi jezika

Edukacije za deficitarna zanimanja i tečajevi jezika provodili bi se shodno potrebama

i potražnji na pograničnom području.


a) analiza deficitarnih zanimanja po općinama i gradovima na pograničnom

području

b) analiza obima moguće razmjene radnog kadra između hrvatske i slovenske

strane

c) analiza mogućih institucija koje bi provodile programe obrazovanja za

deficitarna zanimanja i eventualno tečajeve hrvatskog i slovenskog jezika

d) izrada plana edukacija za deficitarna zanimanja i eventualno tečajeve

hrvatskog i slovenskog jezika

e) realizacija plana edukacija

Postoje iskustva financiranja edukacija deficitarnih zanimanja u pograničnom

području iz EU fondova na primjeru Hrvatske i Madžarske.

284


1. Zajedničke aktivnosti organizirane od strane gradova i nevladinih udruga

Cilj istih aktivnosti je poticati pozitivne odnose između pojedinih segmenata društva u

pograničnom području. Isto se odnosi na uspostavljanje suradnje i organiziranje

zajedničkih manifestacija između dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola te drugih

institucija.

Cilj istih aktivnosti je potaknuti druženje najmlađih naraštaja i stvoriti preduvjete za

identificiranje s pograničnim područjem.

2. Projekti upoznavanja, zbližavanja i kreacije

Postoji mogućnost organiziranja neformalnih druženja između pojedinih odjela

gradova pograničnog područja. Isto vrijedi i za ostale institucije unutar gradova na

pograničnom području poput Hrvatske gospodarske komore, Udruženja obrtnika,

pojedinih gospodarskih udruženja.

Organizacija zajedničke novogodišnje večere ili sličnih svečanosti i zabavnih

druženja doprinijeti će upoznavanju i zbližavanju na pograničnom području.

Iste manifestacije mogu se organizirati za obrtnike i poduzetnike na pograničnom

području. Druženje u opuštenim uvjetima često doprinosi sklapanju poslovnih

dogovora.

285

Prioritet 3.5.

Uključenost Buja u europske projekte

Mjere



286


1. Analiza programa EU i mogućih projekata

Hrvatska kao zemlja na putu učlanjenja u Europsku Uniju ima mogućnost

sudjelovanja u predpristupnim fondovima Europske Unije. Ujedno postoji mogućnost

sudjelovanja u pojedinim programima za koje je potpisan poseban sporazum između

Sabora RH i Europske komisije.

Europski programi koji su na raspolaganju za Hrvatsku i područje Buja:

a) SAPARD/IPARD

b) FP7

c) Programi iz grupacije CIP

d) Youth

e) TEMPUS

f) LIFE

g) Erasmus Mundus

h) Leonardo

i) Media

j) Cultura

k) Progress

l) Programi koji proizlaze iz IPA programa

Potrebno je analizirati sve navedene programe. Predmet analize su:

- područje primjene programa

- mogući nositelji projekta

- mogućnosti financiranja i aktivnosti koje se financiraju

Po analizi svih programa potrebno je analizirati područje grada Buja obzirom na:

- moguće nositelje projekata

- moguće projekte

Ujedno, potrebno je već u početku ideje o pripremi aplikacije provjeriti mogućnost

uspostavljanja suradnje s pojedinim subjektima i institucijama na pograničnom

području. Za većinu EU programa biti će potrebno uspostaviti suradnju s drugim

287

općinama i gradovima u drugim zemljama Europske Unije. Pri tome će dosadašnja

iskustva, poznanstva i poveznice sa istima imati značajnu ulogu.

Po završetku procesa pristupanja Europskoj Uniji koji bi se trebao završiti do 2012.

godine, Hrvatska i grad Buje imati će mogućnost sudjelovanja u tzv. strukturnim i

kohezijskim fondovima Europske Unije.

Osnovna namjena kohezijskog fonda je unapređenje zaštite okoline te razvoj

prometne infrastrukture u zemljama članicama.

Strukturne fondove čine:

a) Fond za regionalni razvoj (ERDF)

b) Fond za usmjeravanje i garancije u poljoprivredi (EAGGF)

c) Fond za socijalni razvoj (ESF)

d) Financijski instrumenti na području ribarstva (FIFG)

Uspješnom pripremom projekata u srednjoročnom razdoblju steći će se potrebno

iskustvo za ishođenje većih iznosa bespovratnih sredstava po ulasku Hrvatske u

Europsku Uniju.

2. Osnivanje lokalnog EU info pointa

Osnivanjem lokalnog ureda za praćenje EU fondova i uspostavljanje suradnje na

međunarodnom nivou steći će se preduvjeti za apliciranje na EU fondove.

Grad Buje posjeduje određena iskustva u apliciranju na EU fondove kao partner u

pojedinim županijskim projektima.

Realizirani europski projekti i projekti u tijeku:

a) projekt Parenzane

b) zgrada osnovne škole u Tribanu kao objekt za smještaj u sklopu Parenzane

c) projekt «Oleoturismo» - «Strade dell'ulivo» unutar programa Interreg III

MEDOC

d) projekt PO.MO.CE

e) projekt RIVAS

288

Potencijalni projekti:

a) bujski krš

b) park Dragonja

c) ljeto u Marušićima (Kornarija)

d) Kiparska škola Kornarija

e) prekogranični zimski kulturni programi

Potencijalni sadržaji za prekogranične kulturne programe su Polivalentni kulturni

centar Momjan, Susreti na Dragonji, Šparugada Kaštel, međunarodni plivački

maraton, suradnja sa školama putem UNESCO-a i talijanske osnovne škole.

Planirane aktivnosti lokalnog EU info pointa:

a) praćenje svih fondova Europske Unije na koje se mogu aplicirati institucije i

tvrtke s područja grada i pograničnog područja

b) praćenje otvaranja pojedinih natječaja

c) informiranje institucija, gospodarskih subjekata i udruženja koji posjeduju

interes za apliciranje na projekte

d) održavanje informativnih prezentacija i edukacija o pojedinim fondovima i

programima

e) aktivno predlaganje projekata za pojedine fondove

f) pronalaženje i predlaganje partnera u pojedinim projektima

g) organiziranje potpisivanja sporazuma s partnerima

h) koordiniranje aktivnosti svih partnera i pravodobno informiranje

i) vođenje realizacije projekata


1. Uspostavljanje suradnje s prekograničnim općinama i gradovima u apliciranju na

EU projekte

Uspostavljanje suradnje i razvoj odnosa s pojedinim gradovima i općinama

prekograničnog područja značajno povećava mogućnosti ishođenja bespovratnih

sredstava iz fondova Europske Unije. Za pojedine programe poput programa

289

prekogranične suradnje Hrvatske i Slovenije uspostavljanje suradnje je preduvjet

ishođenja sredstava.

U većini slučajeva vrijedi pravilo da broj i kvaliteta partnera najviše utječu na

pozitivan ishod aplikacija.


a) analiza mogućih europskih programa

b) analiza mogućih projekata

c) stvaranje ideja o mogućim partnerima na hrvatskoj i slovenskoj strani

d) određivanje potencijalnih partnera

e) uspostavljanje kontakta s postojećim partnerima i dogovaranje suradnje s

novima

U prvoj fazi uspostavljanja kontakata i suradnje s novim partnerima postoji

mogućnost produžavanja aktivnosti u odnosu na planirano razdoblje. Iste slabosti

otklanjaju se s vremenom, pri kontinuiranim ponavljanjima aplikacija za više

programa.

Pripreme za pojedine aplikacije mogu započeti i prije otvaranja natječaja. Razdoblje

trajanja natječaja od dva mjeseca u pravilu je prekratko za kvalitetnu pripremu

aplikacije i uspostavljanje i koordinaciju partnera.

Postoji mogućnost uspostavljanja suradnje sa županijskim odjelom za međunarodnu

suradnju. Isti odjel putem EU Info pointa u Puli realizira pripremu županijskih

aplikacija za fondove Europske Unije.

2. Uspostavljanje suradnje s općinama i gradovima te institucijama u drugim

zemljama Europske Unije

U većini aplikacija za EU programe potrebno je uspostaviti suradnju s minimalno tri

partnera iz različitih zemalja. Što je broj partnera i zemalja veći to se više doprinosi

dodanoj vrijednosti projekta na europskoj razini.

Grad Buje ima uspostavljene kontakte s pojedinim općinama i gradovima te regijama

na području Mediterana. Kontakti su uspostavljeni tijekom realizacije projekta

«Mediteranski putevi maslinovog ulja».

290

Iste kontakte i poznanstva potrebno je obnoviti u pripremi novih aplikacija za EU

programe. S pripremom većeg broja aplikacija stvoriti će se dodatna suradnja s

novim partnerima na području zemalja Europske Unije. Partnerstva se mogu

uspostaviti putem organizacija poput europskih udruženja poduzetnika te mreže Euro

info pointa.

291

Očuvanje prirode

i okoliša

zajedničkim

rješavanjem

određenih

problema i

zahtjeva

Poticanje

proizvodnih,

poljoprivrednih i

turističkih

poduzeća na

suradnju i

promociju

Razvoj kulturnih

manifestacija za

ruralno

stanovništvo

Razvoj

zajedničkih

ljudskih

potencijala

Uključenost

Buja u

europske

projekte

Približavanje

europskim

standardima

Povećanje mobilnosti

(robe, usluge, ljudi,

kapitala)

Povećanje

proizvodnje i

efikasnosti

poslovanja

Povećanje

turističkih dolazaka

Povećanje

konkurentnosti

Povećanje izvoza

Povećanje prihoda

292

Strateški cilj 4.

Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i

kvaliteti života

Prioriteti

4.1. Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture

4.2. Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem

4.3. Razvoj grada Buje kao energetski efikasnog grada

4.4. Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom

4.5. Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe

4.6. Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje

4.7. Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja

4.8. Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine

293

Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene

potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti

života

4.2. Uspostava integriranog sustava

gospodarenja okolišem

4.5. Izgradnja i unapređenje

sustava vodoopskrbe

4.1. Izgradnja i održavanje sustava

prometne infrastrukture

4.4. Izgradnja integriranog sustava

gospodarenja otpadom

4.3. Razvoj grada Buje kao

energetski efikasnog grada

Mjere4.1.1. Izrada prometne studije i izmjene regulacije prometa 4.1.2. Razvoj grada Buja kao važnog prometnog čvorišta Istre4.1.3. Izgradnja parkirališta, rekonstrukcija cesta iuređenje cestovnih površina4.1.4. Uređenje prometne signalizacije i postavljanjeoznaka kulturnih i prirodnih znamenitosti

Mjere4.2.1.Unapređenje sustava praćenja kakvoće okoliša4.2.2.Priključivanje županijskom informacijskom sustavu o okolišu 4.2.3. Zaštita obalnog pojasa urbanim mjerama

Mjere4.4.1. Postavljanje sustava informiranja i obrazovanja stanovništa4.4.2. Organiziranje selekcije otpada na organski otpad, papir, staklo, metale i plastiku

Mjere 4.3.1. Ulaganje u obnovljive izvore energije 4.3.2. Uvođenje principa energetske efikasnosti u javne ustanove 4.3.3. Osnivanje Centra za energetsku efikasnost

Mjere4.5.1. Rekonstrukcija mreže sustava vodoopskrbe, vodovodne mreže4.5.2. Povećanje profila magistralnog cjevovoda i veličine rezervoarskog (spremišnog) prostora (od Lagniša do rezervoara Triban)4.5.3. Izgradnja novog rezervoara (spremišta) u Kanegri (kapacitet 1.300 m3)4.5.4. Rekonstrukcija vodovodne mreže odvodnje za potrebe poljoprivrede (za Krasicu, Puntu, Lozare i Baredine)4.5.5. Realizacija sustava navodnjavanja

294

4.6. Izgradnja i unapređenje sustava

odvodnje

4.7.Očuvanje biološke i krajobrazne

raznolikosti u funkciji razvoja

4.8. Razvoj sustava zaštite i

spašavanja ljudstva i imovine

Mjere 4.8.1. Razvoj operativno komunikacijskog sustava hitnih

službi4.8.2. Edukacija stanovništva, unapređenje/opremanjesustava zaštitite i spašavanja, zaštita i spašavanje namoru

4.8.3. Regionalna suradnja sustava zaštite i spašavanja

Mjere4.7.1. Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti4.7.2. Jačanje institucija u području zaštite prirode

Mjere4.6.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u mjestima koja trenutno nisu spojena na kanalizaciju već koriste sabirne jame4.6.2. Poboljšanje i modernizacija sustava kanalizacije i mogućnost korištenja pročišćene vode u određene dozvoljene svrhe4.6.3. Korištenje oborinske kanalizacije i sustava pročišćavanja oborinske vode za navodnjavanje

295

Prioritet 4.1.

Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture

Mjere

4.1.1. Izrada prometne studije i izmjene regulacije prometa

4.1.2. Razvoj grada Buja kao važnog prometnog čvorišta Istre

4.1.3. Izgradnja parkirališta, rekonstrukcija cesta i uređenje cestovnih

površina

4.1.4. Uređenje prometne signalizacije i postavljanje oznaka

kulturnih i prirodnih znamenitosti

296

Buje je istarski grad najbliži Europskoj Uniji. U tom smislu olakšan je razvitak istog

kao prometnog središta.

Trenutno je s Europskom Unijom grad Buje adekvatno povezan samo cestovnim

putem. Važno bi bilo povezati se željeznicom, no ista zahtjeva velika ulaganja i

suradnju mnogih institucija.

Buje se može razviti kao autobusno središte Istre. Tome prethodi povezivanje

naselja Bujštine redovnim lokalnim linijama. Organizacijom autobusne stanice ili

kolodvora Buje će se snažnije umrežiti s ostalim gradovima Istarske županije, osobito

s Umagom, Pazinom i Pulom, a u ljetnim danima i sa Porečom, Novigradom i

Rovinjom.

Vrlo je važno umrežiti se sa susjednim zemljama, osobito sa Slovenijom i Italijom.

Uvesti više dnevnih linija koje bi grad Buje povezivale s Koprom i Trstom, a isto tako

umrežiti se sa zračnim lukama Trsta, Venecije i Treviza. To bi omogućilo lakši

dolazak turistima iz udaljenijih krajeva ili onima koji se ne služe osobnim

automobilima, a ne putuju autobusnim aranžmanima turističkih agencija.

Povećala bi se mobilnost lokalnog stanovništva. Riješio bi se dio problema koji je

povezan sa socijalnim ili zdravstvenim uzrokom putovanja. Omogućilo bi se

stanovnicima bogatiji, raznovrsniji i slobodniji život. Povećala bi se kvaliteta života

stanovnika na području grada.

Označavanje područja signalnim znakovima u smjeru kulturnih i prirodnih

znamenitosti doprinijeti će se lakšem pronalasku istih od posjetitelja. Signalizaciju

uočava i prolaznik koji možda nije upoznat s postojanjem neke kulturne znamenitosti

ili prirodne ljepote. Boljom prometnom signalizacijom potiče se upoznavanje

područja.

Značajan je broj vozila koja stihijskim parkiranjem opterećuju prometne površine u

gradu. Broj istih vozila raste tijekom održavanja manifestacija te u tijeku

najintenzivnije turističke sezone u ljetnim mjesecima.

Izgradnja barem jednog parkirališta za osobne automobile i jednog parkirališta za

kamione olakšala bi pristup gradu, sačuvale bi se zelene površine, spriječilo bi se

stihijsko parkiranje. Samim time olakšalo bi se i prometovanje centralnim

prometnicama, preusmjeravanje prometa ili zatvaranje središta grada za promet.

297

Problematika cestovnog prometa i postavljanja potrebne signalizacije regulirana je

sljedećim zakonima na nacionalnoj razini:

a) Pravilnik o turističkoj i ostaloj signalizaciji na cestama

b) Zakon o sigurnosti prometa na cestama

c) Zakon o javnim cestama

d) Pravilnik o održavanju i zaštiti javnih cesta


1. Izrada prometne studije

Planirana prometna studija trebala bi uključiti razvoj cestovne infrastrukture sa

sljedećim aspektima:

a) povezivanje sa Slovenijom

b) osiguranje potrebne infrastrukture na turističkim područjima (Kanegra, Porta

Madona, Kostiera)

c) osiguranje infrastrukture u poslovnim zonama

d) rješavanje problematike prometa u središtu grada

e) smještaj autobusnog kolodvora

f) osiguranje stajališta i čekaonica za autobuse

g) povezivanje pojedinih mjesta na području grada

h) izgradnja parkirališta za kamione

Prometna studija bi trebala sadržavati i planirana rješenja problematike vlasništva

nad zemljištem te planirane kriterije i osnovne faze izrade projektne dokumentacije.

Za pripremu i realizaciju prometne studije na području grada Buja potrebno je

donijeti sljedeće odluke i pravilnike na razini Grada:

1. Odluka o uređenju prometa na području grada Buja

2. Odluka o režimu parkiranja na parkirališnim površinama na području grada Buja

3. Odluka o uspostavi pješačke zone

4. Pravilnik o uvjetima i načinu izdavanja odobrenja za ulaz u pješačku zonu

5. Odluka o nerazvrstanim cestama

6. Odluka o posebnom režimu prometa u vrijeme održavanja Dana grožđa

298

Odluka o posebnom režimu prometa u vrijeme održavanja Dana grožđa može se

temeljiti na iskustvima grada Motovuna.

Potrebno je imenovati radno tijelo za pitanje prometa (Gradska komisija za promet).

2. Izmjene regulacije prometa

2.1 planirane aktivnosti i odluke u kratkoročnom razdoblju

a) osnovni pravac prometa u starom gradu Ulicom Silvia Vardabasa, Belveder,

Kula Sv. Martina i Matka Laginje urediti će se kao jednosmjeran dok bi

ostali dijelovi bili pješačka zona

b) jednosmjerna ulica bila bi Prolaz stare uljare od ulice Belveder prema ulici

Strada Longa

c) jednosmjerna ulica bila bi Strada longa od ulice Prolaz stare uljare do

Belvederea

d) zabrana prometa u starogradskoj jezgri, osim za stanare te interventna vozila

e) Ulica Garibaldi postala bi jednosmjerna

f) zgradnja nogostupa te organiziranje parkirnih mjesta od Trga Slobode do

skretanja za Brolo

g) preuređenje parkirališta kod škole

Planirano je dodatnih 50 parkirnih mjesta uz odvojeni prostor za školske

Autobuse.

h) proširenje parkirališta u pozadini objekta Rondo

i) uređenje parkirališta kod Kule Sv. Martina

j) odvajanje stupićima pješačkog dijela od kolnika na jednoj strani Ulice 1.Svibnja

k) uređenje novog autobusnog kolodvora ispred ljekarne i hotela s po dva

parking mjesta sa svake strane

l) urediti autobusna stajališta za kojima postoji potreba

2.2 planirane aktivnosti i odluke u srednjoročnom razdoblju

a) gradnja nove spojne ceste između naselja Brolo (ili prije TOŠ) i ceste Buje-

Umag Cesta bi se nalazila ispred policijske postaje, 150 m ispred semafora

b) Ulica Manzin pretvorila bi se u jednosmjernu - preko trga M. Balote te ulice D.

Alighieria

299

c) Ulica P. Budicin – Ulica De Amicis do Ulice M. Laginje postala bi jednosmjerna

d) uređenje parking prostora kod Belvederea

e) odvajanje pješačkog dijela od kolnika stupićima ili nogostupom na jednoj

strani Ulice Belvedere

2.3 planirane aktivnosti i odluke u dugoročnom razdoblju

a) uređenje parkirališta ispred tržnice

Paralelno sa izgradnjom nove ceste od Brola do državne ceste D300 u dijelu ispred

tržnice potrebno je predvidjeti izgradnju parking prostora koji bi pješačkom vezom bio

vezan za Trg Slobode.

b) uređenje parkirališta uz groblje


1. Grad Buje kao jedno od prometnih središta Istre

Autobusna stanica u Bujama trebala bi biti organizirana na način da je grad Buje

povezan s većinom gradova u Istri te s Koprom, Ljubljanom, Trstom, Venecijom,

zračnim i morskim lukama.

Očekivani rezultati projekta su olakšana dostupnost gradova unutar Istarske

županije, ubrzani razvoj grada zbog veće fluktuacije ljudi i njihovog većeg

zadržavanja na području grada. Isto bi doprinijelo ciljanoj promociji grada Buja kao

prometnog središta i istarskog grada koji je najbliže Europskoj Uniji.

2. Povezivanje lokalnih mjesta Bujštine autobusnim linijama

a) analiza potrebe prometovanja lokalnog prijevoza

Potrebno je anketirati mještane svakog pojedinog naselja i većeg sela o potrebi za

javnim prijevozom.

Rezultati anketnog upitnika bi trebali sadržavati podatke o sljedećem:

300

broj potencijalnih korisnika autobusne linije po pojedinom naselju

vrijeme polaska i dolaska za kojim postoji najveća potreba

očekivana potreba u budućem trogodišnjem i petogodišnjem razdoblju

cijena prijevoza koju su pojedini korisnici spremni platiti

b) izrada prometne studije prema potrebama te usklađivanje s mogućnostima

povezivanja mjesta

d) organizacija javnog poduzeća za obavljanje prijevoza ili angažiranje drugog

poduzeća za izvršavanje usluge prijevoza

Prijevoznici bi trebali realizirati usluge prijevoza dva, tri ili četiri puta dnevno ovisno o

danu (radni dan ili vikend) u sva mjesta u kojima je registrirana i predviđena potreba

za prijevozom.

d) izgradnja stajališta za autobuse uz cestu, čekaonica za putnike, postavljanje

prometnih znakova

e) nabava autobusa ili mini-busa za prijevoz putnika

f) zapošljavanje djelatnika (vozači, čistačice, uredsko osoblje)

4.1.4. Izgradnja parkirališta, rekonstrukcija cesta i uređenje cestovnih površina

1. Planirane su aktivnosti izgradnje i uređenja parkirališnih površina na sljedećim

lokacijama:

a) Ulica Belvedere

b) gradsko groblje Buje

c) prostor u zaleđu uljare

d) Rondo

e) prostor uz gospodarsku zonu Stanica

f) prostor uz školu u Kršetama

301

Preuređenjem parkirališta uz školu urediti će se dodatnih 50 parkirnih mjesta uz

postojeći odvojeni prostor za školske autobuse.

Izgradnja parkirnih mjesta može se dijelom financirati od građana. Sredstva Gradu

uplaćuju i investitori, vlasnici građevinskog zemljišta koji grade objekt u središtu

grada, a za isti ne mogu osigurati dovoljan broj parkirnih mjesta. Za preostali dio

parkirnih mjesta uplaćuju iznos Gradu, a Grad je dužan ista sredstva koristiti za

izgradnju parkirnih mjesta na onim mjestima gdje je to moguće.

Na razini Poglavarstva Grada Buja potrebno je donijeti Odluku o vremenu i načinu

naplate parkiranja na parkirališnim površinama na području grada.

2. Održavanje postojećih cesta te kontinuirano povećanje površine asfaltiranih cesta

a) izgradnja ceste sa suvremenim asfaltnim kolnikom na području:

a. gospodarska zona Stanica

b. Ulica Belvedere

c. Istarska (uz ambulantu Buje)

d. Ulica Vladimira Nazora

e. Ulice u mjestu Bibali

f. Kršin-Bracanija, Smilovići-Brešani, Kršete-Vinela, Mazurija, Vižinada,

Kažete, Bibali-Krug

b) rekonstrukcija cesta s asfaltnim zastorom na području Juki, Kukov Vrh,

Jugovci-Lozari, Fratrija, Gadari

c) izgradnja kružnog toka na području Stanice

d) rekonstrukcija cesta makadamskim zastorom:

- cesta prema momjanskom Kaštelu i Mostu

- cesta Baredine-Škrline

e) uređenje cesta do poljoprivrednih imanja, čišćenje šikara na neobrađenim

poljoprivrednim površinama

302

3. Uređenje javnih i prometnih površina

a) izgradnja trotoara u Kaldaniji, od «Lovca» do «Kontinenta»

b) postavljanje ležećih policajaca i pješačkih prijelaza u Klesarovoj, Nazorovoj i

Istarskoj ulici

c) postavljanje znaka za zabranu prometa kamionima cestom Kaštel –

Plovanija

d) popločenje Trga Sv. Servula

e) uljepšanje izgleda pristupnih cesta

f) prikladno uređenje ulaza u turistička mjesta

Postaviti ploču dobrodošlice, signalizaciju, urediti javne površine.

g) urediti pristup središtu turističkih mjesta

Vanjsko uređenje zgrada, uređenje javnih površina, postavljanje kanti za

smeće.

4. Realizacija specifičnih projektnih aktivnosti na području uređenja prometa

a) postavljanje stupića u pojedinim ulicama

b) postavljanje rampi

c) prilagođavanje pojedinih prometnih površina invalidima

d) rješavanje problematike parkirnih mjesta na području naselja Brolo, Sunčane,

Rudina, Stari grad

e) rješavanje problematike najzakrčenijih javnih površina: Ulica Garibaldi,

Istarska Ulica, Ulica 1. svibnja, Trg slobode, Trg J. B. Tita

f) rješavanje problematike prometa autobusima na školskom brdu i uređenja

čekaonica za učenike

g) izrada parcelacijskih i geodetskih elaborata za pojedine nove projekte

303

4.1.5. Uređenje prometne signalizacije i postavljanje oznaka kulturnih i

prirodnih znamenitosti

1. Uređenje prometne signalizacije


a) analiza postojeće prometne signalizacije na području grada Buja

b) uočavanje postojećih slabosti

c) postavljanje novih semafora, stupova i ploča sa smjerokazima

Pri uređenju prometne signalizacije prednost će se dati ulazima i središtima

turističkih mjesta te središtu grada. Planirano je uklanjanje semafora na području

Stanice.

2. Postavljanje oznaka kulturnih i prirodnih znamenitosti

a) označavanje kulturnih znamenitosti

Planirano je postavljanje oznaka najava pojedinih kulturnih znamenitosti prije ulaska

u naselja, oznaka pripadajućih smjerova na raskrižjima te oznake samih objekata.

b) označavanje prirodnih ljepota

Postoji potreba za oznakom putokaza koji usmjeravaju turiste na pojedine prirodne

ljepote na području grada.

c) označavanje svih naselja na području grada

d) označavanje vinskih cesta i cesta maslinovog ulja

Postoji potreba za «osvježavanjem» pojedinih smjerokaza za ceste vina i maslinovog

ulja na području grada. Potrebno je postaviti oznake pojedinih proizvođača te

putokaze do istih.

304

Prioritet 4.2.

Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem

Mjere

4.2.1. Unapređenje sustava praćenja kakvoće okoliša

4.2.2. Priključivanje županijskom informacijskom sustavu o okolišu

4.2.3. Zaštita obalnog pojasa urbanim mjerama

305

Ekologija, upravljanje okolišem, energetska efikasnost i ekološka osviještenost

postaju najpopularniji pojmovi koji se ponavljaju u krugovima Europske Komisije,

Europskom parlamentu te se sve više spominju u medijima.

Za područje grada Buja je zbog vlastite kvalitete života bitno pratiti trendove

usmjerene očuvanju okoliša, ekologiji, smanjenju emisije stakleničkih plinova, osobito

CO2.

Gospodarenje okolišem između ostalog obuhvaća upravljanje vodama, gospodarenje

otpadom, reciklažu, smanjenje emisije stakleničkih plinova, energetsku efikasnost.

Korištenje energije iz neobnovljivih izvora postaje opasno za zdravlje ali i ekonomski

neisplativo odnosno skuplje.

Zgrade, građevine i postrojenja najveći su zagađivači, odnosno emitiraju najviše CO2

te čine 50% ukupnog zagađenja zraka. Industrija i promet čine drugu polovicu. Isti

proces najodgovorniji je za klimatske promjene i promjene vezane uz zdravlje

čovječanstva.

Europska Unija i druge svjetske institucije donijeli su sporazume koji se odnose na

očuvanje okoliša i ublažavanje klimatskih promjena. Najvažniji sporazumi su:

Protokol iz Kyota iz 1997. godine, Gothenburški protokol ili Protokol o suzbijanju

zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona donesen 1999.godine, Lisabonska

strategija donesena 2000. godine.

Protokol o suzbijanju zakiseljavanja, eutrofikacije i prizemnog ozona ili

«Gothenburški protokol» nalaže nadzor ili prema potrebi smanjenje ukupne godišnje

emisije sumpora, dušikovih oksida, amonijaka i hlapivih organskih tvari.

Cilj potpisivanja protokola iz Kyota je smanjivanje emisije ugljičnog dioksida i drugih

stakleničkih plinova. Hrvatska je ratificirala protokol 2007. godine. Istim se obvezala

na smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% do 2012. godine.

Namjera Europske Unije je postati najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo kroz

realizaciju Lisabonske strategije. Istovremeno cilj Europske Unije je zaštititi okoliš

pridržavajući se strategije iz Goethenburga i Protokola iz Kyota.

Isto se namjerava postići poticanjem korištenja obnovljivih izvora energije,

usvajanjem propisa o oporezivanju neobnovljive energije i odgovornosti za štetu u

okolišu.

306

Grad Buje ima potrebu uskladiti i unaprijediti sustav gospodarenja okolišem. Isto će

se postići praćenjem kakvoće izvora i tokova vode, mora, zraka, zemlje, biljnog i

životinjskog svijeta. Postoji potreba izrade vlastitih planskih dokumenata i

prilagođavanja istih donesenim propisima Europske Unije.

Uspostavom županijskog informacijskog sustava o okolišu postići će se kontinuirano

dobivanje podataka o stanju okoliša. S vremenom će se uspostaviti statistika, biti će

moguće uočavanje određenih pravilnosti.

Uspostavom informacijskog sustava provoditi će se redovita mjerenja odnosno biti

će moguće dobivanje pravovremenih informacija o stanju okoliša. Na temelju istog

moguće je planirati određene pokazatelje te poduzeti pravodobne aktivnosti u zaštiti

okoliša.

Obalni pojas se dodatno mora zaštititi od gradnje u blizini obalne crte. Osnovni razlog

je očuvanje prirodnih karakteristika obale, sprječavanje mogućnosti zagađenja mora.

More bi trebalo biti podređeno posebnim lokalnim mjerama zaštite. Iste bi se trebale

uskladiti sa županijskim, državnim i europskim iskustvima i propisima.


Praćenje kakvoće okoliša potrebno je regulirati unutar postojećih dokumenata i

okvira:

a) Zakon o zaštiti okoliša

b) Strategija upravljanja okolišem i zaštita okoliša Istarske županije

c) Nacionalna strategija zaštite okoliša

d) europske strategije, propisi, konvencije, sporazumi

U Istarskoj županiji djeluje Upravni odjel za održivi razvoj, odnosno Odsjek za

očuvanje okoliša. Kroz isti se provodi suradnja Županije s tijelima državne uprave i

tijelima jedinica lokalne samouprave.

Aktivnosti odjela su:

a) izrada izvješća o stanju okoliša

b) izrada programa zaštite okoliša u cilju implementacije Lokalne Agende 21 i

certifikata ISO 14001

c) izrada isprava za realizaciju projekata zaštite kopnenih voda i mora

d) provođenje aktivnosti uspostave sustavnog gospodarenja otpadom

307

e) praćenje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša i onečišćavanja okoliša

f) organiziranje postupaka javnog uvida i javne rasprave za zahvate u prostoru

koji se namjeravaju graditi na području županije

g) izvješćivanje Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva te tijela javne

vlasti i javnosti o stanju u okolišu

h) suradnja sa središnjim tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalne

samouprave, pravnim osobama sa javnim ovlaštenjima te drugim pravnim

osobama koje obavljaju djelatnost zaštite okoliša

Grad Buje bi se trebao priključiti županijskim programima i organizirati bujski centar

praćenja kakvoće okoliša.


a) odrediti tim stručnjaka kojima je struka zaštita okoliša

Iste osobe trebale bi biti upoznate sa zakonitostima u procesu praćenja

kvalitete okoliša povezanih s odvijanjem proizvodnih djelatnosti, poljoprivrede i

turizma.

b) odrediti sustav praćenja koji bi na lokalnom području bio najprikladniji za

kontrolu stanja okoliša

Kontrola okoliša odnosi se na kontrolu zraka, vode, tla, mora i biološke

raznolikosti.

c) educirati dodatni kadar

Educiranje kadra podrazumijeva poticanje obrazovanja koje je vezano za

zaštitu okoliša. Isto se može povezati s projektom poticajnog stipendiranja. Na

području grada nedostaje stručni kadar sa znanjem o zaštiti okoliša.

d) osnovati ogranak za praćenje stanja i kakvoće okoliša za Bujštinu

Pod ogrankom se podrazumijeva formalno tijelo, tvrtka ili institucija koja

objedinjuje stručnjake za zaštitu okoliša. U slučaju nedostatka stručnih

kadrova, potrebno je organizirati dodatnu edukaciju za osobe koje posjeduju

polazne osnove poput biologa, kemičara, fizičara. Isti će pratiti podatke

mjernih instrumenata u određenim vremenskim periodima i slati ih

stručnjacima u županijskom centru na analizu i statističko pohranjivanje.

308

e) uspostaviti suradnju sa sličnim institucijama na županijskoj, nacionalnoj i

međunarodnoj razini kroz:

- usporedbu podataka

- sudjelovanje na konvencijama i seminarima

- potpisivanje sporazuma o suradnji na određenim projektima od obostranog

Interesa

f) poticati organiziranje civilnih inicijativa i udruga sa ciljem zaštite okoliša

- raspisati natječaj za utvrđivanje potreba zaštite okoliša na području grada

- prema utvrđenim potrebama raspisati natječaj za izradu plana aktivnosti

zaštite okoliša

- utvrditi prioritetne aktivnosti i dinamiku realizacije aktivnosti

g) organizirati akcije čišćenja prirode

Primjerice «Proljetno ili Jesensko čišćenje grada». Isto može biti organizirano

u suradnji s DVD-om Buje, udrugama mladih, poljoprivrednim udrugama i

građanima koji žele sudjelovati u eko akcijama.

h) promovirati ekološki pristup gospodarskim aktivnostima

Promocija se može održavati kroz sljedeće aktivnosti:

- organiziranje javnih priznanja i davanje nagrada ekološki organiziranim i

uređenim poslovnim subjektima na području grada

- promoviranje ekoloških vrijednosti kroz javne govore i istupe dužnosnika

Grada


Istarska županija u regionalnom operativnom planu ističe mjeru uspostave

županijskog informacijskog sustava. Ista ima za cilj uvođenje suvremenih

informacijskih sustava koji će omogućiti pristup podacima o stanju okoliša. Isto će se

realizirati prikupljanjem podataka i mjerenjem pojedinih indikatora stanja okoliša.

Kontinuirano će se informirati korisnici odnosno šira javnost o stvarnom stanju

okoliša na području županije.

309

Sustav bi trebao objedinjavati podatke iz različitih izvora u jedinstvenu prostorno

povezanu (GIS) bazu podataka.

Predviđene aktivnosti su:

a) učiniti pregled svih izvora podataka o okolišu

b) utvrditi oblike podataka

c) definirati procese koji će omogućiti dostupnost podataka zainteresiranoj

stručnoj i široj javnosti

d) definirati potrebne aktivnosti za uspostavu cjelovitog sustava (kadrovi i

školovanje, oprema, prostor)

e) definirati razine u horizontalnoj i vertikalnoj komunikaciji

f) osmisliti načine komunikacije sa javnošću

g) poticati sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša

Djelatnici Grada Buja bi trebali uspostaviti prisnu suradnju sa Županijom i adekvatno

se pozicionirati u navedenim aktivnostima. Grad Buje može inicirati susrete i zatražiti

koordinaciju određenih projektnih aktivnosti.

Na području praćenja kakvoće zraka, na nacionalnoj razini postoje projekti uspostave

suradnje s pojedinim institucijama u europskim državama. Za realizaciju istih

projekata ishođena su sredstva iz EU fondova. Potrebno je uključiti se u iste projekte,

naučiti metodologiju ishođenja sredstava iz EU fondova na istom području.

U realizaciji informacijskog sustava o okolišu Grad Buje trebao bi inicirati suradnju

sa:

a) Ministarstvom zaštite okoliša

b) Istarskom županijom

c) Zavodom za javno zdravstvo

d) Institutom Ruđer Bošković

e) ostalim istarskim gradovima

Za početak uspostavljanja suradnje s navedenim mogućim partnerima potrebno je

osmisliti projekte koji će doprinijeti realizaciji cjelovitog sustava praćenja okoliša.

Projekti bi trebali uključiti što više partnera kako bi se smanjilo financijsko

opterećenje po pojedinom partneru. Uključenost više partnera doprinosi povećanju

vjerojatnosti ishođenja bespovratnih sredstava iz EU fondova.

310


1. Realizacija pripremnih aktivnosti

a) ugraditi nacionalne i međunarodne tehničke propise o zaštiti okoliša u

projektnu dokumentaciju

b) izraditi maritimne elaborate

c) izraditi idejni projekt uređenja obalnog pojasa

2. Obavljanje geotehničkih istraživanja za veće projekte na obali

a) aktivnosti inženjersko geološkog kartiranja obalnog ruba i podmorja

b) plitko seizmičko profiliranje

c) istraživačka bušenja

3. Zaštita od onečišćenja mora

a) izvedba nepropusnih radnih površina za vrijeme uređenja obale

b) izvedba kanalizacijskog sustava

Sanitarno fekalne vode mogu se odvesti u javni kanalizacijski sustav. Otpadne

vode restorana potrebno je pročistiti u separatoru ulja prije priključenja na

kanalizacijski sustav. Otpadne vode iz kemijskih zahoda potrebno je prihvatiti

u posebne bazene za neutralizaciju prije puštanja u kanalizaciju. Otpadne

oborinske vode s parkirališnih i radnih površina potrebno je pročistiti prije

puštanja u more u separatoru – taložniku. Sve uređaje za pročišćavanje

potrebno je redovito čistiti. Odvoz otpada od čišćenja sanitarne i oborinske

kanalizacije potrebno je osigurati preko nadležnog komunalnog poduzeća.

c) aktivnosti sakupljanja ambalažnog i komunalnog otpada

d) spriječiti ispuštanje kaljužnih voda s brodova na privremenom privezu

e) obavljanje strogog nadzora rada strojeva za vrijeme uređenja obale sa ciljem

izbjegavanja ispuštanja štetnih ulja u more

f) plansko korištenje materijala za nasipavanje plaža

Veće količine sitnog pijeska mogu štetno utjecati na floru i faunu lokalnog

morskog područja.

311

g) prilikom uređenja plaža potrebno je voditi se zakonskim propisima koji

reguliraju kakvoću mora

Na nacionalnoj razini iste uvjete i kriterije propisuje Uredba o standardima

kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96).

h) u uređenju obale koristiti elemente održive gradnje, geotermalne izvore

energije, solarnu energiju, energiju vjetra, ekološku eluma rasvjetu

Potrebno je izraditi plan intervencija u slučaju iznenadnog zagađenja mora koji

sadrži organizacijsku shemu i definirane postupke. Ujedno, potrebno je osigurati

opremu za sprječavanje širenja istih zagađenja.

4. Zaštita kulturnih dobara

Ukoliko se na području uređenja obale pronađu povijesne iskopine radove je nužno

izvoditi pod nadzorom konzervatorskog odjela.

5. Plan privremene regulacije prometa

Uslijed odvijanja radova može doći do zakrčenja pojedinih prometnica u blizini obale.

Sa ciljem izbjegavanja istog potrebno je izraditi privremeni prilagođeni plan regulacije

prometa. Isti plan obuhvaćao bi usmjeravanje prometa na druge prometnice ili

regulaciju prometa jednom trakom na pojedinim mjestima.

6. Uređenje u skladu s postojećim izgledom područja

Sve planirane zahvate u prostoru potrebno je prilagoditi postojećim sadržajima i

tradicionalnim vrijednostima područja.

Svi izvođači dužni su izraditi projekt organizacije eventualnih gradilišta. Uređenje luke

i sadržaja za potrebe ribarstva trebalo bi biti u skladu sa izgledom naselja u pozadini

gledano s morske strane.

Unutar projektne dokumentacije potrebno je istražiti optimalne načine dobave

materijala za eventualno nasipavanje plaža.

312

Prioritet 4.3.

Razvoj grada Buja kao energetski efikasnog grada

Mjere

4.3.1. Ulaganje u obnovljive izvore energije

4.3.2. Uvođenje principa energetske efikasnosti u javne ustanove

4.3.3. Osnivanje Centra za energetsku efikasnost

313

Energija se danas uglavnom proizvodi u elektranama iz tzv. neobnovljivih izvora.

Neobnovljivi izvori energije su ugljen, nafta, plin i nuklearna energija. Troškovi

proizvodnje i dostave energije su visoki. Isto povećava troškove života stanovništva.

Obnovljivi izvori energije su energija vode, vjetra, sunca, geotermalna energija i

energija biogoriva. Obnovljivi izvori energije posjeduju vrlo važnu ulogu u smanjenju

emisije ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu. Povećanje udjela obnovljivih izvora

energije povećava energetsku održivost sustava. Pomaže u poboljšavanju sigurnosti

dostave energije na način da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i

«gotove» električne energije.

Očekuje se da će obnovljivi izvori energije postati ekonomski konkurentni

konvencionalnim izvorima energije u srednjem do dugom razdoblju. Što se ranije

započne s uvođenjem načina za korištenje obnovljivih izvora energije, to će se brže

smanjiti troškovi za energiju i emisija stakleničkih plinova.

Uvođenjem principa energetske efikasnosti u javne ustanove i institucije, škole i

ostale prostorije kojima upravlja Grad može se postići višestruki pozitivni učinak.

Učinak se manifestira smanjenjem troškova za energiju, smanjenjem emisije CO2,

očuvanjem okoliša te pozitivnim primjerom gospodarskom sektoru i kućanstvima.

Centar za energetsku efikasnost može doprinijeti postizanju cilja većeg korištenja

obnovljivih izvora energije. Doprinos će se ostvariti pružanjem informacija o

mogućnostima ugradnje pojedine opreme za korištenje obnovljivih izvora energije u

kućanstva i poslovne subjekte, o cijenama opreme, o uštedi, vremenu potrebnom za

povrat investicije, mogućim dobavljačima opreme, informacijama o servisu.

Ujedno, Centar bi trebao doprinijeti i informiranju stanovništva o stakleničkim

plinovima i njihovoj štetnosti, drugim oblicima zagađenja okoliša te načinima za

smanjenje istog.

314


Obnovljivi izvori energije mogu se podijeliti u dvije kategorije:

a) tradicionalni obnovljivi izvori energije koji uključuju energiju biomase i

hidroelektrane

b) novi obnovljivi izvori energije poput energije Sunca, energije vjetra,

geotermalne energije

Prema podacima iz 2006. godine iz obnovljivih izvora energije dobivalo se okvirno

18% ukupne svjetske energije. Od toga 13 % iz biomase, 3% iz hidroelektrana, 2,4%

iz novih obnovljivih izvora energije.

Cilj Europske Unije je značajno povećati udio obnovljivih izvora energije.

Neobnovljivih izvora energije ima sve manje, njihov štetni utjecaj sve je izraženiji.

Hrvatska se postepeno uključuje u svjetski trend korištenja obnovljivih izvora

energije. Grad Buje može samostalno realizirati pojedine projekte sa ciljem

povećanja korištenja obnovljivih izvora energije na području grada. Ciljani razvoj

pojedinih djelatnosti potrebno je uskladiti sa istim trendom.

Aktivnosti koje se trenutno mogu poduzeti:

1. Poticanje osnivanja tvrtki za proizvodnju i distribuciju električne energije na bazi

obnovljivih izvora energije

a) odrediti ciljeve koji se žele postići

b) izrada plana poticaja

c) izdati te provesti natječaj

d) dodijeliti potpore

e) pratiti realizaciju poticanih projekata

Navedene aktivnosti mogu se realizirati u suranji s Regionalnom energetskom

agencijom i Centrom za energetsku efikasnost. Isti mogu predložiti adekvatnu i

moguću proceduru te zakonski dozvoljene postupke provedbe određenih aktivnosti.

315

2. Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora

Pružanje podrške za uvođenje opreme za korištenje obnovljivih izvora energije u

postojeće poslovne objekte. Poticanje rekonstrukcije ili dogradnje postojećih objekata

u skladu s ekološkim principima.

3. Poticanje istraživanja s područja obnovljivih izvora energije i očuvanja okoliša koji

se mogu primijeniti na području grada Buja

a) poticaji za istraživanje o obnovljivim izvorima energije i njihovoj primjeni na

području grada

b) poticanje korištenja primjera dobre prakse i prilagodbe istih Bujštini

4. Povezivanje grada s poduzetnicima, gradovima, županijama, ministarstvom te

sličnim institucijama u inozemstvu sa ciljem ostvarenja bespovratnih potpora

a) izrada baze podataka regionalnih i nacionalnih tvrtki potencijalnih partnera

b) oformljavanje zajedničke suradnje potpisivanjem sporazuma o suradnji i

međusobnim poticajima i informiranju

c) oformljavanje zajedničke poveznice tvrtki u vidu udruženja ili inicijative

d) predstavljanje navedenog udruženja regionalnim i nacionalnim krovnim

organizacijama

e) izrada web portala svih umreženih tvrtki s aktivnostima koje iste obavljaju

f) umrežavanje domaće mreže s međunarodnim institucijama

g) realizacija europskih projekata

Cilj je da aktivnosti koje se provode dovedu do:

a) većeg broja stručno obrazovanih osoba na području održivog razvoja

b) poboljšane institucionalne infrastrukture održivog razvoja

c) smanjenja negativnih utjecaja na okoliš

d) informiranije javnosti

e) većem sudjelovanju građana u provođenju mjera zaštite okoliša

316


Principi energetske efikasnosti uključuju koncepte koji su ujedno ekološko opravdani

i ekonomični.

Tri «načela» energetske efikasnosti:

1. «Smanjiti gubitke energije»

2. «Energiju efikasno koristiti»

3. «Energiju efikasno proizvoditi»

1. Analiza gradskih i javnih objekata obzirom na energetsku učinkovitost:

a) gradska uprava

b) škole

c) vrtići

d) medicinski centri

e) centar za socijalnu skrb

f) Pučko otvoreno učilište

g) mjesni odbori, domovi

2. Priprema aktivnosti energetske obnove pojedinih objekata

a) izrada grubog plana «energetskog uređenja» svakog pojedinog objekta s

podacima o potrebnoj veličini ulaganja i isplativosti istog

b) utvrđivanje prioriteta obnove svakog pojedinog objekta

c) utvrđivanje dinamike realizacije obnove svakog pojedinog objekta

d) tražiti poticaje od Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i

graditeljstva, Istarske županije, sredstva iz fondova Europske Unije

3. Izgradnja novih objekata u skladu s energetskom efikasnosti

a) prilikom pripreme projektne dokumentacije postaviti zahtjeve za izgradnjom

objekata koji štede energiju i koriste obnovljive izvore energije

b) izraditi proračune izgradnje i efikasnosti projekata za pojedine objekte

317

c) aktivno tražiti bespovratna sredstva iz EU fondova prije početka izgradnje

samih objekata

4.3.3. Osnivanje Centra za energetsku efikasnost

1. Osnivanje centra kao potporne institucije za informiranje stanovnika i poslovnih

subjekata

Osnivanjem EE info centra poduzetnici i građani moći će dobiti informacije o:

a) načelima energetske efikasnosti

b) ugradnji opreme za postizanje više energetske efikasnosti u vlastite domove i

poslovne objekte

c) gdje i kako nabaviti potrebnu opremu

d) cijeni pojedine opreme

e) mogućoj uštedi energije i smanjenju troškova

f) procjeni strukture i visine optimalnog ulaganja

g) vremenu povrata ulaganja

h) kako utjecati na trenutno smanjenje emisije stakleničkih plinova, ponajviše

CO2

i) statističkim informacijama o smanjenju ili povećanju zagađenja okoliša po

pojedinim mjestima i za cjelokupno područje grada

j) rezultate posljednjih mjerenja i eventualnih pravilnosti tijekom dužeg razdoblja

(sezonske oscilacije, utjecaj pojedinih vanjskih varijabli na energetsku

efikasnost)

2. Priprema i opremanje centra potrebnom opremom i poslovnim softverom za

praćenje energetske bilance na području grada

Jedan od ciljeva centra trebao bi biti praćenje energetske bilance na području grada.

Isto podrazumijeva:

a) procjenu ukupno korištene energije za potrebe grada svake godine i prognoze

potreba za svako iduće petogodišnje razdoblje

b) procjenu sudjelovanja pojedinih izvora u ukupnim izvorima energije (udio

obnovljivih i neobnovljivih izvora po kategorijama)

318

c) praćenje stanja korištenja obnovljivih izvora energije po pojedinim mjestima na

području grada

d) praćenje stanja korištenja obnovljivih izvora energije po pojedinim

djelatnostima unutar poslovnog sektora

Centar bi trebao razviti metodologiju i sustav praćenja podataka o energetskim

promjenama na području grada. Potrebno je usvojiti iskustva drugih zemalja u istome

te razviti specifični sustav za lokalno područje.

Sustav bi trebao imati mogućnosti praćenja sljedećih parametara:

a) ukupna potrošnja energije po vrstama iste po pojedinim domaćinstvima i

poslovnim subjektima

b) potrošnja po pojedinim izvorima

c) proizvodnja po pojedinim izvorima

d) uložena sredstva u obnovljive izvore energije

e) ostvarena ušteda energije i troškova

Praćenjem rezultata mogao bi se razviti sustav najbolje prakse za lokalno područje.

Isto bi po otkrivanju sustava doprinijelo optimalnim ulaganjima obzirom na

energetsku i troškovnu efikasnost.

319

Prioritet 4.4.

Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom

Mjere

4.4.1. Postavljanje sustava informiranja i obrazovanja stanovništva

4.4.2. Organiziranje selekcije otpada na organski otpad, papir, staklo,

metale i plastiku

320

Zaštita okoliša podrazumijeva skup aktivnosti i mjera kojima se sprječava nastanak

opasnosti za okoliš, nastanak štete ili onečišćenja u okolišu. Upravljanje otpadom

jedan je od sustava u okviru zaštite okoliša.

Mjere u okviru prioriteta izgradnje integriranog sustava upravljanja otpadom

podrazumijevaju poduzimanje određenih aktivnosti:

a) organiziranje sustava informiranja stanovništva o mjestima odlaganja otpada

b) informiranje o mjestima vodnih područja te mogućim štetama za okoliš

c) organizirano sakupljanje krupnog otpada iz prirode

d) organizacija nagrada za određene vrste i količine skupljenog otpada

e) određivanje sustava sankcija za odlaganje otpada u šumama i na livadama

Čist i očuvan okoliš te poštovanje istog mogu donijeti pozitivne rezultate u turizmu,

kvaliteti poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Obrazovanost stanovništva o

stanju okoliša i o važnosti istog za razvoj grada i kvalitetu njihovih vlastitih života

rezultirati će pozitivnim promjenama kojima će svaki pojedinac doprinositi lokalnoj

zajednici.

Selekcija otpada u kućanstvima pretpostavlja postojanje mjesta za preradu istoga.

Dakle, isto podrazumijeva gospodarenje otpadom. Pojedine se čestice izvoze, a

pojedine se odvoze u središta za reciklažu. Reciklaža i odvajanje otpada zahtjevi su

Europske Unije te će se stoga isto morati realizirati. Što se prije uvedu različiti

kontejneri za otpad i započne s edukacijom stanovništva prije će se stanovništvo

prilagoditi novim zahtjevima.

Ukoliko se sa edukacijama o važnosti očuvanja okoliša započne ranije, lakše će se i

brže provoditi konkretne mjere zaštite i čišćenja okoliša.

Pod komunalnom djelatnosti održavanja čistoće podrazumijeva se čišćenje javnih

površina te skupljanje i odvoz komunalnog otpada na uređena odlagališta utvrđena

prema posebnim propisima.

Prostorni plan navodi da se u analizi postojećeg stanja i komparacijom iste sa

svjetskim iskustvima u zbrinjavanju komunalnog otpada nameće obveza hitne

uspostave sustava gospodarenja otpadom po metodologiji IVO (izbjegni, vrednuj,

odloži). Metodologiju je prihvatila Istarska županija sukladno smjernicama održivog

razvoja.

321

Plan realizacije temelji se na uvjetima koji danas postoje na području Istarske

županije. Predviđeno je postupno uvođenje budućeg sustava na način da se provede

modernizacija sadašnjeg sustava u skladu sa zakonskim propisima RH.

Na području županije planirano je formiranje županijsko-gradskog poduzeća. Isto bi

se u početku formiralo u suradnji s Gradom Pula kao jedinicom lokalne samouprave

s najvećim učešćem u proizvodnji komunalnog i tehnološkog otpada ako se izuzme

TE Plomin. Predviđena je mogućnost priključivanja i ostalih jedinica u sustav sa

ciljem racionalizacije i smanjenja negativnih učinaka na okoliš.

Prostorni plan navodi kako se otpad mora tretirati kao vrijedna sekundarna sirovina i

obnovljivi energent, a njegova obrada mora zauzeti značajno mjesto u privredi

Istarske županije. Poglavito se to odnosi na uspostavu kvalitetne reciklaže i obrade

ostatnog otpada, obzirom da je na području Istarske županije visok postotak

stanovništva uključen u organiziran sustav prikupljanja komunalnog otpada. Zbog

toga je Prostornim planom Istarske županije za Istarsku županiju predložen

jedinstveni cjeloviti sustav.

Grad Buje se putem dokumenata prostornog uređenja i drugih dokumenata

opredjeljuje za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom, kojim se

osigurava:

a) smanjenje potencijala otpada na mjestu nastanka

b) iskorištavanje vrijednih tvari i energije iz otpada

Značajnu ulogu ima izdvajanje korisnih dijelova otpada što čini prvu fazu

pristupa gospodarenju otpadom.

c) obrađivanje samo onog otpada koji preostaje nakon svih mjera izbjegavanja i

recikliranja

d) odlaganje minimalnih količina ostatnog otpada

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom grada Buja podrazumijeva:

a) donošenje pravnih i administrativnih propisa u svrhu izbjegavanja i smanjenja

nastanka otpada

b) edukaciju stanovništva

c) selektivno prikupljanje otpada

d) kompostiranje zelenog reza, te biorazgradivog otpada skupljenog u

322

ugostiteljskim objektima i na tržnici

e) uvođenje mehaničko-biološke obrade ostatnog otpada

f) odlaganje ostatnog otpada

g) saniranje svih nelegalnih smetlišta na području grada Buja

Na području grada Buja razviti će se sustav sukladan sustavu za cjelokupno područje

Bujštine obzirom da organizirani odvoz komunalnog otpada provodi komunalno

poduzeće «6. Maj» sa sjedištem u Umagu.

U okviru cjelovitog sustava gospodarenja otpadom smeće i ostali kruti otpad zbrinjavati

će se na postojećem odlagalištu otpada Donji Picudo u gradu Umagu.

Na području grada Buja najvjerojatnije neće biti moguće otvaranje samostalnog

odlagališta otpada budući da se godišnje količine otpada po stanovniku kreću ispod

potrebne razine.

U količinama komunalnog otpada uračunat je i komunalni otpad koji nastaje radom

turističkog gospodarstva i otpad koji stvaraju ostali izvori poput čišćenja javnih plaža.

Prikupljanje i zbrinjavanje svih vrsta otpada provoditi će se u skladu sa Zakonom o

zaštiti okoliša i Zakonom o otpadu te posebnim odgovarajućim propisom Grada Buja

o komunalnom gospodarstvu.

Sustav gospodarenja otpadom grada Buja provoditi će se sukladno budućem

sustavu na području bivše općine Buje, u okviru sustava Istarske županije.

4.4.1. Organiziranje sustava informiranja i obrazovanja stanovništva

1. Tiskanje informativnih i edukativnih letaka

U suradnji Grada, odnosno zaposlenika gradske uprave i stručnjaka iz područja

zaštite prirode može se organizirati kreiranje i tiskanje informativnih edukativnih

letaka. Isti bi sadržavali informacije:

a) zbog čega se otpad treba odvajati

b) kako ga najlakše odvajati u kućanstvima – na mjestu gdje nastaje

323

c) gdje se svaki pojedini otpad može odložiti (organski otpad, jestiva ulja, staklo,

metal, plastika, stare baterije, krupni otpad, auto gume, stari automobili,

građevinski otpad)

d) letci bi trebali sadržavati informacije što se događa u prirodnom okolišu ukoliko

se otpad odlaže na nelegalnim mjestima

Tiskanje letaka te troškovi stručnih osoba koje bi sudjelovale u izradi istih financirali

bi se dijelom iz proračuna Grada, dijelom od sponzora. Letci bi se dijelili

stanovnicima. Dostavljali na kućne adrese. Cilj aktivnosti je osvještavanje lokalnog

stanovništva o važnosti zaštite okoliša i brige o prirodnim resursima.

2. Organizacija radionica

Edukativne radionice o otpadu, učinku nepropisnog odlaganja otpada, o tome kako i

zašto treba odvajati otpad. Iste bi se mogle organizirati u školama za djecu, svakom

razrednom odjeljenju. U školama bi se mogle provoditi edukacije i za roditelje na

roditeljskim sastancima.

Iste edukacije trebale bi se provoditi u većim tvrtkama za zaposlene. Manje tvrtke bi

se trebale pozvati na zajedničke susrete na kojima bi im se prezentirale informacije o

zbrinjavanju otpada.

Iste se edukacije mogu organizirati i za javnu upravu i javne tvrtke u njihovim

sjedištima. Informacije za ostale građane i poduzetnike mogu se pružati u pojedinim

školama ili Pučkom otvorenom učilištu.

3. Organizacija okruglih stolova na temu zbrinjavanja otpada

Pozvati vodeće osobe iz lokalne zajednice, stručnjake i osobe koje bi trebale

provoditi program adekvatnog zbrinjavanja otpada. Na istim bi se mogle izmijeniti

informacije i nova saznanja te dobiti rezultati novih istraživanja. Teme i zaključci s

radionica prezentirali bi se javnosti putem Službenih novina grada Buja ili na web

stranicama Grada.

324

4. Zakupiti prostor u novinama, organizirati predavanja putem radio emisija

Postoji mogućnost zakupa prostora u novinama koji bi se koristio za davanje

informacija o odlaganju otpada, o važnosti sortiranja otpada, o učincima

neadekvatnog odlaganja otpada, o dobrobiti reciklaže, o uštedi energije, smanjenju

troškova.

U suradnji sa stručnim osobama iz područja zaštite okoliša organizirati predavanja

putem radio emisija. Omogućiti građanima da telefonski sudjeluju u raspravama,

postavljaju pitanja, daju mišljenja i komentare.

5. Zaposliti inspektore okoliša

Tijekom 2008. i 2009. godine u sklopu pretpristupnog programa PHARE realiziran je

projekt «Prilagodba inspekcije zaštite okoliša za provedbu novog nacionalnog

zakonodavstva u području zaštite okoliša».

Ciljevi projekta su uspostava sustava stalnog obrazovanja i usavršavanja inspektora

zaštite okoliša te suradnja s državnim tijelima koja sudjeluju u provedbi inspekcijskih

nadzora zaštite okoliša. Specifični cilj je i približavanje nacionalnog zakonodavstva

onome EU. U Hrvatskoj je zaposleno 80 inspektora zaštite okoliša, a do ulaska u EU

trebalo bi ih biti 100. Na području Istre zaposlene su samo dvije inspektorice okoliša.

U Rovinju i Labinu.

Iz istih razloga postoji mogućnost zapošljavanja osobe koja bi obavljala poslove

inspektora zaštite okoliša. Troškovi rada iste osobe mogu se financirati iz

županijskog i nacionalnog proračuna uz potporu proračuna Grada. Uštede koje bi se

ostvarile radom iste osobe trebale bi opravdati potrebna ulaganja.

4.4.2. Organiziranje selekcije otpada na organski otpad, papir, staklo, metale i

plastiku

1. Organiziranje reciklažnih dvorišta

Najveći problemi u okolišu koji nastaju kao posljedica lošeg gospodarenja otpadom

su odlaganje otpada na divljim odlagalištima i ispuštanje otpadnih tekućina u tlo,

rijeke i more, te ubrzano trošenje prostora na službenim odlagalištima.

325

Uzroci navedenih tendencija su:

a) nemogućnost za pravilno, odvojeno zbrinjavanje otpada

b) neprepoznavanje problema otpada kao prioriteta u okolišu

c) neznanje i neinformiranost građana i poslovnih subjekata

d) nepoštivanje IVO hijerarhije (izbjegni, vrednuj, odloži)

e) nedovoljno znanja unutar komunalnog poduzeća

f) nedovoljno zakonskih poticajnih mjera

g) nedovoljno financijskih sredstava

h) nedovoljno ljudskih resursa koji vode brigu o zbrinjavanju i selekciji otpada

i) nedovoljno aktivna inspekcija zaštite okoliša

Posljedice koje zbog navedenog nastaju su:

a) zagađenje tla, podzemnih voda i mora

b) ugroženost zdravlja građana i svog živog svijeta

c) visoki troškovi održavanja i sanacije odlagališta

Jedan od zadataka gradske uprave bio bi donijeti izmjene Prostornog plana koje

navode detaljni plan gospodarenja otpadom s definiranim lokacijama namijenjenim

za «reciklažna dvorišta» i transfer stanice.

Reciklažna dvorišta su mjesta gdje građani mogu besplatno odložiti bilo kakav otpad.

Mreže reciklažnih dvorišta razvijenije su u ostalim djelovima Hrvatske, Istra u tom

dijelu zaostaje.

Do donošenja detaljnih planova i izmjena može se organizirati privremeno reciklažno

dvorište koje treba zadovoljavati sljedeće uvjete:

a) lokacija i uređenje lokacije u skladu s Pravilnikom o gospodarenju otpadom

b) određivanje vrsta otpada koje se mogu prikupljati na određenoj lokaciji

c) redovitost odvoza čime se sprječava prerastanje lokacije u divlji deponij

d) naglasiti da je odluka na snazi do usvajanja izmjena i dopuna PPU-a

e) dostaviti odluku inspekciji za zaštitu okoliša i Županijskom UO za održivi razvoj

f) dvorište treba zadovoljavati sve uvijete prema Pravilniku o gospodarenju

okolišem (NN 23/2007)

326

2. Postavljanje odvojenih kontejnera na više mjesta u gradu za papir, staklo, plastiku,

baterije, metale, iljekove, organski otpad

Otpad je koristan resurs i energent. Potrebno ga je koristiti za preradu i daljnju

obradu. Selektivno prikupljanje otpada treba organizirati prema izrađenom elaboratu i

planu. Program «kada, kako i zašto zbrinjavati otpad» treba donijeti gradska uprava

u suradnji sa županijskom i državnom upravom. Otpad koji je odvojen kasnije bi se

reciklirao ili izvozio. Osobitu pažnju treba posvetiti opasnim otpadnim tvarima jer

nekontrolirano odlaganje takvog otpada dovodi u pitanje ljudsko zdravlje.

3. Plan gospodarenja otpadom

Plan gospodarenja otpadom donosi Gradsko vijeće. Nadležni ured nadzire provedbu

istog. Poglavarstva su dužna jednom godišnje do 30. travnja tekuće godine, za

prethodnu godinu, podnositi gradskom vijeću izvješće o izvršenju plana. Izvješće se

dostavlja i Ministarstvu i Agenciji za zaštitu okoliša. Plan se objavljuje u službenom

glasilu. Plan gospodarenja otpadom treba sadržavati:

a) mjere odvojenog sakupljanja komunalnog otpada

b) mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad

c) popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta

d) redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog

okoliša

e) izvore i visinu potrebnih sredstava za provedbu sanacije

Realizacija navedenih mjera podrazumijeva postavljanje kontejnera u koje građani

mogu besplatno odložiti krupni otpad. Grad treba donijeti odluku o pravilima

odlaganja otpada na privatnim parcelama, te vlasnicima onemogućiti odlaganje

otpada na istima. Izraditi popis svih divljih deponija i plana čišćenja što podržava i

Zakon kojim se isto tako utvrđuje da svaka općina mora imati deponij građevinskog

otpada. Neki od Bujskih su: Odlagalište Kremenje, smeće ispod Belvederea, smeće

prema S. Sebastijanu. Potrebno je uvesti sankcije i češću kontrolu komunalnih

redara.

327

4. Gospodarenje građevnim otpadom

Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom donesen je 2008. godine. U skladu sa

navedenim pravilnikom građevinski otpad mora se odlagati na za to predviđenim

mjestima. U roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu navedenog Pravilnika, županije i

Grad Zagreb bile su dužne odrediti lokacije za gospodarenje građevinskim otpadom na

svom području.

Sukladno Prostornom planu Grada Buja građevinski otpad može se odlagati u:

a) zoni napuštenog kamenoloma Štrika – do konačnog napuštanja i saniranja

lokacije

b) građevinskom području gospodarske, poslovno-komunalno servisne namjene

Gambocija. U ovom se građevinskom području može privremeno odlagati

građevni otpad do konačnog napuštanja i saniranja lokacije. Postoji

mogućnost postavljanja isključivo privremenih prenosivih građevina koje mogu

biti priključene na potrebnu infrastrukturu.

c) katastarskoj čestici broj 881/15 i k.o. Kaštel u okviru građevinskog područja

Kaldanije

Na istoj lokaciji može se privremeno odlagati građevinski otpad.

Pritom niveleta nasipnog materijala ne smije premašiti nivelete postojećih kontaktnih

prometnica. Po završetku nasipavanja lokacija će se sanirati gradnjom građevine

visokogradnje ili uređenjem čestice na drugi način. Temelj je Prostorni plan užeg

područja odnosno izdane lokacijske (građevinske) dozvole u skladu sa sveukupnim

odredbama Prostornog plana.

Uređenje sustava gospodarenja otpadom uključuje veći broj aktivnosti:

a) analiza stanja odlagališta građevinskog otpada

b) edukacija i informiranje svih sudionika u procesu gospodarenja građevinskim

otpadom

c) sprječavanje nekontroliranog odlaganja građevinskog otpada na neprimjerenim

odlagalištima

d) poticanje uporabe građevinskog materijala prihvatljivog za okoliš

e) poticanje poštivanja zakonskih propisa

f) poticanje uređenja sustava odvojenog sakupljanja i recikliranja pojedinih vrsta

građevinskog otpada

g) uspostavljanje centra za uporabu i zbrinjavanje građevinskog otpada

328

Prioritet 4.5.

Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe

Mjere

4.5.1 Rekonstrukcija mreže sustava vodoopskrbe

4.5.2 Realizacija sustava navodnjavanja

329

Vodovodna mreža u gradu Buje postoji, voda je dovedena u sva naseljena mjesta.

Obnovom i rekonstrukcijom povećava se kvaliteta vode u kućanstvima, raste količina

vode raspoložive za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Veći kapacitet opskrbe

vodom omogućuje razvoj poslovnih zona, poljoprivrede i turizma.

Potrebe za konstrukcijom spremišta većih kapaciteta javljaju se iz sljedećih razloga:

1. veća potrošnja vode, osobito u ljetnim mjesecima zbog turizma i klimatskih

karakteristika

2. planirani razvoj golfa

3. planirani razvoj turizma

4. povećanje površina za navodnjavanje

Bogato lokalno vodno područje pravilnom i planiranom dogradnjom i rekonstrukcijom

vodoopskrbnog sustava može svoje izvore koristiti za navodnjavanje poljoprivrednih

površina. Isto bi najviše utjecalo na mogućnosti navodnjavanja i ubrzanje razvoja

poljoprivrede.

Na razini županije osnovan je Istarski vodozaštitni sustav (IVS d.o.o.), županijska

institucija koja se bavi problematikom vodoopskrbe u Istri.

Društvo je osnovano 2004. godine. U travnju 2006. godine na Skupštini društva

donesen je program investicijskih ulaganja izgradnje sustava javne odvodnje i zaštite

voda. Vodozaštitni sustav nastao je sa ciljem provedbe studije «Organizacija,

izgradnja i održavanje sustava javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za mala

naselja u obuhvatu vodozaštitnih područja u IŽ» iz 2000. godine.

Društvo je osnovano zbog razlike između trenutnog i željenog stanja:

1. Propisano ciljano stanje na području Istarske županije:

a) postojanje septičkih jama ili tipskih bioloških uređaja za stambene objekte i

ispuštanje u prirodu putem upojnog bunara (za III i IV zonu zaštite);

b) stambeni objekti u II zoni s obveznom nepropusnom sabirnom jamom s

kontrolom pražnjenja putem ove institucije.

330

2. Stvarno stanje na području Istarske županije:

a) u većini slučajeva septičke jame nisu nepropusne te se nepročišćena voda

slijeva u teren

b) ne postoji sustav redovite kontrole pražnjenja septičkih jama i odvođenja

njihovih sadržaja na adekvatnu obradu

c) neopremljenost postojećih uređaja za prihvat sadržaja septičkih jama

Posljedice za okoliš trenutne situacije:

a) rast koncentracije mikroorganizama u površinskim i podzemnim vodama

b) rast koncentracije dušika i fosfora u akumulaciji i obalnom moru što dovodi do

bujanja algi i degradacije površinske vode ili mora

Posljedice za vodoopskrbu:

Zahtjevnije pročišćavanje u procesu dobivanja vode za piće, upotreba više kemikalija

u procesu pročišćavanja, veća nesigurnost vodoopskrbnog sustava. Moguća

ugroženost zdravstvene ispravnosti vode za piće.

Kako bi se posljedice ublažile i zaustavio negativan utjecaj potrebno je:

a) izgraditi nepropusne kolektore za odvodnju otpadnih voda

b) postaviti kvalitetne uređaje za pročišćavanje otpadnih voda

Ciljevi koji se žele postići aktivnostima IVS-a:

1. Izgradnja i gospodarenje vodozaštitnim sustavom Istre

2. Izgradnja sustava odvodnje otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih

voda prema najvišim standardima

3. Održavanje sustava u projektiranom stanju uz visoku uslugu korisnicima

Odluka o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće u IŽ donesena je 2005.

godine. Tom odlukom određeni su sljedeći prioriteti:

a) određivanje područja sanitarne zaštite i akumulacije koje se koriste ili su

rezervirane za javnu vodoopskrbu na području Istarske županije

b) mjere zaštite izvorišta od zagađenja ili drugih utjecaja koji mogu nepovoljno

djelovati na njihovu izdašnost te kakvoću i zdravstvenu ispravnost vode

c) nastavak aktivnosti istražnih radova

d) izvori i način financiranja mjera

331

Unutar utvrđenih granica zona zaštite provodi se pasivna i aktivna zaštita izvorišta.

Pasivnu zaštitu čine mjere zabrane građenja i smještaja pojedinih građevina i

obavljanja određenih djelatnosti unutar utvrđene zone.

Aktivnu zaštitu čine:

a) mjere za redovito praćenje razine i kakvoće vode na priljevnom području

izvorišta (unutar zona zaštite)

b) poduzimanje mjera za očuvanje i poboljšanje kvalitete vode

Isto podrazumijeva građenje i rekonstrukciju vodoopskrbnih sustava, sustava javne

odvodnje i tretmana otpadnih voda, uvođenje «čiste» proizvodnje, ugradnja

spremnika s dodatnom zaštitom.

Vodozaštitni sustav se financira od jedinica lokalne samouprave u kojima se grade

objekti odvodnje. U planu je da doprinos solidarnosti daju i ostale JLS. IVS ima za cilj

kandidirati projekte na programe i predpristupne fondove Europske Unije.

Prethodni i pripremni radovi za realizaciju aktivnosti:

a) izrada projektne dokumentacije

b) otkup zemljišta i naknada štete

c) geodetski radovi kanalizacijske mreže i čvrstih objekata

d) naknade i nepredviđeni radovi

e) arheološki nadzor i geoistraživanja

Nakon pripremnih radova slijedi izvedba građevinsko-montažnih radova i nabavka

opreme (gravitacijski tlačni cjevovodi, uređaji za pročišćavanje, izgradnja crpnih

stanica, upojni bunari za svako pojedino naselje).

U prvoj fazi radovi predviđaju izgradnju malih autonomnih sustava, u drugoj fazi

mogućnost njihovih povezivanja.

Na području Bujštine od izvora vode koriste se izvori Bužin i Gabrijeli u dolini

Dragonje. Kapacitet istih izvora je okvirno 100 l/s.

Izvori se nalaze u tzv. A i B zoni zaštite.

Za područje grada Buja nadležan je Istarski vodovod Buzet.

Zona strogog režima zaštite je I. zona.

332

Zona I. A izvorišta Gabrijeli – Bužin obuhvaća neposredno područje zahvata vode,

krški izvor, kaptažu, crpnu stanicu, postrojenje za preradu vode te građevinu za

pogon, održavanje i čuvanje - 50 m oko zahvata vode.

Zona I. B obuhvaća uži pojas oko I. A zone u koji su uključene naplavne površine

strmih i nepristupačnih stijena s bočnim stranama i površine cesta. Površine s kojih

je moguć neposredan kontakt površinskog toka sa podzemnim tokovima južno od

izvorišta.

I. zona i I.A zona moraju biti ograđene.

U I. i I.A zoni, zabranjuju se sve aktivnosti osim onih koje su vezane za eksploataciju,

pročišćavanje i transport vode u vodoopskrbni sustav.

U I.B zoni dozvoljava se gradnja nužnih prometnica, uz obaveznu kontroliranu

odvodnju oborinskih voda i tehnička rješenja osiguranja prometa.

Na području I., odnosno I.A zone provesti će se sljedeće mjere zaštite:

1. sanitarne otpadne vode moraju se odvesti nepropusnom kanalizacijom izvan

zone

2. oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata unutar zone potrebno

je odvesti izvan zone

3. objekti i sadržaji unutar zone koji su neophodni za korištenje crpilišta moraju

biti građeni i održavani s najvišim stupnjem sigurnosti u odnosu na zaštitu

voda

Pravna osoba koja obavlja javnu vodoopskrbu i upravlja vodozahvatom mora biti

nositelj stvarno pravnih ovlasti ili vlasnik zemljišta unutar I. odnosno I.A zone

izvorišta.

Pravna osoba koja obavlja vodoopskrbnu djelatnost dužna je imenovati odgovornu

osobu za fizičko osiguranje građevina i uređaja u I. i I. A zoni izvorišta od namjernog i

slučajnog onečišćenja i zagađenja voda.

Na području I. zone moraju se provesti sljedeće mjere zaštite:

a) granice zone obilježiti uočljivim oznakama

b) sanitarno potrošne otpadne vode provesti nepropusnim odvodnim sustavom

izvan zone ili zbrinuti putem sabirnih jama

333

c) odvodnju oborinske vode s uređenih površina i krovova objekata provesti

izvan prve zone

d) trafostanice moraju imati nepropusnu uljnu jamu

e) akumulatorske baterije za neprekidno napajanje moraju biti smještene u

prostoriji s nepropusnim podom i nepropusnim šahtom za prihvat kiseline

f) slobodne površine moraju biti zasijane travom ili raslinjem s plitkim korijenjem

g) praćenje, održavanje i poboljšanje kakvoće vode u akumulaciji

Financijska sredstva potrebna za realizaciju mjera i aktivnosti zaštite unutar I. zone

izvorišta osigurava pravna osoba ili vlasnik zemljišta unutar I zone.

Ista obavlja javnu vodoopskrbu i upravlja vodozahvatom. Za svako izvorište potrebno

je izraditi daljnje elaborate zaštite koje financiraju Hrvatske vode.

4.5.1 Rekonstrukcija mreže sustava vodoopskrbe

Vodoopskrbni sustav Grada Buja opskrbljuje se vodom iz magistralnog cjevovoda,

odnosno iz sustava Sv. Ivan – Buzet. Uslijed smanjene izdašnosti ovog izvora,

područje grada Buja može se prihranjivati vodom iz izvora Bulaž kod Istarskih

Toplica. Manji dio područja snabdijeva se i iz izvora Gradole u dolini rijeke Mirne.

Analizom postojećeg stanja i buduće potrebe dolazi se do zaključka da je potrebno

nastaviti s daljnjim radnjama na optimalizaciji vodoopskrbnog sustava. Konačan cilj je

osiguranje potrebnih količina i tlaka vode.

1. Izvođenje radova na vodovodnoj mreži Bujštine

a) rekonstruirati odnosno pojačati profil magistralnog cjevovoda od Laganiša do

rezervoara Triban

b) povećati veličinu rezervoarskog prostora rezervoara Triban

c) povećanje kapaciteta rezervoara Kanegre zbog povećanja kapaciteta u

turističkim naseljima

d) rekonstrukcija vodovodne mreže za građevinsko područje

e) rekonstrukcija vodovodne mreže na području Krasice, Punte, Lozara i

Baredina zbog porasta intenziteta aktivnosti u poljoprivredi

334

f) izgradnja vodovodne mreže na sljedećim lokacijama:

- Gospodarska zona Buje

- Gamboci

- Ljubljanija

- Kaldanija

- Jurcanija

- Todeški

- Koparska

- Kažeta.

2. Ostvarenje suradnje sa Istarskim vodovodom Buzet, Vodovodom «Butoniga»,

intenziviranje suradnje sa IVS-om

a) dogovor oko korištenja naknade za priključenje vodovodnoj mreži pri izgradnji

novih objekata

Naknada se može koristiti za obnovu ili dogradnju vodovodne mreže, zaštitu

izvorišta ili druge prioritetne aktivnosti.

b) suradnja u izradi zaštitnog programa vodnih područja

c) suradnja u provođenju programa za zaštitu vodnog područja

Potrebno je održavati suradnju s Hrvatskim vodama.

3. Poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava

a) analiza postojećeg stanja sustava na području grada

Potrebno je provesti analizu obzirom na:

- datum izgradnje

- razgranatost

- priključke

- kapacitet

b) utvrđivanje prioriteta

Utvrditi prioritete obzirom na rekonstrukciju, dogradnju i novu izgradnju

sustava na pojedinim područjima grada.

335

c) pripremne aktivnosti i izvođenje radova:

- izrada geodetskih rješenja

- izrada idejnih rješenja

- izrada studija utjecaja na okoliš

- ishođenje lokacijskih dozvola

- priprema aplikacija za financiranje iz EU fondova

- izrada plana organizacije radova

- ugradnja najmodernijih tehnologija

- informatizacija sustava

4.5.2. Realizacija sustava navodnjavanja

Kvalitetan sustav za navodnjavanje, pažljivo isplaniran, precizno ugrađen i propisno

održavan preduvjet je za racionalnu upotrebu dragocjenog resursa - vode.

Za realizaciju sustava navodnjavanja potrebno je:

a) izraditi polazne tehničke studije mogućnosti navodnjavanja

b) izraditi studije gospodarske opravdanosti

c) izraditi plan navodnjavanja

1. Izrada polaznih tehničkih studija

Studije bi trebale sadržavati stručna mišljenja i izračune:

1. stručna ispitivanja kvalitete vode za natapanje

a) analiza vode na sve osjetljive tvari

b) izračun saliniteta vode u kojem se određuje sadržaj i količina mineralnih

komponenti

2. izračun izdašnosti bunara/rezervoara

a) ukoliko je cilj povećati površine potrebno je izraditi projekt skladištenja vode

izradom akumulacija ili kanalske i cijevne infrastrukture

3. geoelektrična sondiranja

a) mjerenje električnih svojstava stijena

4. izračun prosječnih količina padalina i temperatura tijekom godine

5. izračun potreba pojedine poljoprivredne kulture za vodom

6. izrada akumulacije vode

336

7. planiranje i izrada zahvata kanala, bunara, crpki, preljeva, cjevovoda

8. dovod vode iz cijevi i kanala

2. Izrada studija gospodarske opravdanosti

Osnovni sadržaj studije uključivao bi:

a) procjenu vrijednosti potrebnih ulaganja

b) procjenu povećanja prihoda zbog navodnjavanja

c) vrijeme povrata ulaganja

d) minimalnu površinu za pojedine kulture koja je isplativa za realizaciju

navodnjavanja

3. Izrada plana navodnjavanja

Plan bi trebao uključivati sljedeće elemente:

a) donošenje odluke o tome koja se poljoprivredna kultura želi uzgajati

b) sagledavanje postojećih zemljišta za uzgoj poljoprivrednih kultura

c) izračun profitabilnosti uzgoja istih

d) izrada studije isplativosti navodnjavanja

e) dinamika realizacije projekta izgradnje sustava navodnjavanja

337

Prioritet 4.6.

Izgradnja i unapređenje sustava odvodnje

Mjere

4.6.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u mjestima

koja trenutno nisu spojena na kanalizaciju već koriste sabirne jame

4.6.2. Poboljšanje i modernizacija sustava kanalizacije i mogućnosti korištenja

pročišćene vode u dozvoljene svrhe

4.6.3. Korištenje oborinske kanalizacije i sustava pročišćavanja oborinske vode

za navodnjavanje

338

Pročišćavanje otpadnih voda danas ima sve veću ulogu u zaštiti prirodne okoline.

Razlog tome je smanjenje količine raspoložive pitke vode za koju se do nedavno

smatralo da je neiscrpna. Rezerve pitke vode se nalaze u površinskim tokovima

(rijekama, jezerima) i u podzemlju. Njihovo zagađenje svakako prijeti smanjivanju

raspoloživih zaliha vode. Posebno je ugroženo podzemlje i podzemne vode zbog

ispuštanja opasnih i štetnih materija (naftnih derivata, motornih ulja, kemikalija) i

industrijskih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda.

Kako bi se sačuvala pitka voda potrebno je odrediti sustav kvalitetnog upravljanja

otpadnim vodama. Isti sustav potrebno je konstantno unaprijeđivati i obnavljati kako

bi se voda mogla ponovno koristiti.

Ukoliko se razvije predviđeni golf turizam, velike će količine vode biti potrebne za

navodnjavanje područja golf igrališta. Bilo bi poželjno da se adekvatnim sustavom za

pročišćavanje otpadnih voda i recipijentom oborinskih voda ista koristi za

navodnjavanje igrališta. Dio prihoda od dolaska novih gostiju «golfera» te prihoda iz

poslovanja većih poslovnih subjekata s potrebom za značajnim količinama vode

trebao bi se izdvajati za unapređenje i razvoj sustava otpadnih voda.

Razvojem sustava doprinijelo bi se zaštiti rezervi podzemnih voda te nadzemnih

vodenih tokova. Unaprijeđenje sustava upravljanja vodenim tokovima doprinosi

većim raspoloživim količinama vode za različite potrebe, većoj efikasnosti korištenja

vode. Ista vodena masa može se više puta upotrijebiti za različite potrebe.

Komunalna djelatnost odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda uključuje:

a) poslove odvodnje i pročišćavanja otpadnih i atmosferskih voda

b) crpljenje, odvoz i zbrinjavanje fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama

Prema Zakonu o vodama, djelatnost odvodnje otpadnih voda čine poslovi:

a) skupljanja otpadnih voda

b) njihovo dovođenje do uređaja za pročišćavanje

c) pročišćavanje i ispuštanje u prijamnik

d) obrada mulja koji nastaje u procesu njihova pročišćavanja

e) poslovi odvodnje oborinskih voda iz naselja putem sustava javne odvodnje

339

Otpadne vode odvode se putem posebnih sustava koji prema namijeni mogu biti:

a) sustav javne odvodnje (mješovit i razdjelni)

b) sustav interne odvodnje

c) sustav oborinske odvodnje

Mješoviti sustav odvodnje podrazumijeva da se sve otpadne i druge vode odvode

zajedno.

Razdjelni sustav odvodnje:

a) posebni cjevovod za oborinske, površinske, drenažne vode

b) posebni cjevovod za sanitarne i industrijske vode

Sustav oborinske odvodnje sastoji se od otvorenih i zatvorenih kanala, slivnika,

pjeskolova i drugih objekata i uređaja putem kojih se oborinske vode odvode u

recipijent.

Na području grada planirana je izgradnja razdjelnog kanalizacijskog sustava.

Planiran je poseban sustav odvodnje sanitarnih voda (fekalna kanalizacija) i poseban

sustav odvodnje oborinskih voda (oborinska kanalizacija).

Iznimka je povijesna jezgra Buja gdje se u planskom razdoblju planira zadržati

postojeći djelomično mješoviti sustav. U kasnijim fazama isti bi se rekonstruirao u

razdjelni.

Da bi se sačuvali izvori pitke vode potrebna je izgradnja sustava za odvodnju i

postavljanje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda pojedinih naselja. Osobito je

važna izgradnja sustava odvodnje u naseljima bez kanalizacije.

Fekalne otpadne vode od grada Buja i okolice planiraju se priključiti na postojeći

kolektor i postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda «Buje». Iz istog se vode

odvode u uređaj «Umag» na području grada Umaga.

Fekalne otpadne vode od turističkih naselja Kanegra i Porta Madona planiraju se

preko crpne stanice priključiti na postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

«Savudrija» koji se nalazi na području grada Umaga.

340

4.6.1 Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u mjestima

koja trenutno nisu spojena na kanalizaciju već koriste sabirne jame

Unutrašnjost prostora grada Buja karakterizira manji broj koncentriranih manjih

naselja, veći broj raštrkanih sela i gospodarstava.

Relativno slaba naseljenost tog područja nameće rješenje odvodnje putem manjih

lokalnih podsustava s odgovarajućim uređajima manjeg kapaciteta i ispuštanjem

otpadnih voda u podzemlje. Drugim riječima tretiranjem otpadnih voda u septičkim ili

sabirnim jamama.

U manjim zbijenim naseljima odvodnja se može riješiti putem sabirnih kanala i

zajedničkog uređaja za pročišćavanje. U kasnijim se fazama manji sustavi mogu

objediniti sa susjednim naseljima u veći sustav.

Fekalne otpadne vode tretirati će se kroz uređaj za pročišćavanje. Isti uređaj mora

imati potrebnu razinu pročišćavanja što podrazumijeva biološki, a po potrebi (bilo bi

poželjno) i tercijarni stupanj pročišćavanja.

Nakon tretmana na uređaju, pročišćena voda ispustiti će se u teren preko upojnog

bunara. Mikrolokacije kolektora, crpnih stanica i ostalih građevina i uređaja definirati

će se prostornim planovima užih područja, odnosno lokacijskom (građevnom)

dozvolom.

Onečišćene oborinske vode s prometnica, parkirališta, manipulativnih i drugih

površina prije ispusta u kolektore treba pročistiti na separatorima ulja i pijeska.

Promjene aktivnosti odvodnje planirane unutar prostornog plana mogu nastati:

a) ukoliko se smatra da se otpadne vode mogu naknadno ponovno koristiti,

b) ukoliko zakon zahtijeva promjene ili će se promjene zahtijevati u skorom roku,

c) ukoliko je vremenska razlika izrade plana i realizacije velika te je tehnologija u

trenutku izrade u velikom odstupanju od planiranog.

S društvom IVS iz Buzeta ugovorena je izrada rješenja kanalizacije za sljedeća

područja grada po prioritetima:

- Prioritet I : Gamboci, Kaldanija, Kaštel, Plovanija

- Prioritet II: Marušići, Momjan, Triban.

341

Projekt izrade glavnog kolektora naselja za Monte Baster je završen. U tijeku je

rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Predan je zahtjev za izdavanje lokacijske

dozvole koji će omogućiti brže izvlaštenje jer su pojedini vlasnici zemljišta izvan

Hrvatske.

Procijena vrijednosti izgradnje kolektora u dužini od 1.124 metra sa crpnom stanicom

iznosi okvirno 1.250.000 kn.

Izrađen je elaborat za ishođenje lokacijske dozvole za Kruj Buje. U tijeku je

rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole je

predan. Procjena vrijednosti izgradnje kolektora u dužini od 1.483 m iznosi cca

1.150.000 kn.

Sustav za odvodnju i pročišćavanje komunalnih (sanitarnih i kućanskih) i tehnoloških

otpadnih voda je skup objekata koji uključuje:

a) kanalizacijska mreža koja se sastoji od sekundarnih, primarnih i glavnih

odvodnih kolektora,

b) građevine kanalizacijske mreže (crpne stanice, kontrolna okna, prekidna okna,

preljevna okna),

c) uređaji za pročišćavanje otpadnih voda,

d) ispust u prijemnik.

Vlasnik građevine dužan je priključiti svoju građevinu na komunalnu infrastrukturu za

odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda. Za istu se plaća naknada.

Aktivnosti koje je potrebno poduzeti:

1. Utvrditi postojeće stanje i postojanje kanalizacije

2. Utvrditi broj stanovnika spojenih i koje je potrebno spojiti na kanalizacijsku mrežu,

uz predviđanje sezonskih oscilacija

3. Analiza postojećeg kanalizacijskog sustava

4. Utvrditi duljinu fekalne kanalizacijske mreže

5. Utvrditi duljinu oborinske kanalizacije

6. Utvrditi ukupan broj crpnih stanica

7. Utvrditi broj crpki u svakoj crpnoj stanici

8. Utvrditi postojeće stanje uređaja za pročišćavanje (kapacitet, datum izgradnje,

342

dosadašnje rekonstrukcije, ispust)

9. Utvrditi postojeće stanje ispusta (zagađenje, održavanje)

10. Istražiti sve mogućnosti adekvatne odvodnje otpadnih voda

11. Izraditi adekvatnu studiju s aspekta maksimalne zaštite okoliša i upotrebe

otpadnih voda s korištenjem najmodernije tehnologije

Smjernice koje je potrebno uzeti u obzir pri izradi plana odvodnje otpadnih voda:

a) zahtjevi za čistim morem i okolišem su u porastu

b) može se očekivati pooštrenje zakona

c) povećana ekološka svijest šire javnosti

d) promišljanje o ponovnoj upotrebi pročišćene vode

e) promišljanje o smanjenju količine otpadnog mulja kao nusproduktu

pročišćavanja

f) korištenje najmodernije i najadekvatnije tehnologije s najboljim rezultatima

Hrvatske vode mogu financirati dokumentaciju projekta u vidu izrade sociološke

studije, studije utjecaja na okoliš, tehničke analize projekta, financijske studije.

4.6.2. Poboljšanje i modernizacija sustava kanalizacije i mogućnosti korištenja

pročišćene vode u dozvoljene svrhe

Sustavi za pročišćavanje mogu biti standardni biološki i MBR uređaji. MBR

(membranski bio reaktor) je manji i moderniji, niskih izlaznih koncentracija

suspendiranih tvari. Uklanja glavne uzroke cvjetanja mora, omogućava ponovnu

upotrebu otpadnih voda bez ispuštanja u more, rijeku ili okoliš.

Ciljevi s kojima se treba prići izradi studije konstrukcije odvodnih pročišćivača i

kanalizacije:

a) maksimalno korištenje postojećih lokacija uređaja

b) sustav obrade otpadnih voda koji predviđa autonomne sustave

c) koncept iskorištavanja izgrađenog kanalizacijskog sustava sa minimalnim

prilagodbama

d) zadržavanje postojećih ispusta na nivou sadašnjeg stanja

e) koncept koji omogućuje korištenje najmodernijih tehnologija koje omogućuju

343

ponovno korištenje vode za razne potrebe bez ispuštanja u prirodu

Napredne tehnologije omogućavaju pročišćavanje otpadnih voda do čiste vode, ali i

biološko rješavanje otrovnog krutog sadržaja koji ostaje.

Pri ulaganju u kanalizacijski sistem potrebno je koristiti najpovoljniji, tehnološki

moderan i ekološki ispravan sustav. Osim zaštite prirode i zdravlja isti omogućava

dodatnu dobit korištenjem vode u određene dozvoljene, propisane i korisne svrhe.

Troškovi navodnjavanja odnosno troškovi vode za čiju se namjenu pročišćena voda

koristi smanjuju se.

4.6.3 Korištenje oborinske kanalizacije i sustava pročišćavanja oborinske vode

za navodnjavanje

Zadatak objekata za sakupljanje oborinskih voda je:

a) spriječiti izlijevanje i stvaranje vodene površine na pješačkim površinama radi

odvijanja sigurnog prometa

b) skupiti oborinsku vodu s gradskih površina i tako spriječiti plavljenje gradskih

objekata i prostora

Objekti za sakupljanje oborinskih voda sa prometnica su rigoli – kanali uz

prometnice. Putem njih se voda preko slivnika upušta u kolektore. Voda se sakuplja

u bazenima ili rezervoarima.

Pročišćavanje otpadnih voda je proces koji se provodi iz sljedećih razloga:

a) smanjenje onečišćenja do onih količina ili koncentracija s kojima pročišćene

otpadne vode ispuštene u prijemnike postaju neopasne za život i ljudsko

zdravlje

b) spriječavanje neželjenih promjena u okolišu

c) naknadno korištenje

Kod analize pročišćavanja od temeljne važnosti su:

a) količina i svojstva otpadnih tvari

b) svojstva prijemnika

c) uvjeti ispuštanja otpadnih voda

344

d) procesi pročišćavanja otpadnih voda i obrade mulja

Poremećaji koji nastaju u okolini ispuštanjem otpadnih tvari ne mogu se naknadno

popraviti. S toga se pri ispuštanju trebaju primijeniti određeni kriteriji i propisani

standardi.

Zavisno od svojstva otpadnih voda razlikuje se:

a) konvencionalno (mehaničko ili prethodno i biološko ili naknadno)

pročišćavanje

b) fizikalno kemijsko pročišćavanje

Kako bi se oborinska kanalizacija mogla koristiti za navodnjavanje potrebno je:

a) osmisliti i projektirati način sakupljanja oborinske vode

b) osmisliti i projektirati način pročišćavanja oborinske vode

c) osmisliti i projektirati način skladištenja oborinske vode

Ovisno o tome s kojih se područja voda sakuplja potrebno je da ista prođe određene

stupnjeve pročišćavanja.

Voda se može sakupljati s popločenih gradskih površina, prometnica, krovova.

Pojedina rješenja za sakupljanje vode mogu se naći i u prirodi. Isto može biti način

za poticanje stanovništva na inovacije.

Pri izradi projekta uređenja prometnica, trgova ili drugih nepropusnih površina

potrebno je ukalkulirati posebne kanale. Putem kanala se oborinska voda sakuplja na

određenom mjestu gdje se ista pročišćava i sprema u rezervoare.

Kontrolirana i ispitana voda iz rezervoara može se koristiti za navodnjavanje zelenih

površina ili određenih poljoprivrednih kultura za koje postoje sanitarne i zakonske

dozvole.

Ideje za sakupljanje oborinskih voda u prirodi postoje na europskoj i svjetskoj razini.

Jedna od njih su «zeleni krovovi».

Na različitim područjima ljudi smišljaju vlastite ideje i kombiniraju metode.

Javni poziv za iskazivanje ideja mogao bi donijeti dobar temelj za stvaranje noviteta

ili bujskog branda navodnjavanja koji bi mogao prerasti u europski projekt.

345

Prioritet 4.7.

Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja

Mjere

4.7.1. Valorizacija i zaštita prirodnih vrijednosti

4.7.2. Jačanje institucija u području zaštite prirode

346

Prirodne vrijednosti su nacionalni parkovi, strogi rezervati, posebni rezervati, parkovi

prirode, spomenici prirode, park šume, značajni krajobraz, regionalni park, spomenik

parkovne arhitekture. U Istri se trenutno nalazi 40 zaštićenih područja.

Prostornim planom grada Buja evidentirane su sljedeće prirodne vrijednosti

županijskog značaja:

a) u kategoriji posebni rezervati – botanički rezervati koji obuhvaćaju značajnije

površine prirodnih travnjaka na području Buja, Bibala, Kremenja i Valopije

b) u kategoriji spomenika prirode: zeleni hrast kod Markovca

c) u kategoriji značajni krajobraz: flišni dio od Kaštela do Čepića (Bujski Kras)

d) okoliš povijesnih cjelina: Buje, Kaštel, Momjan

e) u kategoriji park šuma: Kanedo kod Markovca

Zaštitom prirodnih vrijednosti doprinosi se očuvanju njihove biološke i krajobrazne

raznolikosti. Valorizacija i zaštita krajobraza i bioloških vrsta provodi se putem

institucija za zaštitu, njihovim procedurama u skladu sa zakonima i propisima.

Različitosti bioloških vrsta i krajobraza doprinose očuvanju tradicije, povećanju

turističke ponude i razvoju selektivnih oblika turizma.

Cilj kojem se teži je održivi razvoj. Prepoznatljivost Buja kao područja koje se razvija

poštivajući najviše ekološke standarde, koje vodi računa o zaštiti prirodnih vrijednosti.

U kojem živi ekološki osviješteno i educirano stanovništvo. Isto je temeljna

pretpostavka održivog razvoja.


1. Izrada programa zaštite prirodnih vrijednosti

Adekvatna zaštita prirodnih vrijednosti podrazumijeva izradu i provedbu programa

zaštite prirodnih vrijednosti. Isto uključuje sljedeće aktivnosti:

a) analiza trenutnog stanja okoliša na području grada Buja

347

b) procjena stanja ugroženosti

Obuhvać analizu utjecaja poljoprivrede i turizma na okoliš, analizu utjecaja

proizvodnih djelatnosti na okoliš, analizu kakvoće vode i zraka, analizu sustava

gospodarenja otpadom.

c) razvijanje mjera zaštite okoliša

d) provođenje mjera zaštite

e) edukacija lokalnog stanovništva o važnosti vođenja kontinuirane brige o zaštiti

okoliša

2. Integriranje mjera zaštite u proces prostornog planiranja i uređenja okoliša

Mjere zaštite prirodnih resursa i očuvanja bioraznolikosti moraju biti u odgovarajućoj

mjeri integrirane u prostorne planove i razvojne dokumente grada i lokalnog

područja. Namjena i funkcija određenog područja mora biti u skladu sa njegovim

prirodnim obilježjima i posebnostima. Isto se postiže na način da se prilikom

planiranja i provedbe razvojnih projekata vodi računa o provedbi mjera zaštite u

skladu sa Zakonom o zaštiti prirode.

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji prostornim uređenjem podržava se

održivi razvoj tako da se na temelju praćenja, analize i ocjene razvoja pojedinih

djelatnosti i prostora osigura kvaliteta životnog i radnog okoliša, ujednačenost

standarda uređenja pojedinih područja, učinkovitost gospodarenja energijom,

zemljištem i prirodnim dobrima.

Osim nadležnih organa i institucija cilj je uključiti lokalnu javnost u donošenje

dokumenata prostornog planiranja. Prema zakonu građani imaju pravo sudjelovanja

u javnoj raspravi – davanje očitovanja, mišljenja, prijedloga i primjedbi na prijedlog

prostornog plana.

348

3. Uključivanje sudionika svih razina u zaštitu okoliša

Isto uključuje upravna tijela, gospodarske subjekte i javnost.

Uključivanje upravnih tijela podrazumijeva suradnju sa institucijama za zaštitu prirode

na nacionalnoj i regionalnoj razini. Provedbu zakona i propisa, poštivanje standarda

zaštite prirodnih vrijednosti.

Provedba navedenih zakona i propisa podrazumijeva uključivanje gospodarskih

subjekata i javnosti. Cilj kojem se teži je stvaranje poslovnog i kulturnog okruženja

koje potiče uključivanje brige o okolišu u poslovne strategije, planove, svakodnevno

djelovanje i životne aktivnosti. Povećanje poštivanja zakona o zaštiti prirode postiže

se edukacijama o potrebi zaštite prirode i prirodnih resursa te provođenjem sankcija

u slučaju nepoštivanja zakonskih propisa.

4. Povećanje inspekcijskog nadzora

Postojanje adekvatnog nadzora i sankcija u segmentu zaštite prirodnih resursa

neophodan je čimbenik koji utječe na stupanj zaštite. Odjel inspekcijskog nadzora pri

Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva nadležan je za

obavljanje nadzora nad primjenom propisa iz područja zaštite okoliša. Isti odjel

sudjeluje u pripremi postupaka izvršenja inspekcijskih rješenja iz područja zaštite

okoliša, usklađuje međusobni rad i inspekcijsko postupanje inspektora iz područja

zaštite okoliša u područnim jedinicama.

U Odjelu inspekcijskog nadzora ustrojeni su sljedeći odsjeci:

a) Odsjek inspekcijskog nadzora

b) Odsjek za unaprijeđenje rada područnih jedinica inspekcijskog nadzora zaštite

okoliša

c) Odsjek za međunarodnu suradnju

Međunarodne aktivnosti inspekcije za zaštitu okoliša obuhvaćene su s ESCENA

mrežom i IMPEL mrežom. IMPEL mreža Europske Unije za provedbu i izvršenje

349

zakonodavstva zaštite okoliša je neformalna mreža tijela vlasti država članica EU,

zemalja pristupnica i kandidata te Norveške.

ECENA je neformalna mreža vlasti zaštite okoliša iz zemalja pred kandidaturom,

zemalja kandidatkinja i zemalja pristupnica. Cilj mreže je štititi okoliš u njenim

državama članicama kroz učinkovito prenošenje, primjenu i provedbu zakonodavstva

EU o zaštiti okoliša. Isto se postiže povećanjem učinkovitosti inspekcijskih tijela i

promicanjem pridržavanja uvjeta zaštite okoliša.

Formiranje institucija koje provode inspekcijski nadzor u nadležnosti je viših razina

vlasti. Zadaća gradske uprave je da vodi kontrolu o redovitoj provedbi inspekcija.

Ujedno, ima obvezu kontaktirati iste u slučaju da uvidi određena onečišćenja okoliša

ili potencijalne uzročnike onečišćenja.

5. Podizanje razine znanja i svijesti

Edukacija je ključni čimbenik povećanja brige o okolišu. Edukacije je potrebno

provoditi za sve skupine stanovništva. Cilj je povećanje svijesti o potrebi zaštite

prirodnih resursa i očuvanju istih za buduće naraštaje.

Ciljnu skupinu čine lokalno stanovništvo koje treba voditi brigu o okolišu i resursima u

svakodnevnim životnim aktivnostima, gospodarstvenici, posebno proizvodna

poduzeća koja svojim djelovanjem u većoj mjeri utječu na okoliš. Planirane su

sljedeće aktivnosti:

a) uspostavljanje suradnje sa institucijama koje se bave zaštitom okoliša

b) organiziranje predavanja u osnovnim i srednjim školama, Pučkom

otvorenom učilištu Buje

c) organiziranje predavanja za lokalne gospodarstvenike i građanstvo

6. Postavljanje «Zelenih otoka»

Organiziranje «Zelenih otoka» podrazumijeva postavljanje odvojenih kontejnera za

različite vrste otpada na jednom mjestu: staklo, plastiku i papir. Postavljanje «Zelenih

otoka» trebalo bi financirati iz gradskog proračuna.

Realizacijom navedene aktivnosti u velikoj bi se mjeri doprinijelo očuvanju čistoće

grada, te smanjenju štetnog djelovanja na okoliš. Sortirani prikupljeni materijali se

350

potom mogu reciklirati. Isto osim što pridonosi smanjenju onečišćenja okoliša

pozitivno utječe i na smanjenje potrošnje primarnih sirovina. Uz navedeno građanima

i posjetiteljima treba osigurati infrastrukturu koja im omogućuje okolišno odgovorno

ponašanje. Prema okolišu isto podrazumijeva postavljanje kontejnera i kanti za

smeće uz prolaze, na odmorištima uz cestu.

7. Upravljanje vodama

Vode su opće dobro koje ima osobitu zaštitu Republike Hrvatske i koje ne može biti u

ničijem vlasništvu. Najveće upravne ovlasti u upravljanju vodama ima Ministarstvo

regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva unutar kojega se nalaze

Uprava gospodarenja vodama i Uprava vodne politike i međunarodnih projekata.

Jedinice lokalne i regionalne samouprave posjeduju ovlasti i obveze vezane za

vodnu problematiku unutar njihovog područja. Zaštita voda ostvaruje se nadzorom

nad stanjem kakvoće voda i izvorima onečišćenja, sprječavanjem, ograničavanjem i

zabranjivanjem radnji i ponašanja koja mogu utjecati na onečišćenje okoliša. Na

području Buja ima 70-ak izvora vode. Zaštita i valorizacija istih podrazumijeva

provođenje sljedećih aktivnosti:

a) analiza postojećih vodnih resursa

b) ispitivanje kakvoće vode

c) ispitivanje mogućnosti valorizacije pojedinih izvora

d) izrada mjera zaštite izvorišta od zagađenja

e) provedba mjera zaštite vodnih izvora (aktivne i pasivne mjere zaštite izvorišta)

8. Poticanje društveno – odgovornog poslovanja

Društveno odgovorno poslovanje je koncept u kojem poslovni subjekt dobrovoljno

odlučuje doprinositi boljitku društva i čišćem okolišu. U interakciji sa ostalim

dionicima. Utjecaj na okoliš može biti smanjen racionalnom uporabom resursa,

smanjenjem emisija u zrak, tlo, vode te smanjenjem količine otpada kroz odvojeno

sakupljanje otpada i recikliranje.

Poticaji tvrtkama od strane Grada za provođenje društveno odgovornog poslovanja

mogu biti u obliku davanja godišnjih nagrada za postignute rezultate,

subvencioniranja dijela troškova zapošljavanja mladih bez iskustva, invalida i

351

socijalno ugroženih skupina, subvencioniranja dijela troškova uvođenja sustava za

zaštitu okoliša.


1. Poticanje osnivanja neprofitnih udruga za zaštitu okoliša

Organizacijama građana, osnivanjem i djelovanjem udruga za zaštitu okoliša utječe

se na povećanje stupnja zaštite prirodnih resursa i očuvanja bioraznolikosti.

Poticajne aktivnosti su sljedeće:

a) provedba edukacija o djelovanju udruga

b) informacije o postupku i uvjetima osnivanja udruga

c) informiranje o mogućnostima korištenja bespovratnih državnih potpora i

potpora fondova EU

d) poticanje građana na učlanjenje i sudjelovanje u radu udruga za zaštitu

okoliša

e) poticanje povezivanja sa srodnim udrugama na području Istarske županije i

Republike Hrvatske

2. Suradnja sa institucijama za zaštitu okoliša na državnoj i regionalnoj razini

Na području Republike Hrvatske i Istarske županije djeluje veći broj institucija kojima

je osnovna djelatnost razvijanje i provedba mjera zaštite okoliša. To su Fond za

zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Državni zavod za zaštitu prirode, Odjel za

održivi razvoj Istarske županije - Odsjek za zaštitu okoliša, Centar za istraživanje

mora instituta Ruđer Bošković u Rovinju, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog

uređenja, Hrvatske šume, Agencija za zaštitu okoliša i druge institucije. Suradnjom

Grada sa istima mogu se postići značajni efekti na području zaštite okoliša. Cilj je

izrada projekata zaštite okoliša, provedba akcija zaštite i uređenja prostora,

uključivanje lokalnog stanovništva, udruga i poduzeća u navedene projekte i akcije.

352

3. Edukacija o europskim projektima zaštite okoliša

Provedbom edukacija o mogućnostima korištenja sredstava iz pretpristupnih fondova

EU u velikoj se mjeri može utjecati na povećanje stupnja zaštite okoliša. Isto rezultira

povećanjem raspoloživih sredstava za ulaganje u izgradnju sustava za zaštitu

okoliša, poboljšanjem infrastrukture, većom kontrolom provedbe zakona o zaštiti

prirode. Projekti zaštite okoliša sadržani su u Programu Life i Natura 2000. Edukacije

o navedenim projektima trebale bi biti namijenjene lokalnim malim i srednjim

poduzećima, javnim ustanovama na području grada. Edukacije se mogu provoditi u

suradnji sa stručnjacima iz navedenog područja, u prostorima škole ili Pučkog

otvorenog učilišta.

Natura 2000 predstavlja ekološku mjeru područja očuvanja prirode. Uključuje 27

zemalja članica EU. Cilj mreže je očuvanje rijetkih, endemičnih i ugroženih vrsta, te

prirodnih i poluprirodnih staništa. Ulaskom u EU Hrvatska će prihvatiti i zakon o

zaštiti prirode EU. Cilj Nature 2000 nije potpuno zaustavljanje gospodarskih

djelatnosti, nego utvrđivanje mjerila prema kojima će se one odvijati, a da se pritom

očuvaju rijetke vrste staništa.

LIFE je financijski instrument Europske Komisije namijenjen aktivnostima u području

zaštite okoliša i prirode. Cilj je doprinositi razvoju i provedbi politike zaštite okoliša

Europske Unije. Republika Hrvatska je sudjelovala u Programu LIFE – Treće zemlje

od 2000. godine. Od 1. siječnja 2007. godine započeo je novi program LIFE + za

razdoblje od 2007. – 2013. godine. U navedenom programu Republika Hrvatska za

sada ne sudjeluje.

353

Prioritet 4.8.

Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine

Mjere

4.8.1. Razvoj operativno komunikacijskog sustava hitnih službi

4.8.2. Edukacija stanovništva, unapređenje sustava zaštite i

spašavanja


354

Sustav zaštite i spašavanja provodi Državna uprava za zaštitu i spašavanje.

Sustav obuhvaća sljedeće:

a) planiranje i pripravnost za reagiranje

b) reagiranje u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa i većih nesreća

c) poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica određenih

događaja.

Isto se ostvaruje kroz:

1. Organiziranje i pripremanje aktivnosti kojima je svrha povećati pripravnost po-

stojećih snaga za reagiranje u katastrofama i većim nesrećama.

2. Trajno osposobljavanje, uvježbavanje i usavršavanje sudionika zaštite

spašavanja.

3. Aktiviranje operativnih snaga, ostvarivanje spašavanja u suradnji s nadležnim

tijelima drugih država i međunarodnih organizacija, na temelju sklopljenih

međunarodnih ugovora1.

Vlada Republike Hrvatske je 2005. godine donijela «Uredbu o unutarnjem ustrojstvu

državne uprave za zaštitu i spašavanje».

Uredbom se uređuje:

a) unutarnje ustrojstvo Državne uprave za zaštitu i spašavanje (Državna uprava)

b) nazivi unutarnjih ustrojstvenih jedinica u sastavu Državne uprave i njihov

djelokrug rada

c) način upravljanja jedinicama

d) okvirni broj državnih službenika i namještenika potreban za obavljanje

poslova iz djelokruga rada Državne uprave

Upravne i stručne poslove Državna uprava obavlja u sjedištu i područnim uredima za

zaštitu i spašavanje.

U sjedištu Državne uprave ustrojavaju se posebne ustrojstvene jedinice i službe.

Posebne ustrojstvene jedinice jesu:

1. Kabinet ravnatelja Državne uprave

1 Narodne Novine NN-20-05-334

355

2. Odjel za unutarnju kontrolu

Službe:

1. Služba za civilnu zaštitu

2. Služba za vatrogastvo

3. Služba za sustav 112

4. Učilište vatrogastva i zaštite i spašavanja

5. Služba zajedničkih poslova

Zakonom o zaštiti i spašavanju se utvrđuje:

a) sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u

katastrofama i većim nesrećama

b) način upravljanja i koordiniranja u aktivnostima zaštite i spašavanja u

katastrofama i većim nesrećama

c) način uzbunjivanja i obavješćivanja, provođenja mobilizacije za potrebe zaštite

i spašavanja

d) nadzor nad provedbom zakona

Zaštita i spašavanje ostvaruju se djelovanjem operativnih snaga zaštite i spašavanja

u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te na razini RH.

Jedinice lokalne samouprave u okviru svojih prava i obveza utvrđenih ustavom i

zakonom, uređuju i planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje.

Vlada Republike Hrvatske odgovorna je za upravljanje i učinkovito funkcioniranje

sustava zaštite i spašavanja.

Zadaće sustava zaštite i spašavanja:

a) prosudba mogućih ugrožavanja i posljedica

b) planiranje i pripravnost za reagiranje, reagiranje u zaštiti i spašavanju u

slučaju katastrofa i većih nesreća

c) poduzimanje potrebnih aktivnosti i mjera za otklanjanje posljedica radi žurne

normalizacije života na području na kojem je događaj nastao

356

Prava i obveze JLS u području zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara:

a) zaštita i spašavanje ostvaruje se djelovanjem operativnih snaga zaštite i

spašavanja u JLS te na razini RH

b) operativnim snagama na razini JLS rukovodi i zapovijeda zapovjedništvo

zaštite i spašavanja tih JLS

c) članove zapovjedništva zaštite i spašavanja JLS imenuje gradonačelnik

d) JLS ima obvezu opremiti i osposobiti za djelovanje operativnim planom

utvrđeni broj zaposlenika

e) JLS uređuju, planiraju, organiziraju, financiraju i provode zaštitu i spašavanje

Institucija koja najbliže odgovara potrebama zaštite i spašavanja ljudi i imovine na

području grada Buja je javna vatrogasna zajednica Umag. Ujedno, na području grada

organizirana su tri dobrovoljna vatrogasna društva.

Javna vatrogasna postrojba Umag ima 34 operativna djelatnika. Isti rade u 4 smjene,

u svakoj smjeni angažirano je 8 do 9 vatrogasaca. Postrojba raspolaže s 14

vatrogasnih vozila. Vatrogasna postrojba u tijeku ljetnih mjeseci djeluje s povećanom

radnom snagom.

Osnivači Javne vatrogasne postrojbe su Poglavarstva Grada Umaga, Buja i

Novigrada, te Općine Brtonigla, Grožnjan i Oprtalj.

U vatrogasnoj postrojbi, Umag sudjeluje s 51,7% udjela, Buje s 22,65%, a ostali dio

otpada na Novigrad, Brtoniglu, Grožnjan i Oprtalj.


Jedinstveni operativno-komunikacijski centar - Centar 112 osnovan je početkom

2008. godine. Cilj istog je obavljanje aktivnosti traganja i spašavanja na kopnu ili

otoku od trenutaka dojave do njenog završetka. Isti zaprima sve pozive vezane uz

hitne situacije, nesreće i prijetnje. Prati iste od nastanka katastrofe putem sredstava

veze, na temelju standardnih operativnih postupaka. Žurno izvješćuje sve nadležne

službe i koordinira akcije. Djeluje po pozivu.

Centar 112 djeluje kao jedinstveni komunikacijski centar za sve vrste hitnih situacija.

357

Županijski centar 112 Istarske županije nalazi se u Pazinu, a ima ispostave u Puli,

Poreču i Rovinju. Jedna od primarnih zadaća Službe 112 je podizanje operativne

spremnosti i osposobljenosti centara. Iz istog razloga služba planira, predlaže i

koordinira implementaciju suvremene tehnologije.

Ujedno, zadaća službe je pružanje tehnološke osnove za razvoj komunikacijske i

informacijsko-računalne tehnologije potrebne za rad.

Služba vodi statističke evidencije o:

- stanju i događajima

- opasnostima

- nesrećama i katastrofama

- priprema sustav javnog uzbunjivanja

- koordinira prenošenje odluka i zapovijedi

Služba za sustav 112 ubraja:

1. Državni centar 112

2. Odjel za plansko-operativne poslove

3. Odjel za sustav javnog uzbunjivanja i operativnu tehniku

4. Odjel za komunikacijsko-informacijsku tehnologiju

Osnovne aktivnosti službe 112 su:

a) operativno-komunikacijska dežurna služba 24/7

b) koordinacija prijema i prenošenja svih odluka, naloga, zapovjedi i izvješća

c) izrada jedinstvenog plana uzbunjivanja

d) skrb za funkcioniranje sustava uzbunjivanja

e) planiranje, projektiranje i razvoj komunikacijskih mreža i infrastrukture

f) predlaganje tehničkih normi i standarda za komunikacijske uređaje

g) uspostava jedinstvenog informacijsko - računalnog sustava, programa, baza

podataka i informacijskih alata

h) izrada plansko-normativnih dokumenata

i) izrada standardnih operativnih postupaka

j) koordinacija operativnog rada hitnih službi

358

Razvoj centra 112 u Bujama trebala bi inicirati gradska uprava. Inicijativa se može

provesti na osnovu uspostavljene potrebe koju potkrijepljuju statistička evidencija i

izvještaji. Evidenciju vodi sama služba, ali se podaci koje vodi Grad, policijska uprava

i služba 112 mogu usporediti te se na taj način može ustanoviti stvarno stanje.

O osnivanju Centra ili bilo koje aktivnosti vezane uz provedbu sustava spašavanja i

zaštite odlučuje državna uprava.

Grad sa Službom 112 može organizirati javne prezentacije aktivnosti zaštite i

spašavanja, edukacije i predavanja kojima će se utjecati na građane. Predavanja se

mogu održati u prostorima Pučkog otvorenog učilišta, školama ili sportskim

dvoranama, ovisno o ciljnoj skupini.

Centar 112, Vatrogasci, Hitna pomoć i Policija međusobno surađuju prema

propisanoj proceduri. Sve ove službe u nadležnosti su države. Broj djelatnika i

oprema uvjetovani su različitim parametrima. Parametri se protežu od raspoloživosti

stručnog kadra do broja stanovnika određenog područja, a propisani su zakonima,

propisima i procedurama.

1. Organiziranje prezentacija Službe 112

Održavanje prezentacija trebao bi potaknuti i organizirati Grad Buje u suradnji sa

županijskim centrom 112.

Organizacija bi trebala obuhvaćati:

a) određivanje načina upoznavanja lokalnog stanovništva s postojanjem i

aktivnostima službe 112

c) određivanje medija preko kojih bi se održavale prezentacije i informiralo

stanovništvo

c) određivanje učestalosti održavanja prezentacija

d) organiziranje i održavanje prezentacija

2. Osnivanje postrojbi civilne zaštite i ispostave Službe 112 u gradu Buje

Za realiziranje istog potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:

a) izraditi planirane smjernice rada lokalne ispostave

b) kontaktirati županijski centar i objasniti razloge osnivanja

359

c) donijeti odluku Poglavarstva o osnivanju postrojbi civilne zaštite i lokalne

ispostave

d) odrediti osobe koje će voditi lokalnu ispostavu i organizirati rad iste

4.8.2. Edukacija stanovništva, unapređenje sustava zaštite i spašavanja

Na zahtjev Grada, prema realno utvrđenoj procjeni potreba i interesa građana mogu

se organizirati edukativni programi. Isti se organiziraju samo uz prisustvo i suradnju s

nadležnim državnim službama.

Sa ciljem unapređenja sustava zaštite važno je održavati prohodnost puteva,

razgranatost cestovnih mreža, adekvatnu regulaciju prometa. Jednako važno je

osigurati postojanje educiranih osoba u svakom većem naselju. Educirane osobe su

one koje mogu organizirati i obaviti određene aktivnosti ili pravovremeno i prikladno

reagirati.

1. Realiziranje edukacija o zaštiti i spašavanju

Građani se za zaštitu i spašavanje educiraju i osposobljavaju putem edukacija koje

provode nadležne osobe (samo zakonom propisane osobe).

Edukacija se provodi putem:

a) redovitog sustava odgoja i obrazovanja

b) sustava i programa informativno-promotivnog i obrazovnog djelovanja

c) programa osposobljavanja koje provode humanitarne organizacije i udruge

građana koje se bave određenim oblicima zaštite i spašavanja

d) pripreme i provedbe odgovarajućih vježbi zaštite i spašavanja

Edukacije i vježbe moraju provoditi stručne i educirane osobe. Iste se provode prema

državnim programima. Ukoliko postoji potreba za dodatnim edukacijama ovog tipa ili

ukoliko se iščekuje nepogoda ili katastrofa edukacije se provode češće.

2. Procjena potreba za zaštitom i spašavanjem na području grada

a) analizirati postojeće potrebe za zaštitom i spašavanjem na području grada

b) analizirati postojeće snage raspoložive za zaštitu i spašavanje

c) osmisliti prijedlog aktivnosti za poboljšanje razine zaštite i spašavanja za

360

pojedine sadržaje

d) osmisliti moguće izvore financiranja novih aktivnosti

e) uputiti prijedlog aktivnosti županijskom povjerenstvu i nadležnim državnim

institucijama

Aktivnosti za poboljšanje razine zaštite i spašavanja mogu uključivati:

a) oformljavanje jedinica civilne zaštite na području grada

b) opremanje postojećih snaga uključujući i vatrogasna društva kvalitetnijom

opremom

c) provođenje specijaliziranih vježbi i edukacija

d) čišćenje pojedinih putova, prolaza, šahtova

e) izgradnja novih hidranata


1. Uspostavljanje suradnje sa susjednim općinama i gradovima

Suradnja s općinama i gradovima Istarske, Primorsko-goranske i ostalim županijama

te sa susjednom Slovenijom može se provoditi prema zakonom predviđenim

mogućnostima.

Suradnja se može provoditi u sljedećem:

a) priprema i provedba međunarodnih ugovora iz područja zaštite i spašavanja

b) razmjena informacija, traženje ili provedba pomoći s nadležnim tijelima

pojedinih država i međunarodnih organizacija

c) koordinacija prelaska državnih granica tijekom primanja i pružanja

međunarodne pomoći

d) priprema i provedba međunarodnih konferencija, seminara, tečajeva, radionica

i vježbi za zaštitu i spašavanje

2. Organizacija međunarodnih vježbi i susreta DVD postrojbi

Grad Buje može biti domaćin međuregionalnih ili međunarodnih vježbi ili susreta

DVD postrojbi. Može potaknuti DVD Buje za organizaciju sličnih susreta. Susreti bi

361

se mogli održavati na godišnjoj razini ili svake dvije do tri godine. Organizaciju

susreta trebala bi realizirati sama postrojba bujskog DVD-a. Na isti način grad Buje bi

dobio novu manifestaciju i nov način promocije.

3. Aktivnosti zaštite starogradske jezgre

Za Grad Buje najzanimljiviji projekt s područja zaštite i spašavanja je zaštita

starogradske jezgre od požara.

Kako bi se umanjio rizik potrebno je:

- utvrditi pozicije šahtova i funkcionalnost istih u starogradskoj jezgri

- učiniti šahtove dostupnim uklanjanjem prepreka ili stolova ugostiteljskih

objekata, tendi, terasa, stupića, parkiranih automobila

- potrebno je urediti prilaze i pristupe zgradama

- revidirati i urediti sve hidrante

Istarski vodovod nadležan je za izradu popisa hidranata u gradu i okolnim općinama.

Vatrogasci su obvezni redovito obilaziti i kontrolirati iste. Hidranti bi trebali biti

adekvatno označeni.

- urediti sezonsko kretanje prometa, odnosno uvesti zabranu prometovanja u

centru i na osjetljivim područjima

- zabranu prometa regulirati rampama ili pomičnim preprekama, a fiksne

prepreke ukloniti

362

1. izgradnja i održavanje

sustava prometne

infrastrukture

2. uspostava integriranog

sustava

3. razvoj grada Buje kao

energetski efikasnog grada

4. izgradnja integriranog

sustava gospodarenja

otpadom

5. izgradnja i unaprijeđenje

sustava vodoopskrbe

6. izgradnja i unaprijeđenje

sustava odvodnje

8. Razvoj sustava zaštite i

spašavanja ljudstva i imovine

7. očuvanje biološke i

krajobrazne raznolikosti u

funkciji razvoja

Bolja prometna

povezanost

prostora

Veća mobilnost

lokalnog

stanovništva

Smanjenje

troškova

energije

Zaštita okoliša

u skladu sa

standardima EU

Uređenije i

čišće gradske

površine

Očuvani okoliš,

zaštićeni resursi

Dugoročna

ekonomska

isplativost

Bolja kvaliteta

života

363

Strateški cilj 5.

Ravnomjerni razvoj teritorija

Prioriteti:

5.1. Razvoj pograničnog područja

5.2. Razvoj područja Gornje Bujštine (Momjanština)

5.3. Razvoj pomorskog područja

5.4. Razvoj naselja Buje

5.5. Razvoj istočnog dijela Buja, područja Krasice

364

Strateški cilj 5.

Ravnomjerni razvoj teritorija

Prioritet 5.2.

Razvoj područja

Gornje Bujštine

(Momjanština)

Prioritet 5.1.

Razvoj pograničnog

područja

5.1.1. Poticaji za specifične razvojne projekte

5.1.2. Osiguranje temeljne infrastrukture u mjesnim odborima i naseljima

5.1.3. Valorizacija posebnosti mjesnih odbora

5.1.4. Priprema i realizacija konkretnih programa po mjesnim odborima

Prioritet 5.5.

Razvoj istočnog dijela

Buja, područja

Krasice

Prioritet 5.4.

Razvoj naselja Buje

Prioritet 5.3.

Razvoj pomorskog

područja

Mjere:

365

Grad Buje podijeljen je na pet specifičnih područja:

a) Pogranično područje

b) Područje Gornje Bujštine (Momjanština)

c) Pomorsko područje

d) Područje naselja Buje

e) Istočni dio Buja – područje Krasice

Svako područje posjeduje vlastite posebnosti. Pogranično područje je dio grada koji

leži uz samu granicu. Specifično je obzirom na utjecaje susjedne Slovenije te

mogućnosti uspostavljanja prekogranične suradnje.

Područje Momjanštine ili gornje Bujštine poznato je po vinskim podrumima i

kvalitetnoj specifičnoj vinskoj sorti muškata.

Na istom području nalaze se najpoznatiji proizvođači vina u Bujama. Isti proizvode

najkvalitetnija vina Istre i Hrvatske. Obzirom na postojeće kvalitetne pretpostavke,

područje Momjanštine trebalo bi se usmjeriti na razvoj vinarstva.

Pomorsko područje daje Gradu poseban značaj. Izlaz na more donosi dodatnu

atraktivnost gradu.

More privlači veći broj turista. Osobito ljeti. Morski dio omogućava ljetovanje i duži

boravak na području.

Do sada je donekle razvijen dio Kanegre, no detaljni plan razvoja pomorskog

područja tek treba izraditi.

Unutar samog naselja nalazi se najveći dio infrastrukturnih, poduzetničkih, trgovačkih

i obrazovnih kapaciteta grada. Razvoj istog dijela grada je najzahtjevniji obzirom na

veličinu i složenost područja.

Područje naselja najviše može doprinijeti porastu kvalitete životnog standarda

građana, obzirom da na istom obitava najveći dio stanovnika.

Krasica, istočni dio Buja karakterističan je po uzgoju maslina i proizvodnji maslinovog

ulja. Razvoj istog područja trebalo bi usmjeriti kroz razvoj maslinarstva i popratnih

aktivnosti. Moguće je organizirati edukacije o uzgoju maslina i proizvodnji maslinovog

ulja, eventualno međunarodne sajmove i natjecanja.

366

Svaki dio grada posjeduje specifičnosti iz kojih proizlazi potreba za izradom i

realizacijom usko usmjerenih razvojnih projekata.

Dosadašnje projekte i sadašnje stanje potrebno je prihvatiti i nadograditi s novim

razvojnim projektima. Novi razvojni projekti trebali bi biti usklađeni s postojećim

trendovima i ciljevima razvoja.

Mjesni odbori bi trebali predložiti i realizirati vlastite programe aktivnosti te imenovati

odgovorne osobe za iste.

Organizacija rada mjesnih odbora uz određivanje procedura rada trebala bi doprinijeti

razvoju područja svakog od istih. S povećanjem kreativnosti, s prijedlozima ideja i

novih projekata povećati će se broj realiziranih kvalitetnih projekata.

367

Prioritet 5.1.

Razvoj pograničnog područja

Mjere:





368

Područje uz granicu je poduzetni i poslovni dio grada. Na istom području nalaze se

poduzetničke zone.

Područje graniči sa Slovenijom, a od Trsta je udaljeno četrdesetak kilometara. Isto

mu omogućava kvalitetan razvoj trgovačke razmjene.

Uz tvrtke za export-import koje su do sada poslovale najvećim dijelom u

malograničnom prometu, otvoreni Robni terminal nudi nove mogućnosti pokretanja

razmjene.

Od ukupnog izvoza Istarske županije 10% se ostvaruje na području grada Buja.

Laka industrija uglavnom se svodi na tvrtke koje se bave obradom metala,

stolarstvom, kemijom, elektronikom, električnom energijom i informatikom.

Najznačajnija poduzetnička zona na području Grada Buja je stambeno-industrijska

zona Stanica površine 40 ha. Unutar iste nalazi se područje Robnih terminala sa

carinskom ispostavom te ostali poslovni subjekti.

Najznačajnije tvrtke:

- Digitron d.o.o., proizvodnja elektronske opreme

- Feroplastd.o.o., izrada proizvoda od žice i proizvodnja opreme i dijelova

namijenjenih domaćinstvu i veleprodajnim centrima

- Hain (povijesni Proleter), izrada drvne stolarije

- Bifix d.o.o tvornica za proizvodnju zidnih boja

- HEP

U poslijeratnim godinama nastalo je niz novih poduzeća koja su se afirmirala na

domaćem i stranom tržištu:

- Rudin d.o.o.

- Brolex d.o.o.

- Caldania Export d.o.o.

- Tecnoplast Istra d.o.o.

- Linteo d.o.o.

- Optima i

- špediterske tvrtke

369

Za područje grada Buja značajna je tvrtka «Buje-export» d.d. međunarodna trgovina

drvom i drvnim proizvodima.

U Gospodarskoj i servisnoj zoni Valanari ukupne površine 4 ha smješteni su:

- INA benzinska crpka i plinska stanica

- Tera d.o.o.

- Treppo d.o.o.

- Makro 5 d.o.o.

- Valenari d.o.o.

- Nohy

- A&D ALEKS d.o.o.

U tijeku je izrada Urbanističkog plana uređenja novoosnovane gospodarske zone

Stancija Rossa, ukupne površine 25,5 ha.

Ostale gospodarske zone nalaze se u Plovaniji, Mazuriji i Kaldaniji. Ovo pogranično

područje postalo je značajni obrtnički, turistički i trgovački dio grada Buja.

U ovim zonama nalaze se sljedeći poslovni subjekti:

- Zigante tartufi d.o.o.

- DC Kontinent

- proizvodnja aluminijske stolarije

- dva značajna casina

- niz građevinskih poduzeća

Zone se nalaze u blizini graničnih prijelaza Plovanija i Kaštel, dobro su prometno

povezane, nalaze se u blizini «Istarskog Ipsilona».

Najvažnije planirane aktivnosti su donošenje Urbanističkog i Detaljnog plana

uređenja zona Mazurija, Kaldanija, Plovanija i Stancija Rosa.

370


Pogranično područje karakterizira koncentracija poslovnih subjekata i proizvodnih

djelatnosti te mogućnost uspostavljanja prekogranične suradnje.

Planirane aktivnosti vezane su za poticanje osnivanja novih tvrtki i rast ulaganja.

Aktivnosti za razvoj pograničnog područja odnose se na zajedničke aktivnosti

pograničnih općina i gradova.

5.1.2. Osiguranje temeljne infrastrukture mjesnih odbora i naselja

Temeljna infrastruktura obuhvaća javnu rasvjetu, struju, vodu, ceste, odvodnju

otpadnih voda, zbrinjavanje otpada, telekomunikacije, groblja, mjesta za druženje i

sportske terene.

Uvođenje potrebne infrastrukture u poslovne zone čini sastavni dio plana razvoja iste.

Za iste je bitno osigurati prometnu dostupnost, rasvjetu, kanalizaciju, telefonski

priključak, električnu energiju i vodu. Značajnu prepreku u razvoju poslovnih zona

čine neriješeni vlasnički odnosi pojedinih čestica ili čestice u državnom vlasništvu.


Svaki mjesni odbor na području grada trebao bi imati vlastiti petogodišnji plan rada.

Unutar istog nalazili bi se projekti i projektne aktivnosti čija je realizacija planirana u

istom razdoblju.

Planirane aktivnosti svakog od mjesnih odbora:

1. analiza potreba na području mjesnog odbora

2. izrada plana aktivnosti u petogodišnjem razdoblju po prioritetima

3. izrada troškovnika aktivnosti

4. podnošenje plana gradskoj upravi ili pojedinim odjelima

5. realizacija pojedinih aktivnosti

Izradom plana aktivnosti i podnošenjem istih gradskoj upravi povećati će se

informiranost vodstva grada o potrebama za pojedinim aktivnostima. Mjesni odbori

na pograničnom području imati će određene specifičnosti.

371


Svi mjesni odbori na području grada trebali bi imati identične prijavne obrasce

projekata. Unutar istih obrazaca bili bi naznačeni naziv projekta, opis projekta, mjesto

realizacije projekta, razlog realizacije projekta, predviđena potrebna sredstva. Projekti

u prijavnom obrascu bi se postavili po redoslijedu prioriteta.

Potrebno je odrediti maksimalne iznose koji se mogu dodijeliti po pojedinom

mjesnom odboru. Točan iznos dodijeljenih sredstava trebao bi ovisiti o određenim

kriterijima:

a) važnost potrebe za realizacijom projekta

b) održivost projekta i sposobnost ostvarenja prihoda od istog

c) kvaliteta pripremljenosti projekta

d) kreativnost projekta

Projekti bi se trebali predavati na godišnjoj razini jednom od odjela Grada. Potrebno

je utvrditi točne rokove za predaju projekata te točne rokove za obradu istih i odgovor

Grada.

Primjeri projekata:

a) asfaltiranje manjih dionica cesta i nogostupa

b) uređenje zelenih površina i manjih objekata

c) otvaranje manjih prodajnih mjesta

d) organiziranje edukativnih predavanja i radionica za potrebe pojedinih mjesnih

odbora

372

Prioritet 5.2.

Razvoj područja Gornje Bujštine (Momjanština)

Mjere:





373

Područje Momjana obuhvaća područje više zaseoka. Veći zaseoci su Merišće,

Oskoruš, Brič, Brda, Kučibreg.

Isto područje naseljeno je u dalekoj prošlosti. 1905. godine postalo je dijelom općine

Buje.

Prostor Momjana najvećim dijelom karakterizira dugogodišnja tradicija uzgoja vinove

loze i proizvodnje vina. Isti prostor manje je poznat po obilnim izvorima vode.

Prvi vinski podrum sagrađen je 1905. godine. Jedan je od prvih sagrađenih vinskih

podruma u Istri.

Na području se pretežno uzgajaju bijela vina, malvazija i pinot. Uzgajana Istarska

Malvazija ima okus voća uz dominiranje okusa jabuke, šljive i marelice.

U vinogradima se uz malvaziju uzgaja i muškat visoke kvalitete, poznat kao

Momjanski muškat na daleko širem području. Momjanski muškat karakterizira

jedinstveni miris ruže i kadulje.

U tijeku je projekt umatičenja muškata u koji su uključeni proizvođači muškata,

Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča te Grad Buje.

Od crnih vina uzgajaju se teran, refošk, merlot i kabernet.

Vinarstvo se sve više usavršava, zahvaljujući mladim vinogradarima koji prerađuju

grožđe primjenom novih tehnologija i u skladu sa suvremenim zahtjevima tržišta.

Prve vinske ceste u Hrvatskoj nastale su upravo na ovom području.

Najznačajniji proizvođači vina su Kozlović, Markežić, Prelac, Sinković, Clai, Činić,

Bassanese, Celega.

Na području je sagrađeno nekoliko reprezentativnih vinskih podruma.

Promocija grožđa i vina ostvaruje se putem tiskanih medija, kataloga i interneta,

prodajnih mjesta i sajmova. Značajna promocija odvija se i putem momjanskih

(bujskih) manifestacija koje su posvećene vinu. Iste manifestacije su «Martinje u

Momjanu», «Vitrina muškata», «Dani grožđa u Bujama».

Enološke manifestacije, otvaranje vinskih cesta i seoski turizam na novi način

vrednuju lokalno područje. Putem istih omogućen je plasman i ostalih izvornih

proizvoda područja.

374

Od 2008. godine grad Buje je član talijanske Udruge gradova vina. Time je

uspostavljena međunarodna suradnja sa ciljem promocije područja kao prostora

visoko kvalitetnog vina.

Područje Momjana karakterizira i lovački turizam. Područje obiluje s divljači:

fazanima, srnama, divljim svinjama.

Ugostiteljstvo se oslanja na tradicionalnu domaću kuhinju. Područje ima visoki

potencijal razvoja seoskog turizma i obiteljskih gospodarstava.

Kulturno nasljeđe čine Momjanski kaštel Rota, crkva Sv. Martina, selo Sv. Mauro.

Momjanski kaštel Rota najznačajnije je kulturno nasljeđe. U tijeku je projekt obnove

istog objekta. Projekt se nalazi u fazi pripreme dokumentacije i ispitivanja terena.

Osnovni cilj projekta je obnova objekta, osiguranje sigurnog prilaza i stavljanje

objekta u funkciju turističke kulturne atrakcije.

Crkva Sv. Martina potječe iz srednjeg vijeka. Na zvoniku crkve ugrađena je ploča sa

likom svetog Martina.

Nad Momjanom je smješteno selo Sv. Mauro s crkvom posvećenom Majci Božjoj od

zdravlja.


Specifična teritorijalna karakteristika Momjana je uzgoj vinove loze i proizvodnja vina.

Razvoj područja planiran je u istom pravcu. Planirane strateške aktivnosti:

1. Poticanje sadnje vinove loze i povećanje površina pod vinovom lozom

a) rješavanje pitanja društvenog i državnog vlasništva zemljišta

b) sva gradska područja Momjanštine zasaditi vinovom lozom davanjem

zemljišta u dugoročnu koncesiju

c) poticati proizvodnju vina kroz financijske poticaje

2. Poticati nacionalnu i međunarodnu promociju vina

a) poticati proizvođače na izlaganje proizvoda na međunarodnim i nacionalnim

sajmovima

b) stvarati i obnavljati vinske kataloge

c) njegovati tradiciju manifestacija i vinskih cesta te ih povećavati i umrežavati

375


Realizacija najznačajnijih infrastrukturnih projekata ovisiti će o strateškim razvojnim

planovima grada. Isti će biti doneseni na temelju analize postojećeg stanja

cjelokupnog područja grada. Realizirati će se shodno prioritetima i raspoloživim

financijskim sredstvima.

Dio projekata realizirati će se shodno postojećim razvojnim planovima na području

komunalnog uređenja.

Potreba za manjim popravcima cesta, nogostupa, pojedinih objekata

«dijagnosticirati» će se iz prijave projekata pojedinih mjesnih odbora.

Raspoređena sredstva po pojedinim mjesnim odborima trebala bi biti dostatna za

postupno financiranje manjih «gorućih» nedostataka komunalne infrastrukture.

Organiziranje radova od strane pojedinih mjesnih odbora trebalo bi rasteretiti

djelatnike Grada.


Fešte i manifestacije na Momjanštini uglavnom su popraćene promocijom vina i

maslinovog ulja. U domu mjesnog odbora održavaju se aktivnosti koje provode

zajednice nacionalnih manjina, kulturno umjetnička i folklorna društva. Uz iste

održavaju se boćanje i druge sportske aktivnosti.

5.2.4. Konkretni programi mjesnih odbora

Područje Momjanštine trebalo bi nastaviti sa izgradnjom branda Momjanskog

muškata. Koristan je daljnji turistički razvoj područja u smislu posjeta vinskim

podrumima i organizacije tematskih puteva (vinskih cesta, cesta tradicije i kulture).

Na području je moguća realizacija sljedećih projekata:

1. organiziranje novih manifestacija vina

2. izrada brošura i kataloga vezanih za momjanski muškat

3. izrada vodiča za turistički obilazak vinskih podruma

376

4. uspostavljanje suradnje s drugim područjima svjetski poznatim po uzgoju

pojedinih vrsta vina

5. organizacija cesta tradicije i kulture s obilaskom najpoznatijih kulturnih objekata

na području

6. pronalaženje ideja za apliciranje na EU fondove u području zaštite okoliša i

vrednovanja tradicionalnih vrijednosti

7. organiziranje humanitarnih aktivnosti u organizaciji gospodarstvenika, Grada i

udruga civilnog društva

377

Prioritet 5.3.

Razvoj pomorskog područja

Mjere:





378

Pomorsko područje obuhvaća turistička naselja Kanegra i Porta Madona. Proteže se

do Savudrijske vale.

Prioritetni razvoj ovog područja temelji se na razvoju morskog turizma.

Namjena morskog akvatorija određena je Prostornim planom. More se prema

namjeni razgraničava na zone:

a) pomorskog prometa s plovnim putevima,

b) sporta i rekreacije

c) uzgajališta (akvakulture).

Morske zone pomorskog prometa su:

- luka Kanegra

- preostala površina morskog akvatorija udaljena od morske obale 300 m i više

U skladu s važećim propisima o morskim lukama u morskoj zoni luka Kanegra

akvatorij se može namijeniti:

- morskoj luci otvorenoj za javni promet lokalnog značaja

- morskoj luci posebne namjene županijskog značaja, u kojoj će se obavljati

djelatnosti nautičkog turizma – marina Kanegra

U luci Kanegra mogu se graditi potrebne građevine niskogradnje (obalni zidovi,

obale, molovi, lukobrani i slični građevni elementi). Ujedno mogu se postavljati

naprave i uređaji za privez plovila i signalizaciju, te obavljati drugi slični radovi

potrebni za nesmetano funkcioniranje luke, prema posebnim propisima i standardima

za tu vrstu građevina.

U akvatoriju se može organizirati pomorski granični prijelaz sa svim potrebnim

građevinama i opremom. Sve aktivnosti moraju biti u skladu s propisima o sigurnosti

plovidbe.

Morske zone sporta i rekreacije odnose se na uređene plaže s određenim

sadržajima.

U morskim zonama sporta i rekreacije uz građevinska područja ugostiteljsko

turističke namjene, mogu se graditi potporni zidovi, obalni zidovi i sunčališta,

379

postavljati naprave za rekreaciju, zabavu i privez rekreacijskih plovila. Moguće je

obavljati i druge radove ukoliko se to omogući prostornim planovima užeg područja.

Morske zone uzgajališta namijenjene su za potrebe uzgoja ribe, školjaka i drugih

morskih organizama za prehranu (osim plave ribe).

U morskim zonama uzgajališta mogu se postavljati naprave i uređaji neophodni za

obavljanje osnovne djelatnosti. Iste zone namijenjene su i prometu plovila, prema

posebnim važećim propisima koji reguliraju problematiku pomorskog prometa.

Kopneni dio uzgajališta odrediti će se u postupku izrade i donošenja prostornog

plana užeg područja. Isto se odnosi na građevinsko područje gospodarsko –

ugostiteljsko turističke namjene Kanegra, u prostoru luke Kanegra.

U kopnenom dijelu uzgajališta ne mogu se graditi nikakve građevine druge namjene

osim za potrebe prihvatne stanice uzgajališta (za marikulturu).

Zabranjeno je ispuštanje otpadnih voda u obalno more bliže od 300 m od obale.

Morski putevi su međunarodni i unutarnji, a definirani su koridorima u skladu s

važećim propisima o sigurnosti pomorskog prometa.

Građevinska područja gospodarske, ugostiteljsko turističke namjene, namijenjena su

gradnji ugostiteljskih građevina smještajnog tipa. Iste građevine obuhvaćaju hotele,

aparthotele, turistička naselja, turističke apartmane, pansione i guest house. Na

priobalnom području nalaze se turistička naselja Kanegra i Porta Madona.

Unutar turističkog naselja Kanegra postoji mogućnost izgradnje kampova u kojima će

se gostima pružati usluge smještaja i prehrane.

Unutar građevinskih područja naselja Kanegra i Porta Madona potrebno je minimalno

40% površina namijeniti parkovima i zelenim površinama.

Plan upravljanja pomorskim dobrom u Istarskoj županiji određen je sljedećim

propisima i odrednicama:

- Uredba o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra (NN 8/04, 82/05)

380

- Izrada prijedloga granica pomorskog dobra

- Izrada prijedloga granica lučkog područja luka posebne namjene i granica lučkog

područja luka

- Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03)

- Pravilnik o uvjetima i načinu održavanja reda u lukama i na ostalim dijelovima

unutarnjih morskih voda i teritorijalnog mora RH (NN 90/05)

Uredba o zaštićenom obalnom području odnosi se na Zakon o prostornom uređenju i

zakon o gradnji. Istom uredbom regulirana je zaštita kopnenog prostora 1.000 metara

od obale. Zaštićeni morski pojas obuhvaća područje 300 metara od obale uključujući

i otoke.

Postupak dodjele koncesija i osnovne karakteristike procesa:

a) općina u kojoj postoji pomorsko dobro osniva Vijeće za dodjelu koncesijskih

odobrenja koje sudjeluje u izdavanju natječaja i odlukama o koncesionarima

b) stručne poslove u vezi natječaja za dodjelu koncesije obavljaju službe pri

Županijskom odjelu za pomorstvo

c) konačnu odluku o dodjeli koncesija donosi Poglavarstvo

Koncesije se dodjeljuju na rok od pet do dvadeset godina. Iste se daju i za luke

posebne namjene, izvanlučka područja kojima su obuhvaćene plaže, prostore na

kojima se podižu ugostiteljski objekti, sidrišta i ribogojilišta.

Održavanje plaža od strane koncesionara obuhvaća sljedeće aktivnosti:

- čišćenje obalnog pojasa

- rekonstrukcija prijašnjeg stanja dijela obalnog ruba

- obnova karakterističnog šumskog ruba makije kao prirodne sukcesije obalnog ruba

- izgradnja kamenih potpornih zidova za zaštitu od erozije

- izgradnja staza, stepenica i rampi za osobe s posebnim potrebama zbog pristupa

moru

- nanošenje pijeska i šljunka na dijelovima plaže

- oblaganje dijelova plaže (sunčališta) kamenim pločama

- izgradnja infrastrukture u funkciji plaže (vodovodna, hidrantska, kanalizacijska

elektromagnetska, javna rasvjeta, telekomunikacije)

381

- hortikulturno uređenje

- postavljanje tuševa, prenosivih kabina za presvlačenje i promatračnica za

nadzornika plaže

- postavljanje montažne komunalne opreme (klupe, stolovi, koševi za otpatke,

suncobrani, ležaljke, informativne ploče)

- postavljanje pontona za kupače i signalizaciju u moru

- nasipavanje

- druge aktivnosti predviđene urbanističkim ili detaljnim planovima uređenja

Redovno održavanje plaža vrši TD Komunalni servis d.o.o. Rovinj. U tijeku ljetnih

mjeseci isto društvo sakuplja i odvozi smeće s područja gradskih plaža i dijela obale

koji nisu u režimu koncesije. Zimi se vrši povremeno čišćenje i odvoz krupnog

otpada.

Dio obale za koji se izdalo koncesijsko odobrenje održava i čisti korisnik istog

odobrenja. Kontrolu održavanja istog dobra svakodnevno provodi komunalno

redarstvo Grada Rovinja.

Na području pomorskog dobra postoji mogućnost izgradnje marine s rezidencijalnim

naseljem. Druga potencijalna namjena je uređivanje prostora za potrebe ribarstva.

Jedinice lokalne samouprave posjeduju obvezu uključivanja ribarske infrastrukture u

prostorne planove. Isto obuhvaća ribarske luke te iskrcajna mjesta za ribu.

Na poticaj ribarske zadruge Sargus traže se mogućnosti uređenja dijela kopna

pomorskog dobra na području Kanegre za potrebe marikulture. Uzgajalište školjaka

jedini je subjekt marikulture u akvatoriju gradova Umag i Buje.


Pomorsko područje karakteristično je po morskom turizmu, kampovima, hotelima,

sportskim aktivnostima vezanim uz vodu, uzgoju školjaka, bijele ribe te ribarskim

lučicama.

Za područja Kanegre, Porta Madone i Kostiere potrebno je izraditi detaljni urbanistički

plan i plan zaštite okoliša.

382

Potrebne aktivnosti:

1. definirati kopneni i morski sadržaj područja

2. donijeti odluku o uređenju ribarske lučice ili luke

3. izraditi idejno rješenje za ribarsku lučicu ili luku

4. objaviti natječaj za davanje u koncesiju obalnog područja

5. izdati koncesiju koncesionarima koji zadovoljavaju uvijete

6. praćenje provedbe ugovorenih stavki iz ugovora o koncesiji, intervencija po potrebi

7. aktivnosti rekonstrukcije postojećeg mola

8. izdavanje koncesije za gat do 12 m

9. osiguranje priveza za male barke

Uvjeti koncesije trebali bi biti u skladu s urbanističkim planom i razvojnim ciljevima

grada.

Mogući dodatni projekti:

1. Projekti zdravstvenog turizma

2. Sadnja mediteranskog parka u Kanegri, Porta Madoni ili na području Kostiere

3. Priprema lječilišta na ušću rijeke Dragonje

4. Gradnja rekreacijsko-turističkog centra

5. Rekonstrukcija i uređenje obalnog pojasa

6. Osmišljavanje i izgradnja novih sadržaja

Projekti zdravstvenog turizma obuhvaćaju pružanje usluga kojima klijenti

poboljšavaju stanje vlastitog organizma. Potrebno je izbjegavati usluge welnesa

obzirom da su iste široko raspostranjene na području Umaga.

Ušće rijeke Dragonje posjeduje ljekovita svojstva u vidu ljekovitog blata koje se nalazi

na istom području. Za isto područje provedena su višegodišnja istraživanja od strane

Gorana Mihelčića kao znanstvenog suradnika Instituta Ruđer Bošković. Postoji

mogućnost da Grad raspiše koncesiju za njegovu medicinsku eksploataciju te

pripremi prostornu dokumentaciju za gradnju lječilišnog centra.

Rekonstrukcija i uređenje obalnog pojasa obuhvaćaju:

a) uređenje šetnica uz more

b) postavljanje kanti za smeće

383

c) nasipavanje pijeskom određenih manjih plaža

d) dovođenje vode na određena mjesta

e) postavljanje hidranata

f) čišćenje zelenila

g) pošumljavanje

Postavljanjem hidranata osigurati će se zaštita od požara i zalijevanje zelenih

površina.

Pod osmišljavanjem i izgradnjom novih sadržaja podrazumijeva se:

a) rekonstrukcija srušenog mola za privez brodica

b) izgradnja obalne šetnice

c) izgradnja vodenog parka za djecu


Razvoj pomorskog područja usmjeriti će se najvećim dijelom kroz razvoj turizma na

istom prostoru. Popratne prateće djelatnosti su djelatnosti marikulture i ribarstva.

Pretpostavka razvoja planiranih djelatnosti je postojanje svih osnovnih

infrastrukturnih priključaka: električna energija, voda, kanalizacija, telefon, prometna

dostupnost. Isto je potrebno kontinuirano obnavljati i unaprijeđivati. U situacijama

veće izgradnje smještajnih kapaciteta postoji mogućnost potrebe za trenutnom

izgradnjom infrastrukture većih kapaciteta.

Osnovna pretpostavka razvoja područja je donošenje detaljnih urbanističkih planova

koje je potrebno provoditi s koncesionarima i tvrtkama za održavanje obalnog pojasa.


Kostiera je pasivno obalno područje koje se proteže između autokampa Kanegra,

urbanizirane zone turističke namjene Porta Madona, mora i istočne granice

katastarske općine Savudrija.

Vlasnici parcela na istom području su Istraturist Umag, PIK Umag, društveno

vlasništvo u općoj upotrebi, Hrvatske šume.

384

Za navedeno područje je potrebno izraditi program valorizacije, odnosno definirati

buduću namjenu. Radi se o dijelu skromnog priobalnog područja na teritoriju grada

koje nije iskorišteno, a za koje treba utvrditi uvjete i mogućnosti za valorizaciju.


1. pokrenuti postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra

2. prikupiti vlasničku i katastarsku dokumentaciju

3. naručiti snimak stvarnog stanja od ovlaštenog geodeta (situaciju s usklađenim

katastarskim međama)

4. naručiti ispitivanje dubine mora i blatnih naslaga na navedenom obuhvatu

5. Plan valorizacije koncipirati u dva smjera:

a) ukoliko je moguća izgradnja lučice s gospodarski isplativim brojem vezova:

- planirati izmjene i dopune UPU Grada Buja, uključivanjem u građevno

područje čitavog obuhvata od Porta Madone do mora

- izraditi idejni projekt za izgradnju lučice s financijskim planom

- zatražiti financiranje projekta od strane IŽ i RH

- pregovarati sa stvarnim vlasnicima zemljišta u svezi zajedničkog pothvata ili

otkupa zemljišta od strane grada

b) ukoliko nije moguća izgradnja lučice:

- planirati proširenje zone turističke namjene od Porta Madone do mora

Istočni dio područja namijeniti će se zdravstvenom turizmu. Potrebno je naručiti

analizu ljekovitosti blata.

Isto tako potrebno je ispitati mogućnost uređenja obalnog dijela za potrebe kupanja u

moru. Osnovati trgovačko društvo u vlasništvu Grada koje bi ishodovalo koncesiju na

pomorskom dobru i preuzelo obvezu i odgovornost za gospodarenje istim područjem.

Organizacija ljetnih zabava uglavnom je dio turističke ponude vlasnika hotelskih

lanaca i kampova ili koncesionara određenih prostora datih u koncesiju. Razne ljetne

fešte na moru praćene su promocijom domaćih proizvoda, organizacijom izleta u

obližnja sela ili područja, posjetom kulturnim znamenitostima i kulturnim dobrima.

Kanegra u ljetnim mjesecima obiluje zabavnim i kulturnim sadržajima.

Ispitivanje dubine mora trebalo bi provesti zbog utvrđivanja mogućnosti postizanja

dovoljne dubine mora za izgradnju lučice.

385

Kako se radi o najsjevernijoj lučici u RH trebalo bi ishoditi financijsku pomoć i interes

Istarske županije i RH.

U sklopu lučice mogao bi se riješiti i problem vlasnika obrta za uzgoj školjki koji

posjeduju koncesiju za uzgoj dagnji u Savudrijskoj vali, kao i ostalih ribara koji

gravitiraju tom području. Realizacijom projekta postići će se kvalitetniji pristup na

područje od strane tijela koja nadziru i čuvaju državne granice.


U idućem srednjoročnom razdoblju moguće je realiziranje sljedećih većih projekata:

1. poticanje projekata akvakulture

2. izgradnja ribarske lučice i uređenje iskrcajnih mjesta za ribu

3. planiranje i davanje koncesija za određena područja i djelatnosti

386

Prioritet 5.4.

Razvoj naselja Buje

Mjere:





387

Naselje Buje označava najvećim dijelom starogradsku jezgru te čini sudsko, školsko,

kulturno i administrativno središte.

U cilju očuvanja arhitektonskog jedinstva, prostornim planovima užeg područja

odnosno lokacijskom (građevnom) dozvolom, odrediti će se elementi rekonstrukcije

postojećih kulturnih dobara. Pri tome će se uvažavati kreativna rješenja svrhovite

zaštite i očuvanja putem kojih se građevini kvalitetno određuju potrebni životni,

odnosno radni uvjeti.

U području urbanističke cjeline grada Buja utvrđene su sljedeće mjere očuvanja i

zaštite:

- Prostornim planom su načelno određene prostorne međe kulturnog dobra, u

kojima se propisuje sustav mjera zaštite. Detaljne prostorne međe kulturnog

dobra određene su aktom o zaštiti kulturnog dobra nadležnog tijela državne

uprave.

- U zoni A propisuje se cjelovita zaštita kulturno povijesnih vrijednosti uz najveće

moguće poštivanje tradicije i funkcije prostora i sadržaja. Nije dopušteno unošenje

novih struktura, a moguće je prilagođavanje funkcija i sadržaja suvremenim

potrebama uz minimalne intervencije u povijesnim strukturama (sanacija,

konzervacija, konzervatorska rekonstrukcija).

- U zoni B propisuje se zaštita osnovnih elemenata prostorne povijesne matrice i

karakterističnih kompleksa grupa građevina, pojedinih građevina i drugih važnih

vrijednosti, a prije svega gabarita, povijesnih sadržaja i oblika. Dopuštene su

odgovarajuće intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim

potrebama. Isto podrazumijeva konzervaciju, rekonstrukciju, povezivanje

povijesnih i novih struktura, interpolaciju, rekompoziciju, integraciju.

- U zoni E propisuje se zaštita krajobraznog karaktera cjeline. Obaveznom

kontrolom gabarita i očuvanjem vrijednih vizura štititi će se i isticati urbane,

arhitektonske i krajobrazne vrijednosti kulturnog dobra. Intervencije u prostoru

dopuštene su samo uz pridržavanje osnovnih konzervatorskih načela i zaštite

kulturno povijesne cjeline (uređenje prostora, gradnja, rekonstrukcija).

- U zoni istraživanja I (područja zona A i B, te uz njih područje na brežuljku Sv.

Margarete) sve intervencije u prostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim

istraživanjima i nadzorom. Svaka intervencija podređena je rezultatima

provedenih istraživanja.

388

Zaštitni i drugi radovi na području ovog kulturnog dobra mogu se poduzeti samo uz

prethodno odobrenje nadležnog tijela državne uprave.

Ovo kulturno dobro može se koristiti samo u izvornoj namjeni ili za namjenu koju

odredi nadležno tijelo državne uprave, sve sukladno odredbama Plana.

Nadležno tijelo državne uprave može propisati i druge mjere zaštite predmetnog

kulturnog dobra.

Za građevine su utvrđene sljedeće mjere zaštite:

- pri rekonstrukciji građevina potrebno je uvažavati karakterističnu tipologiju,

orijentaciju i položaj građevina na građevnim česticama, te na taj način sačuvati

karakterističan ulični izgled, odnosno izgled cjeline

- gradnju interpoliranih građevina potrebno je logično uključivati u postojeću cjelinu;

sačuvati karakteristike fasadnog ritma i tradicionalno raščlanjivanje građevnih

čestica

- postojeće pomoćne građevine ukloniti, ukoliko se to temelji na promjeni

urbanističkog standarda cjeline

- oblik, detalje i boje pročelja prilagoditi karakteristikama tipa građevina u okviru

cjeline

Uža povijesna jezgra kao cjelina spomeničke vrijednosti ima važnu ulogu u

ostvarivanju «image-a» grada.

U namjeri da se iz jezgre uklone nepotrebna vozila kolni promet je zaustavljen. Na

jugoistočnom i zapadnom prilazu jezgri predviđena je izgradnja parkirališta. U jezgri

je planirano režimsko odvijanje prometa na za to određenim pješačko-kolnim

ulicama, dok su ostale ulice postale isključivo pješačke.

Promet Brolo - Buje centar usmjeriti će se na planiranu cestu na južnoj padini

paralelno ulicama J. Garibaldi i Prvi maj.

Površine na kojima se intervenira u konfiguraciji terena, uz prometnice i parkirališta,

potrebno je hortikulturno obraditi pejzažno - parkovnim zelenilom.

Urbana oprema obuhvaća: natpisi imena ulica, kućni brojevi, reklame i oglasne ploče,

inforacijski putokazi, fontane, skulpture, koševi za otpatke, poštanski sandučići,

klupe, paviljoni-sjenice, rozete, kontejneri, oprema dječjih igrališta, javna rasvjeta.

389


Sljedeći prijedlozi / zahtjevi dobiveni su od stanovnika povijesne jezgre Buja:

1. Uređenje ulice Belvedere. U dosadašnjim aktivnostima postavljena je ulična

rasvjeta te je ulica asfaltirana.

2. Postavljanje javne rasvjete.

3. Sanacija ruševnih kuća koje naružuju grad te su postale opasne za prolaznike.

4. Isticanje i označavanje romaničke bifore.

5. Učestalije čišćenje grada i češći odvoz smeća.

6. Uređenje i popločenje gradskog trga Sv. Servula na kojem se parkiraju

automobili.

7. Bolje održavanje zapuštenih zelenih površina i parkova starog grada.

8. Više oglašavanja na oglasnim pločama u gradu.

9. Češći obilazak komunalnog redara starogradske jezgre i poduzimanje konkretnih

mjera iz njegove nadležnosti.

10. Saniranje i obnova gradskih zvonika, gradskih zidina i lođe.

11. Raščišćavanje imovinskih odnosa u starom gradu.

Obzirom na navedne zahtjeve građana planirano je realiziranje sljedećih aktivnosti:

a) Potrebno je donijeti detaljni urbanistički plan u skladu s konzervatorskim

uredom i planom zaštite imovine i okoliša.

b) Izvršiti stručnu ekspertizu statičke stabilnosti najugroženijih zgrada te na

temelju toga donijeti rješenja o hitnim mjerama sanacije za pojedine objekte.

Za svaku zgradu izraditi elaborat koji bi trebao sadržavati podatke o vlasničkim

odnosima, stanju objekta, fotografije, mišljenje statičara s prijedlogom

sanacije, okvirni toškovnik radova te mišljenje konzervatora.

c) Poduzimanje aktivnosti informiranja građana putem tiska, oglasa i oglasnih

ploča o adresama spomenika kulture, pravima i obvezama vlasnika

spomenika kulture te aktivnostima koje se planiraju poduzeti.

d) Rješavanje problematike kanalizcije i ostale infrastrukture u starogradskoj

jezgri.

e) Hitno pristupanje izradi elaborata sanacije za najugroženije objekte grada.

f) Dogovoriti s tvrtkom «6 Maj» pojačane mjere čistoće starogradske jezgre.

390

g) Realiziranje procesa inspekcijske provedbe u svezi bespravnih građevinskih

radnji koje se izvode na području starogradske jezgre.

h) Izraditi popis registriranih spomenika kulture.

i) Započeti proces preventivne zaštite neregistriranih spomenika.

j) Izraditi popis imovinskog stanja građevinskih objekata u starogradskoj jezgri.

k) Rješavanje problema prometovanja i parkiranja u gradu.

l) Poticanje otvaranja svih crkvica ljeti.

lj) Postavljanje stupa za zastave.

m) Postavljanje pješačko-prometne signalizacije koja označava kulturne

znamenitosti.

n) Izrada baze podataka svih katastarskih čestica i uz njih povezanog vlasništva.

nj) Sanacija, isticanje i održavanje najvažnijih kulturnih znamenitosti područja:

- Kula Sv. Martina

- Gradski zvonik Buje i sat

- Trg Sv. Servola

- Groblje svetog Martina

- Trg uz kulu ili groblje

- Kula, uređenje vidikovca

- Zidine na Trgu slobode

- Ulaz ispod muzeja

s) Izraditi novi konzervatorski elaborat.

š) Osvjetljavanje glavnih markera (zvonik, kula, ulaz u grad, zidine).


Analizom zahtjeva građana dolazi se do zaključka kako se značajan dio potreba

odnosi na izgradnju i uređenje određenih elemenata infrastrukture.

Temeljna infrastruktura u samom naselju postoji. Postoji potreba za obnovom i

povećanjem kapaciteta iste.


Postoji potreba za analizom postojećih manifestacija i fešti na području naselja.

Potrebno je analizirati pojedine parametre svake od istih:

391

a) ciljevi manifestacija

b) doprinos očuvanju tradicije i kulture

c) doprinos razvoju turističke ponude i imidža grada

d) postojeći sudionici i partneri manifestacija

e) mogućnosti razvoja

Ujedno, potrebno je utvrditi postoji li mogućnost i potreba za dodatnim aktivnostima i

manifestacijama te izdati natječaj za organizaciju dodatnih novih događanja.

Prostor za organizaciju novih događanja postoji u događajima koji doprinose

očuvanju izvorne istarske i bujske tradicije, dijalekta i običaja. Značajno je i

održavanje događaja koji obogaćuju kulturu kraja poput manifestacija nacionalnih

manjina na lokalnom području.

Stanovnici naselja i cjelokupnog područja grada dobro su upoznati s vremenom i

karakteristikama pojedinih događanja. Vrijeme manifestacija i osnovne značajke

nalaze se na web stranicama Grada.


Obzirom na karakteristike područja većina programa trebala bi biti usmjerena na

očuvanje starogradske jezgre i uključivanje iste u turističku ponudu.

Postoji prostor za realizaciju kreativnih ideja u osmišljavanju turističke ponude i

privlačenju većeg broja turista.

Razvoj pojedinih manifestacija moguć je kroz uključivanje istih u pojedine europske

grupacije događanja i eventualno vremenske tematske puteve.

Postoji mogućnost organiziranja pojedinih tematskih manifestacija koje bi slijedile

povijesni razvoj na području Istre.

392

Prioritet 5.5.

Razvoj istočnog dijela Buja, područja Krasice

Mjere:





393

Naselje Krasica, smješteno je pet kilometara istočno od Buja, u smjeru Pule. Isto

područje obuhvaća i zaseoke Gardoši, Baredine, Lozari i Punta.

Ovo područje je osobito pogodno za uzgoj maslina i maslinova ulja.

U Krasici se nalazi Centar za maslinarstvo. U njemu se od 1998. godine organizira

sajam maslinovog ulja «Oleum olivarum». Na sajmu sudjeluju znanstveno

istraživačke institucije, udruge maslinara, proizvođači maslinovog ulja iz Hrvatske,

Slovenije i Italije.

Sajam nudi niz sadržaja za posjetitelje i sudionike. Dodjeljuju se medalje

proizvođačima ekstra djevičanskog ulja, odvijaju se stručni programi i degustacije,

međunarodni likovni natječaj «Ex tempore» na temu masline.

Tradicionalne stare preše i pogon za preradu maslina posjeduju visoko kulturno

značenje. Najznačajnija ostavština je stara bujska uljara s početka XIX stoljeća.

Maslinarstvo na ovom području započelo je uspon 1902. godine izgradnjom

uskotračne pruge Parenzana. Vrhunac je dostignut 1914. godine prodajom starog

postrojenja za preradu maslina.

Do danas je očuvan Prolaz stare uljare u kojoj postoje kamen za meljenje i kamen na

kojem su se vagale športe. Od 1914. godine Bujani su u funkciju stavili novo

diskontinuirano postrojenje za preradu maslina. Postrojenje se nalazilo u

gospodarskom objektu u zgradnom nizu u ulici Garibaldi. Isto je bilo aktivno do 1986.

godine.

Postrojenje sada predstavlja kulturno-povijesno dobro grada. Obzirom da je isto

jedina sačuvana uljara industrijskog tipa sa cjelovitim tehnološkim procesom

posjeduje vrijednost na svjetskoj razini.

Najvažnija kulturna znamenitost ovog dijela grada je Župna crkva Sv. Stjepana iz

1499. godine. Crkva se nalazi pred grobljem, posjeduje zvonik zupčanog kruništa.

U ovoj se crkvi čuva križ i svećenička haljina Blaženog Francesca Bonifacia,

svećenika koji je ubijen 1946. godine. Francesco Bonifacio proglašen je blaženikom

2008. godine.

394

Crkva je zamijenila obližnju romaničku crkvu Gospe od Gradina s apsidom čiji se

ostaci nalaze na brežuljku Kastion.

Od značajne važnosti na ovom području je i nekadašnja tvrđava Gradina.


Planirani razvoj područja temelji se na daljnjem razvoju maslinarstva. U okviru istog

potrebno je realizirati sljedeće aktivnosti:

1. osnivanje edukativnog centra o uzgoju maslina,

2. organizacija kongresa na temu maslina i maslinovog ulja,

3. organizacija kuharskih škola,

4. realiziranje mogućnosti proizvodnje novih proizvoda od maslina.

Povezivanje sa Institutom za istraživanja u maslinarstvu doprinijelo bi i ubrzalo razvoj

edukativnog centra.

Postoji mogućnost organiziranja škole sa specijaliziranim usmjerenjima. Škola se

može osnovati u suradnji s međunarodnim sličnim institucijama. Putem iste mogu se

realizirati zajednički europski projekti financirani dijelom iz europskih fondova.

Zajedničkim osnivanjem ili uspostavljanjem suradnje s međunarodnim institucijama

postići će se međunarodni kontakti i kvalitetniji imidž.

Pri osmišljavanju projekta škole potrebno je analizirati iskustva drugih zemalja.

Ugraditi posebnosti Istre i lokalnog područja. Iskoristiti financijske poticaje od strane

pojedinih ministarstava i Županije.

Realizacija edukativnog i istraživačkog centra imala bi multiplikativan efekt na razvoj

maslinarstva i drugih grana gospodarstva. Povećao bi se broj međunarodnih posjeta,

područje i grad dobili bi na daljnjem razvoju branda kao grada maslinovog ulja.

Povećale bi se mogućnosti uspješnog ishođenja bespovratnih sredstava iz europskih

fondova.

395

5.5.2. Osiguranje temeljne infrastrukture mjesnih odbora i naselja

Razvoj infrastrukture na području Krasice biti će usmjeren na osiguranje preduvjeta

za razvoj maslinarstva.

Postoji potreba za uređenjem objekta u kojem će se realizirati planirani projekti.

Objekt bi trebao imati uređene asfaltirane prilaze, dostojnu vanjštinu i interijer

obzirom na planirani međunarodni karakter.


Sve moguće sadržaje unutar maslinarstva potrebno je uključiti u turističku ponudu.

Realizacija novih aktivnosti u razvoju maslinarstva trebala bi doprinijeti pozitivnom

imidžu grada na europskoj razini.

Razvijeni imidž i nove aktivnosti potrebno je iskoristiti u osmišljavanju turističke

promidžbe grada.


Konkretni programi odnositi će se na osmišljavanje poticaja za daljnji razvoj

maslinarstva.

Postojeće poticaje u vidu subvencioniranja cijene sadnica maslina potrebno je

proširiti i na druge elemente:

a) subvencioniranje cijene osiguranja nasada

b) organiziranje besplatnih edukacija

c) subvencioniranje troškova sajmova u suradnji s Ministarstvom gospodarstva

d) organiziranje i subvencioniranje posjeta najvećim i najkvalitetnijim

uzgajalištima i prerađivačkim centrima maslinarstva u Europi i svijetu

396

Razvoj

pograničnog

područja

Razvoj

pomorskog

područja

Razvoj područja

Gornje Bujštine

(Momjanština)

Razvoj

naselja Buje

Razvoj istočnog

dijela Buja,

područja Krasice

Bolja prometna

povezanost

Povećanje

zaposlenosti

Razvoj specifičnih

djelatnosti

Bolji životni

standard i uvjeti

života

397

398

C Strateški razvojni projekti

399

Strateški projekti grada Buja

Projekt 1. Organizacija javnog prijevoza na području grada

Projekt 2. Strategija energetske efikasnosti

Projekt 3. Razvoj golfa na području grada Buja

Projekt 4. Organizacija etno sela

Projekt 5. Obnova Momjanskog kaštela Rota

Projekt 6. Razvoj poljoprivrede

Projekt 6.1 Strategija razvoja maslinarstva na području grada

Projekt 6.2 Strategija razvoja vinarstva na Bujštini

Projekt 6.3 Sajam maslinovog ulja i vina

Projekt 7. Proširenje groblja

Projekt 8. Sklapanje partnerstva s europskim gradovima, institucijama i poslovnim

subjektima

Projekt 9. Parenzana

Projekt 10. Inovacije

Projekt 11. Osnivanje vlastite subvencionirane kreditne linije i informiranje MSP o

povoljnim uvjetima financiranja

Projekt 12. Heliodrom

Projekt 13. Izrada strategije razvoja obrazovanja

Projekt 14. Razvoj poslovnih zona

400

Projekt 1. Organizacija javnog prijevoza na području grada

Organizacija javnog prijevoza jedan je od prioritetnih projekata Grada Buja u idućem

trogodišnjem razdoblju. Isto podrazumijeva prvenstveno organizaciju prijevoza na

području grada i Bujštine a zatim i povezivanje s ostalim gradovima Istre, Hrvatskom i

Europom.

Na području grada trenutno ne postoji javni prijevoz. Povezanost putem istog s

Umagom, Porečom, Pazinom, Pulom, Rijekom, Zagrebom je vrlo slaba ili ne postoji.

Postoji potreba za učestalijim autobusnim linijama na relacijama s većim istarskim

gradovima. Prvenstveno s gradovima Umagom, Pazinom i Pulom. Uspostavljanjem

istih veza doprinijeti će se boljoj posrednoj dostupnosti Rijeke, Zagreba, Kopra,

Ljubljane, Trsta i Venecije.

Nedostatak javnog prijevoza (autobusnih linija) je važan čimbenik zbog kojeg u

pojedine dijelove Bujštine dolazi mali broj mladih turista. Prvenstveno zbog

neposjedovanja vlastitog automobila ili neiskustva vožnje na dužim i nepoznatim

relacijama. Isti segment turista vezan je uz javni prijevoz.

Drugi segment čine starije osobe. Jedan dio odnosi se na turiste dok drugi čini

lokalno starije stanovništvo. Isti segment nije sposoban za samostalnu vožnju,

posebno na duže relacije.

Nedostatak organiziranog javnog prijevoza svakodnevno stvara oportunitetni trošak

gradu. Nedolazak mladih i starijih turista podrazumijeva smanjenu potrošnju u

turizmu i za vrijeme lokalnih manifestacija. Isti trošak značajno je veći ukoliko se

uzme u obzir multiplikativni efekt potrošnje.

Učestalije kolanje turista i lokalnog stanovništva doprinosi bržoj izmjeni informacija s

okolnim gradovima. Povećava se mogućnost ostanka određenog broja osoba zbog

povezivanja sa lokalnim stanovništvom. Smanjuje se efekt odljeva mozgova.

Učestalije linije javnog prijevoza između pojedinih naselja na području grada te

samog grada Buja doprinijeti će razvoju seoskog prostora.

Željeznička pruga na lokalnom području ne postoji. Gradnja iste ovisi o Hrvatskim

željeznicama. Ista je planirana u dugoročnom razdoblju.

401

Autobusni prijevoz ostaje kao najkvalitetnija i najjeftinija opcija umrežavanja i

povezivanja naselja na području grada te grada s ostatkom Istre, Hrvatske i Europe.

Ciljevi

1. Uspostaviti redovne autobusne prometne linije između najvećeg broja naselja

Bujštine.

2. Organizirati učestale autobusne linije koje povezuju grad Buje s Umagom i

Pazinom.

3. Izgraditi i organizirati autobusni kolodvor Buje.

Aktivnosti

1. Organizacija adekvatnog javnog prijevoza između naselja Bujštine

a) ispitivanje potreba stanovništva pojedinih naselja

b) izračun potrebnog broja redovnih linija unutar pojedinih naselja

c) određivanje potrebnog broja autobusa, vozača i autobusnih stanica

d) kalkulacija potrebnih ulaganja

e) određivanje realno ostvarivog voznog reda za pojedina naselja i područje

grada u cjelini

2. Povezivanje Buja sa istarskim gradovima

a) ispitivanje potreba lokalnog stanovništva za povezivanje s ostalim istarskim

gradovima

b) određivanje prioritetnih gradova s kojima je potrebno uspostaviti redovite linije

c) izračun potrebnog broja redovnih linija s pojedinim gradovima

d) planiranje autobusnih linija i voznog reda za pojedine prioritetne gradove

3. Povezivanje Buja s hrvatskim i inozemnim gradovima

a) istraživanje potreba lokalnih stanovnika za autobusnim linijama s pojedinim

gradovima u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji

b) istraživanje povezanosti susjednih gradova u Istri s prioritetnim hrvatskim i

inozemnim gradovima za lokalno stanovništvo

402

c) eventualno planiranje uvođenja samostalnih autobusnih linija s pojedinim

gradovima

4. Pronalaženje tržišnih niša za područje Istre

a) analiza potreba stanovništva Istre za povezivanjem s pojedinim slovenskim i

talijanskim gradovima

b) analiza zadovoljenosti istih potreba od strane postojećih autobusnih

prijevoznika u drugim gradovima

c) uspostavljanje suradnje s pojedinim postojećim autobusnim prijevoznicima

5. Uvođenje izvanrednih autobusnih linija za potrebe manifestacija i turizma

a) istraživanje potreba za organiziranim javnim prijevozom u vrijeme odvijanja

manifestacija na području grada

b) istraživanje potreba za vrijeme turističke sezone i analiza potreba turističke

zajednice

6. Određivanje potrebnih resursa i ulaganja

a) određivanje potrebnog broja i vrste autobusa

b) određivanje prostora za potrebe autobusnog kolodvora

c) određivanje broja i lokacije autobusnih stajališta u naseljima na području grada

d) izrada prometne studije sa svim elementima iste

e) izračun potrebnih ulaganja i načina financiranja istih

e) određivanje načina realizacije projekta

f) eventualno angažiranje postojeće privatne prijevozničke tvrtke

7. Organizacija i realizacija radova uređenja autobusnog kolodvora te stajališta na

području grada

8. Izrada Internet stranice Autobusnog kolodvora Buje

Internet stranica trebala bi imati sljedeće sadržaje:

a) red vožnje autobusnih linija

b) linkovi ostalih hrvatskih i europskih web stranica autobusnih kolodvora,

željezničkih kolodvora, aerodroma, avio kompanija

403

c) mogućnost on-line rezervacija i kupnje autobusnih karata kreditnim karticama

Rezultati i indikatori

1. Izgrađen i uređen autobusni kolodvor u gradu Buje

2. Umreženost i povezanost naselja na području Bujštine

a) broj novo uvedenih mjesnih autobusnih linija

b) broj novih autobusnih stajališta

c) broj korisnika autobusnih linija (broj utvrđen prema broju prodanih autobusnih

karata)

3. Povezanost s gradovima na području Istre

a) broj novih međugradskih linija

b) broj putnika koji putuju u pojedine istarske gradove (praćenje sezonskih

oscilacija)

4. Broj međunarodnih linija

a) broj posjetitelja – turista koji putuju autobusima

b) broj vikend turista tijekom sezone

c) broj vikend turista tijekom ostatka godine

5. Promocija grada Buja na županijskoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini

a) promocija linkovima na web stranicama

b) promocija promotivnim materijalima Turističke zajednice grada Buja i Istarske

županije

6. Povećanje broja noćenja u gradu i okolnim mjestima

7. Veći broj upoznatih osoba s prirodnim i kulturnim znamenitostima i gospodarskim

mogućnostima područja

8. Povećanje ukupnog prihoda poduzetnika na području grada

9. Povećanje broja zaposlenih

a) zaposleni koji su izravno vezani uz autobusni kolodvor: vozači, prometni

tehničari, informatičari, organizacijski stručnjaci, marketing stručnjaci

b) povećanje broja zaposlenih zbog veće fluktuacije ljudi u gradu i veće potrebe

za zadovoljenjem uslužnih, trgovačkih i servisnih usluga

Osim prolaza kroz Buje prioritet je i zadržati posjetitelje u gradu barem na jednu noć.

Zadržavanje u gradu postići će se organizacijom odgovarajućeg smještaja za

određene profile posjetitelja.

404

Preduvjet za smještaj posjetitelja veće platežne moći je organizacija hotela na

području grada. Osnovanost potrebe za hotelom može se provjeriti usporedbom

broja i kvalitete postojećih ležajeva i sadašnje i potencijalne potrebe za smještajem

na području grada.

Smještaj za mlade i studente potrebno je organizirati u obliku Youth hostela.

Isti može biti organiziran prema načelima poslovanja European Youth Hostals

saveza.

Izgradnja i organizacija smještajnih kapaciteta može biti potaknuta inicijativama

Grada.

Mogući oblici poticaja:

a) reorganizacija postojećih gradskih prostora i zemljišta

b) subvencioniranje kamatne stope na vanjske izvore financiranja organizatora

projekta

c) realizacija hostela za mlade može se prepustiti inicijativi ili udruzi mladih u

suradnji s određenim institucijama

Jeftiniji smještaj potaknuo bi mlade i pojedine posjetitelje niže platežne moći na

noćenje u gradu.

Paralelno s razvojem javnog prijevoza i izgradnjom smještajnih kapaciteta potrebno

je i obnavljati i nadopunjavati kulturni program grada Buja. Nove manifestacije,

festivali, programi, koncerti, sportska i druga događanja doprinijeti će opravdanosti

realizacije istih projekata.

Svi kulturni sadržaji trebali bi biti isplanirani, pravovremeno oglašeni i promovirani.

Sa ciljem dodatnog doprinosa razvoju i motiviranosti stanovništva za realizaciju

određenih aktivnosti može se «mobilizirati mladi stručni kadar koji studira u

inozemstvu». Isti bi prema europskom uzoru i poznavanju sličnih aktivnosti iz

inozemne prakse dao prijedloge i smjernice određenih projekata.

Grad Buje je mali grad smješten na granici s Europskom Unijom. Zbog svoje lokacije

i specifičnih karakteristika, organizacija javnog prijevoza doprinijela bi bržem razvoju

pojedinih djelatnosti i grada u cjelini.

405

Projekt 2. Strategija energetske efikasnosti

Energetska efikasnost (odnosno energetska učinkovitost) je suma isplaniranih i

provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije tako da

razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu očuvane. Energetska efikasnost znači

upotrijebiti manju količinu energije (energenta) za obavljanje istog posla, odnosno

funkcije (grijanje ili hlađenje prostora, rasvjeta, pogon vozila).

UNDP (United Nations Development Program) i Ministarstvo gospodarstva, rada i

poduzetništva započeli su sa organizacijom projekta «Poticanje energetske

efikasnosti u Hrvatskoj». Uska poveznica projektu je prva radna konferencija

«Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama u Hrvatskoj» koja se u

svibnju 2008. godine održala u Splitu.

Na istoj konferenciji je usvojena Energetska povelja gradonačelnika i župana, čime

su se gradovi i županije potpisnici povelje obvezali na povećavanje energetske

učinkovitosti, upotrebu obnovljivih izvora energije te sustavno gospodarenje

energijom. Cilj je ušteda financijskih sredstava, zaštita okoliša i održivi razvoj lokalnih

zajednica na dobrobit svih građana.

Početkom 2009. godine povelju je potpisalo svih 127 gradova i 20 županija.

Potpisan je i tripartitni ugovor između MINGORP-a, FZOEU-a i UNDP-a o

sufinanciranju projekta «Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama

RH».

Programom sustavnog gospodarenja energijom gradovi i županije optimiziraju i

smanjuju potrošnju energije poboljšanjem energetske efikasnosti, a time se izravno

ostvaruju financijske uštede i smanjuje štetan utjecaj na okoliš.

Svjetska iskustva su pokazala da se uspostavom sličnih programa smanjuje ukupan

godišnji trošak energije za 10 do 15%.

Glavni cilj programa je razviti i primijeniti model kontinuiranog i sustavnog

gospodarenja energijom (energetskog menadžmenta) u zgradama i tvrtkama u

vlasništvu gradova i županija. Najvažniji su rezultati ove aktivnosti smanjenje

potrošnje energije u zgradama i tvrtkama te sustavno gospodarenje resursima na

lokalnoj i regionalnoj razini.

Metodologija sustavnog gospodarenja energijom obuhvaća sljedeće smjernice:

406

1. Praćenje potrošnje energije na unaprijed definiran način tako da je u svakom

trenutku poznato:

a) gdje se energija troši – različiti objekti poput škola, vrtića, javnih zgrada,

ambulanata

b) kako se energija troši – različita mjesta unutar objekata poput rasvjete,

zagrijavanja ili hlađenja prostora, ventilacije, kuhanja, različitih postrojenja i

strojeva

c) koliko se energije troši

d) koji energenti se troše – plin, loživo ulje, drvo, toplinska energija, električna

energija, voda

e) analiziranje i obrađivanje prikupljenih podataka sa ciljem:

- definiranje indikatora potrošnje energije

Npr. potrošnja u odnosu na površinu (kWh/m2) ili volumen objekta (kWh/m3),

broj osoba u objektu (kWh/čovjeku).

- postavljanje ciljeva poboljšanja energetske efikasnosti

Npr. smanjenje potrošnje toplinske energije u školi za 20% u odnosu na

prosječnu potrošnju energije.

- uspoređivanje dobivenih indikatora sa indikatorima u sličnim objektima

Npr. za škole, vrtiće, bolnice na razini grada, županije, na nacionalnoj razini

ili na europskoj i svjetskoj razini.

- interpretacija rezultata dobivenih analizom

Odgovori na pitanja gdje i zašto se energija neefikasno troši te što treba

učiniti da se energetska efikasnost poboljša.

2. Razvijanje i predlaganje projekata poboljšanja energetske efikasnosti

Projekti uvođenja ekonomski isplativih tehničkih mjera za poboljšanje energetske

efikasnosti.

3. Realiziranje energetski efikasnih projekata

4. Projekti se realiziraju samostalno ili angažiranjem specijaliziranih tvrtki

Uvođenje Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)

Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) je računalni program koji se

koristi kao alat za kontinuirano prikupljanje i analizu podataka o potrošnji energije u

gradu ili županiji. Sustav je programiran na način da omogućava korištenje putem

407

interneta, čime se osigurava jednostavan unos podataka iz bilo kojeg objekta u

kojem postoji internetski priključak.

Osnovu ISGE-a čini relacijska baza podataka u koju se kontinuirano unosi podatke o

potrošnji energije za svaku zgradu. Na ovaj način na jednom mjestu omogućen je

trenutan pristup informacijama o potrošnji energije u pojedinoj zgradi.

Ukratko, ISGE je osnovni alat za gospodarenje energijom koji omogućava:

a) ažuriranje i održavanje baze podataka općih, konstrukcijskih, energetskih i ostalih

informacija koje definiraju stanje pojedinog objekta

b) kontinuirano unošenje podataka o potrošnji svih vrsta energenata (prirodni plin,

ekstra lako loživo ulje, ogrjevno drvo, toplina, el. energija) i vode:

o ručno, putem web sučelja koristeći izbornik s prethodno definiranim

obrascima za unos

o automatski – preuzimanjem podataka s mjerila potrošnje energenata s

daljinskim kontinuiranim očitavanjem (plinomjer, vodomjer, kalorimetar,

brojilo električne energije, mjerilo razine loživog ulja)

c) obradu i analizu prikupljenih podataka

d) interpretaciju rezultata analize i izradu energetskih izvještaja

Informacijski sustav ima ugrađen niz prethodno definiranih izvještaja koji prikazuju

različite indikatore potrošnje energije u odnosu na različite parametre.

Koraci pri uvođenju Sustava gospodarenja energijom:

1. Donošenje odluke o uvođenju sustavnog gospodarenja energijom (za grad Buje)

Za realizaciju istog potrebno je na razini Poglavarstva prihvatiti plan gospodarenja

energijom i poboljšanja energetske efikasnosti grada. U sklopu plana definiraju se

mjerljivi ciljevi koji se želi postići.

Plan s postavljenim ciljevima može se javno objaviti u obliku energetske politike

grada. Time se osigurava stalna potpora vodstva Grada u provođenju projekta

sustavnog gospodarenja energijom.

408

2. Uspostava organizacijske strukture za gospodarenje energijom

Unutar postojeće organizacijske strukture Grada uspostavlja se zaseban ured - Ured

za energetsku efikasnost ili se imenuje osoba/e koja će preuzeti obavezu

gospodarenja energijom na razini grada.

U svakom objektu u vlasništvu Grada tehničkom osoblju dodjeljuje se odgovornost za

lokalno gospodarenje energijom.

3. Školovanje tima za energetsku efikasnost

Temelj gospodarenja energijom su ljudski resursi i znanje. U sklopu projekta

«Poticanje energetske efikasnosti u Hrvatskoj» razvijen je program školovanja pod

nazivom «Savjetnici za energetsku efikasnost».

4. Provođenje energetskih ocjena

Energetskom ocjenom analizira se stanje svih zgrada i drugih potrošača energije u

vlasništvu Grada (javna rasvjeta, komunalna poduzeća i dr.). Prikupljeni podaci čine

temelj za formiranje baze podataka Informacijskog sustava za gospodarenje

energijom.

5. Instalacija Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)

Instalacija računalnog programa koji se koristi kao alat za kontinuirano prikupljanje i

analizu podataka o potrošnji energije u gradu ili županiji. Analizom podataka

izražavaju se indikatori potrošnje energije pojedinog objekta ili čitavog grada kao

skupine više potrošača energije te se na osnovu indikatora procjenjuje energetska

efikasnost.

6. Gospodarenje energijom na razini grada predstavlja:

a) postavljanje ciljeva za poboljšanje energetske efikasnosti

b) kontinuirano praćenje i analizu potrošnje energije (dnevno, tjedno i mjesečno)

c) razvoj i predlaganje projekata energetske efikasnosti u objektima

d) realizacija energetski efikasnih projekata

409

e) poticanje lokalnog poslovno-interesnog udruživanja na pružanje energetski

efikasnih usluga i radova, te poticanje razvoja lokalnog poduzetništva

f) lokalno gospodarenje energetskim resursima (razvoj toplinarstva,

iskorištavanje obnovljivih izvora energije)

7. Kontinuiran nadzor potrošnje energije, stalno poboljšanje energetske efikasnosti u

gradu, praćenje realizacije projekata i izvještavanje o rezultatima

8. Informiranje i obrazovanje građana i suradnika kroz Info centre, radionice i

seminare, a s ciljem smanjenja potrošnje energije u čitavom gradu Gradski objekti

u kojima su realizirane mjere poboljšanja energetske efikasnosti tada drugima

služe kao primjer energetski efikasnih objekata.

Očekivani rezultati provođenja Programa sustavnog gospodarenja energijom su:

a) smanjenje potrošnje i troškova energije

b) smanjenje štetnog utjecaja na okoliš

c) uspostavljanje organizacijske strukture za sustavno gospodarenje energijom

d) lakša dostupnost informacija o trenutnoj potrošnji energije (na dnevnoj razini)

kroz formiranu bazu podataka i Informacijski sustav gospodarenja energijom

e) lakše planiranje proračuna i planova obnove zgrada

f) obrazovani i kompetentni energetski stručnjaci

g) bolja komunikacija s građanima kroz centre energetske efikasnosti

h) otvaranje novih radnih mjesta za visokoobrazovane i ostale kadrove

i) uvođenje novih aktivnosti koje će pridonijeti oživljavanju grada, očuvanju

okoliša i energetskoj efikasnosti

Sustavnim gospodarenjem energijom Grad pruža primjer drugima. Na isti način

potiče se poboljšanje energetske efikasnosti, a time i očuvanje okoliša smanjenjem

emisija CO2 u atmosferu.

S pravovremenim aktivnostima na ovom području grad Buje može postati istarsko

središte za širenje znanja o energetskoj efikasnosti.

Ciljevi

1. Postati vodeći istarski grad u energetskoj efikasnosti i širenju eko osviještenosti.

2. Potaknuti smanjenje emisije stakleničkih plinova za 5% u roku od 3 godine što će

se reflektirati na područje cijele Istarske županije.

410

3. Educirati poduzetnike i građane o energetskoj efikasnosti i potaknuti ih na

primjenu vlastitih energetskih inovacija u poslovnim prostorima i domaćinstvima.

Aktivnosti koje je potrebno realizirati

1. Osnovati Ured za gospodarenje energijom

Glavni zadatak Ureda za gospodarenje energijom je kontinuirano prikupljanje

podataka o potrošnji energije i vode u objektima u vlasništvu Grada. Na temelju

prikupljenih podataka isti predlaže realizaciju mjera za poboljšanje energetske

efikasnosti u objektima u vlasništvu Grada. U sustav kontinuiranog praćenja

potrošnje energije i vode uključeni su objekti u vlasništvu Grada: osnovne škole,

dječiji vrtići, knjižnica, Gradska uprava, Muzej, Pučko otvoreno učilište, srednje škole,

zdravstvene i socijalne institucije i sve ostale javne i gradske ustanove.

2. Osnovati info centar za energetsku efikasnost – EE info centar

Osnivanjem centra poduzetnici i građani moći će dobiti informacije o poboljšanju

energetske efikasnosti, odnosno o mogućnostima smanjenja potrošnje energije u

vlastitim domovima koje doprinose smanjenju njihovih mjesečnih računa za energiju

ali i smanjenju emisije stakleničkih plinova, ponajviše CO2.

Centar bi trebao usvojiti program kojim bi se poticala:

a) edukacija stanovništva o ekologiji, globalnom zatopljenju, reciklaži, štednji

energije, obnovljivim izvorima energije

b) promocija principa energetske efikasnosti

c) očuvanje okoliša

d) informiranje o stanju u okolišu

e) informiranje o novim saznanjima o ekologiji i mogućnostima njihove primjene

Tendencija razvoja RH prema europskim standardima vodi ka ekološkoj

osviještenosti te prema smanjenju emisije CO2, odnosno stakleničkih plinova koji

uzrokuju globalno zatopljenje.

411

Istarska je županija u svim segmentima jedna od najrazvijenijih hrvatskih županija. U

interesu joj je biti lider u trendovima.

Grad Buje ima predispozicije postati istarska središnjica za informiranje i promicanje

energetske efikasnosti. Organizirati Buje kao ekološki grad te mu osim prirodnih

bogatstava koje ima dati i titulu Istarskog Eko Grada doprinijelo bi razvoju turizma i

poljoprivrede, a isto bi se nadovezalo i na razvoj pograničnih područja.

Osnivanjem Ureda za gospodarenje energijom i EE info centra otvorile bi se nove

poslovne mogućnosti i nova radna mjesta u gradu Buje. Pridonijelo bi se organizaciji

novih djelatnosti, te stvaranju novih mogućnosti za razvoj malog i srednjeg

poduzetništva.

Aktivnost koja prethodi i omogućava realizaciju osnutka ureda je namjera uvođenja

SGE-a u Grad. Predpostavlja se da u Istri i u gradu postoji mladi stručni kadar koji bi

projekt obogatio i oplemenio.

Grad Buje bi u budućnosti trebao biti primjer ostalim istarskim gradovima kao grad:

a) koji štedi energiju,

b) koji zasniva svoje postojanje i organizira građanstvo na principima koji su

pozitivni za okoliš prema europskim i svjetskim standardima

412

Projekt 3. Razvoj golfa na području grada Buja

Postojeća situacija u svijetu

Ekonomska istraživačka udruga – ERA objavila je podatak da je u Europi trenutno

preko 3 milijuna registriranih golfera. Ukupni broj golfera je 5,5 milijuna. Britanskih

igrača ima 857.000, Šveđana 418.900, Njemaca 318.300, Francuza 261.500, a

Škotska broji 218.000 registriranih igrača.

Kriteriji prosječnog golfera pri određivanju svoje golferske destinacije vrlo su strogi.

Golferi pri odlučivanju o destinaciji važnost pridaju dobrom imidžu destinacije,

mogućnosti da tijekom boravka susretnu poznatu osobu. Nakon toga pažnju obraćaju

na karakteristike samog igrališta i šarolikost popratnih sadržaja. Sadržaji su kvalitetni

tečajevi, smještaj i blizina aerodroma, klima, prirodne ljepote.

Trenutno najatraktivnije golferske destinacije: Španjolska (Costa del Sol), Portugal

(Algarve/Lisabon), Francuska (Coté Azur), Irska, Škotska i SAD. U nove atraktivne

destinacije ubrajaju se Južna Afrika, Grčka, Cipar, Turska, Karipsko otočje i južno

američke zemlje.

Situacija u Istri

Golferi su konstantno u potrazi za novim destinacijama te Istra može u kratkom roku

naći svoje mjesto u golferskom svijetu.

Istarska županija u narednom razdoblju planira realizirati 20-tak golf igrališta.

Plan Golf karte Istre prema planu Istarske županije:

413

Buje kao dio Golf plana Istre

U područje Buja prema planu zadire samo jedno golf igralište i to na području

Glavice. Isto područje pripada pod Golf igralište Markocija. Igralište Markocija

smješteno je na području koje obuhvaća područja gradova Buja i Umaga.

Unutar područja za izgradnju golf igrališta određene su tri zone izgradnje turističkih

smještajnih kapaciteta: Glavica, Markocija i Kočevarija.

Glavica se nalazi na području Buja, ostale dvije lokacije su na području grada

Umaga.

Planirani ulaz golf igrališta nalazi se na krajnjoj istočnoj strani igrališta. Ulaz je

udaljen zračnom linijom nešto manje od 5 km od središta Buja i oko 7 km od središta

Umaga. Lokaciji su najbliža naseljena mjesta stancija Škarlanija, Vardica, Vilanija i

Petrovija na umaškom dijelu, te Gamboci i Kaldanija na području grada Buja.

Planirani sadržaj zahvata:

- golf igralište s 18 rupa, vježbalištem i pratećim sadržajima

- klupska kuća

- golf naselje

Ukupna površina zahvata iznosi 118,78 ha od čega se 79,39 ha nalazi na teritoriju

grada Umaga, a 39,38 ha na teritoriju grada Buja.

Zona Glavica reljefno je u cijelosti nagnuta ka sjeveru i ima vrlo dobar pregled nad

većim dijelom golf igrališta. Nagib terena je u prosijeku oko 11%, dok mjestimično

doseže i 13,5%.

Obilježja klime:

a) u ljetnim mjesecima temperatura je uglavnom iznad 22 Cْ

b) zimske temperature od -5Cْ su izrazito rijetke

c) suhi dio godine pada u toplo godišnje doba

d) jesen i proljeće su kišni periodi s maksimumom u periodu travanj-lipanj i

listopad-studeni

414

Infrastruktura golf igrališta Markocija

Sa strane Buja do golf igrališta dolazi se državnom cestom D300. Do ulaza u golf

igralište dolazi se preko Gamboca. Zone komunikacije unutar samog područja

obuhvata siromašne su. Do glavne zgrade može se doći samo poljskim putem, ali je

isti pogodan za automobile.

Najbliža zračna luka na prostoru RH nalazi se u Puli. Kod Vrsara se nalazi sportska

zračna luka. Najbliža zračna luka ovom prostoru nalazi se na prostoru Republike

Slovenije, međunarodna zračna luka za male zrakoplove Portorož.

Telekomunikacije su postojeće, elektroenergetika je lako dostupna, plinoopskrba ne

postoji u neposrednoj blizini, vodoopskrba je postojeća duž cijelog igrališta, izgrađen

sustav odvodnje otpadnih voda ne postoji.

Planiranje rekreativnih kapaciteta turizma neposredno je povezano na:

a) planiranje smještajnih kapaciteta

b) njihovu prostornu dispoziciju

c) specijalizaciju određenih područja za određene oblike turističke usluge

d) strukturu gostiju

e) posebno na morfološke, krajobrazne i ekološke značajke prostora u kojima se

realiziraju turistički objekti

Kriteriji za izgradnju i korištenje golf igrališta

Kriteriji su određeni Prostornim planom grada Umaga i grada Buja

Cjelinu golf lokacije čine:

a) golf igralište s 18 rupa i vježbalištem

b) tri građevinske zone za turistička naselja

c) klupska kuća i rekreacijske površine

d) prateći objekti za održavanje igrališta

e) uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

f) akumulacijska jezera

g) ostale otvorene krajobrazne površine

415

Planirana područja sportsko – rekreacijske namjene Planom se raščlanjuju na:

a) građevinska područja sportsko rekreacijske namjene

b) golf igrališta Crveni Vrh, Markocija i Matelići

c) golf naselje Markocija

Građevinsko područje golf igrališta Markocija namijenjeno je:

a) uređenju otvorenih prostora golf igrališta i drugih sportsko rekreativnih

otvorenih igrališta

Na području predviđenom za «golf igrališta» mogu se graditi javne kolne, kolno –

pješačke, servisne, pješačke i parkirališne površine te uređivati javne zelene površine

i postavljati urbana oprema.

b) gradnji centralne građevine (golf kuće)

c) gradnji ostalih pomoćnih građevina potrebnih za nesmetano funkcioniranje golf

igrališta, odnosno gradnji smještajnih kapaciteta, ugostiteljskih građevina i

ostalih potrebnih građevina

Ugostiteljsko smještajne građevine moraju biti u skladu s Pravilnikom o

razvrstavanju, kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih

objekata iz skupine hoteli (NN 48/02 i 132/03).

Građevinsko područje Glavica namijenjeno je izgradnji hotela i vila različite tipologije

s ukupnim kapacitetom od 200 ležajeva.

Udio smještajnih kapaciteta u hotelima može biti najviše 30% ukupnog smještajnog

kapaciteta.

Smještaj je moguće organizirati u skladu s ukupnim odredbama Prostornog plana i to

isključivo u građevinskom području sportsko rekreacijske namjene – golf naselju

Markocija.

Golf naselja koja se nalaze unutar građevinskog područja golf igrališta namijenjena

su gradnji ugostiteljskih građevina smještajnog tipa u kojima se mogu pružiti usluge

smještaja i prehrane, a mogu se pružati i druge usluge uobičajene u ugostiteljstvu.

416

Golf igralište zajedno s turističkim naseljem tvoriti će cjelinu na razini usluge najviše

kategorije. Unutar vila i hotela planira se ostvariti kapacitet od 950 postelja. Planirana

je izgradnja golf igrališta s 18 rupa, ukupne veličine 246.800 m2. Vježbalište kao

zasebna cjelina predstavlja umanjeno golf igralište i služi za uvježbavanje svih vrsta

udaraca. Njegova ukupna veličina je 16.600 m2.

Za sve planirane trase infrastrukturnih sustava kao i lokacije infrastrukturnih objekata

dozvoljavaju se manja odstupanja u odnosu na rješenja prikazana u Planu, ukoliko

se u daljnjim fazama izrade tehničke dokumentacije prikažu tehnički i ekonomski

prihvatljiva rješenja koja neće utjecati na generalnu koncepciju Plana (trase i profili

cjevovoda, lokacija uređaja za pročišćavanje, lokacija TS-ica).

Na površinama namijenjenim cestovnom prometu dozvoljava se uređenje i izgradnja

novih cesta s kolnim i pješačkim površinama. U zaštitnom pojasu ceste dozvoljeno je

smještanje vodovoda infrastrukture. Pješački promet mora biti fizički razdvojen od

prometnih površina namijenjenih vozilima i to gradnjom nogostupa.

Parkirališta za zaposlenike i posjetitelje rješavaju se na pojedinim građevinama na

koje se isti odnose, prema površini ugostiteljskog kompleksa te u skladu s propisima

o vrsti i kategoriji građevine. Potrebno je poštivati sva pravila predviđena planom i

sve državne propise.

Voda na Golf igralištu

Planirano igralište opskrbljivati će se vodom za piće za tehnološke i sanitarne

potrebe iz postojećeg vodoopskrbnog sustava.

Voda će se koristiti za:

a) klupske kuće i turistička naselja (igrači i posjetitelji)

b) gospodarski objekti (zaposlenici)

c) za zalijevanje i održavanje igrališta i drugih njegovih zelenih dijelova

Prema planiranom, projektiranom kapacitetu samoga igrališta ukupne dnevne

potrebne količine vode koje će se osigurati iz javnog sustava vodoopskrbe su 10 l/s.

417

Za potrebe turističkih naselja, klupske i servisne zgrade koristi se isključivo pitka

voda iz sustava vodoopskrbe. Za potrebe golf igrališta (zalijevanje) može se

upotrijebiti pitka voda ako su hidrološke prilike povoljne, ali se mora koristiti i

reciklirana voda.

Kako bi se oborinske vode što bolje koristile planirana je gradnja 4 umjetna jezera

kapaciteta od oko 91.500 m3. Svu oborinsku vodu s asfaltiranih površina potrebno je

prije upuštanja u sustav oborinske kanalizacije i odvođenja do umjetnih jezera tretirati

preko separatora kako bi se izdvojile krute tvari i mineralna ulja iz oborina. Sanitarno

potrošne vode potrebno je pročistiti na planiranom uređaju za pročišćavanje te ih

nakon pročišćavanja ispustiti u jezero.

Pri planiranju konstrukcije golf igrališta važno je proučiti utjecaj na okoliš i rezultate

Golf igrališta. Grad Buje ima pregršt netaknutih područja, bogatu floru i faunu.

Cilj je zaštititi okoliš i ne izazivati poremećaje u prirodnoj ravnoteži.

Svako golf igralište, srednjeg tipa s 18 rupa, prema procjenama Europske golf

udruge, troši prosječno 2.000 kubičnih metara vode dnevno. Ili svaka 24 sata, jedno

golf igralište «popije» istu količinu vode koju potroši jedan gradić od 8.000

stanovnika. Pri tome nisu uzete u obzir količine vode koje se koriste za

navodnjavanje i održavanje primjerene vegetacije na igralištu. Uz isto potrebno je

uzeti u obzir cijenu koštanja jednog kubika vode od 12,93 kn po kubiku vode.

Dodatne informacije

Pri projektiranju i gradnji golf igrališta potrebno je postaviti golferske staze na način

da se u najvećoj mjeri sačuva postojeća visoka vegetacija i konfiguracija terena.

Golf igralište Markocija jedno je od dva igrališta na području grada Buja i grada

Umaga. Markocija je planirana s pripadajućim smještajem («golf resort»), što istom

golf igralištu daje komparativnu prednost u odnosu na druga planirana igrališta.

Čimbenici poput povoljnih klimatskih uvjeta, neposredne blizine granice prema

Europskoj Uniji te prirode golfa koji se igra cijele godine, vjerojatno će donijeti

promjene u koncentraciji stanovništva na ovom području. S planiranih 950 ležaja, od

čega 700 u vilama, Markocija će postati najveća aglomeracija između Buja i Umaga.

418

Potreba posjetitelja za centralnim mjesnim funkcijama zadovoljavati će se na

području Grada Buja ili Umaga. Udaljenost ovih mjesta dati će Markociji suburbani

karakter i ovisnost o prometnim sredstvima. Ovo se može nazvati negativnim

efektom ovog kompleksa. Isti nije spomenut u prostorno-planskoj dokumentaciji.

Bilo bi poželjno održati otvorenu fizičku vezu turističkih naselja unutar golf igrališta s

vanjskim okolnim naseljima. Tako bi se omogućio razvoj lokalnih žarišta usluga i

ekonomskih aktivnosti. Kako bi se isto ostvarilo biti će potrebno isplanirati sredstva

javnog prijevoza koja će prometovati na relaciji Buje – Markocija – Umag i obrnuto.

Ukupni plan urbanizma golf igrališta odredio je samo jedan prilaz cijelokupnom

kompleksu gdje će se nalaziti i jedinstvena recepcija. Od te krajnje istočne strane

ulaza, do krajnje zapadne strane gdje se nalazi naselje Glavica ima 1.500 m

udaljenosti. Iz tog razloga je potrebno isplanirati intenzivan unutarnji prijevoz.

Površina cijele zone Glavica je oko 4,35 ha. Građevinsko područje Glavica

namijenjeno je izgradnji hotela i vila različite tipologije s ukupnim kapacitetom od 200

ležajeva, od čega najviše 30% (ili 60 ležajeva) treba biti planirano u sklopu hotela.

Zona Glavica jedan je od tri odvojena dijela jedinstvenog sportsko – rekreacijskog i

turističkog kompleksa Golf igrališta Markocija. Prema urbanističkom planu područje

sadrži neke od elemenata turističke ponude i organizacije zadovoljene unutar svoje

površine. U ostalim segmentima koristi se sadržajima jedinstvene centralne uprave.

Oblik organizacije smještajnih i drugih kapaciteta uređuje se na način koji najviše

odgovara investitoru.

Koncept prema stavovima investitora

Glavica je zona koja je najudaljenija od ulaza, odnosno udaljenija od ostale dvije

zone. Prometni pristup zoni određen je od ulaza u golf igralište na istočnoj strani,

kroz golf naselja Kočervarija i Markocija te kroz krajnju istočnu točku zone.

Kružno prometno rješenje unutar zone tvori centralni prostor. Isti je pogodan za

smještaj intenzivnijih djelatnosti, poput hotela i vila s većom gustoćom izgrađenosti i

korištenja. U rubnim i mirnijim zonama su planirani smještajni kapaciteti u vilama.

Prirodni nagib terena je iskorišten za omogućavanje atraktivnog pogleda budućim

419

korisnicima smještajnih jedinica. U ovoj zoni nisu planirane zajedničke ili javne

funkcije osim onih u hotelima.

Zona će imati riješenu mogućnost nužnog ulaza – izlaza iz pravca zapada,

minimalno za potrebe gašenja požara ili hitnih intervencija.

S aspekta morfologije izgradnje, planirana naselja će biti vrlo povoljno strukturirana i

osigurati će prepoznatljiv, funkcionalan i intiman prostor svojim korisnicima.

Prostorni plan Istarske županije i golf igralište

Prostorni razmještaj i kapaciteti ponude golf igrališta u Istri temeljiti će se na

smjernicama Strategije prostornog uređenja Istarske županije, uvažavajući

gospodarske i ekološke kriterije.

Osobit utjecaj na prostor imaju:

a) razmještaj i dimenzioniranje marina usuglašeno s ostalim aspektima korištenja

prostora, zaštitom vrijednih dijelova obale i potrebama stanovništva

b) novi sadržaji osobito športa i rekreacije računajući i na golf igrališta koja treba

pripremati istraživanjem najpovoljnijih lokacija na manje kvalitetnom

poljoprivrednom zemljištu

c) aktiviranje kulturne i prirodne baštine u funkciji turizma

Za procjenu veličine TRP-ova (Turističkih razvojnih područja) potrebno je uzeti u

obzir standarde za određivanje veličine područja naselja. Oni su detaljno razrađeni u

okviru sustava naselja Prostornog plana Istarske županije. U odnosu na njih je

poželjno utvrditi sljedeće standarde za TRP-ove:

1. Gustoća korištenja se može kretati između 50 i 120 postelja/ha

2. Izuzetno, za kapacitete vila uz golf igrališta, najmanja gustoća korištenja može biti

33 postelja/ha, s time da zone izgradnje unutar obuhvata igrališta ne prelaze 15%

obuhvata

3. Izuzetno, kod turističkih zona u korištenju ili u izgradnji s dostignutom gustoćom

većom od 120 postelja/ha, gustoća može biti jednaka zatečenoj

4. Obveza je jedinica lokalne samouprave da u prostornim planovima uređenja

gradova i općina točno utvrde turističke zone u kojima će gustoća biti manja od 50,

odnosno veća od 120 postelja/ha.

420

Aktivnosti:

1. Izraditi detaljnu studiju utjecaja na okoliš. Sa svim parametrima zaštite okoliša,

utjecaj na biljni i životinjski svijet u trenutku gradnje i predviđanje efekta nakon 10,

20, 30 i 50 godina.

2. Izraditi arhitektonski plan golf igrališta s adekvatnim smještajem koji odgovara svim

propisima i zahtjevima golf igrališta, poštujući kulturnu baštinu lokalnog područja i

Istarske županije.

3. Konstrukcija golf igrališta, smještajnih kapaciteta i ostalih popratnih potrebnih

sadržaja.

4. Zaposliti adekvatni stručni kadar za svaku pojedinu radnu poziciju, ukoliko nema

dovoljno stručnog kadra potrebno je organizirati dodatne edukacije.

5. Izraditi marketing plan promocije golf igrališta, uključiti ga u plan promocije s

Turističkom zajednicom grada Buja, Turističkom zajednicom Istarske županije,

Turističkom zajednicom Republike Hrvatske; povezati se s promocijom određenih

hotelskih lanaca koji se nalaze u blizini. Organizirati promociju u golf klubovima u

Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Rezultati

Golf igralište, ukoliko je dobro organizirano doprinosi razvoju turizma, osobito elitnog

turizma. Golf privlači goste s većom potrošačkom moći, odnosno one koji su spremni

potrošiti značajnu svotu novca u mjestu ili kraju u kojem igraju golf.

Uvijet je da igralište i popratni sadržaj budu konkurentni najboljim svjetskim

standardima. Isto podrazumijeva uređenost krajolika, pokošenu travu, brigu o smeću,

obnovljene fasade, uređene kolnike i parkirališta. Gostima je potrebno ponuditi elitni

način večernje zabave. Okolica Buja već ima ponudu casinoa, od kojih je najpoznatiji

Casino Mulino te prekogranični Casino Carnevale. Ponuda bi trebala sadržavati i

elitne restorane i noćne klubove u koje bi dolazio veći broj posjetitelja.

Kvalitetna infrastruktura u svakom smislu nužna je za zadovoljenje uobičajenih

potreba gosta golfera.

Indikatori kojima će se pratiti rezultati:

a) poboljšanje ukupne infrastrukture

421

- prometnice, broj kilometara izgrađenih cesta i kategorizacija istih

- pročišćavanje otpadnih voda, mjereno u litrama

- akumulacijska jezera pročišćene oborinske vode; broj akumulacijskih jezera

određenog spremišnog kapaciteta

- razvrstavanje otpada prema europskim standardima; kontejneri za papir,

plastiku, metal, organski otpad i ostali prema potrebama

- poticanje očuvanja okoliša; prikupljena sredstva koja se ulažu u očuvanje

okoliša

b) povećanje smještajnih kapaciteta područja; broj ležajeva

c) broj posjetitelja; broj posjetitelja prema boravišnim pristojbama

d) povećanje ukupnog iznosa turističkih naknada; iznos dobiti

e) povećanje ukupne dobiti; usporedba dobiti prije i poslije projekta

f) povećanje ukupne potrošnje; rezultati ostalih poslovnih subjekata koji se

nalaze na području grada

g) povećana promidžba; broj emitiranih reklama na televizijskim i radio

programima u Hrvatskoj i inozemstvu, podijeljen tiskani materijal u Hrvatskoj i

inozemstvu, internet promidžba

422

Projekt 4. Organizacija etno sela

Etno selo je «obično selo» uređeno prema etnološkim principima područja u kojem je

nastalo. U ovom slučaju prema istarskim principima, sa specifičnostima sjevernijeg

dijela na kojeg je jače utjecala blizina granice, talijanska i slovenska kultura i jezik.

Etno selo kao organizirani projekt može se organizirati u jednom od sela koje je

napušteno pa bi se projektom vratio život na to područje. Isto se može izvesti pod

pretpostavkom da je struktura vlasništva riješena, da su vlasnici poznati. Osnovne

karakteristike projekta su specifične i drugačije od uobičajene funkcije seoskog

prostora, predstavljaju svojevrsni novitet.

Projekt «Etno selo» pretvara selo u zanimljivu turističku destinaciju kao selo-hotel,

poštujući tradicionalnu istarsku arhitekturu, kulturne vrijednosti i običaje.

Predloženo je da se Etno selo Bujštine smjesti na područje Krasice u naselju

Baracija.

Krasica – Crassiza nalazi se pet kilometara od Buja u pravcu Pule na državnoj cesti

D2. Mjesto broji oko 250 stanovnika, raštrkanih po zaseocima: Mužulini (gornji i

donji), Baredine (gornje i donje), Vrh Činić, Glavoći (Gardoši), Punta, Brajki, Bucaj,

Bekari, Jugovci, Lozari, te Stancija Loj i Stancija Zubin.

U mjestu djeluje Mjesni odbor i Zajednica Talijana, koji dijele prostorije Doma kulture

koji je obnovljen prije nekoliko godina.

423

Mjesto je danas poznato po maslinarstvu, te je upravo ovdje smješten Centar za

maslinarstvo. U zadnjim se godinama maslinarstvo značajno proširilo, a stanovnici

kraja su posadili značajan broj stabala. Svake se godine u mjestu održava i sajam

maslinovog ulja «Oleum olivarum», na kojem kemijske i organoeleptičke analize ulja

lokalnih proizvođača ukazuju na visoku kvalitetu autohtonog proizvoda.

Obližnji brežuljci sjedišta su starih pretpovijesnih građevina. Iz nalaza iz rimskih

vremena zaključeno je da su ovdje postojale velike tvrđave kao što je to bila Gradina,

smještena uz pravac od izuzetne važnosti – via Flavia. Natpisi, predmeti, novčići,

brončani zavjetni kipić božice Fortune, izrađeni mramor, odlomci stupova ove tvrđave

pohranjeni su u muzejima Trsta, Pule i Poreča ili su uzidani u vanjski zid župne crkve

u Bujama. Odmah nakon skretanja za Baredine smješten je brežuljak koji u gustom

raslinju krije ostatke Gradine nekad legendarnog Istarskog Kastruma ili Castrum

Castiloni-a, koji su 1102. godine Istrarski Knez Urlich II i njegova supruga Adelaide

poklonili Akvilejskim Patrijarsima. Castion je potpuno uništen oko 1340. godine i više

nikada nije obnovljen. Danas se tu nalazi poznata Vila Plac koja se vidi sa ceste.

Baracija je malo naselje na području Krasice od samo nekoliko kuća. U Baraciju se

dolazi cestom koja se spušta s brda u smjeru Punte. Preko puta naselja prostire se

vinograd. Područje Baracije nalazi se na jugozapadnom dijelu brežuljka. Osobito je

pogodno područje zbog atraktivnog pogleda i zalaska sunca koje zapada na stranu

sela.

Pogled iz Baracije:

Manjkavost prostora je što je naselje vrlo malo i što nema prostora predviđenog za

parking. Ukoliko bi se parking gradio, trebalo bi ga smišljeno i povoljno pozicionirati.

424

Bilo bi poželjno da stanovnici i djelatnici u seoskim objektima Etno sela poznaju Istru,

njenu kulturu i običaje, da razumiju i govore izvorni dijalekt i talijanski jezik.

Primjer etno sela u Hrvatskoj je Stara Kapela u požeškoj općini Nova Kapela. U selu

živi 17 osoba. Ostala dva hrvatska etno sela su Kokorići i Kravaščica.

Jedno od najljepših etno sela nalazi se kraj Bijeljine u Bosni i Hercegovini. Etno selo

Stanišići.

Ciljevi:

1. Realizirati projekt Etno selo te kroz njega promovirati lokalne običaje i kulturnu

baštinu.

2. Educirati mlade naraštaje i posjetitelje o kulturnim, gastronomskim i životnim

običajima lokalnog kraja i Istre.

3. Rekonstruirati kuće i štale za potrebe seoskog turizma na način da se koriste

materijali i metode koje su koristili drevni stanovnici kraja te da se postupci izvode

prema autohtonim principima i procesima.

Za ostvarenje pravog smisla postojanja etno sela potrebno je organizirati muzej ili

druge kulturne institucije sa zavičajnim zbirkama u kojima se mogu prikazati izvorne

priče sa lokalnog područja. Izvori priča mogu biti najstarije osobe na području grada.

Projekt označava gospodarski potencijal pa će se lakše naći zainteresirani investitori

koji će otkupiti zapuštena seoska imanja i urediti ih za potrebe seoskog turizma.

Grad Buje i Istarska županija mogu sufinancirati dio projekta. Primjerice mogu

sufinancirati dio projekta koji se odnosi na izradu detaljnih planova uređenja kuća i

urbanističkih planova, odnosno geodetskih i konzervatorskih podloga.

Pri tome ovlašteni i zaduženi stručnjaci iz gradskih i županijskih službi mogu

kontrolirati autohtonost projekta i realizaciju istoga.

Grad može otkupiti kuću ili zemljište i na istome urediti muzej ili sličnu znamenitost.

Na taj način će se ostvariti motivirajući i poticajni efekt. Netko će obnoviti kuću, a isto

će privući obnavljanje nekoliko sljedećih. Prema projektu i prema predispozicijama

određenih postojećih građevina urediti će se konobe, enoteke, suvenirnice, galerije.

425

U projekt se može ugraditi i demonstracija nekadašnjeg upotrebljavanja kišnice kao

primjer očuvanja okoliša. Na taj se način apelira na ekologiju i očuvanje okoliša

danas, što je izuzetno važno za mlade naraštaje.

Etno selo može nuditi smještaj u autohtonim apartmanima, pješačko-biciklističke

staze, šetnju i «jogging» kroz vinograde i maslinike, gastronomsku ponudu istarskih

domaćih specijaliteta, enoteku i sve drugo što će posjetitelje vratiti u izvorno prirodno

«istarsko okruženje».

U selu se mogu zasaditi ili istaknuti postojeće biljne kulture koje su tipične za lokalno

područje i Istru kao što su smokva, vinova loza, maslina, žižula, nešpula i murva.

Selo može sadržavati kulturnu ponudu na način da je vidljivo i istaknuto neko od

sljedećih obilježja:

a) istarski eminentni pisci kao što su: Mate Balota, Matija Vlačić Ilirik, Stjepan

Konzul Istranin, Juraj Dobrila, Eugen Kumičić, Vladimir Nazor, Zvane Črnja

b) glagoljica i glagoljski napisi

c) istarski glazbenici od kojih se ističe Matko Brajša Rašan

Bilo bi korisno organizirati povremena gostovanja nekog od pisaca, kipara, slikara ili

drugih umjetnika. U etno selu može se prezentirati i Čakavski sabor, te istaknuti da

gotovo svi važniji suvremeni istarski pisci svoje prve zbirke pjesama ili proze

objavljuju u okrilju ili sunakladništvu «Čakavskog sabora». Isto se odnosi na Milana

Rakovca, Tatjanu Arambašin, Daniela Načinovića, Borisa Biletića, Stjepana

Vukušića, Miroslava Sinčića, Dragu Orlića, Antu Dabo, Zdenka Viškovića, Emila

Kazimira Žeravicu, Ivana Svetića, Rudolfa Ujčića, Antuna Milovana. Značajni su i

istarski Talijani: Ligio Zanini, Eros Sequi, Fulvio Tomizza, Lucifero Martini, Giovanni

Santin, Giusto Curto, Mario Schiavato, Loredana Bogliun, Nelida Milani, Umberto

Matteoni. Isti svojim stvaralaštvom i književnošću na materinjem jeziku znatno

doprinose svekolikom kulturnom identitetu Istre.

Može se istaknuti i poneke književne odličnike koji su rado dolazili u Istru i djelatno

boravili i stvarali u Istri: Dante Alighieri, Thomas Mann, Hermann Bahr, Paula von

426

Preradović, Karl Kraus, James Joyce, Franz Karl Ginzkey, Ivan Cankar, Antun Šoljan

i Miroslav Krleža.

Aktivnosti

1. Gradsko Poglavarstvo treba donijeti odluku o osnivanju Etno sela.

2. Gradsko Poglavarstvo treba odrediti mjesto na kojem bi se realizirala zamisao –

preduvijet je riješeno vlasništvo sela ili da se vlasništvo može riješiti

a) provjeriti potencijalne lokacije te utvrditi mjesto koje bi bilo idealno za

realizaciju projekta

b) provjeriti svaku katastarsku česticu, mogućnost rješenja vlasništva

3. Obavijestiti eventualne stanovnike i vlasnike zemljišta o projektu koji će se

realizirati, odnosno o namjeri i planu lokalnih vlasti.

Navesti mjere i prioritete koji će se poticati i aktivnosti koje će se izvoditi. Pokušati

uključiti svakog od lokalnih stanovnika u projekt učlanjivanjem u Udrugu.

4. Osnivanje Udruge Etno Sela – Baracija.

Udrugu bi osnovali mještani, vlasnici zemljišta, te njihove obitelji, građani i stanovnici

na području Bujštine.

Putem programa i projekata Udruge mogla bi se tražiti namjenska financijska

sredstva za rekonstrukciju, gradnju, konzervacijske elaborate, arhitektonske planove i

ostale vrste dokumenata. Institucije od kojih se može tražiti pomoć i s kojima se

može zasnovati suradnja su gradovi, Županija, IDA, ministarstva, europski fondovi.

Mogu se tražiti poticajni krediti od HBOR-a za pojedine aktivnosti koje se ne

sufinanciraju iz navedenih izvora.

Lokalne vlasti mogu sudjelovati u uređenju vanjskog dijela kuća i okućnica te urediti

gradsko, županijsko i državno vlasništvo. Isto podrazumijeva ceste, javnu rasvjetu,

odvode, kanalizaciju, trg, kapelice, crkve, suhozide, šterne, baladure i druga javna

dobra. U Istri su kućne okućnice pretežito male, te troškovi kojima bi se ohrabrili i

potaknuli vlasnici privatnih površina ne bi bili preveliki.

427

Udruga bi nakon konstruiranja sela trebala nastaviti s organizacijom programa

aktivnosti i događanja u selu. Prijedlog je da se organiziraju radionice na temu

kuhanja tradicionalnih istarskih jela, predavanja o uzgoju pojedinih poljoprivrednih

kultura ili stoke, predavanja o ekološkom uzgoju biljaka. Mogu se organizirati izložbe

pojedinih umjetničkih radova, koncerti, čitanje poezije ili proze. Sportska natjecanja,

pješačenja, branje gljiva i šparuga.

5. Upućenje poziva investitorima za razne aktivnosti.

a) prodaja zemljišta ili kuća po eventualno nižim cijenama uz uvijet da investitor u

određenom roku izgradi određenu građevinu, određenih konstrukcijskih

obilježja,određene namjene

b) traženje investitora koji bi ulagao u uređenje samog mjesta (infrastrukturu

zajedničkih ili javnih površina)

6. Županija i Grad Buje (sredstva se mogu tražiti i od EU fondova) ulažu u

rekonstrukciju jedne kuće koja će biti rekonstruirana i stavljena u funkciju kao

muzej ili neki drugi kulturološki objekt.

Potom slijedi rekonstrukcija ulica, parkinga, javne rasvjete, trgova, kulturnih

znamenitosti.

7. Mještani ili vlasnici kuća rekonstruiraju kuće u smještajne kapacitete, kao sobe,

apartmane, hotele, suvenirnice, restorane i enoteke.

Svi objekti trebaju biti u skladu s projektom, konzervacijskim uvjetima koji se

odnose na tradicionalne materijale i s autohtonim načinima gradnje.

8. Promidžba Etno sela.

Promidžba se može realizirati putem letaka, kataloga, web stranica, turističkih

zajednica, sajmova, tv reportaža.

Najpraktičnije bi bilo ujediniti promidžbene materijale s materijalima turističke

zajednice ili s ostalim turističkim subjektima koji izrađuju promo materijal.

«Etno selo» se može povezati s vinskim cestama i cestama maslinovog ulja,

promotivno se ujediniti u isti materijal.

428


1. Produljenje ljetne sezone na proljeće i jesen

a) broj gostiju

b) broj noćenja

2. Očuvanje tradicije istarskog sela

a) izloženi primjeri tradicionalnog načina gradnje

b) otvoren muzej

c) gastronomska ponuda

d) enoteke

e) promocija putem autohtonih suvenira

f) prikaz tradicionalnih obrta i zanata

3. Dodatna promocija lokalnog područja i Bujštine

4. Očuvanje kulture i kulturne baštine istarskih umjetnika

a) istaknuta imena

b) istaknuta djela

5. Prenošenje tradicije i znanja na mlađe naraštaje, očuvanje istih

a) broj educiranih osoba o tradicionalnim obrtima i aktivnostima

6. Broj novootvorenih tvrtki, ugostiteljskih obrta

7. Broj novozaposlenih

8. Povećanje smještajnih kapaciteta

Projekt ima dodatnu vrijednost u poticanju građana na udruživanje zbog očuvanja

vlastite kulture i tradicije. Mogući rezultati su i zbližavanje stanovnika i prenošenje

trenutnih i povijesnih činjenica o ovom području na mlađe naraštaje, očuvanje

kulturne baštine, nastavak tradicionalnih zanimanja.

429

Projekt 5. Obnova Momjanskog kaštela Rota

Momjan se u literaturi spominje prvi put 1035. godine, a Momjanski kaštel 1234.

godine. Kao njegov tadašnji vlasnik spominje se Dominus Wosalcus de Mimilano.

Vlasništvo nad kaštelom se mijenja kroz povijest. Godine 1548. kupuje ga Simone

Rota iz Bergama koji ga mijenja i dograđuje čime ovaj Kaštel postaje jedan od

najznačajnijih i najbogatijih plemićkih kaštela u tom dijelu Istre.

Sve do prve polovice 19. stoljeća Kaštel je bio prebivalište grofovske obitelji Rota

kada ga se napušta zbog neisplativosti popravljanja potrebnog uslijed trošnosti i

dotrajalosti.

Jugoistočni dio Kaštela obuhvaća šesteroetažnu kulu i izvorni srednjovjekovni ulaz u

zidu sjeverno od kule. To je najsačuvaniji, najstariji dio strukture. Preostali dio zida je

vidljiv u nastavku malih ulaznih vrata prema sjeveru. Najznačajniji elementi strukture

su veliki široki otvor vrata (balkona) prema sjeveru od kojeg su preostali samo donji

dijelovi dovratnika i dvostruki balkonski otvor na vrhu dio čijeg središnjeg stupa je

kapitel u obliku velike rustične volute. Na tom se mjestu najvjerojatnije nalazila glavna

dvorana. Na istočnom kraju sjevernog zida razlučuje se ostatak strehe krova kroz

prizemne građevine u izvornoj fazi, kasnije nadogradnje i djelomični ostaci svodova

po čemu bi se moglo zaključiti da se tu nalazila kuhinja. Južni zid ima nekoliko faza

razvoja i dogradnji, a najuočljivija je intervencija gradnje «novog» glavnog portala s

kraja 16. stoljeća. Od tog portala preostao je samo dio zapadnog dovratnika s

polustupom i začetkom nadvojnog vijenca.

Postoji privatna slika genealoškog stabla obitelji Rota iz 1880. godine u čijem je dnu

naslikan impozantni kaštel sa svim dograđenim dijelovima, palačama, ulazom,

mostom, te krovom na visokoj kuli.

Danas su od kaštela preostali obodni zidovi po rubovima platoa, djelomični ostaci

zidova palače, a u relativno sačuvanom stanju je jedino visoka kula. Cijela struktura

je zidana kamenim blokovima različite debljine zidova.

Pregledom obodnih zidova uočene su statičke deformacije i uništavanje podnožja

zidova koje prijeti potpunim uništenjem preostale zidne mase. Bršljan i ostalo raslinje

također su jedan od faktora razaranja zidne strukture.

430

Nalaz sondiranja pokazuje da nema temelja zidova tamo gdje bi se to očekivalo, što

znači da se gradilo bez temeljenja na tvrdo tlo kako se uvijek radilo u ruralnim

krajevima Istre.

Prijedlog za obnovu kaštela Rota

Osnovna težnja je da se kaštel obnovi u onoj mjeri u kojoj je dovoljno da se zaštiti od

daljeg propadanja. Da se dobije sigurnost pristupa i osigura boravak u dvorištu,

izbjegne mogućnost ozljeda i pada s litice.

Osiguranje pristupa će se učiniti čišćenjem prilaznog puta i njegovom konsolidacijom

u posljednjoj fazi predviđene obnove kaštela.

Prilikom tretmana ovog dijela prostora treba obratiti pažnju na nekoliko punktova:

a) prilazni put od crkve do početka nekadašnjeg mosta

b) mjesto gdje je počinjao prilazni most (očistiti prilaz, sanirati ostatke početka

mosta i postaviti sigurnu ogradu i informativni pano)

c) osigurati rukohvatom ili ogradom silazak niz stube uklesane u prirodnoj stijeni

d) očistiti put kroz dolinu Argille (obloženo kamenom), djelomično raščistiti

raslinje i djelomično obnoviti zidove ograda i građevina u kanjonu

e) sanirati odnosno konzervirati pilon – potporanj mosta koji se s vremenom

značajno nagnuo u odnosu na izvornu poziciju

f) na usponu treba postaviti drveno stubište i rukohvat kako bi se osigurao i

olakšao prilaz malom ulazu u kaštel

U dvorištu Kaštela treba učiniti sljedeće aktivnosti:

a) konsolidirati, sanirati i djelomično rekonstruirati obodne zidove kaštela i

pronađene dijelove strukture u arheološkim sondama

b) prezentirati istražene i obrađene dijelove koji pokazuju značajne dijelove

kaštela

c) na osnovu preostalih elemenata povijesne građe rekonstruirati glavni ulaz u

kaštel

d) sve otvore, vrata, prozore i cijelu istočnu stranu treba osigurati čvrstim

ogradama koje će biti konzervatorski prihvatljive

431

Unutar kule kaštela vratiti će se drvena međukatna konstrukcija s internim drvenim

stubama (ljestve). Ako se bude obnavljao krov mora se konsolidirati i stabilizirati zid

koji nosi konstrukciju krova.

Obuhvat posla i vrijeme i način izvođenja poslova oko Kaštela ugovoreni su između

Arhitektonskog fakulteta, Zavoda za graditeljsko nasljeđe i Grada Buja kao naručitelja

posla.

Do sada je izvršeno:

a) poslovi izrade arhitektonskog snimka

b) dosnimavanje dijelova kaštela nakon raščišćavanja i uklanjanja raslinja i

grmlja u dvorištu kaštela

c) obrada građe (arhivske i bibliografske)

d) utvrđene su smjernice za izradu idejnog projekta obnove

Budući da je Kaštel iznimno kompleksna struktura s mnoštvom povijesnih slojeva,

nužno je daljnje arhitektonsko i arheološko istraživanje. 1

Kaštel Rota nakon obnove i omogućenog sigurnog pristupa može postati turističko

kulturna atraktivnost lokalnog područja. Može se uvrstiti u turističke vodiče kao

zanimljivo turističko odredište. U njemu i u njegovoj okolici postoji mogućnost

održavanja većih kulturnih i sajamskih manifestacija.

Kaštel se nalazi kraj Momjana u blizini lokalne ceste. Na istom području u okolici

Kaštela mogu se urediti putovi i staze za šetnju. Popratni sadržaji mogu biti ploče s

nazivom i objašnjenjima biljaka, stabala ili gljiva.

Momjan bi obnovom Kaštela dobio atraktivan sadržaj za jednodnevne izlete tokom

cijele godine. Potencijalni tematski putovi u okolici Kaštela mogu se povezati s

drugim znamenitostima i turističkim atraktivnostima na području grada.

1 Najznačajniji izvori podataka za dosadašnje aktivnosti na kaštelu Rota su «Konzervatorska

dokumentacija i idejni projekt rekonstrukcije kaštela Rota u Momjanu» izrađeni od Sveučilišta u

Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za graditeljsko nasljeđe, autor: prof.dr.sc. Vladimir Bedenko,

dipl.ing.arh i suradnik mr.sc. Boris Vučić Šenperger, dipl.ing.arh.

432

Projektom se doprinosi:

a) većoj posjećenosti područja

b) zadržavanju gostiju na bujskom području

c) većoj potrošnji u kraju

d) promociji i prodaji autohtonih proizvoda (maslinovog ulja i vina)

e) povećanju potrošnje u obližnjim ugostiteljskim objektima

f) povećanju broja noćenja u obližnjim smještajnim kapacitetima

g) povećanju prihoda poslovnih subjekata

h) atraktivnosti cijelog bujskog područja

Kaštel daje na važnosti kulturnoj baštini Istre i Hrvatske, ali prvenstveno doprinosi

bogatstvu Bujštine. Sam Kaštel za sobom povlači mogućnost organizacije kulturnih

događanja po uzoru na susjedni Grožnjan, a sličnu praksu ima i Motovun, Stari Buzet

i ostali istarski gradovi.

433


Projekt 6.1 Strategija razvoja maslinarstva na području grada

Projekt 6.2 Strategija razvoja vinarstva na Bujštini

Projekt 6.3 Sajam maslinovog ulja i vina

Sukladno Zakonu o poljoprivredi, poljoprivredna politika Republike Hrvatske provodi

se prema Nacionalnom programu za poljoprivredu i seoska područja. Nacionalni

program izrađuje Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a na prijedlog Vlade

Republike Hrvatske donosi ga Hrvatski Sabor za razdoblje od najviše pet godina.

Nacionalni program je zadnju godinu predodređen predpristupnom programu EU.

Korištenjem pretpristupnih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj stječe se

neophodno iskustvo za pripremu programa za poljoprivredu i ruralni razvoj. Programi

sadrže načela programiranja mjera ruralnog razvoja, njihove provedbe, praćenja,

kontrole i ocjene. Ista načela važeća su i za trenutne zemlje članice.

Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske donesena je za razdoblje od 2008. do

2013. godine.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija izdalo je brošuru za

poljoprivrednike pod nazivom: «Kako u EU? 85 pitanja i odgovora za hrvatske

poljoprivrednike o Europskoj Uniji». U brošuri se mogu pronaći odgovori na pitanja o

prilagodbama na EU tržište, o pregovorima s EU, subvencijama i kvotama,

institucijama i zajedničkoj poljoprivrednoj politici, o SAPARD-u, okolišu, eko politici,

veterinarstvu, stočarstvu, mljekarstvu, peradarstvu, višegodišnjim nasadima, vinu,

maslinama, voćarstvu, pčelarstvu, autohtonim proizvodima i običajima.

Poljoprivrednim subjektima pruža se mogućnost djelovanja u zadrugama i klasterima

koji omogućuju skupno zastupanje na tržištu.

U Istri je 2005. godine osnovan Istarski regionalni zadružni savez. Isti djeluje kao

krovna institucija svih ribarskih i poljoprivrednih zadruga u Županiji te čini dio

Hrvatskog saveza zadrugara. U Istri danas djeluje 16 ribarskih i poljoprivrednih

zadruga.

434

U travnju 2008. godine osnovan je klaster istarskih maslinara.

Okosnicu klastera čine veliki proizvođači, trgovačka društva porečka Agrolaguna,

pulski Agroprodukt i stotinjak najvećih individualnih proizvođača. Ugovor o

pridruživanju klasteru je fleksibilan. Minimalna proizvodnja za ulazak u klaster je

godišnja proizvodnja od 500 litara ulja.

Klaster istarskih maslinara podrazumijeva zajedničku promociju, marketing, nastup

na vanjskim i domaćim tržištima, istraživanje i nadogradnju kvalitete proizvoda te

stabilizaciju cijene ekstra djevičanskog maslinovog ulja.

Maslinarstvo i vinarstvo

Priča o vinu i maslinovom ulju danas se odlično uklapa u turizam. Staze maslinovog

ulja i vina širom Istre doprinose turističkim posjetima u seoskom prostoru. Razvoj

maslinarstva i vinarstva daje sinergijski učinak s razvojem agroturizma. Na neki je

način upravo ta priča novo bogatstvo turističkog proizvoda. Važno je razvijati,

obnavljati i širiti ove kulture. Maslinovo ulje i vino kao autohtoni proizvodi doprinose

turističkoj atraktivnosti te privlače turiste raznovrsnih profila.

Ekološka proizvodnja

Klimatske prilike i plodna zemlja pogoduju razvoju poljoprivrede na području grada

Buja. Poljoprivreda je planirana okosnica razvoja lokalnog seoskog prostora.

Buje može staviti naglasak na ekološki i organski uzgoj hrane.

Rascjepkanost zemljišta je jedan od osnovnih razloga za razvoj kvalitetne ekološke

proizvodnje. Zemljišta su mala za veću proizvodnju te je pojedincima teško

konkurirati na masovnom tržištu.

Potražnja za organskim ekološkim proizvodima ima brzi trend rasta. Ekološki

organski proizvodi su skuplji od kemijski tretiranih masovnih proizvoda te se razlikom

u cijeni nadoknađuje eventualna manja proizvedena količina.

Proizvodnjom ekoloških organskih proizvoda čuva se okoliš, kakvoća zemlje i

podzemnih pitkih voda. Isto se može koristiti u propagandne svrhe, promocijom eko

zone Bujštine.

435

6.1 Strategija razvoja maslinarstva na području grada

Ciljevi

1. Postići daljnji progresivni rast maslinarstva na području grada Buja i to rastom

broja maslina za 30% godišnje u iduće tri godine.

2. Poticati i realizirati konstantno povećanje kvalitete maslinovog ulja.

Kako bi se postigli ciljevi potrebno je provoditi sljedeće aktivnosti:

1. Informiranje maslinara

a) informiranje o nacionalnim zakonima, propisima i poticajima

b) informiranje o zakonskoj regulativi EU-a, očekivanim promjenama na lokalnom

tržištu ulaskom Hrvatske u EU, o europskim fondovima usmjerenim na

poljoprivredu i mogućnostima njihova korištenja

c) informiranje putem web stranice namijenjene poljoprivrednicima na području

grada

Informiranje se može realizirati putem gradskih oglasnih ploča. Na istima se mogu

postaviti obavijesti o novim natječajima i poticajima ministarstva, županije, grada,

natječajima EU fondova, poticajnim kreditima poslovnih banaka.

Postoji mogućnost organiziranja sastanaka s maslinarima na kojima maslinari i ostali

poljoprivrednici mogu biti obaviješteni o pojedinim novostima te međusobno

izmjenjivati podatke.

2. Educiranje maslinara

a) organiziranje predavanja, radionica i seminara za postojeće maslinare,

početnike i one koji se žele započeti baviti maslinarstvom

b) održavanje radionica o brendiranju, etiketiranju i promociji proizvoda

c) organizacija škole za maslinarstvo

Predavanja, radionice i seminari mogu biti organizirani u Centru za maslinarstvo u

Krasici ili u Pučkom otvorenom učilištu, ovisno o organizatoru i potrebama događaja.

436

Predavanja mogu biti sastavni dio programa djelovanja Centra za maslinarstvo ili

pojedine udruge koja djeluje na ovim prostorima.

Grad ima mogućnost objaviti natječaj za organizaciju predavanja i seminara na ovu

temu. Analizirati ponuđene programe i sufinancirati pohađanje najkvalitetnijih.

Ukoliko se ustanovi da postoji interes može se organizirati škola za maslinare. Ista se

može održavati u adekvatnom gradskom prostoru. Može biti osmišljena na način da

postoje i praktične vježbe te da se iste izvode u masliniku u krucijalnim momentima

tretiranja biljke, branja ploda, pretvorbe ploda u ulje. Ista može sadržavati i

ekonomske elemente projekta poput brendiranja, promocije i prodaje.

3. Organiziranje međunarodnog sajma za prodaju maslinovog ulja

Lokacija sajma trebala bi se nalaziti u blizini Istarskog Y na vidljivom i lako

dostupnom mjestu.

Isto podrazumijeva organiziranje prostora u kojem bi bilo izloženo maslinovo ulje s

područja bujštine i Istre. Sajam bi trebao imati mogućnosti degustacije i kupnje ulja.

U određenom razdoblju od jednog ili dva tjedna sajam može poprimiti nacionalni i

međunarodni karakter. U istom razdoblju potrebno je organizirati ispitivanja kvalitete

ulja te nagrade za najbolje ocijenjena ulja. Cilj je uključiti isto razdoblje sajma u

međunarodne kalendare natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja.

Sajam je potrebno promovirati na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Održavanje

istog doprinijelo bi stvaranju branda grada Buja kao grada najkvalitetnijeg maslinovog

ulja u Europi.

4. Izrada kataloga maslinara i maslinovog ulja Bujštine

a) sastavni dio kataloga može biti karta Bujštine sa istaknutim lokacijama i

podacima

svakog maslinara

b) unutar kataloga mogu biti objavljene pojedine informacije o načinu uzgoja i

prerade maslina

c) katalog bi trebao sadržavati podatke o povijesti i tradicionalnim načinima

uzgoja te vrijednostima vezanim uz maslinovo ulje na lokalnom području

5. Organizirati natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja u pojedinim kategorijama

Natjecanja mogu biti organizirana za maslinare s Bujštine, za istarske maslinare,

maslinare iz Hrvatske i cijelog svijeta.

437

Natjecanja se mogu organizirati na sajmu maslinovog ulja ili u Centru za

maslinarstvo.

Potrebno je organizirati novčane nagrade i priznanja uz značajnu medijsku pozornost

za najbolje ocijenjena maslinova ulja.

Navedene aktivnosti mogu nadgledati djelatnici grada ili specijaliziranih udruga na

lokalnom području.


1. Povećan broj informiranih maslinara na području grada Buja o poticajnim

sredstvima, novim zakonima i propisima o maslinarstvu i poljoprivredi; 90%

maslinara poznaje 90% potrebnih informacija

2. Brže širenje informacija te omogućavanje pravovremene reakcije na pojedine

mogućnosti ili promjene

3. Povećano znanje maslinara na području Bujštine putem organiziranih predavanja i

seminara minimalno 4 puta godišnje

5. Povećan broj uzgajivača maslina i ulaganja u maslinarstvo, kao rezultat

organiziranih edukacija za početnike; godišnji rast od 30%

6. Povećana prodaja maslinovog ulja i povećan prihod od uzgajanja maslina na

području Buja za 25 – 30% godišnje

7. Povećana promocija maslinarstva grada Buja kroz promidžbu na turističkim i

poljoprivrednim sajmovima, televiziji i u novinama

8. Veći broj zaposlenih kao rezultat realiziranih aktivnosti u proizvodnji, prodaji i

promociji maslina i maslinovog ulja te na edukativnoj razini

9. Više novih i obnovljenih maslinika, za 30% godišnje

Osim lako vidljivih i uočljivih rezultata strategija ima i dodatne vrijedne rezultate:

- razvijeno maslinarstvo kao doprinos razvoju agroturizma na području grada

- moguć izvoz maslinovog ulja, povećanje ukupnog izvoznog proizvoda

- proširenje «Cesta maslinovog ulja»

- promocija istarske kulture i tradicije

- veći broj posjetitelja na lokalnom području

- češće spominjanje područja Buja u kontekstu maslinarstva što doprinosi

promociji grada

438

6.2 Strategija razvoja vinarstva na Bujštini

Područje Momjana, grada Buja i Bujštine posjeduje pozitivne pretpostavke za razvoj

uzgoja vinove loze i proizvodnju vina. Buje čini jedno od ukupno četiri istarska vinska

središta. Na području istog nalazi se vinska cesta koja povezuje Buje, Grožnjan,

Brtoniglu, Novu Vas, Novigrad, Dajlu, Umag i Savudriju. Uzgajaju se tri vrste vina,

malvazija, teran i muškat.

Planirani ciljevi

1. Povećavati proizvodnju vina za 15% godišnje u sljedećih 5 godina

2. Povećavati broj vinara na bujskom području, povećati broj trsova vinove loze za

15% godišnje u sljedećih 5 godina

3. Poticati povećanje razine kvalitete gotovih proizvoda te označavanje istih

Aktivnosti:

1. Izrada snimka postojećeg stanja uzgoja vinove loze i proizvodnje vina

Odrediti broj trsova, broj hektara zemljišta pod vinovom lozom, broj proizvođača,

godišnje količine proizvodnje, vrste vina.

2. Izrada projekta poticaja razvoja vinarstva na području grada Buja

a) prodaja zemljišta pogodnog za uzgoj vinove loze po povoljnijim uvjetima

b) davanje zemljišta u dugoročne koncesije

c) ukidanje ili smanjenje obveze plaćanja poreza na tvrtku u prve tri godine

poslovanja

d) subvencioniranje nabavke sadnica

e) subvencioniranje kamatne stope na kredite za realizirana ulaganja

3. Priključenje vinara Sajmu maslinovog ulja, prerastanje istog u sajam vina i

maslinovog ulja

Organizacija prostora na sajmu za potrebe degustacija, izložbenog prostora i

prodaje vina.

439

4. Izrada kataloga vinara

a) katalog može sadržavati kartu vinskih cesta s oznakama lokacija svih vinara i

vinskih podruma

Turističke karte s vinskim cestama za područje Buja već postoje. Iste se mogu

nadograditi dodatnim sadržajima koji uključuju sljedeće:

- priče o povijesti i razvoju pojedinih vinara i vinskih podruma

- opis specifičnosti pojedinih vina na pojedinim lokacijama kod pojedinih vinara

- eventualno unošenje radnog vremena pojedinih vinskih podruma

- realiziranje ideja vinara o pojedinim sadržajima kataloga

b) unutar prostora kataloga trebalo bi osigurati prostor za opis povijesnog

razvoja vinarstva na lokalnom području

c) isticanje nagrada vinara sa lokalnog područja

5. Organiziranje lokalnih udruženja vinara

6. Povezivanje Udruženja lokalnih vinara s drugim udruženjima

a) uspostavljanje suradnje s regijama koje posjeduju najdužu tradiciju uzgoja

vina i najkvalitetnija vina u svijetu (pojedine regije u Francuskoj)

uspostavljanje suradnje s međunarodnim asocijacijama i udruženjima za

razvoj proizvodnje vina

b) aktivno predlaganje novih ideja u razvoju europskog vinarstva na

međunarodnoj razini

Uspostavljanjem suradnje s udrugama vinara iz područja s dugom tradicijom

proizvodnje kvalitetnog vina doprinijeti će se prenošenju vrhunskog know howa.

Isti know how obzirom na postignute rezultate vinara s područja Buja može

omogućiti istima ulazak u sam svjetski vrh obzirom na kvalitetu proizvedenog

vina.

Realiziranje aktivnosti unutar međunarodnih asocijacija doprinijeti će većoj

posjećenosti i važnosti lokalnih sajmova vina na europskoj i svjetskoj razini. Grad

Buje obzirom na svoje potencijale zaslužuje preuzeti jednu od vodećih uloga u

europskom vinarstvu.

440

7. Izrada plana ciljane suradnje sa Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču

Poticanje obrazovanja lokalnih vinogradara i proizvođača vina. Subvencioniranje

cijene školarine određenog broja polaznika svake godine.

8. Organiziranje natjecanja u kvaliteti proizvedenog vina na razini grada Buja,

Bujštine, nacionalnoj i međunarodnoj razini

a) isplata novčanih nagrada za najkvalitetnija vina Bujštine

b) nagrade za vina koja su najviše napredovala u kvaliteti u određenom

razdoblju


1. Povećane površine vinograda za 15% godišnje u sljedećih 5 godina.

2. Veći broj vinara, novi vinari; realizirano godišnje povećanje 10% u tri godine.

3. Više vrsta vina kvalificiranih kao «vrhunsko».

4. Povećana prodaja vina; povećani prihodi za 10 do 15% godišnje.

5. Povećan izvoz vina svake godine.

6. Pojačana promocija područja grada putem promocije vina.

7. Veći broj manifestacija vina na području Buja, veći broj posjetitelja.

8. Povećanje obrazovanog kadra kao rezultat suradnje sa Institutom za

poljoprivredu i turizam iz Poreča i ostalim obrazovnim institucijama.

9. Veći broj zaposlenih u proizvodnji, prodaji i promociji vina.

10. Udruživanje vinara zbog zajedničkih interesa; osnivanje udruge vinara;

uključivanje vinara u međunarodna udruženja.

11. Realizirane aktivnosti kojima se njeguje lokalna tradicija u uzgoju i proizvodnji

vina.

12. Proširenje projekta vinskih cesta, veći broj vinskih cesta odnosno proizvođača

vina na vinskim cestama.

441

6.3 Sajam maslinovog ulja i vina

Područje Buja klimatski je pogodno za uzgoj maslina i vinove loze. Steklo je

određenu renomiranost u proizvodnji vina i maslinovog ulja. Nadogradnjom

postojećih aktivnosti i međunarodnom promocijom, s povećanjem obima proizvodnje

ulje i vino dobilo bi veći značaj, a samo bi područje grada brže napredovalo. Ostvarili

bi se i povoljniji financijski rezultati.

Sa ciljem ostvarenja navedenih rezultata potrebno je sakupiti proizvođače na jednom

mjestu. Okupljanje bujskih i istarskih proizvođača maslinovog ulja i vina na jednom

mjestu može se ostvariti organizacijom «Sajma maslinovog ulja i vina». Sajam

podrazumijeva postojanje čvrstog ili montiranog objekta, dostupnog zainteresiranim

posjetiteljima, kupcima tokom cijele godine.

Na Sajmu bi se ostvarila mogućnost:

a) izlaganja proizvoda

b) ostvarenja kontakta proizvođač - kupac

c) upoznavanja načina uzgoja maslina i vinove loze

d) dobivanja informacija o veličini maslinika/vinograda, tehnologiji uzgoja

e) vrstama maslinovog ulja/vina koje pojedini proizvođači proizvode

f) uvida u brojnost i kvalitetu maslinara i vinara

g) olakšalo bi se širenje informacija između maslinara i vinara (informacija o

poticajima, novim propisima, mogućnostima, potporama, novitetima)

h) promocije istarskih proizvoda, enogastronomske kulture i tradicije

i) održavanja edukacija

Lokacija Sajma trebala bi se odrediti kriterijima lake dostupnosti, uočljivosti,

tradicionalnom gradnjom u okolnom području, postojećim objektima. Najznačajniji

kriterij je blizina nove trase istarskog ipsilona i mogućnost brzog silaska s trase do

sajma. Udaljenost sajma od Ipsilona ne bi trebala biti veća od 500 metara.

Posjetitelji bi trebali imati na sajmu mogućnost trenutne kupnje proizvoda.

442

Ciljevi

1. Povećati izravnu prodaju maslinovog ulja i vina sa lokalnog područja

2. Postići više prodajne cijene kod kupaca više platežne moći

3. Učiniti lokalno vino dostupnim i prepoznatljivim na međunarodnom tržištu

4. Iskoristiti prometni položaj i kupovnu moć turista

Aktivnosti

1. Izrada studije isplativosti organiziranja sajma na pojedinim lokacijama.

Sagledati kriterije infrastrukture, dostupnosti, lake uočljivosti, prepoznatljivosti,

postojeće prostore koji se mogu prenamijeniti, veličine sajma, željenog sadržaja.

Sadržaj uključuje osnovni dio (sajmeni) i popratni (prostor za održavanje kongresa,

susreta, predavanja, kušaonica, zalogajnica, sanitarni dio).

2. Pronalaženje i planiranje financijskih sredstava za realizaciju Sajma.

3. Zatražiti sudjelovanje partnera u projektu: bujski vinari i maslinari, lokalne udruge i

inicijative, Istarska županija, istarske razvojne agencije – IDA i AZRI, ministarstva

4. Gradsko Poglavarstvo i vijeće grada Buja trebali bi donijeti odluku o realizaciji

projekta Organizacije Sajma maslinovog ulja i vina.

5. Izrada projektne dokumentacije.

6. Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole.

7. Utvrđivanje dinamike izvođenja radova.

8. Izgradnja ili uređenje objekta za potrebe Sajma.

9. Završno uređenje i organiziranje prostora Sajma.

Izložbeni dio sajma potrebno je predvidjeti za bujske maslinare i vinare, zatim

istarske, hrvatske i međunarodne izlagače.

Cijena izložbenog prostora može se subvencionirati. Predložena subvencija za

bujske proizvođače iznosi 50%, istarske 30%, hrvatske 10%. Međunarodni izlagači

ne bi imali subvencioniranu cijenu prostora.

Subvencije se mogu dogovoriti međugradskim ili međužupanijskim ugovorima.

Cijena prostora u ljetnim mjesecima trebala bi biti viša u odnosu na cijenu izlaganja u

ostalim mjesecima.

443

Kongresni dio Sajma služio bi za organizaciju međunarodnih susreta, kongresa

maslinara i vinara, održavanje predavanja i seminara i informativnih sastanaka.

Prodajni dio najvažniji je za uspjeh cijelog projekta. Isti bi se trebao osmisliti na način

koji bi omogućio prodaju proizvoda i ukoliko u izložbenom prostoru nema vinara. Isto

je moguće zapošljavanjem profesionalnih prodavača.

Potrebno je osmisliti «kutak» za ostale autohtone domaće proizvode: tartufe smokve,

rakije, tjestenine, sir, pršut i druge istarske delicije.

Ostali prostori sajma:

a) kušaona, mjesto gdje bi se održavale prezentacije s mogućnosti adekvatnog

kušanja vina ili maslinovog ulja

b) zalogajnica ili ugostiteljski dio gdje bi posjetitelji mogli pojesti tradicionalan

istarski obrok i popiti kavu

c) sanitarni dio

10. Organizacija programa sajma

a) organiziranje Međunarodnog susreta maslinara i vinara

Na susret bi osim domaćih maslinara i vinara bili pozvani maslinari iz drugih

zemalja i regija. Sudionici mogu biti iz pograničnih zemalja, Jadranske

euroregije, Alpe–Adria, mediteranskih zemalja, ciljanih područja pojedinih

zemalja poznatih po proizvodnji maslinovog ulja i vina (Italija, Španjolska,

Francuska, Grčka).

b) organiziranje Dana nižih cijena

Organizirati dane popusta u određeno povoljno razdoblje kako bi privukli dodatne

turiste, ali i kako bi se prije

proizvodnje novih proizvoda rasprodala preostala zaliha.

c) organizacija predavanja, informativnih sastanaka, promocija određenih

proizvoda

Proizvodi ne moraju biti isključivo vino ili maslinovo ulje. Predavanja se mogu

organizirati na temu uzgoja maslina i vina, novih tehnologija, ekoloških pristupa

uzgoju i proizvodnji, na teme za kojima postoji interes od strane maslinara i

vinara.

d) organizacija predstavljanja određenih poticajnih programa ministarstava,

444

županije, grada te novih zakona i propisa

e) organizacija promocije domaćih proizvoda, ekoloških prehrambenih proizvoda,

stranih delikatesnih proizvoda

f) organizacija promocije pojedinih vinara ili maslinara s mogućnosti kušanja

proizvoda istih

11. Organizacija promocije Sajma

a) organiziranje tiskanja promotivnog letka, ostalog promotivnog materijala

b) organiziranje redovitog posjeta medija i medijske prisutnosti na svakom

događaju koji se organizira na sajmu

c) ostvarenje suradnje s Turističkom zajednicom Buja, Turističkom zajednicom

Istarske županije radi zajedničke promocije na međunarodnom sajmu

d) ostvarenje partnerstva s turističkim agencijama kako bi se organizirano

dovodili turisti

e) uređenje turističkog punkta

Na istom bi se nalazili i nudili promotivni materijali agroturizama, pojedinih

prirodnih i kulturnih znamenitosti na području grada i Istre, turističke karte

lokalnog područja sa znamenitostima.

12. Organizacija redovitog poslovanja sajma

Za redovite aktivnosti sajma potrebno je zaposliti osobu koja će voditi Sajam,

organizirati promociju i dodatne projektne aktivnosti. Ukoliko se ukaže potreba pri

organizaciji projekta može se zaposliti dodatna osoba za realizaciju određenih

projektnih aktivnosti.

Od zaposlenih biti će potreban prodavač ili ukoliko postoji potreba više prodavača te

osoba koja će održavati i voditi brigu o čistoći cjelokupnog prostora. Zalogajnica se

može prepustiti određenoj tvrtki ili obrtu uz unaprijed postavljene kriterije i zahtjeve.

Ukoliko isto nije prihvatljivo potrebno je zaposliti minimalno dvije ili tri osobe koje bi

se brinule o realizaciji ove aktivnosti.

Točno radno vrijeme Sajma može se odrediti postupno obzirom na iskustva posjeta

Sajmu. Tijekom ljetne sezone isto bi moglo biti od 10 do 22 sata svaki dan. U

445

zimskim mjesecima prostor može biti otvoren vikendom, praznicima i tijekom

održavanja pojedinih manifestacija.

U sklopu organizacije sajma mogu se dodijeliti namjenski poticaji. Na isti način

lokalni vinari i maslinari bi se promovirali, motivirali za povećanje kvalitete proizvoda i

razvoj postojećeg poslovanja. Poticaji se mogu odnositi na kreaciju i tiskanje etiketa

koje bi označavale prepoznatljivost proizvoda.

Značajan broj lokalnih proizvođača već posjeduje etikete za ulje i vino. Prijedlog je

potaknuti sve proizvođače na etiketiranje boca.

Grad može sufinancirati dizajn i tisak prvih 200 etiketa pojedinim maslinarima koji ne

posjeduju etikete. Isto se može realizirati prema unaprijed postavljenim kriterijima, u

najjednostavnijoj verziji (najjednostavniji dizajn i tisak u dvokoloru).

Osim etiketa sa imenom proizvođača i nazivom proizvoda, može se kreirati i sitna

dodatna etiketa koja bi označavala sve proizvode sa lokalnog područja. Na isti način

svaka boca ulja ili vina dodatno bi se istaknula. Etiketa može biti veličine masline, a

nosila bi natpis «Kvaliteta Buje» ili neki simbol lokalnog područja. Ista bi doprinijela

prepoznatljivosti proizvoda i promociji Buja.

Nakon navedenih aktivnosti markiranja proizvoda može se pokrenuti katalog koji će

objedinjavati sve proizvođače i proizvode sajma. Isti se može dijeliti potrošačima.

Katalog bi trebao biti dostupan u turističkim agencijama, restoranima i turističkim

zajednicama.

Posao pripreme, izgradnje, organiziranja i vođenja sajma trebao bi se prepustiti

društvu u vlasništvu Grada Buja. Grad bi osnovao isto društvo, bio jedini vlasnik ili

dijelio vlasništvo u određenom omjeru sa Županijom, investitorima ili drugim

partnerima. Osnovne prednosti osnivanja društva su veća efikasnost poslovanja i

mogućnost povrata ulaznog PDV-a.

Osnovni inputi u poslovanju sajma biti će različite vrste maslinovog ulja i vina.

Prioritet projekta trebao bi biti na ponudi visoko kvalitetnog ekstra djevičanskog

maslinovog ulja i vina.

Naglasak projekta u razdoblju izvan izvanrednih aktivnosti sajma trebao bi biti u

ponudi lokalnih proizvođača. Jedan od osnovnih ciljeva projekta je plasman lokalno

proizvedenog maslinovog ulja na međunarodno tržište.

446

Značajni inputi u tijeku pripreme projekta biti će znanje i iskustvo arhitektonskih i

ostalih intelektualnih biroa, materijali koji će se koristiti u izgradnji objekta, potreban

namještaj i oprema.

Dobavljači intelektualnih usluga i izvođači radova te dobavljači namještaja i opreme

odrediti će se putem procesa javne nabave.

Prednost bi trebalo dati kvaliteti i trajnosti usluga i proizvoda te mogućnosti

kontinuiranog pružanja usluga u dugoročnom razdoblju.

Ostali značajni inputi u poslovanju sajma su dovoljna količina vode te električne

energije.

Postoji trend rasta količine proizvodnje i kvalitete maslinovog ulja na području grada

Buja, Bujštine i Istarske županije. Očekuje se da će u idućem trogodišnjem razdoblju

na području Istre biti zasađeno dodatnih 0,5 milijuna stabala maslina i isto toliko

trsova vinove loze.

Očekivani porast proizvodnje maslinovog ulja i vina u istom razdoblju iznosi od 20%

do 50%. Zbog porasta proizvodnje doći će do potrebe za većim plasmanom na

inozemno tržište.

Značajni faktori prisustvovanja domaćih proizvođača na sajmu:

a) mogućnost prodaje bez vlastitog prisustva

b) prisutnost na sajmu i u krugu značajnih osoba iz iste djelatnosti na svjetskoj

razini

c) mogućnost uspostavljanja dugoročne poslovne suradnje s pojedinim većim

kupcima

Ujedno postoji mogućnost prodaje i drugih popratnih usluga i proizvoda turistima u

prolazu (usluga smještaja u agroturizmu, hotelu, turističke informacije, prodaja

prehrambenih proizvoda, auto karata, knjiga i brošura o Bujama, Istri, Hrvatskoj,

prodaja suvenira).

Mogućnost natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja i dobivanje eventualnih odličja na

svjetskoj razini značajni su čimbenici u privlačenju domaćih proizvođača. Domaći

proizvođači mogu kroz tematske radionice i predavanja osigurati prijenos svjetskih

znanja u uzgoju i proizvodnji maslinovog ulja u lokalno gospodarstvo.

447

Osnovni razlozi dolaska i posjeta turista u ljetnim mjesecima su blizina sajma

graničnom prijelazu i glavnim prometnicama prema turističkim odredištima u južnijim

dijelovima Istre, mogućnost najvećeg izbora maslinovog ulja na jednom mjestu u

regiji, kasnije i Europi.

Značajan doprinos posjetu Sajmu trebale bi dati efikasne promidžbene aktivnosti na

lokalnom, europskom i svjetskom tržištu putem Turističkih zajednica i ostalih

promidžbenih kanala i partnerstva.

Ciljani segment čine domaći ljudi i turisti u tranzitu prema južnijim istarskim turističkim

odredištima te turisti, pretežno Talijani i Slovenci koji posjećuju Istru vikendom i

tijekom kraćih praznika u razdoblju izvan ljetnih mjeseci.

Jedan od podciljeva projekta bio bi razviti turističku potražnju u ostatku godine na

području Austrije. Posebno se to odnosi na regije iz istih zemalja koje su najbliže Istri.

U srednjoročnom razdoblju postoji mogućnost stvaranja «vikend» turističke potražnje

u Njemačkoj i Švicarskoj.


1. Postojanje mjesta na kojem će se moći vidjeti i kupiti izvorni lokalni proizvodi,

mjesta na kojem će se održavati edukacije, promocije, prezentacije, putem kojeg

će se širiti informacije o lokalnom području

2. Ujedinjenje uzgajivača sa zajedničkim interesima

3. Sklapanje partnerstva o suradnji s gradovima, Županijom, inicijativama, tvrtkama,

investitorima. Sklopljena minimalno tri partnerstva

4. Uređen Sajam sa svim potrebnim prostorima i opremom

5. Zaposleni novi djelatnici, minimalno 3 osobe

6. Prijavljeni izlagači s područja Bujštine, Istre i Hrvatske, minimalno 50 izlagača

7. Organizirana predavanja, minimalno jedno kvartalno (4 puta godišnje)

8. Organizirane promocije vina, ulja i ostalih proizvoda, minimalno jednom mjesečno

9. Organiziran međunarodni sajam, minimalno jednom godišnje

10. Organizirani dani popusta, minimalno jednom godišnje

11. Promoviran Sajam putem turističkih zajednica, sajmova na kojima se iste

predstavljaju

448

12. Promoviran Sajam putem članaka u novinama

13. Povećan broj turističkih i komercijalnih sadržaja Bujštine

14. Povećan broj posjetitelja zbog dodatnih manifestacija i dodatnog sadržaja

15. Povećana proizvodnja vina i maslinovog ulja

16. Povećana prodaja vina i maslinovog ulja

17. Povećan izvoz proizvoda

18. Promovirana eno-gastronomska ponuda Istre

19. Doprinos očuvanju tradicije lokalnog područja

20. Dodatni doprinos povećanju posjetitelja u Bujama i okolnim mjestima te

povećana korisnost ostalih trgovačkih, uslužnih i servisnih punktova

21. Promocija ostalih kulturnih, povijesnih i prirodnih znamenitosti lokalnog područja

putem promotivnog materijala i turističkog punkta Sajma

Postoji ubrzani trend rasta broja stabala maslina i trsova vinove loze na području

Istarske županije. Isti trend nastaviti će se u srednjoročnom razdoblju uz daljnji rast

intenziteta i dinamike porasta. Usporedno s porastom broja stabala maslina trebala bi

porasti količina proizvedenog maslinovog ulja i vina.

Kvaliteta proizvedenog maslinovog ulja na lokalnom području bilježi trend porasta.

Isti trend nastaviti će se i u srednjoročnom razdoblju.

Za očekivati je povećanje ponude maslinovog ulja na lokalnom i nacionalnom tržištu

u srednjoročnom razdoblju. Pojaviti će se potreba za plasmanom istog na

međunarodno tržište.

Osnovni faktori plasmana na međunarodno tržište su kvaliteta, dovoljna količina i

kontinuirana isporuka.

Prodaja putem sajma najvećim dijelom stranim državljanima kao turistima trebala bi

omogućiti najlakši, najjeftiniji i najefikasniji plasman kvalitetnog maslinovog ulja i vina

na međunarodno tržište.

Projekt 7. Proširenje groblja

Groblja su u Prostornom Planu određena i definirana već postojećim grobljima, a

prema potrebi mogu se proširivati na susjedno zemljište.

449

Prostornim Planom se utvrđuje koridor rezervacije prostora groblja koja su ili će biti u

funkciji komunalnih građevina u širini od najmanje 100 m oko postojećih i planiranih

groblja, u kojemu se ne smiju graditi građevine visokogradnje niti infrastrukturne,

ukoliko nisu u funkciji groblja. Iznimno, u koridoru rezervacije prostora groblja mogu

se graditi građevine visokogradnje planirane važećim prostornim planovima užih

područja, kao i rekonstruirati postojeće građevine ukoliko prostornim planom užeg

područja nije planirano njihovo uklanjanje.

Na grobljima se mogu izvoditi potrebni zemljani radovi, te graditi građevine

visokogradnje, u skladu s obavezama iz važećeg Zakona o grobljima, kao i posebnog

odgovarajućeg propisa Grada Buja.

Ciljevi

1. Poboljšanje infrastrukture groblja na području Buja.

2. Proširiti postojeća groblja.

3. Urediti ostale sadržaje vezane uz groblja.

Aktivnosti

1. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Merišću

a) kupnja zemljišta ukupne površine 3.967 m2

Isto se odnosi na katastarske čestice 1175/2, 752/ (RH vl.u 1/2),

752/8,754/3,754/1, katastarska općina Merišće u vrijednosti od 59.505,00 kn.

b) proširenje groblja i uređenje parkirališta

- izrada detaljnog plana proširenja

- izvođenje aktivnosti s najpovoljnijim partnerom, tvrtkom koja se odabire

putem javnog natječaja

2. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Tribanu


Isto se odnosi na katastarske čestice 529/4, 529/5, 529/9,529/10,529/7,

529/6 katastarska općina Triban u vrijednosti od 162.450,00 kn.


450




3. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Krasici

a) kupnja zemljišta ukupne površine 743 m2

Isto se odnosi na katastarsku česticu 456/1, katastarska općina Krasica u

vrijednosti od 29.720,00 kn.





4. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Momjanu


Isto se odnosi na katastarske čestice 116/1, 232/1, 232/3, 233/4, 237

katastarska općina Momjan u vrijednosti od 568.280,00 kn.



- izvođenje aktivnosti s najpovoljnijim partnerom, tvrtkom koja se odabire putem

javnog natječaja

5. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Marušićima


Isto se odnosi na katastarske čestice 2.499, 2.502, 2.500/1, 2.500/2,

2.501/2, 2501/4 katastarska općina Brdo u vrijednosti od 76.950,00 kn.





6. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Bujama


Isto se odnosi na katastarsku česticu 2.035 katastarska općina Buje u

451

vrijednosti od 211.920,00 kn

b) proširenje groblja




Rezultati

1. Prošireno svih šest groblja na području grada.

2. Izgrađeno 5 parkirališta uz groblja.

Projekt 8. Sklapanje partnerstva s europskim gradovima,

institucijama i poslovnim subjektima

Umrežavanje na osnovi partnerstva je ostvarivanje sporazuma o suradnji subjekata

sa istim ciljevima, željama i interesima.

452

Umrežavanje subjekata odnosi se na umrežavanje na svim razinama (uredi gradova,

gradskih institucija ili ustanova, udruga civilnog društva, grupa građana i građanskih

inicijativa, profitnih poslovnih subjekata).

Osim mreže istovrsnih poslovnih subjekata mogu se umrežiti i raznovrsni.

Primjerice Ured Grada Buje može sklopiti suradnju sa pojedinim profitnim subjektom i

sa udrugom civilnog društva za obavljanje određenih poslova. Važno je da svaki od

partnera ima dobrobit iz partnerstva, da je ono sklopljeno zbog ostvarenja zajedničkih

ciljeva.

Osim umrežavanja u zemlji – umrežavanje domaćih poslovnih subjekata, isti se

mogu umrežiti i sa inozemnim poslovnim subjektima.

Državna uprava, profitne jedinice, udruge civilnog društva (NGO-i) drugih zemalja

djeluju na sličan način kao i domaće. Sve ove jedinice povezuju neki zajednički

interesi (obrazovanje, ljudska prava, ekologija, zaštita životinja, okoliš, zdravlje,

kultura, ostvarenje profita). Svi imaju istu svrhu zbog koje djeluju, ali svako djeluje na

svoj način.

Ukoliko se istovrsne ustanove, udruge i ostali subjekti povežu, upoznaju način rada i

odluče produbiti suradnju doći će do umrežavanja.

Razlog umrežavanja može biti posjet, upoznavanje, predavanje, koraci i metode koje

se koriste u radu, zajednička motivacija.

Partnerstvo nastaje sa željom da se ostvari zajednički poduhvat (posao, projekt).

Partnerstvo kao zajedničko ima određenu suradnju, a to može biti ostvarenje

dobrobiti oba partnera.

Sredstva iz fondova Europske Unije raspoređuju se na sva područja, a njihova visina

ovisna je o potrebama – prioritetima. Prioriteti su globalne naravi, to su područja za

koje se smatra da su u datim trenucima najosjetljivija (primjerice zaštita ozonskog

omotača). Fondovi određuju programe.

Prema programima se dodjelju financijska sredstva subjektima koji se prijave na

objavljene natječaje za dodjelu sredstava. Natječaji se objavljuju kako bi se postigle

pozitivne promjene, zadovoljili i postigli određeni ciljevi. Raspisani su za projekte.

Projekt je sredstvo organiziranja međusobno povezanih aktivnosti u određeni

redoslijed kako bi se u određenom vremenskom okviru i s određenim sredstvima

ostvarili unaprijed određeni ciljevi. Projektna forma je unaprijed određena, a njena su

pravila javna, dostupna, ustaljena i uvriježena. Natječajem se oglašavaju prioriteti i

453

mjere za koje će se dodijeliti sredstva te se objavljuje projektna dokumentacija koja

sadržava aplikaciju, troškovnike, popratne dokumente koji dokazuju postojanje i

poslovanje subjekta.

Za korišenje europskih fondova potrebno je prijaviti europski projekt, a europski

projekt zahtjeva partnere (to ga čini zajedničkim - europskim). Partneri se odnose na

sve zemlje i na sve projekte (i europske i zemlje kandidate).

Može se zaključiti da su nepovratna sredstva iz europskih fondova jedan od

najznačajnijih razloga za umrežavanje i stvaranje partnerskih odnosa. Nema

europskih projekata bez partnerstva.

Ostvarivanje partnerstva Grada i gradskih institucija

Grad Buje već ima uspostavljene bilateralne odnose sa institucijama u pojedinim

zemljama. Postoje formalni oblici uređenja istih odnosa u smislu Sporazuma o

suradnji ili slično. Postoje i odnosi koji nisu uređeni sporazumom, odnosno nisu

formalizirani.

Kako bi se ostvarilo što više kontakata i dobila veća mogućnost ostvarenja europskih

projekata potrebno je ostvariti što više partnerskih odnosa s prekograničnim

regijama, gradovima i subjektima.

Pozitivna komunikacija je preduvijet za postizanje partnerstva, osim zajedničkih

ciljeva i interesnih područja.

Umrežavanje je proces koji se stvara te postoji mnoštvo osnova za stvaranje

Sporazuma o suradnji ili partnerstvu u određenim aktivnostima.

Osim ostvarenja partnerstva Grada isti može potaknuti gospodarske subjekte i

udruge na ostvarenje suradnje sa istim ili sličnim prekograničnim subjektima.

Ciljevi

1. Ostvariti što veći broj europskih projekata.

2. Ostvariti što veći broj partnerstva sa subjektima iz drugih zemalja.

3. Potaknuti ostale subjekte s područja grada na sklapanje partnerstva s istovrsnim

društvima s područja Europe.

4. Omogućavanje snažnijeg razvoja resursa i poboljšanje kvalitete života.

454

Aktivnosti

1. Obnova kontakata s postojećim partnerima

a) pozivanje istih na određene manifestacije koje se organiziraju u Gradu

b) organizirati studijske posjete u mjesta partnera

2. Usmjeravanje na ostvarenje novih kontakata

a) stvaranje kontakata sa regijama koje posjeduju iste ciljeve i poteškoće

b) organizacija zajedničkih susreta ili edukacija za rješavanje istih

c) uključivanje u međunarodna udruženja

3. Objave odluka o novim sporazumima s europskim partnerima na službenim

sastancima gradske uprave

4. Istraživanje potencijala unutar postojećih partnerstava o mogućnostima

uključivanja ili realizacije pojedinih europskih projekata

5. Usuglašavanje gradskog vijeća o područjima razvoja na kojima će se najviše

ustrajati u pripremi projekata, u dogovoru s Odsjekom za međunarodnu suradnju

Županije

6. Poticanje profitnih i neprofitnih subjekata na ostvarivanje partnerstva s europskim

poslovnim subjektima i institucijama u smislu realizacije europskih projekata i

ishođenja bespovratnih sredstava Europske Komisije

Rezultati

1. Povećan broj potpisanih Sporazuma o suradnji sa institucijama iz europskih

zemalja

2. Aktivno apliciranje grada Buja i subjekata na području grada na europske

projekte

3. Ostvarene mogućnosti za ekonomsku suradnju izvan granica europskih projekata

kao što su trgovina i turizam

4. Ostvareni kontakti i temelji za suradnju u društvenim projektima

455

Projekt 9. Parenzana

456

Pokusni vlak na dionici Trst – Buje

Parenzana je stara istarska pruga koja je uskotračnom željezničkom prugom

povezivala Trst preko niza kolodvora s Porečom kao krajnjim kolodvorom.

Glavna svrha ove pruge bila je prijevoz poljoprivrednih dobara sjeverozapadne Istre.

Parenzana je prolazila kroz tri države: Italiju, Sloveniju i Hrvatsku, a prva dionica (Trst

- Buje) otvorena je 1. travnja 1902. godine. Nekoliko mjeseci nakon toga produžuje

se njezin južni krak i spaja se s Porečom. Danas je trasa Parenzane preuređena za

biciklističke i pješačke staze, a velik broj objekata, mostova, vijadukata i tunela je

sačuvan. Pruga je imala dužinu od 122 km.

Grad Buje bio je jedna od najvažnijih stanica Parenzane. Upravo su s te stanice prvi

vlakovi krenuli prema Trstu i Poreču.

Inicijativom Istarske županije i općina Kopar, Izola i Piran nastao je projekt

«Parenzana – Put zdravlja i prijateljstva». Projekt je sufinanciran od strane Europske

Komisije iz programa INTERREG IIIA Program za susjedstvo.

Projekt je nekadašnju staru prugu pretvorio u biciklističku stazu. Put je raščišćen,

stari dijelovi tunela i vijadukta su obnovljeni. Parenzana je sada posebna turistička

atrakcija izrazito zanimljiva posjetiteljima rekreativcima. Iz Buja kreću dva pravca,

jedan prema Savudriji i slovenskoj granici, a drugi preko Grožnjana i Motovuna

457

prema Vižinadi. Početak Parenzane je u Bujama. «Željeznička stanica Buje» nalazi

se u Staničnoj ulici u donjem dijelu grada.

Prvi pravac kreće iz Buja, sa Željezničke stanice, te prolazi zaseokom Frfujom,

naseljem Volpija, Fratrija, zatim slijede mjesto Kaldanija, naselje Simoneti, mjesta

Specijarija, Markovac, Kolumbanija, Valica, Savudrija, naselje Zupelija i Kanegra.

Posljednje mjesto trase je Kanedo. Trasa završava kod rijeke Dragonje gdje se nalazi

i državna granica sa Slovenijom.

Drugi pravac započinje Staničnom ulicom do ceste za Triban prema nekadašnjoj

željezničkoj stanici Triban, kroz tunel Sv. Vid prema mjestu Stanica s koje se pruža

pogled na «grad umjetnika» Grožnjan.

Stara razglednica prikazuje prugu u blizini Grožnjana, najviša točka pruge

Nakon toga trasa vodi u tunel Kalcini koji je najviša nadmorska visina Parenzane.

Tunel je zatvoren zbog uzgoja gljiva, ali se može proći kroz Grožnjan te se zatim

stiže u mjestašce Biloslavi odakle se pruža pogled na dolinu rijeke Mirne, Motovun i

Vižinadu. Nakon Biloslava trasa se nastavlja kroz tunel Kostanjica koji vodi do blizine

Završja, a nastavlja se kroz tunel Završje II, vijadukt Završje, vijadukt Antonci. Isti

dovode trasu iznad mjesta Antonci i Krti.

458

Trasa se nastavlja grubim makadamom na vijadukt i tunel Freski koji dovode trasu

ispod naselja Grimaldi gdje je nekad stajala stanica Oprtalj. Slijedi vijadukt Oprtalj koji

premošćuje Mlinsku dolinu i vodi ispod mjesta Buri. Trasa prolazi kroz mjesto Pirelići i

dolazi u Livade.

Trasa se nastavlja do stanice Motovun koja je smještena nešto prije naselja Kanal

gdje se nalazi cesta koja vodi za Kanal. Trasa nastavlja kroz tunel Motovun koji vodi

do stanice Karojba, prema vijaduktu Krvar koji su sportski penjači uredili kao malo

penjalište. Potom se dolazi na nekadašnju stanicu Rakotule. Uspon vodi do vijadukta

Sabadin ili Sv. Vital s kojeg se pruža prekrasan pogled na dolinu rijeke Mirne. Trasa

završava željezničkom stanicom Vižinada.

Cilj

1. Unaprijediti obnovljenu trasu Parenzane u turističku atrakciju.

Aktivnosti

1. Urediti hotel, hostel ili kamp na određenom prikladnom mjestu na Parenzani

459

a) staru školu preurediti u hostel ili planinarski dom

b) izgraditi mini hotel na prikladnom području ili obnoviti neku postojeću

građevinu koja nije u funkciji

c) na prikladnom travnjaku ili mjestu koje pruža atraktivan pogled urediti

mjesto za kampiranje

2. Postavljanje mjesta za dodatnu rekreaciju na biciklističkoj stazi

a) urediti pješačke staze

b) postaviti mjesta s oznakama za vježbanje po uzoru na pulski «Lungomare»

3. Organizirati druženja uz i na Parenzani

a) branje ljekovitog bilja, šparuga, gljiva

b) biciklijade za penzionere, za školsku djecu, za sportaše

Rezultati

1. Mogućnost smještaja dodatnog broja gostiju, novi smještajni kapaciteti.

2. Podignuta vrijednost Parenzane kao turističke atrakcije.

3. Uspostavljen novi turistički i sportski sadržaj na području Bujštine.

4. Otvorena nova radna mjesta.

5. Povećan broj posjetitelja.

460

Projekt 10. Inovacije

Inovacija je primjena nove i poboljšane ideje, postupka, dobra, usluge, procesa koja

donosi nove koristi ili kvalitetu u primjeni.

Inovacije u širem smislu donose poboljšanja u području:

1. Konstrukcije proizvoda (tehnološke inovacije)

2. Inovacija procesa, organizacije rada ili poslovanja, marketinga

3. Inovacije usluga

Osobito je važna uloga inovacija u poduzetništvu, pa se poduzetništvo i definira kao

trajno nastojanje da se traženjem inovacija i njihovom komercijalizacijom ostvari

profit.

Inovacije u širem smislu riječi obuhvaćaju organizacijske, poslovne, administrativne i

druge vrste inovacija, od sitnih korisnih ideja do krupnih zahvata reorganizacije ili

izmjena poslovne politike.

Posebna vrsta inovacija su tehnološke inovacije, od kategorije korisnog prijedloga,

preko tehničkih unapređenja do izuma, koji svom vlasniku mogu osigurati bitnu

konkurentsku prednost, tj. monopol.

U razvijenim gospodarstvima, inovacijama i inovatorima posvećuje se posebna

pažnja, a inventivnost visoko kotira na ljestvici sustava vrijednosti. Najvrijednijim

resursom tvrtki ne smatraju se materijalna dobra poput zgrada, pogona ili kapitala (to

se uvijek može naći na tržištu), nego znanje, iskustvo i inventivnost sadržana u

industrijskoj tradiciji nacije i kvalitetnom kadru.

Inovacije u užem smislu obuhvaćaju intelektualno vlasništvo.

Inovacija, da bi bila inovacija, a ne samo dobra ideja, mora biti profitabilna.

Generalno, inovacije, ili nove ideje, kada se primjene, moraju donijeti pozitivne

rezultate, u gospodarstvu i društvu.

Svaka organizacija ima kapacitet inoviranja. Najčešće je to samo potencijal, s

obzirom da sve nove ideje u većini slučajeva ne izađu na vidjelo. Bit menadžmenta

inovacija je razotkriti skriveni potencijal organizacije - dobre, profitabilne ideje.

Stimulirati ljude u okviru organizacije na inovacije, ili da nauče razmišljati van

zatvorene kutije (eng. out of the box). Kreacija situacije gdje bi puno malih ideja

461

dovelo do inovacija, odnosno oslobodilo latentni potencijal novih ideja. Potaknuti

inovativno razmišljanje, dati mogućnosti za inovativno razmišljanje.

Kako bi potaknulo ljude na inovativno promišljanje Poglavarstvo grada Buje može

donijeti odluku o sufinanciranju troškova patentiranja. Problem inovatora pojedinca je

nedostatak financijskih sredstava za patentiranje svoje inovacije. Ukoliko svoj izum

izlaže na sajmovima, velika je mogućnost kopiranja.

Ukoliko bi Grad poticao inovacije i sufinancirao ih inovator ili kupac licence imao bi

obvezu proizvodnje proizvoda u gradu Buje. Ukoliko isti ne žele proizvoditi u Bujama

nadoknadili bi višestruko ulaganja u zaštitu patenta Gradu.

U Hrvatskoj postoji savez inovatora koji ujedinjuje udruženja inovatora iz mnogih

županija.

Vrlo je mali broj društava koje na tržištu nude inovacije ili koje obavještavaju

proizvodne i druge tvrtke o novitetima na tržištu, nude licence ili gotove proizvode. U

većini slučajeva inovacija nastaje u nekom poslu kod određenih ljudi koji u svom

poslovnom području iznađu vlastito rješenje kako bi olakšali vlastiti poslovni proces.

Isti koriste svoj izum često i ne znajući da bi prodajom patenta-licence mogli ostvariti

dodatnu zaradu.

Čak i patentiranjem brojne inovacije prelaze u arhivu, odnosno inovator ne zna ili

nema kapacitet ponuditi isti proizvod na tržištu odnosno nije u stanju naći prave

kupce.

Ciljevi

1. Potaknuti inovativne procese na području grada Buja.

2. Ostvariti prednost na tržištu proizvodnjom i prodajom inovativnih proizvoda ili

usluga.

Aktivnosti

1. Osmisliti program poticanja inovacija

2. Sufinanciranje troškova patentiranja

462

3. Sufinanciranje otkupa pojedinih inovacija koje bi se proizvodile ili primjenjivale na

području Buja

4. Sufinanciranje određenih procesa ekoloških inovacija

5. Promoviranje inoviranja u javnim nastupima i intervjuima

6. Osnivanje tvrtke za poticanje, promicanje i prodaju inovacija sa sljedećim

aktivnostima:

a) tvrtka bi imala u ponudi patente i licence inovativnih proizvoda s područja

grada, Istre i Hrvatske

b) promocija i poticanje inovacija i inovativnih procesa

c) nagrađivanje inovacija prema kategorijama

d) organiziranje susreta inovatora i izlaganje inovativnih proizvoda i procesa

e) realiziranje dodatnih poticaja od strane Grada za ekološki način

promišljanja i inoviranja

f) povezivanje s europskim zemljama i stvaranje europskih projekata

g) formiranje web stranice inovacija i inovatora

h) stvaranje baze podataka inovatora, inovacija i kupaca određenih inovacija u

kojoj se nalaze opis i cijena proizvoda, usluge ili procesa, mogućnost otkupa

licence ili gotovih proizvoda

Pri osnivanju tvrtke postupak se podnosi sukladno postupku osnivanja trgovačkog

društva. Slijedi sklapanje ugovora sa savezom inovatora, udruženjima inovatora i

samim inovatorima.

Tvrtka se može umrežiti s međunarodnim inovatorskim agencijama te ukoliko je

moguće i isplativo sklopiti ugovor o suradnji.

Rezultati

1. Postojanje programa za poticanje inovacija.

2. Upoznatost Gradske Uprave o procesu inoviranja na području grada, mogućnost

korištenja poznatih informacija u određenim planovima, izlaganjima, susretima.

3. Postojanje poslovnog subjekta nadležnog za razvoj i unaprijeđenje inovacija i

inovativnih procesa.

4. Dodatna zanimljiva manifestacija na kojoj se predstavljaju i nagrađuju inovacije.

5. Usklađivanje sa svjetskim trendovima ekološkog promišljanja.

463

6. Dodatna promocija grada i područja putem web stranice.

7. Zaposlene nove osobe.

464

Projekt 11. Osnivanje vlastite subvencionirane kreditne linije i

informiranje MSP o povoljnim uvjetima financiranja

Kreditne linije za razvoj malog i srednjeg poduzetništva mogu se orgainizirati od

strane Grada Buja.

Iste se mogu organizirati kako bi se potakle djelatnosti koje su u skladu s vizijom i

razvojnim strategijama grada.

Poticati se može:

1. Razvoj poljoprivrede

a) subvencije za uzgoj maslina i vinove loze

b) osnivanje klastera bujskih maslinara

c) pokretanje eko-organske proizvodnje poljoprivrednih kultura

2. Razvoj malog i srednjeg poduzetništva

a) poticanje razvoja turizma kroz promociju istarske kulturne baštine, promociju

prirodnih ljepota, promociju gastro ponude, sportskog turizma

b) razvoj proizvodnje i proizvodnih djelatnosti koje su u skladu s ekološkim

zahtjevima koje nalaže strategija razvoja

c) razvoj inovacija i inovativnih projekata

d) poticanje proizvodnje autohtonih istarskih proizvoda

Kreditne linije mogu se organizirati na način da mladi posjeduju prednost u dobivanju

poticaja. Može se reći da se i kroz konkretno poticanje poduzetništva djeluje na

poticanje smanjenja «odljeva mozgova».

Isto tako, ukoliko se donese odluka o poticanju poduzetništva žena, može se prioritet

dati ženskim poduzetnicama koje pokreću nove projekte.

Karakteristike kreditne linije:

1. Subvencioniranje kamatne stope na kredite do vrijednosti od 100.000 eura.

2. Subvencioniranje kamatne stope u vrijednosti od 2% na ugovorenu kamatnu

stopu s poslovnom bankom (bankama).

3. Ugovaranje kreditne linije s poslovnom bankom u kojoj Grad drži žiro račun.

4. Očekivana trenutna kamatna stopa za poduzetnike iznosila bi okvirno 5%.

465

5. Kreditnom linijom pokrivale bi se djelatnosti koje nisu obuhvaćene kreditnim

linijama pojedinih ministarstava i županijskim kreditnim linijama.

6. Postoji mogućnost dodatnog subvencioniranja kreditnih linija ministarstva i

županijskih kreditnih linija (kamatna stopa za poduzetnike od 0% do 4%).

Županijske kreditne linije koje poduzetnici mogu koristiti:

1. Kreditna linija za poticanje proizvodnih djelatnosti : «Jamstvo za uspjeh»;

provodi se preko IDA-e; u tijeku; provodi se svake godine sa zastojima u fazi

završetka linije; kamatna stopa okvirno 5%, potrebna hipoteka u odnosu 1:

1,3.

2. Kreditna linija za razvoj poljoprivrede; provodi se od strane Fonda za

regionalni razvoj u Pazinu; direktno financiranje od strane fonda; kamatna

stopa okvirno 5%.

Kreditne linije ministarstva koje poduzetnici mogu koristiti:

1. Kreditna linija «Poticaj za uspjeh» i pod linija «Pod stoljetnim krovovima»; oba

dvije linije su u tijeku; provode se preko poslovnih banaka i Ministarstva za

turizam; kamatna stopa okvirno od 2% do 4%.

2. Kreditna linija «Razvoj agroturizma»; u tijeku; provodi se preko poslovnih

banaka i Ministarstva poljoprivrede; kamatna stopa 2%.

Kreditne linije HBOR-a koje poduzetnici mogu koristiti:

1. Kreditna linija za uzgoj dugogodišnjih nasada; provodi se preko HABOR-a;

kamatna stopa okvirno 4%.

Aktivnosti

1. Izrada projekta kreditne linije: ciljevi, očekivani efekti, troškovi kreditne linije, faze

realizacije, način provođenja.

2. Preliminarni pregovori s poslovnim bankama.

3. Sklapanje suradnje i potpisivanje ugovora s poslovnom bankom/bankama.

4. Oglašavanje kreditne linije na webu, oglasnoj ploči Grada i u lokalnim i

regionalnim dnevnim listovima («Bujština», «Glas Istre»).

5. Davanje potrebnih informacija poduzetnicima.

6. Izrada poslovnog plana i prikupljanje dokumentacije od strane poduzetnika.

466

7. Prijava projekata.

8. Održavanje kontinuiranih sastanaka za odabir projekata.

9. Izbor projekata.


1. Razvijenija i unaprijeđena poduzeća; broj potpomognutih postojećih tvrtki

2. Novoosnovane tvrtke; boj novoosnovanih tvrtki

3. Povećan broj zaposlenih; broj zaposlenih

4. Povećan ukupni prihod od malog i srednjeg poduzetništva na području Bujštine u

razdoblju od 3 do 5 godina

467

Projekt 12. Heliodrom

Zračni promet može se definirati kao proces premještanja odnosno prijevoza osoba

i/ili stvari zračnom plovidbom, kao i bilo koja druga uporaba ili djelovanje u zračnom

prostoru (NN 132/98, čl. 2, t. 61 Zakona o zračnom prometu).

U Republici Hrvatskoj postoji sedam zračnih luka (Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar,

Rijeka, Pula, Osijek) namijenjenih za međunarodni promet koje su još uvijek u 55

postotnom vlasništvu države, dok je ostatak vlasništva raspodjeljen između

regionalnih i lokalnih samouprava. Također tu još ubrajamo i tri zračna pristaništa

(Brač, Lošinj, Vrsar) za prihvat i otpremu manjih zrakoplova komercijalne namjene.

Kroz hrvatske zračne luke prođe godišnje oko 5 milijuna putnika dok se u svijetu u

međunarodnom prometu godišnje preveze od 4 milijarde putnika.

Zračni promet u Republici Hrvatskoj uređen je sljedećim zakonima:

Zakon o zračnom prometu (NN 132/98) te Zakon o izmjenama i dopunama

Zakona o zračnom prometu (NN 178/04) kao i Zakon o izmjenama i

dopunama Zakona o zračnom prometu (NN 46/07)

Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu (NN

132/98)

Zakon o zračnim lukama (NN 19/98)

Zakon o osnutku Hrvatske kontrole zračne plovidbe (NN 19/98)

raznim podzakonskim propisima te međunarodnim ugovorima

Zračna luka prema Zakonu o zračnom prometu je prostor otvoren za javni zračni

promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima,

postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenim za kretanje, uzlijetanje,

slijetanje i boravak zrakoplova te prihvat i opremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe,

stvari i pošte.

Zakon o zračnom prometu u odnosu na Heliodrom

Članak 2, Stavak 5 definira helidrom kao aerodrom ili određeno područje na objektu

namijenjeno u potpunosti ili djelomično za dolaske, odlaske i kretanje helikoptera.

468

Isti zakon: Projektiranje, izgradnja, rekonstrukcija i označavanje aerodroma

Članak 78.

(1) Aerodrom mora biti izgrađen tako da udovoljava uvjetima koji omogućuju sigurno

uzlijetanje, slijetanje i boravak svih ili samo određenih vrsta zrakoplova.

(2) Projektiranje, izgradnja, rekonstrukcija i označavanje aerodroma, operativnih

površina, objekata za prihvat i otpremu zrakoplova, putnika i stvari i drugih objekata

koji omogućuju sigurno uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova na aerodromu,

obavlja se prema posebnim propisima i u skladu s odredbama ovoga Zakona i

tehničkim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona.

Odobrenje za izgradnju ili rekonstrukciju

Članak 79.

(1) Prije izgradnje ili rekonstrukcije aerodroma ili drugih objekata od značaja za

sigurnost zračnog prometa, iz članka 78. ovoga Zakona, operator aerodroma mora

pribaviti posebno odobrenje za izgradnju ili rekonstrukciju koje izdaje Ministarstvo, uz

prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove obrane i

ministarstva nadležnog za unutarnje poslove, ako je funkcija objekata u njihovoj

nadležnosti.

(2) Za utvrđivanje udovoljavanja uvjetima za izgradnju ili rekonstrukciju aerodroma ili

drugih objekata iz stavka 1. ovoga članka plaća se propisana naknada.

Pregled poradi utvrđivanja udovoljavanja uvjetima za uporabu aerodroma

Članak 80.

(1) Nakon izgradnje ili rekonstrukcije aerodroma ili objekata iz članka 78. ovoga

Zakona, a prije početka njihove uporabe, te nakon tehničkog pregleda koji se obavlja

prema posebnom zakonu, Ministarstvo obavlja pregled poradi utvrđivanja

udovoljavanja tehničkim i drugim uvjetima koji omogućuju sigurno uzlijetanje,

slijetanje i boravak zrakoplova na aerodromu.

(2) Prilikom pregleda iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se da li aerodrom udovoljava

propisanim uvjetima u pogledu pružanja usluga prihvata i otpreme zrakoplova,

469

putnika i stvari, vatrogasne zaštite, pružanja hitne medicinske pomoći, opskrbe

zrakoplova gorivom i mazivom i drugih aerodromskih usluga.

(3) Za obavljanje pregleda iz stavka 1. plaća se propisana naknada.

Odobrenje za uporabu aerodroma

Članak 81.

(1) Ako se pregledom iz članka 80. ovoga Zakona utvrdi da su ispunjeni svi propisani

uvjeti, Ministarstvo izdaje odobrenje za uporabu aerodroma.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati prije nego što se propiše

način i postupak za sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova, naputak o uporabi

aerodroma, te planovi za slučaj nužde, odnosno aerodromski plan zaštite zračnog

prometa na aerodromima za javni zračni promet.

(3) Naputak o uporabi aerodroma iz stavka 2. ovoga članka operator aerodroma

podnosi Ministarstvu na odobrenje, nakon pribavljene suglasnosti Hrvatske kontrole

zračne plovidbe, koja ga objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Izvješćivanje o promjenama

Članak 82.

(1) Operator aerodroma obvezan je o planiranoj promjeni namjene ili kategorije,

odnosno o planiranim radovima većeg opsega koji mogu dovesti do zatvaranja

aerodroma ili ograničavanja njegove uporabe, izvijestiti ministarstvo nadležno za

poslove obrane i Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe, najkasnije 60 dana prije početka

radova, odnosno najkasnije 48 sati prije početka radova, ako se planiraju radovi

manjeg opsega koji mogu ograničiti uporabu operativnih površina.

(2) O iznenadnim promjenama već objavljenih podataka iz stavka 1. ovoga članka,

operator aerodroma obvezan je izvijestiti Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe odmah

nakon nastanka promjene, navodeći dužinu trajanja tih promjena.

Propisi koji su važni za zračni promet mogu se naći na web stranicama Ministarstva

mora turizma, prometa i razvitka.

470

Ciljevi

1. Poboljšanje prometne infrastrukture područja.

2. Omogućavanje umreženosti zračnim prometom.

3. Povećanje dolaska turista veće platežne moći.

Aktivnosti

1. Utvrđivanje zakonske osnove za gradnju zemljišta

Poslati upit u Istarsku županiju i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

2. Utvrditi koji bi prostor bio idealan za izgradnju heliodroma

Pristupačan, neatraktivan za funkciju turističkog punkta, riješeno vlasništvo,

mogućnost gradnje, podudarnost sa prostornim planom uređenja grada.

3. Utvrditi postojanje sredstava i donijeti odluku o gradnji heliodroma u

određenom roku (odluka treba biti donesena od Poglavarstva Grada)

4. Izraditi glavni projekt i troškovnik gradnje cijelokupnog projekta

5. Pronaći najpovoljnije i najbolje izvođače radova koji će projekt izvesti

odgovorno u skladu sa svim zakonima i propisima

6. Izgraditi heliodrom

Rezultati

Heliodrom može donijeti različite dobrobiti lokalnom i istarskom području, osobito u

turističke svrhe:

1. Gosti, turisti se mogu osjećati sigurnije znajući da ih se u slučaju nezgode vrlo lako

i adekvatno može prevesti u adekvatnu bolnicu, ili na mjesto gdje oni žele.

2. Mogu se organizirati panoramski letovi helihopterom kao dodatna turistička

atrakcija.

3. Ukoliko se turizam usmjeri ka razvoju elitnog turizma olakšava se i omogućava

pristup posebnim gostima. Širi se ponuda za elitne turiste. Oni koji posjeduju ili koji

su iznajmili helikopter mogu doći samo na ručak, izlazak, šetnju, posjetu, noćenje,

a mogu se i zadržati na duže vrijeme.

4. Povećanje dolaska gostiju

a) onih koji se žele zabaviti u obližnjim casino klubovima

471

b) ukoliko bi se uz sada postojeću kvalitetnu bujsku ponudu ostvarili i ostali

predloženi projekti (golf igralište, etno selo, obnova kaštela u Momjanu) isti bi

uvelike doprinio dolasku gostiju

Heliodrom uvelike pridonosi poboljšanju kvalitete života ljudi na području Bujštine.

Povećanjem broja elitnih turista u kraju povećava se i potrošnja u tom kraju. Na isti

način povećava se i ostvareni prihod na lokalnom području. Veći prihod poslovnih

pojedinaca znači i veći prihod lokalne zajednice.

Heliodrom zahtjeva osoblje, što znači da će se povećati zaposlenost. Kako su za ovaj

posao potrebna specifična zanimanja, realizacija projekta utjecati će na razmišljanja

mladih o edukaciji u smjeru potrebnih zanimanja.

Heliodrom može služiti i u medicinske svrhe te se ukoliko je to potrebno bolesnik ili

unesrećena osoba može prevesti na određeno mjesto ili bolnicu.

472

Projekt 13. Izrada strategije razvoja obrazovanja

Razvoj obrazovanja važna je odrednica za stanovnike svake dobi.

U suvremenim razvijenim društvima glavni razvojni čimbenici su znanost i

obrazovanje.

Obrazovanje se vremenski kao osnovna djelatnost u informacijskom znanstvenom

učešću u društvu doživotno produžava.

Postoje tri oblika organiziranog učenja kojima se provodi obrazovanje a to su:

1. formalno obrazovanje-školovanje

2. neformalno obrazovanje i

3. samoobrazovanje

Formalno obrazovanje održava se prema programu Ministarstva znanosti,

obrazovanja i športa. Na njega se ne može utjecati, ali se određeni programi razvoja

unutar svjetskih trendova, zaštita okoliša mogu prezentirati na satovima razrednika.

Neformalni oblik i samoobrazovanje ovise o interesima i ambicijama svakog

pojedinca.

Ciljevi

1. Omogućiti stanovništvu obrazovanje, prekvalifikaciju i cjeloživotno učenje.

2. Potaknuti građane na cjeloživotno obrazovanje.

3. Povećati stupanj obrazovanja građana.

Aktivnosti

1. Osnivanje Odsjeka za razvoj obrazovanja ili imenovanje osobe koja će biti

zadužena i odgovorna za razvoj obrazovanja na području grada Buja

Isti odsjek / osoba trebala bi izraditi plan edukacija i plan promocije istih. Prema

iskazanim interesima i prijavama građana, organizirale bi se samo one s dovoljnim

brojem polaznika.

2. Poticanje samoobrazovanja organizacijom neformalnog obrazovanja

473

Izrada plana predavanja, seminara i tečajeva određenih tema za koje su

stanovnici zainteresirani.

Iskaz interesa stanovnika dobiti će se skeniranjem potreba stanovništva.

Tema edukacija mogu biti i tradicionalna zanimanja: vezenje, pletenje, tkanje i

drugi ručni radovi, maslinarstvo, vinarstvo, kuharstvo, turizam, poduzetništvo.

3. Organiziranje «Škole maslinarstva»

a) sastavljanje tima za organizaciju «Škole maslinarstva»

b) sastavljanje tima predavača

Predavači se mogu naći na području Bujštine poput iskusnih eminentnih

maslinara. Osim istih u tim treba uključiti agronome i stručnjake. Mogu se

uključiti i maslinari i stručnjaci iz inozemstva.

c) određivanje mjesta, vremena i programa predavanja

Važno je u isti uključiti praktični dio nastave u maslinicima. Predavanja se

mogu održavati za maslinare početnike, ali se može osmisliti i napredni tečaj.

d) promocijom Škole u Istri, Hrvatskoj, a kasnije i na međunarodnoj razini

moguće je ostvariti i nekoliko skupina polaznika

Osim maslinarstva moguće je organizirati edukacije o proizvodnji vina i uzgoju

vinove loze ili nekih drugih kultura.

Prikladni su i tečajevi koji bi se odnosili na vođenje agroturizama.

4. Uvođenje praktične nastave i praktičnih radova u Nastavnom centru Buje

Ekonomskog Fakulteta Rijeka te u srednjim školama na lokalnom području

a) Trgovinsko poslovanje i Međunarodna razmjena i međunarodno poslovanje

smjerovi su Nastavnog centra Buje. Za studente koji studiraju na području

Buja može se uvesti praktična nastava u obliku:

- tjedni, mjesečni ili višemjesečni praktičan rad u poslovnim subjektima

- izrada diplomskih radova na temu razvoja poslovnih subjekata s područja

Bujštine

- izrada diplomskih radova na temu razvoja pojedinih djelatnosti na lokalnom

području

b) predlaganje uvođenja praktičnih kolegija Nastavnom centru od strane Grada

c) predstavljanje mogućnosti gospodarskim subjektima

d) pronalaženje idealnih tema za izradu projekata i diplomskih radova; važno je

da tebe budu korisne i primjenjive

e) nagrađivanje tri najbolja diplomska rada od strane Grada Buja

474

Nagrađivanje bi se provodilo jednom godišnje. Radove može ocijeniti Komisija

koju će odrediti Odsjek za razvoj obrazovanja. Nagrade mogu imati financijski

karakter ili mogu biti u obliku prezentiranja najkvalitetnijih radova medijima.

Predložene financijske nagrade:

- nagrada za prvo mjesto 5.000 kn

- nagrada za drugo mjesto 3.000 kn

- nagrada za treće mjesto 2.000 kn

f) Omogućavanje mladima odrađivanje stručne prakse u pojedinim tvrtkama i na

isti način stjecanje iskustva za buduće zapošljavanje

- stvaranje popisa tvrtki koje su voljne pružiti mogućnost odrade stručne prakse

- prijava studenata voljnih za stručnu praksu

- spajanje tvrtki i mladih

Jedan od načina spajanja tvrtki i mladih je organizacija Susreta poduzetnika i

mladih stručnjaka. Ista manifestacija uspješno je realizirana niz godina u gradu

Puli.

Rezultati manifestacije su stjecanje dodatnih znanja i edukacija mladih ljudi,

upoznavanje vlasnika i menadžera tvrtki, mogućnost javnog nastupa, povećana

mogućnost zapošljavanja.

Koristi za tvrtke su mogućnost odabira kvalitetnog mladog kadra, upoznavanje s

novim idejama mladih, kreativnih i visokoobrazovanih ljudi.

5. Uvrstiti dva isključivo praktična predmeta iz područja agroturizma, razvoja seoske

sredine i razvoja poljoprivrednog gospodarstva (isti mogu biti izvanredni ili izborni

predmeti za studente)

6. Poticanje školskih, stručnih i znanstvenih institucija na razvoj programa vezanih

uz razvoj sela, agroturizma, maslinarstva i vinarstva te poljoprivrednih kultura

7. Davanje povoljnih stipendija učenicima i studentima s obvezom da određeno

vrijeme žive i rade u seoskoj sredini

8. Poticanje ekskurzija i seminara u stranim zemljama koje posjeduju visok stupanj

razvoja agroturizma, maslinarstva i vinogradarstva te drugih poljoprivrednih

kultura; prijenos i primjena znanja

9. Poticanje stručnih obrazovnih institucija na praćenje trendova u svijetu i

upoznavanje studenata i učenika sa istima

10. Poticanje istih institucija na praktičan rad u seoskoj domaćoj sredini

475

Rezultati

1. Organizacijom predavanja, tečajeva i seminara konstantno će se povećavati broj

ljudi sa stečenim znanjem te će obrazovanje građana rasti.

2. Povećanje mogućnosti zapošljavanja, povećanje zaposlenosti.

3. Stvaranje obrazovne kulture prenositi će se na mlađe generacije te će se stupanj

formalnog obrazovanja postepeno povećavati.

4. Povećati će se kvaliteta života građana kvalitetnim korištenjem slobodnog

vremena.

476

Projekt 14. Razvoj poslovnih zona

Na području grada prisutne su poduzetničke zone:

1. Stambeno industrijska zona Stanica

2. Gospodarsko servisna zona Valanari

3. Robni terminal Digitron

4. Stancija Rossa

5. Plovanija (I zona)

6. Mazurija (II zona)

7. Kaldanija (II zona)

Ciljevi razvoja poslovnih zona

1. Proširiti raspoloživi prostor poslovnih zona i povećati infrastrukturnu opremljenost

istih.

2. Ostvariti preduvjete za rast proizvodnih aktivnosti.

3. Omogućiti brzi rast broja proizvodnih tvrtki i zaposlenosti na lokalnom području.

Aktivnosti

1. Izraditi strateški plan razvoja poslovnih zona

Plan treba biti u skladu s postojećim stanjem izgrađenosti i opremljenosti poslovnih

zona te ciljanim veličinama prostora obzirom na očekivanu potražnju

3. Donijeti detaljni i urbanistički plan za pojedine poslovne zone

4. Realizirati ulaganje u infrastrukturu zona

Ceste, elektroenergetika, telekomunikacije, kanalizacija, dovod vode

5. Osigurati poticaje i olakšice za korisnike zona

a) za novoosnovane tvrtke koje započinju svoje poslovanje u poslovnoj zoni

b) posebne pogodnosti za postojeće poduzetnike zona

6. Oglašavanje pogodnosti putem web stranice poslovnih zona grada Buja

a) organizacija web stranica

b) isticanje pogodnosti za korisnike poslovnih zona na web stranicama

7. Privlačenje domaćih i stranih investitora na pokretanje djelatnosti u lokalnim

477

poslovnim zonama

a) osmišljvanje lepeze olakšica ovisno o visini ulaganja i broju novozaposlenih,

b) osiguranje kvalitetne infrastrukture.

Dodatne mogućnosti

1. Ukoliko se zaključi da je pogodno, područje pojedine zone može se organizirati

kao «zona inkubator».

Zemljišta se u ovom slučaju ne prodaju već se daju u najam ili koncesiju.

Na zemljištima su konstrukcijske hale jednostavnih – univerzalnih oblika. Iste mogu

biti namijenjene za istraživanje, za proizvodnju eko proizvoda ili djelatnosti koje

doprinose razvoju pojedinog strateškog cilja.

2. U Industrijsko poslovnoj zoni Buje može se osnovati Slobodna zona za što postoje

svi infrastukturni i zakonski preduvjeti.

Prema Zakonu o slobodnim zonama (Narodne novine, br. 44/96) slobodne zone

mogu se osnovati u području morske luke, riječnog pristaništa, uz međunarodnu

prometnicu i drugdje, gdje postoje uvjeti.

Slobodna zona se osniva temeljem koncesije koju daje Vlada RH. Koncesija se daje

na temelju javnog natječja ili javnog prikupljanja ponuda. Osnivači mogu biti samo

domaće pravne osobe, a korisnici domaće i strane pravne i fizičke osobe. Korisnici s

osnivačem sklapaju ugovor o obavljanju gospodarske djelatnosti u zoni.

U slobodnoj zoni je moguće:

a) obavljati sve oblike trgovine sa inozemstvom

b) roba se može slobodno uvoziti i izvoziti

c) roba se može neograničeno zadržati

Pogodnosti slobodne zone:

a) za robu se ne plaća carina ni porez, niti se primjenjuju druge mjere

gospodarske politike

b) stopa poreza na dobit smanjena je za 50% od propisane (sada iznosi 10%)

c) ako korisnik gradi ili sudjeluje u gradnji infrastrukturnih objekata u zoni, u

478

iznosu većem od 300.000 eura, oslobođen je u potpunosti poreza na dobit u

određenom razdoblju

U zoni se mogu obavljati sljedeće djelatosti:

- proizvodnja roba

- oplemenjivanje robe

- trgovina na veliko

- posredovanje u trgovini

- pružanje usluga

- bankarski i drugi novčani poslovi

- usluge osiguranja i reosiguranja osoba i imovine

Rezultati

1. Poboljšana infrastruktura poslovnih zona.

2. Veći broj poslovnih subjekata na području grada.

3. Veći broj zaposlenih.

4. Veća inozemna ulaganja.

5. Jača promocija lokalnog poduzetništva i grada u poduzetničkom kontekstu.

D Dinamika realizacije aktivnosti strateških

ciljeva i strateških projekata

480

Dinamika realizacije aktivnosti strateških ciljeva

481

Strateški cilj 1.Konkurentno gospodarstvo bazirano na razvoju malog i srednjeg poduzetništva,

poljoprivrede i turizma

RAZDOBLJE

1. god 2. god 3. god 4. god 5. god

Prioritet 1.1.Poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva i stvaranje preduvijeta za


1.1.1. Uvođenje novih poticaja kojima se stimulira otvaranje novih poduzeća te poslovanje postojećih

1. Nagrađivanje uspjeha pojedinih malih i srednjih poduzetnika davanjem posebnih nagrada i priznanja od strane Grada

2. Formiranje komisije / odbora za potporu poduzetnicima početnicima na području grada

3. Izrada web burze na stranicama Grada

4. Ponuda i aktivna promocija projekata za poduzetnike početnike na području grada za koje postoji tržišna opravdanost


1. Realiziranje vlastite kreditne linije sa subvencioniranom kamatnom stopom

2. Uvođenje i realizacija vlastitog Fonda za jamstva

3. Poticanje planiranja, organizacije i realizacije LAG-ova


1. Osnivanje centra za poduzetništvo

2. Osnivanje EU info pointa


1. Izrada plana sa ciljevima i kriterijima prihvaćanja stranih ulaganja

2. Izrada plana privlačenja stranih investitora

3. Realizacija potrebnih pripremnih aktivnosti za ciljane lokacije ulaganja

4. Osnivanje Ureda za strana ulaganja


482

1. Izrada analize potencijalnih objekata s potrebom za ulaganjem

2. Izrada strategije revitalizacije objekata

3. Privlačenje investitora za revitalizaciju neiskorištenih kapaciteta


1. Analiza svih potencijalnih projekata na razini grada

2. Priprema izrade i izrada investicijskih studija


1. Prepoznavanje zajedničkih projekata koji su od prioritetnog značenja za općine na području Bujštine

2. Prepoznavanje zajedničkih projekata na razini susjednih općina u Sloveniji i Italiji te ostalih država Mediterana

3. Izrada cost benefit analiza kao podloge za realizaciju zajedničkih projekata

Prioritet 1.2.Izgradnja, opremanje i promocija poduzetničkih zona

1.2.1. Izrada strategije razvoja postojećih poslovnih zona u skladu sa razvojnom strategijom grada

1. Detaljna analiza potreba za poslovnim zonama i postojećeg stanja poslovnih zona

2. Izrada strategije osnivanja, širenja i opremanja poslovnih zona


1. Realizacija pripremnih dokumenata prostornog uređenja i ekonomske isplativosti

2. Pripremne aktivnosti za ishođenje vanjskih izvora financiranja


1. Analiza infrastrukturne opremljenosti postojećih i planiranih novih zona

2. Izrada plana infrastrukturnog opremanja postojećih i novih poslovnih zona

3. Realizacija planiranih aktivnosti opremanja infrastrukturom

Prioritet 1.3.Poticanje ulaganja stranih investitora

483


1. Osnovati stručnu skupinu za osmišljavanje mjera za privlačenje stranih ulaganja

2. Realizacija aktivnosti koje su ocijenjene najkvalitetnijim rješenjima u privlačenju stranih ulaganja


1. Izrada detaljnog profila prosječnog stranog investitora i njegovih potreba

2. Izrada detaljne swot analize obzirom na postojeće resurse i mogućnosti grada pri privlačenju stranih ulaganja

3. Izrada plana stvaranja prednosti lokalnog područja obzirom na strana ulaganja

4. Iznošenje prednosti grada u promidžbenim materijalima i medijima

1.3.3. Eventualne nedostatke koje područje ima sustavno razriješiti i pretvoriti ih u prednosti

1. Analizirati sve postojeće slabosti iz izrađene SWOT matrice

2. Izrada plana aktivnosti za dostizanje ciljanih vrijednosti


1. Izrada plana promoviranja grada kao grada pogodnog za nova ulaganja

2. Realizacija plana promocije grada kao pogodnog područja za strana ulaganja


1. Analiza postojećeg raspoloživog zemljišta i prostora pogodnog za gospodarske namjene

2. Izrada programa raspolaganja zemljištem za gospodarske namjene

3. Realiziranje programa korištenja zemljišta za gospodarske namjene


1. Osnivanje stručne skupine za poticanje izvoza

2. Oglašavanje programa pojedinih izvoznika na web stranicama gradova partnera i u inozemnim medijima

3. Promoviranje programa kreditiranja i poticaja za izvoznike

484

Prioritet 1.4.Razvoj proizvodnje i proizvodnih djelatnosti



2. Davanje jamstva prilikom ishođenja kredita za proizvodne tvrtke


1. Ispitivanje tržišnih potreba za različitim djelatnostima

2. Poticanje proizvodnje složenijih proizvoda namijenjenih izvozu

Prioritet 1.5.Razvoj inovacija

1.5.1. Uvođenje novih tehnologija i potpore inovacijama

1. Subvencioniranje uvođenja novih tehnologija

2. Posjeti tehnološkim i gospodarskim sajmovima te sajmovima inovacija

3. Davanje u najam gradskih prostora za potrebe istraživačkih institucija i laboratorija

1.5.2. Olakšanje pristupa istraživanjima, korištenje inovacija i informacijsko komunikacijskih tehnologija

1. Provođenje edukacija

2. Poticanje suradnje sa institucijama i udrugama iz područja znanosti i tehnologije

3. Širenje uporabe informacijskih i komunikacijskih tehnologija


1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja centra za tehnološka istraživanja (aplikacija za program FP7)

2. Izrada projekata u okviru CIP-a

3. Subvencioniranje istraživanja na području maslinarstva i proizvodnje proizvoda od maslina

4. Poticanje izvoza

5. Poticanje ekološke poljoprivrede i inovacija u poljoprivredi

485

1.5.4. Potpora korištenju znanja i inovacija u gospodarstvu - komercijalizacija inovacija i povezivanje gospodarstva i razvojnih institucija

1. Stipendiranje učenika, studenata i postdiplomanata za odabrane obrazovne programe

2. Dodjeljivanje nagrada istraživačima

3. Poticanje komercijalizacije inovacija

4. Obrazovanje stručnjaka u proizvodnim djelatnostima, suradnja sa znanstvenim institucijama

5. Osnivanje Vijeća za primjenu istraživanja u gospodarstvu

1.5.5. Podizanje stupnja racionalizacije korištenja sirovina i energenata u proizvodnim procesima

1. Provođenje edukacija o održivom razvoju

2. Poticanje primjene inovacija i novih tehnologija u proizvodnim procesima


1. Ispitivanje mogućnosti osnivanja klastera i osnivanje istih

Prioritet 1.6.Unaprijeđenje i promocija turizma i turističke ponude

1.6.1. Razvoj turističke ponude i promocija turističkih potencijala grada – razvoj hotelijerstva, ugostiteljstva, agro i seoskog turizma

1. Povećanje konkurentnosti smještajnih i ugostiteljskih objekata

2. Ulaganja u ljudske potencijale

3. Prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta

4. Promocija koncepta održivog turizma

5. Informiranje poslovnih subjekata u turizmu o mogućnostima apliciranja za fondove EU i potpore Ministarstva turizma

6. Povezivanje ekološke poljoprivrede i eko turizma

7. Poticanje povećanja smještajnih kapaciteta

8. Uređenje plaža i povećanje sigurnosti na plažama

486

9. Unaprijeđenje infrastrukture za razvoj turizma

10. Organiziranje etno parka

1.6.2. Poticanje zajedničke promocije smještajnih kapaciteta, kulturnih manifestacija i gastronomskih sadržaja

1. Postavljanje novih sadržaja na web stranicama Grada

2. Podizanje kvalitete usluga u svim segmentima – usmena predaja turista

3. Izrada brošura i nastupi na turističkim sajmovima

4. Jačanje i promidžba lokalnog identiteta

5. Turističke informativne ploče

1.6.3. Poticanje razvoja manifestacija i sadržaja za produženje turističke sezone

1. Aktivnosti koje doprinose produženju turističke sezone na 8 - 9 mjeseci

2. Poticanje razvoja međunarodnih manifestacija

3. Izrada studije razvoja selektivnih oblika turizma

4. Poticanje aktivnijeg uključivanja lokalne zajednice u planirani razvoj turizma

1.6.4. Poticanje uređenja i organizacije okoliša grada

1. Organiziranje nagrada za najbolje uređenu okućnicu

2. Organizacija eko tjedna u školama

3. Revitalizacija pješačkih staza i planinarskih puteva

1.6.5. Uređenje javnih površina, detaljno označavanje kulturnih i prirodnih vrijednosti

1. Zaštita i očuvanje kulturnih znamenitosti

2. Održavanje javnih površina

3. Provođenje kontinuiranih kontrola kvalitete morske vode

Prioritet 1.7.Razvoj proizvodnje hrane, poljoprivrede i seoskog prostora

1.7.1. Unapređenje i izgradnja fizičke infrastrukture za potporu razvoju poljoprivrede

1. Održavanje šumskih i prilaznih puteva

487

2. Projekti navodnjavanja

3. Projekt uređenja odlagališta otpada

1.7.2. Uređenje poljoprivrednog zemljišta kroz sređivanje zemljišno knjižnog stanja i okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda

1. Sređivanje zemljišno knjižnog stanja

2. Okrupnjavanje poljoprivrednih posjeda

3. Osnivanje lokalnog Ureda za razvoj poljoprivrede


1. Subvencioniranje nabave poljoprivrednih strojeva i opreme

2. Organiziranje edukacije poljoprivrednika

3. Projekt izgradnje staklenika i plastenika

4. Ispitivanje mogućnosti razvoja stočarstva i ovčarstva

1.7.4. Uvođenje mladih u poljoprivredu

1. Davanje mladima u najam državnog i gradskog poljoprivrednog zemljišta po povoljnim uvjetima

2. Osiguranje kredita za početak poljoprivredne proizvodnje po povoljnijim uvjetima

3. Sufinanciranje nabave sadnica

4. Izrada primjera isplativih projekata u poljoprivredi

1.7.5. Poboljšanje i olakšanje pristupa financijskim i kreditnim sredstvima u ruralnim područjima

1. Edukacija o poticajnim sredstvima EU fondova

2. Edukacija o vladinim projektima sufinanciranja poljoprivrede

3. Davanje jamstva

4. Ostvarivanje suradnje Grada s poslovnim bankama


1. Certifikacijom i standardizacijom proizvoda doprinijeti lakšem plasmanu proizvoda na tržište

488

2. Povećati plasman poljoprivrednih proizvoda kroz turizam i trgovinu

1.7.7. Uvođenje novih tehnologija sa ciljem unapređenja konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda

1. Edukacija poljoprivrednika o dostupnim novim tehnologijama

2. Organiziranje posjeta poljoprivrednim sajmovima

3. Zapošljavanje stručnjaka u poljoprivredi


1. Promidžba i brendiranje autohtonih sorti vina

2. Rekonstrukcija Vinarskog podruma

3. Stvoriti imidž grada kao grada maslinovog ulja i vina na nacionalnoj i međunarodnoj razini

4. Organizacija znanstvenih kongresa o maslinarstvu i maslinovom ulju

1.7.9. Poticanje razvoja klastera bujskih maslinara i vinara te ostalih udruženja (razvoj udruga, zadruga i saveza)

1. Stvaranje klastera bujskih maslinara i vinara


1. Edukacija lokalnog stanovništva o ekološkoj proizvodnji

2. Subvencioniranje stjecanja certifikata eko-proizvoda

3. Mjere poticanja izvoza ekoloških proizvoda

4. Organiziranje sajmova eko-proizvoda

5. Povećanje plasmana eko-proizvoda u turizmu

6. Razvoj ekološkog pčelarstva

1.7.11. Poticanje i unapređenje proizvodnje i prerade autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

1. Poticanje suradnje domaćih proizvođača i ugostiteljskih objekata

2. Otvaranje fast-fooda i prodavaonica istarske hrane

3. Organiziranje natjecanja najboljih domaćica istarske kuhinje

489

4. Organiziranje edukacija o šumskim gljivama, branju i sušenju ljekovitog bilja

1.7.12. Postavljanje standarda kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode

1. Osiguranje provođenja službene kontrole nad proizvodnjom i prometom hrane

2. Certifikacija autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda

1.7.13. Potpora promociji tradicionalne gastro ponude, marketinškoj pripremi proizvoda za tržište te označavanju izvornosti

1. Poticaji za razvoj istarskih konoba, agroturizama i seljačkih domaćinstava

2. Razvoj prepoznatljive ambalaže proizvoda

3. Poticaji za proizvodnju autohtonih domaćih proizvoda

1.7.14. Unapređenje skladištenja, obrade i prerade u poljoprivrednoj proizvodnji

1. Ulaganje u skladištenje ratarskih kultura (ulaganja u izgradnju /adaptaciju/opremanje sušara i skladišta za ratarske kulture)

2. Izgradnja i iznajmljivanje skladišta

1.7.15. Razvoj agroturizma, poduzetništva na selu i ruralnog prostora

1. Razvoj poduzetništva u ruralnom prostoru

2. Poticaji za razvoj agroturizma

1.7.16. Poticaji razvoju ribarstva

1. Uzgoj školjaka u Piranskom zaljevu

2. Poticanje suradnje između ribara na području grada Buja

3. Rješavanje problema marikulture


1. Ispitivanje mogućnosti korištenja podzemnih voda ili navodnjavanja iz izvora

2. Sklapanje ugovora s tvrtkom koja proizvodi i ugrađuje sustave za navodnjavanje

1.7.18. Poticanje organizacije socijalno-kulturnih i gospodarskih programa sa ciljem poboljšanja uvjeta života i povezivanja zajednice

1. Organiziranje dana izvornih zanata

490

2. Poticanje lokalnog stanovništva na organiziranje lokalnih kulturnih manifestacija

3. Organiziranje sadržaja za djecu i mlade

2. Strateški ciljUnapređenje kvalitete života, obrazovnog sustava i razvoj civilnog društva

Prioritet 2.1.Poboljšanje i razvoj društvene, obrazovne, kulturne infrastrukture i sporta


1. Istraživanje i analiza potreba i želja građana o interesima za edukativne programe

2. Organizacija učenja u formalnom, neformalnom i informalnom obliku

3. Konstantna promocija i podržavanje edukacija, davanje priznanja osobama koje aktivno sudjeluju na edukacijama

2.1.2. Razvoj dodatnog obrazovanja (tečajevi, predavanja, seminari) za sve uzraste prema interesnim područjima

1. Razvoj kontinuiranih edukacija i seminara koji se održavaju godišnje ili više puta u godini


1. Projekti međunarodne razmjene studenata i mladih


3. Organizacija podružnice međunarodnog volonterskog centra


1. Studija valorizacije sportske zone Buje

2. Uknjižiti sportske terene na grad

3. Kapitalna ulaganja u poboljšanje kvalitete sportskih objekata (investicijsko održavanje)

Prioritet 2.2.Jačanje ljudskih potencijala i razvoj ljudskih resursa

2.2.1. Visoka razina odgoja i obrazovanja za unapređenje predškolskog i osnovno- školskog obrazovanja

491

1. Dodatno opremanje postojećih vrtića i organizacija novih prema novim standardima Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa

2. Izgradnja dječjih igrališta

3. Opremanje osnovnih škola i osnivanje novih

4. Zapošljavanje većeg broja odgajatelja i odgajateljica

5. Konstantno obrazovanje nastavnog osoblja

6. Pronalaženje namjene stare škole u centru grada

7. Suradnja svih institucija vezanih za djecu i mlade


1. Analiza područja na kojem se želi bazirati visokoškolsko obrazovanje u gradu Buje


1. Analiza gospodarskih subjekata prema strateškim ciljevima

2. Organizirati dodatne edukacije i usavršavanja

3. Potaknuti gospodarstvenike na edukaciju i usavršavanje djelatnika

4. E – obrazovanje


1. Poticanje studenata da izrade diplomske radove na teme važne za Grad i omogućavanje da iste projekte praktično i realiziraju

2. Osnivanje lokalnog edukativnog lista

3. Poticanje suradnje knjižnice, škola i visokoobrazovnih ustanova s gospodarskim subjektima


1. Razviti sustav stipendiranja prema trenutnim i očekivanim potrebama na lokalnom tržištu

2. Izraditi poseban sustav stipendiranja mladih kojim se mladi obvezuju zaposliti na određenim projektima


1. Organizacija tečajeva i/ ili sustava obrazovanja za odrasle

492


1. Analiza stvarnih potreba mladih

2. Nalaženje prostora za Klub mladih i Centar za mlade

3. Uređivanje prostora Kluba mladih

4. Programi i projekti udruga mladih

5. Savjet mladih Grada Buja

Prioritet 2.3.Razvoj informacijskog društva

2.3.1. Informatizacija Grada

1. Organizacija edukacija o informatičkim vještinama

2. Povećati broj računala za javno i besplatno korištenje građana

3. Uvesti besplatni internet za područje grada Buja

2.3.2. Informatizacija javnih ustanova

1. Obnova informatičke opreme u javnim ustanovama

2. Umrežavanje gradskih institucija putem interneta i zajedničkih baza podataka

3. Sustavno prenošenje važnih starih spisa u elektronski oblik

4. Edukacija zaposlenih o umreženim računalima i novim podacima

Prioritet 2.4.Razvoj civilnog društva

2.4.1. Poticanje osnivanja udruga (osoba sa zajedničkim interesima, obrazovanjem, udruga mladih)

1. Organizacija gradskog Odsjeka za rad s civilnim društvom

2.4.2. Poticanje umrežavanja domaćeg civilnog društva sa inozemnim

1. Poticanje umrežavanja domaćih udruga s udrugama civilnog društva iz inozemstva

2. Realizacija partnerstva na europskim projektima

2.4.3. Omogućiti korištenje gradskih prostora koji se trenutno ne koriste

493

1. Izrada popisa svih gradskih prostora koji se ne koriste i u kojima se ne odvijaju planirane aktivnosti

2. Raspisivanje natječaja za davanje prostora na korištenje

3. Analizirati aktivnosti aktivnih udruga i uvidjeti važnost pojedinih za razvoj grada te im omogućiti korištenje prostora za realizaciju aktivnosti i funkcioniranje

4. Društveni domovi po mjesnim odborima

5. Prenamjena zgrade Osnovne škole u Tribanu

Prioritet 2.5.Povećanje stupnja zdravstvene i socijalne zaštite

2.5.1. Unaprijeđenje uvjeta i kvalitete rada u zdravstvenoj djelatnosti

1. Provođenje analize uvjeta rada i potreba zdravstva na području Buja

2. Unaprijeđenje i proširenje Doma zdravlja Buje

3. Potpore udrugama koje se bave zdravstvom – za aktivnosti koje se provode na području Buja

4. Podupiranje zdravstvenih edukativno – prevencijskih programa

5. Organizacija humanitarnih aktivnosti za nabavku opreme i/ili uređenje doma zdravlja

6. Unaprijeđenje prevencija bolesti i očuvanja zdravlja (zdravstveni odgoj i zdravstveno prosvjećivanje)

7. Ispitivanje i praćenje čimbenika okoliša štetnih za zdravlje ljudi (voda, hrana, predmeti opće uporabe i dr.)

8. Prevencija kroničnih masovnih nezaraznih bolesti (malignih bolesti, bolesti srca i krvožilnog sustava)

2.5.2. Unaprijeđenje uvijeta i kvalitete rada iz područja socijalne skrbi

1. Snimanje ili procjena potreba za prevencijom poremećaja u ponašanju u lokalnoj zajednici

2. Suradnja sa Istarskom županijom i drugim gradovima

3. Uključenje u mrežu zdravih gradova te provođenje i promicanje istih aktivnosti

4. Osnivanje obiteljskog savjetovališta

494

5. Osnivanje dnevnog boravka za starije osobe

6. Sufinanciranje korištenja doma za stare i nemoćne starijim osobama kojima osobna primanja nisu dovoljna

7. Uključivanje osoba starije životne dobi u sportske i rekreativne aktivnosti u zajednici

8. Potpora udrugama koje se bave aktivnostima socijalne skrbi, socijalne pomoći, socijalnim uslugama

2.5.3. Prevencija, rano otkrivanje i liječenje bolesti koje su prepoznate kao županijski prioriteti

1. Rano otkrivanje raka dojke

2. Plan za prevenciju i rano otkrivanje kardio – vaskularnih bolesti

3. Plan za prevenciju ovisnosti

Prioritet 2.6.Očuvanje kulturne baštine u funkciji razvoja i razvoj multikulturalnosti

2.6.1. Osnivanje i umrežavanje institucija važnih za kulturni razvitak i prepoznatljiv istarski identitet

1. Osnivanje Odsjeka za kulturu unutar gradske uprave Grada Buja

2. Osnivanje Etnografskog muzeja Buje kao zasebne institucije

3. Zaštita spomenika kulture prema prostornom planu i moguća obnova pojedinih znamenitosti

4. Gradska knjižnica (djeluje u sklopu Pučkog otvorenog učilišta)

5. Kino dvorana

6. Pučko otvoreno učilište

7. Kulturne manifestacije

8. Sporazumi o kulturnoj suradnji

9. Povezivanje kulturnih institucija linkovima

10. Osnivanje Gradske zajednice kulture

495

11. Poticanje kulturnog pluralizma organiziranjem i oživljavanjem tradicija i dijalekata istarskog, odnosno bujskog područja


1. Obnova kulturnih znamenitosti, održavanje i očuvanje spomenika kulture

2. Ulaganja u nematerijalnu kulturnu baštinu

3. Promocija kulturne baštine

2.6.3. Obrazovanje za njegovanje istarskog identiteta i njegove prepoznatljivosti

1. Formalno obrazovanje određenog broja osoba na području jezika i kulture koje je najuže vezano za jezik i kulturu Istre

2. Organizacija specijaliziranog studija čakavske kulture kao nastavne jedinice filozofskog fakulteta

3. Stipendiranje određenog broja osoba koje će biti obrazovane na ovom području i koje će raditi na očuvanju kulturne baštine prenošenjem znanja i običaja


1. Suradnja kulturnih institucija i udruga s Gradom

Strateški cilj 3Međugradska i prekogranična suradnja te razvoj pograničnog područja

Prioritet 3.1. Očuvanje prirode i okoliša zajedničkim rješavanjem određenih problema i zahtjeva


1. Očuvanje i zaštita prirodnih bogatstava

2. Obnova, zaštita i održavanje kulturnih znamenitosti

3. Održivi razvoj i atraktivan okoliš 4. Promocija i poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i povećanje energetske efikasnosti3.1.2. Donošenje zajedničkih mjera, propisa i projekata suradnje

1. Zaštita prirodnih vrijednosti i ljepota

496

2. Ostvarivanje suradnje donošenjem zajedničkih propisa o zaštiti okoliša

3. Unapređenje mobilnosti i zajedničkog teritorijalnog pristupa

3.1.3. Uspostavljanje zajedničkih kriterija i rješavanje određenih zahtjeva u skladu s propisima Europske Unije

1. Postepeno prihvaćanje kriterija i propisa Europske Unije

2. Edukacija ustanova i građana

3. Prevencija protiv prirodnih rizika

4. Osnivanje zajedničkog vijeća za monitoring

Prioritet 3.2.Poticanje proizvodnih, poljoprivrednih i turističkih poduzeća na suradnju i promociju


1. Organizacija i stvaranje zajedničkih klastera

2. Projekti koji promoviraju razvoj turizma i poslovne suradnje između malog i srednjeg poduzetništva

3. Uspostavljanje suradnje putem umrežavanja web stranica i stvaranja poveznica

4. Organizacija posjeta turista na pojedina područja u pograničnom području

3.2.2. Umrežavanje poduzetnika sa istim i kompatibilnim proizvodima (masline i vino, poljoprivreda, proizvodnja, agroturizam, gastro ponuda)

1. Povećanje konkurentnosti na lokalnom području

2. Povezivanje s projektima u realizaciji iz ROP-a Istarske županije i pojedinih ministarstava

3. Organiziranje klastera u poljoprivrednom sektoru

4. Izrada web burze proizvoda i usluga


1. Osiguravanje kvalitetnog prihvata i ubrzanje protoka roba

2. Analiza isplativosti osnivanja slobodne zone


497

Prioritet 3.3.Razvoj kulturnih manifestacija za ruralno stanovništvo

3.3.1. Potpisivanje sporazuma o realizaciji zajedničkih manifestacija (smotre vina i maslinovog ulja, kulturne manifestacije, sportski događaji, izložbe)

1. Izgradnja zajedničkih pješačkih staza

2. Organizacija zajedničkih sportskih turnira i atraktivnih natjecanja

3. Izložbe umjetničkih radova koje su izradili pripadnici dvije ili više općina

4. Izložbe prehrambenih domaćih proizvoda dvije ili više općina te proizvoda tradicionalnih obrta

5. Književni posjeti, stvaranje i prikazivanje dokumentarnih filmova o kulturnim sličnostima

6. Organizacija i djelovanje seoskih muzeja

7. Organizacije informacijskih centara

8. Izrada zajedničkih turističkih karata

9. Osnivanje zajedničkog tijela pograničnog područja

3.3.2. Poticanje suradnje udruga civilnog društva sa istim interesima

1. Uspostavljanje suradnje unutar pojedinih područja i između pojedinih ciljnih skupina


3. Internet umrežavanje udruga civilnog društva

4. Projekt bolnice izvan granica

Prioritet 3.4.Razvoj zajedničkih ljudskih potencijala


1. Suradnja u edukaciji, zajednički projekti razvoja ljudskih potencijala

2. Edukacije za deficitarna zanimanja i tečajevi jezika


1. Zajedničke aktivnosti organizirane od strane gradova i nevladinih udruga

498

2. Projekti upoznavanja, zbližavanja i kreacije

Prioritet 3.5.Uključenost Buja u europske projekte


1. Analiza programa EU i mogućih projekata

2. Osnivanje lokalnog EU info pointa


1. Uspostavljanje suradnje s prekograničnim općinama i gradovima u apliciranju na EU projekte

2. Uspostavljanje suradnje s općinama i gradovima te institucijama u drugim zemljama Europske Unije

4. Strateški cilj Razvoj infrastrukture u cilju uravnotežene potpore gospodarskom razvoju i kvaliteti

života

Prioritet 4.1.Izgradnja i održavanje sustava prometne infrastrukture


1. Izrada prometne studije

2. Izmjene regulacije prometa


1. Grad Buje kao jedno od prometnih središta Istre

2. Povezivanje lokalnih mjesta Bujštine autobusnim linijama

4.1.3. Izgradnja parkirališta, rekonstrukcija cesta i uređenje cestovnih površina

1. Aktivnosti izgradnje i uređenja parkirališnih površina

2. Održavanje postojećih cesta te kontinuirano povećanje površina asfaltiranih cesta

3. Uređenje javnih i prometnih površina

4. Realizacija specifičnih projektnih aktivnosti na području uređenja prometa

499

4.1.4. Uređenje prometne signalizacije i postavljanje oznaka kulturnih i prirodnih znamenitosti

1. Uređenje prometne signalizacije

2. Postavljanje oznaka kulturnih i prirodnih znamenitosti

Prioritet 4.2.Uspostava integriranog sustava gospodarenja okolišem


1. Izrada izvješća o stanju okoliša

2. Izrada programa zaštite okoliša u cilju implementacije Lokalne Agende 21 i certifikata ISO 14001

3. Izrada isprava za realizaciju projekata zaštite kopnenih voda i mora

4. Provođenje aktivnosti uspostave sustavnog gospodarenja otpadom

5. Organiziranje postupaka javnog uvida i javne rasprave za zahvate u prostoru

6. Praćenje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša i onečišćavanja okoliša

7. Izvješćivanje Županijske skupštine i Županijskog poglavarstva te tijela javne vlasti i javnosti o stanju u okolišu

8. Suradnja sa središnjim tijelima državne uprave, tijelima jedinica lokalnesamouprave, pravnim osobama sa javnim ovlaštenjima te drugim pravnim osobamakoje obavljaju djelatnost zaštite okoliša


1. Učiniti pregled svih izvora podataka o okolišu

2. Definirati procese koji će omogućiti dostupnost podataka zainteresiranoj stručnoj i široj javnosti

3. Definirati potrebne aktivnosti za uspostavu cjelovitog sustava

4. Definirati razine u horizontalnoj i vertikalnoj komunikaciji

5. Osmisliti načine komunikacije sa javnošću

500

6. Poticati sudjelovanje javnosti u odlučivanju o pitanjima okoliša


1. Realizacija pripremnih aktivnosti

2. Obavljanje geotehničkih istraživanja za veće projekte na obali

3. Zaštita od onečišćenja mora

4. Zaštita kulturnih dobara

5. Plan privremene regulacije prometa

6. Uređenje u skladu s postojećim izgledom područja

Prioritet 4.3.Razvoj Grada Buja kao energetski efikasnog grada


1. Poticanje osnivanja tvrtki za proizvodnju i distribuciju električne energije na bazi obnovljivih izvora energije

2. Poticanje korištenja energije iz obnovljivih izvora

3. Poticanje istraživanja s područja obnovljivih izvora energije i očuvanja okoliša koji se mogu primijeniti na području grada Buja

4. Povezivanje grada s poduzetnicima, gradovima, županijama, ministarstvom te sličnim institucijama u inozemstvu sa ciljem ostvarenja bespovratnih potpora


1. Analiza gradskih i javnih objekata obzirom na energetsku učinkovitost

2. Priprema aktivnosti energetske obnove pojedinih objekata

3. Izgradnja novih objekata u skladu s energetskom efikasnosti

4.3.3. Osnivanje centra za energetsku efikasnost

1. Osnivanje centra kao potporne institucije za informiranje stanovnika i poslovnih subjekata

2. Priprema i opremanje centra potrebnom opremom i poslovnim softverom za praćenje energetske bilance na području grada

501

Prioritet 4.4.Izgradnja integriranog sustava gospodarenja otpadom

4.4.1. Organiziranje sustava informiranja i obrazovanja stanovništva

1. Tiskanje informativnih i edukativnih letaka

2. Organizacija radionica

3. Organizacija okruglih stolova na temu zbrinjavanja otpada

4. Zakupiti prostor u novinama, organizirati predavanja putem radio emisija

5. Zaposliti inspektore okoliša

4.4.2. Organiziranje selekcije otpada na organski otpad, papir, staklo, metale i plastiku

1. Organiziranje reciklažnih dvorišta

2. Postavljanje odvojenih kontejnera na više mjesta u gradu za papir, staklo, plastiku, baterije, metale, ljekove, organski otpad

3. Plan gospodarenja otpadom

4. Gospodarenje građevnim otpadom

Prioritet 4.5.Izgradnja i unapređenje sustava vodoopskrbe

4.5.1. Rekonstrukcija mreže sustava vodoopskrbe

1. Izvođenje radova na vodovodnoj mreži Bujštine

2. Ostvarenje suradnje sa Istarskim vodovodom Buzet, Vodovodom «Butoniga», intenziviranje suradnje sa IVS-om

3. Poboljšanje i dogradnja vodoopskrbnog sustava

4.5.2. Realizacija sustava navodnjavanja

1. Izrada polaznih tehničkih studija

2. Izrada studija gospodarske opravdanosti

3. Izrada plana navodnjavanja

Prioritet 4.6.Izgradnja i unaprijeđenje sustava odvodnje

502

4.6.1. Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda u mjestima koja trenutno nisu spojena na kanalizaciju već koriste sabirne jame

4.6.2. Poboljšanje i modernizacija sustava kanalizacije i mogućnost korištenja pročišćene vode u dozvoljene svrhe

4.6.3. Korištenje oborinske kanalizacije i sustava pročišćavanja oborinske vode za navodnjavanje

Prioritet 4.7.Očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti u funkciji razvoja


1. Izrada programa zaštite prirodnih vrijednosti

2. Integriranje mjera zaštite u proces prostornog planiranja i uređenja okoliša

3. Uključivanje sudionika svih razina u zaštitu okoliša

4. Povećanje inspekcijskog nadzora

5. Podizanje razine znanja i svijesti

6. Postavljanje zelenih otoka

7. Upravljanje vodama

8. Poticanje društveno – odgovornog poslovanja


1. Poticanje osnivanja neprofitnih udruga za zaštitu okoliša

2. Suradnja sa institucijama za zaštitu okoliša na državnoj i regionalnoj razini

3. Edukacija o europskim projektima zaštite okoliša

Prioritet 4.8.Razvoj sustava zaštite i spašavanja ljudstva i imovine


1. Organiziranje prezentacija Službe 112

2. Osnivanje postrojbi civilne zaštite i ispostave Službe 112 u gradu Buje

4.8.2. Edukacija stanovništva, unapređenje sustava zaštite i spašavanja

503

1. Realiziranje edukacija o zaštiti i spašavanju

2. Procjena potreba za zaštitom i spašavanjem na području grada


1. Uspostavljanje suradnje sa susjednim općinama i gradovima

2. Organizacija međunarodnih vježbi i susreta DVD postrojbi

3. Aktivnosti zaštite starogradske jezgre

Strateški cilj 5.Ravnomjerni razvoj teritorija

Prioritet 5.1. Razvoj pograničnog područja





Prioritet 5.2.Razvoj područja Gornje Bujštine (Momjanština)


1. Poticanje sadnje vinove loze i povećanje površina pod vinovom lozom

2. Poticati nacionalnu i međunarodnu promociju vina




Prioritet 5.3.Razvoj pomorskog područja



504



Prioritet 5.4.Razvoj naselja Buje





Prioritet 5.5.Razvoj istočnog dijela Buja, područja Krasice





505

Dinamika realizacije aktivnosti strateških projekata

506

Projekt 1.Organizacija javnog prijevoza na području grada

1. Organizacija adekvatnog javnog prijevoza između naselja Bujštine

2. Povezivanje Buja sa istarskim gradovima

3. Povezivanje Buja s hrvatskim i inozemnim gradovima

4. Pronalaženje tržišnih niša za područje Istre

5. Uvođenje izvanrednih autobusnih linija za potrebe manifestacija i turizma

6. Određivanje potrebnih resursa i ulaganja

7. Organizacija i realizacija radova uređenja autobusnog kolodvora te stajališta

8. Izrada Internet stranice Autobusnog kolodvora Buje

Projekt 2.Strategija energetske efikasnosti

1. Donošenje odluke o uvođenju sustavnog gospodarenja energijom

2. Osnovati Ured za gospodarenje energijom

3. Osnovati info centar za energetsku efikasnost – EE info centar

4. Uspostava organizacijske strukture za gospodarenje energijom

5. Školovanje tima za energetsku efikasnost

6. Provođenje energetskih ocjena

7. Instalacija Informacijskog sustava za gospodarenje energijom (ISGE)

8. Gospodarenje energijom

9. Kontinuiran nadzor potrošnje energije, stalno poboljšanje energetske efikasnosti u gradu, praćenje realizacije projekata i izvještavanje o rezultatima

10. Informiranje i obrazovanje građana i suradnika kroz Info centre, radionice i seminare

Projekt 3.Razvoj golfa na području grada Buja

1. Izraditi detaljnu studiju utjecaja na okoliš

2. Konstrukcija golf igrališta i smještajnih kapaciteta i ostalih popratnih potrebnih

507

sadržaja

3. Zaposliti adekvatni stručni kadar za svako pojedino radno mjesto

4. Izraditi marketing plan promocije golf igrališta

Projekt 4.Organizacija etno sela

1. Donošenje odluke o osnivanju etno sela

2. Donošenje odluke o lokaciji etno sela

3. Obavijestiti eventualne stanovnike i vlasnike zemljišta o projektu

4. Osnivanje udruge etno sela

5. Upućenje poziva investitorima za razne aktivnosti

6. Županija i Grad Buje (sredstva se mogu tražiti i od EU fondova) ulažu u rekonstrukciju jedne kuće koja će biti rekonstruirana i stavljena u funkciju kao muzej ili neki drugi kulturološki objekt

7. Mještani ili vlasnici kuća rekonstruiraju kuće u smještajne kapacitete, kao sobe, apartmane, hotele, suvenirnice, restorane i enoteke

8. Promidžba etno sela

Projekt 5.Obnova Momjanskog kaštela Rota

1. Čišćenje prilaznog puta

2. Sanirati ostatke početka mosta i postaviti sigurnu ogradu i informativni pano

3. Osigurati rukohvatom ili ogradom silazak niz stube uklesane u prirodnoj stijeni

4. Očistiti put kroz dolinu Argille

5. Sanirati odnosno konzervirati pilon

6. Na usponu postaviti drveno stubište i rukohvat

7. Konsolidirati, sanirati i djelomično rekonstruirati obodne zidove kaštela ipronađene dijelove strukture u arheološkim sondama

508

8. Rekonstruirati glavni ulaz u kaštel

9. Sve otvore, vrata, prozore i cijelu istočnu stranu osigurati čvrstim ogradama koje će biti konzervatorski prihvatljive


Projekt 6.1.Strategija razvoja maslinarstva na području grada

1. Informiranje maslinara

2. Educiranje maslinara

3. Organiziranje međunarodnog sajma za prodaju maslinovog ulja

4. Izrada kataloga maslinara i maslinovog ulja Bujštine

5. Organizirati natjecanja u kvaliteti maslinovog ulja u pojedinim kategorijama

Projekt 6.2.Strategija razvoja vinarstva na području grada

1. Izrada snimka postojećeg stanja uzgoja vinove loze i proizvodnje vina

2. Osmišljavanje poticaja za razvoj vinarstva na području grada Buja

3. Priključenje vinara Sajmu maslinovog ulja, prerastanje istog u sajam vina i maslinovog ulja

4. Izrada kataloga vinara

5. Organiziranje lokalnih udruženja vinara

6. Povezivanje Udruženja lokalnih vinara s drugim udruženjima

7. Izrada plana ciljane suradnje sa Institutom za poljoprivredu i turizam u Poreču

8. Organiziranje natjecanja u kvaliteti proizvedenog vina na razini grada Buja, Bujštine, nacionalnoj i međunarodnoj razini

Projekt 6.3.Sajam maslinovog ulja i vina

1. Izrada studije isplativosti organiziranja sajma na pojedinim lokacijama

2. Pronalaženje i planiranje financijskih sredstava za realizaciju sajma

509

3. Zatražiti sudjelovanje partnera u projektu

4. Donošenje odluke Gradskog Poglavarstva i Vijeća Grada Buja o realizaciji projekta sajma maslinovog ulja i vina

5. Izrada projektne dokumentacije

6. Ishođenje lokacijske i građevinske dozvole

7. Utvrđivanje dinamike izvođenja radova

8. Izgradnja ili uređenje objekta za potrebe sajma

9. Završno uređenje i organiziranje prostora sajma

10. Organizacija programa sajma

11. Organizacija promocije sajma

12. Organizacija redovitog poslovanja sajma

Projekt 7.Proširenje groblja

1. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Merišću

2. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Tribanu

3. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Krasici

4. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Momjanu

5. Proširenje groblja i uređenje parkirališta u Marušićima

6. Proširenje groblja u Bujama

Projekt 8.Sklapanje partnerstva s europskim gradovima, institucijama i poslovnim subjektima

1. Obnova kontakata s postojećim partnerima

2. Usmjeravanje na ostvarenje novih kontakata

3. Objave odluka o novim sporazumima s europskim partnerima na službenim sastancima gradske uprave

4. Istraživanje potencijala unutar postojećih partnerstava o mogućnostima uključivanja ili realizacije pojedinih europskih projekata

510

5. Usuglašavanje gradskog vijeća o područjima razvoja

6. Poticanje profitnih i neprofitnih subjekata na ostvarivanje partnerstva s europskim poslovnim subjektima

Projekt 9.Parenzana

1. Urediti hotel, hostel ili kamp na određenom prikladnom mjestu na Parenzani

2. Postavljanje mjesta za dodatnu rekreaciju na biciklističkoj stazi

3. Organizirati druženja uz i na Parenzani

Projekt 10.Inovacije

1. Osmisliti program poticanja inovacija

2. Sufinanciranje troškova patentiranja

3. Sufinanciranje otkupa pojedinih inovacija koje bi se proizvodile ili primjenjivale na području Buja

4. Sufinanciranje određenih procesa ekoloških inovacija

5. Promoviranje inoviranja u javnim nastupima i intervjuima

6. Osnivanje tvrtke za poticanje, promicanje i prodaju inovacija

Projekt 11.Osnivanje vlastite subvencionirane kreditne linije i informiranje MSP o povoljnim

uvjetima financiranja

1. Izrada projekta kreditne linije: ciljevi, očekivani efekti, troškovi kreditne linije, faze realizacije, način provođenja

2. Preliminarni pregovori s poslovnim bankama

3. Sklapanje suradnje i potpisivanje ugovora s poslovnom bankom/bankama

4. Oglašavanje kreditne linije na webu, oglasnoj ploči Grada i u lokalnim i regionalnim dnevnim listovima («Bujština», «Glas Istre»)

5. Davanje potrebnih informacija poduzetnicima

511

6. Izrada poslovnog plana i prikupljanje dokumentacije od strane poduzetnika

7. Prijava projekata

8. Održavanje kontinuiranih sastanaka za odabir projekata

9. Izbor projekata

Projekt 12.Heliodrom

1. Utvrđivanje zakonske osnove za gradnju heliodroma

2. Utvrditi koji bi prostor bio idealan za izgradnju heliodroma

3. Utvrditi postojanje sredstava i donijeti odluku o gradnji heliodroma u određenom roku

4. Izraditi glavni projekt i troškovnik gradnje cjelokupnog projekta

5. Pronaći najpovoljnije i najbolje izvođače radova koji će projekt izvesti odgovorno u skladu sa svim zakonima i propisima

6. Izgraditi heliodrom

Projekt 13.Izrada strategije razvoja obrazovanja

1. Osnivanje Odsjeka za razvoj obrazovanja ili imenovanje osobe koja će biti zadužena i odgovorna za razvoj obrazovanja na području grada Buja

2. Poticanje samoobrazovanja organizacijom neformalnog obrazovanja

3. Organiziranje «Škole maslinarstva»

4. Uvođenje praktične nastave i praktičnih radova u Nastavnom centru Buje

Projekt 14.Razvoj poslovnih zona

1. Izraditi strateški plan razvoja poslovnih zona

2. Donijeti detaljni i urbanistički plan za pojedine poslovne zone

3. Realizirati ulaganje u infrastrukturu zona

4. Osigurati poticaje i olakšice za korisnike zona

5. Oglašavanje pogodnosti putem web stranice poslovnih zona grada Buja

512

6. Privlačenje domaćih i stranih investitora za pokretanje djelatnosti u lokalnim poslovnim zonama

Documents

Projekt ukupnog razvoja - Grad Buje · prioriteti, mjere i aktivnosti koje je potrebno provesti. Grad je spreman za početak provođenja strateškog plana. Za provedbu ideja potrebno