PRVA POMOC

Embed Size (px)

Citation preview

KAKO DA POSTUPATE NA MESTU SAOBRAAJNE NEZGODE

1. 2. 3.

Ostanite pribraniSaobraajna nezgoda je neprijatan i stresan dogaaj. Ako ste jako uznemireni, zastanite na trenutak. Diite sporo i duboko, to e vam pomoi da se smirite i setite svih nauenih postupaka prve pomoi.

Procenite da li je mesto nezgode bezbednoObeleite mesto nezgode i zatitite se od potencijalnih opasnosti. Ukljuite nekoga od prisutnih da vam pomogne.

Utvrdite da li je nekome ivot ugroenProcenite stanje povreenih i pomozite najugroenijima. Za svakog povreenog utvrdite: Da li je svestan? Da li die? Da li jako krvari? Da li sme da se pomera?

4.

Obavestite odgovarajue hitne slube: Hitnu pomo, policiju ili vatrogasce spasioceNakon pruanja pomoi, ostanite uz povreene do dolaska hitnih slubi, pruite im psiholoku podrku i negu.

MISLITE NA BEZBEDNOST

Mesto saobraajne nezgode moe da predstavlja rizik po bezbednost spasioca, povreenih i drugih uesnikau saobraaju.

Pre nego to priete povreenima:1. Upozorite ostale uesnike u saobraaju o nezgodi (obucite svetlei prsluk, postavite trougao...) 2. Uinite mesto nezgode bezbednim (zaustavite rad motora i obezbedite nepokretnost vozila, zabranite puenje prisutnima...)

POZIV HITNIM SLUBAMA

U sluaju saobraajne nezgode, potrebno je obavestiti odgovarajue hitne slube, na sledee brojeve telefona:

92 93 94

- POLICIJA - VATROGASNO SPASILAKE JEDINICE (ukoliko je dolo do poara prilikom nezgode) - HITNA MEDICINSKA POMO (ukoliko ima povreenih)* Ovi pozivi su besplatni sa svih mrea

ta treba da saoptite hitnoj slubi:1. KO zove (predstaviti se), odakle zovete i sa kog broja telefona 2. GDE se nezgoda dogodila (dati to precizniju lokaciju) 3. TA se desilo (da li ima povreenih, da li preti opasnost od izbijanja poara, naknadnog prevrtanja ili dr.) 4. KOLIKO ima povreenih lica, da li je neko u ivotnoj opasnosti i da li je neko od povreenih nedostupan (zarobljen u vozilu)

OSNOVNI POSTUPCI PRVE POMOI

Osoba bez svesti:

1.Pokuajte da uspostavite kontakt sa unesreenim. Recite glasno: Da li ste dobro? Da li me ujete? Otvorite oi!

2.Ako osoba ne reaguje, otvorite joj disajni put. Pritisnite elo i podignite bradu.

3.Proverite da li die. Gledajte pokrete grudnog koa, sluajte disajni um, osetite dah na svom obrazu.

4.

Ako die, postavite je u boni poloaj za oporavak. Pozovite 94 - Hitnu pomo. Obezbedite da disajni put bude prohodan i stalno pratite disanje unesreenog.

Oivljavanje:

1. 2.Postavite ruke na sredinu grudnog koa unesreenog i izvrite 30 pritisaka potiskujui grudni ko za 4-5 cm, brzinom oko 100/min

Ako je osoba bez svesti i disanja, odmah pozovite 94 - Hitnu pomo

3.Zatvorite prstima nos unesreenog, prislonite usta preko njegovih i uduvajte jedan svoj normalan udah. Saekajte da se posle prvog uduvavanja vazduha grudni ko spusti i ponovite postupak.

Nastavite postupak oivljavanja ponavljanjem 30 pritisaka na grudni ko i 2 uduvavanja usta na usta. Ukoliko ne moete ili ne elite da dajete vetako disanje, onda vrite samo masau srca pitminim pritiscima na grudni ko rtve.

Zaustavljanje jakog krvarenja:

1.

Pomozite povreenoj osobi da legne. Izvrite direktan pritisak na ranu, preko gaze u rukavicama. Podignite ekstremitet koji krvari.

Postavite kompresivni zavoj. (pogledajte stranu br.7)

2.

3.

Ako je osoba ozbiljno iskrvarila, podignite joj noge i ruke uvis. Pratite disanje i puls.

Kako da postavite kompresivni zavoj:Kompresivni zavoj se koristi u prvoj pomoi za zaustavljanje jakog krvarenja. Postaviete ga na sledei nain: Preko rane postavite sterilnu gazu.

1.Stavite preko gaze nerazvijeni zavoj (ili drugi odgovarajui materijal)

2.

3.

Dovoljno pritiskajui postavljeni nerazvijeni zavoj, kruno previjte ranu kaliko zavojem

4.Ovako postavljen kompresivni zavoj vri pritisak na povreeni krvni sud u rani, pa e krvarenje biti zaustavljeno.

Ako krv probije sve slojeve kompresivnog zavoja i pojavi se na povrini, zavoj se ne skida, ve se pritisak moe pojaati jo jednim zavojem, preko postojeeg. Nije preporuljivo da kompresivni zavoj stoji due vreme (optimalno je 2-3 sata) Kompresivni zavoj se ne postavlja na vrat!

KAKO DA KORISTITE MATERIJAL IZ KUTIJE PRVE POMOI ZA VOZILA

Sterilna gaza slui za pokrivanje rana. Pri korienju sterilne gaze ne smete dodirivati onaj deo gaze koji se neposredno stavlja na ranu. Fiksiranje gaze se vri kaliko zavojem ili trouglom maramom. Pri korienju sterilne gaze, odaberite onu veliinu koja moe da prekrije celu povrinu rane. Za pokrivanje rana koje vie krvare, koristite sterilnu gazu od 1/2 i 1 M, jer ona ima vie slojeva i ima dobra upijajua svojstva. Kaliko zavoj spada u nesterilni zavojni materijal i slui za fiksiranje materijala kojim je pokrivena rana, za kontrolu krvarenja (kompresivni zavoj) ili za imobilizaciju povreenog dela tela. Pri upotrebi zavoja, izaberite onu irinu zavoja koja odgovara delu tela koji elite da previjete. Prvi zavoj se sastoji od jastueta napravljenog od vie slojeva gaze i dve zavojne trake - kratke (rep zavoja) i druge (glava zavoja). Slui za pokrivanje i previjanje rana. Pri postavljanju prvog zavoja ne smete dodirivati onu stranu jastueta (gaze) koje se stavlja na ranu. Postavljeno jastue privrstiti zavojnim trakama. Adhezivni zavoj materijal se koristi za pokrivanje malih rana. Sadri jastui od gaze ili celuloze koji je postavljen na lepljiv flaster. Prilikom postavljanja, oistite i osuite kou u okolini rane, kako bi lepljivi deo dobro prijanjao na kou. Flaster se koristi za privrivanje kompresa gaze, kod manjih povreda, kod kojih se ne koristi zavoj. Moe se koristiti i za fiksiranje zavrnog kraja ili trougle marame (umesto igle sigurnice) Polivinilske rukavice se koriste kao zatita od prenoenja infekcije sa povreenog na osobu koja prua prvu pomo i obrnuto. Vrlo je vano koristiti ih prilikom zbrinjavanja rana. Izotermalni prekriva se koristi za prekrivanje povreene osobe, da bi se ouvala stalnost temperture tela. On spreava prekomerno rashlaivanje ili pregrevanje tela pod dejstvom spoljanjih uslova.

Trouglasta marama slui za fiksaciju materijala kojim se prekriva rana. Najpogodnija je za brzo previjanje povreda poglavine, ake, stopala ili kolena. Trougla marama se takoe koristi kao sredstvo za imobilizaciju povreenog dela tela. Trougla marama je proizvedena od pamunog materijala, rastegljiva je po svojoj bazi, tako da lako prijanja uz deo tela koji elimo da pokrijemo.

Igla sigurnica se koristi za privrivanje zavrnih krajeva zavoja, trougle marame ili rasparnih delova odee u blizini mesta povrede.

Makaze sa zaobljenim vrhom slue za seene odela po avu, da bi se rana na telu uinila dostupnom (ne treba otetiti odeu povreenog, ako to nije neophodno u cilju zbrinjavanja!). Makaze takoe mogu da se koriste i za seenje zavojnog materijala, flastera ili slino. Polivinilska kesa slue za zatitu previjenih delova tela od prljanja ili kvaenja. Moe se koristiti za uvanje i zatitu od isuivanja amputiranih delova tela. U polivinilsku kesu se obavezno otklanja upotrebljeni zavojni i drugi materijal, radi zatite okoline i spreavanja prenoenja infekcija. Zatitno sredstvo za davanje vetakog disanja koristi se radi spreavanja unakrsne infekcije kod davanja vetakog disanja. Postavlja se preko lica povreene osobe.

SADAJ KOMPLETA PRVE POMOI ZA VOZILA. - TIP B