Prva Pomoc Radna Biljeznica 2010

1

HRVATSKI CRVENI KRIŢ Spasilačka sluţba

Prva pomoć

1. OSNOVE PRVE POMOĆI

1. Uvod

Prva pomoć je skup radnji kojima se pomaţe ozlijeĎenoj ili iznenada oboljeloj osobi na licu mjesta,

prije dolaska ekipe hitne medicinske pomoći, liječnika ili drugih kvalificiranih medicinskih

djelatnika.

Osoba koja pruţa prvu pomoć započinje spašavanje ţivota i zbrinjavanje ozlijeĎenog. O pravilnosti

postupaka prve pomoći ovisi daljnji tijek i uspješnost zbrinjavanja unesrećenog.

Opseg i način pruţanja prve pomoći uvjetovani su mogućnošću pozivanja i brzinom dolaska hitne

medicinske pomoći.

Pojedine ozljede i stanja (besvjesno stanje, prestanak disanja, gušenje, jako krvarenje) zahtijevaju

neodgodivu primjenu postupaka prve pomoći. Kad su potrebni moraju se primijeniti uvijek i na

svakom mjestu do dolaska hitne medicinske pomoći jer njima spašavamo ţivot.

Postupak prve pomoći koji se moţe odgoditi bez opasnosti za ozlijeĎenog treba prepustiti stručnim

osobama.

Ciljevi pruţanja prve pomoći su:

-Spasiti ţivot

-Spriječiti nastanak komplikacija i invalidnosti

-Skratiti trajanje liječenja i rehabilitacije

Osnovna pravila kojih se moramo pridrţavati prilikom pruţanja prve pomoći su:

1. Ne stvarati paniku, postupiti brzo i svrsishodno

2. Postupcima se prije svega ne smije činiti šteta

3. Ne činiti više nego što je potrebno

4. Uvijek voditi brigu o sigurnosti (spasioca i ţrtve).

Opći postupak na mjestu nesreće

-Paţljivo provjerite mjesto nesreće

-Provjerite sigurnost (za sebe, unesrećenog i ostale u blizini), kada je to potrebno osigurajte mjesto

nesreće

-Brzo učinite primarni (orijentacijski) pregled ozlijeĎenog, kad god je to moguće na mjestu gdje ste

ga zatekli (kod utopljenika čim ga izvučemo na obalu). OzlijeĎenog ne pomičite s mjesta nesreće

osim u slučaju kada je to prijeko potrebno. OzlijeĎeni se pomiče s mjesta nesreće prije učinjenog

orijentacijskog pregleda samo ako spasiocu i ozlijeĎenom prijeti opasnost po ţivot (utapanje, poţar,

odron, eksplozija i slično).

-Prvo pomozite onima koji su najugroţeniji.

-Ozljede zbrinjavamo po prioritetu, najprije najteţe ozljede, a zatim sve ostale koje smo našli.

Uvijek kada je to potrebno prvo pruţite neodgodivu prvu pomoć (otvaranje dišnog puta,

zaustavljanje jakog krvarenja, oţivljavanje - vanjska masaţa srca udruţena s umjetnim disanjem)

jer njome spašavamo ţivot.

2

-Pozovite potrebne ţurne sluţbe

-sustav ţurne pomoći 112

-policija 92

-sluţba za vatrogastvo 93

-hitna medicinska pomoć 94

-traganje i spašavanje na moru 9155

-Ostanite uz unesrećenog do dolaska hitne medicinske pomoći, napraviti detaljni-sekundarni

pregled, pruţite svu ostalu potrebnu pomoć, smirujte ga i ohrabrujte.

Osobna sigurnost

Uvijek vodite brigu o vlastitoj sigurnosti.

Koristite osobna zaštitna sredstva (zaštitne rukavice, foliju ili masku za umjetno disanje).

Pozivanja hitne medicinske pomoći

Nakon primarnog pregleda (kad je poznat broj unesrećenih i najteţe/najvaţnije ozljede) poziva se

hitna medicinska pomoć.

Nakon uspostave veze, najprije se predstavite (razgovijetno recite svoje ime i prezime, napomenite

da ste spasilac) i dajte broj telefona ili mobilnog aparata s kojeg zovete.

Osobi koja je zaprimila Vaš poziv treba reći:

-Što se dogodilo

-Gdje se dogodilo

-Koliko je ozlijeĎenih

-Kakve su ozljede

Ne prekidajte razgovor, završava ga osoba u hitnoj medicinskoj pomoći.

Slijedite upute koje ste dobili.

Po potrebi ponovite poziv.

2. Sredstva za pruţanje prve pomoći

a) materijal u setu prve pomoći

-sterilni materijal: gaza, kompresa, neprijanjajući sterilni materijali (aluplast, vazelinska gaza), prvi

zavoj

-zavojni materijal: zavoji, trokutna marama

-zaštitni materijal: rukavice, folija za umjetno disanje

-za pričvršćivanje: ljepljiva vrpca, igle sigurnosnice

-škare, pinceta, folija za utopljavanje

Set prve pomoći drţite spremnim uz sebe.

Ne zaboravite potrošeni materijal u setu na vrijeme nadomjestiti novim.

Vodite brigu o valjanosti sterilnog materijala.

b) sredstva za pruţanje prve pomoći

-ovratnik

-plutajuća daska

c) priručna sredstva

Naučite koristiti razne predmete u okolini za izvoĎenje postupaka prve pomoći.

3

3. Mehanizam nastanka ozljeda

Utvrdite kako je došlo do ozljeĎivanja (utapanje, skok u vodu, pad, pad s visine, djelovanje

mehaničke sile, djelovanje toplinske energije, itd.). Sve potrebne podatke o nesreći doznajte od

osobe kojoj pruţate prvu pomoć ili od osoba u njezinoj blizini (član obitelji, prijatelj, očevidac).

Poznavanje mehanizma nastanka ozljeda omogućuje nam predviĎanje mogućih ozljeda na

unesrećenom i njihovu teţinu, pa se unaprijed moţemo pripremiti za primjenu postupaka prve

pomoći (npr. kod utapanja postoji uvijek velika vjerojatnost da će trebati primijeniti osnovni

postupak odrţavanja ţivota).

4. Pregled unesrećenog

Kad god je to moguće pregledavajte osobu u poloţaju u kojem ste je zatekli.

Kad je to nuţno pomaknite ili uklonite odjeću, pri čemu pokušajte ne pomicati nepotrebno osobu.

Kod pregleda upotrijebite sva svoja osjetila.

-Procjena općeg dojma

utisak o teţini ozljeda i stanja u kojem je unesrećenik

-Primarni pregled obuhvaća provjeru vitalnih (ţivotnih) funkcija (svijest, disanje), traţenje: jakih

krvarenja, velikih i teških ozljeda i znakova šoka.

Ukoliko je unesrećeni pri svijesti pitajte ga "Što mu se dogodilo" i "Gdje ga najviše boli". Ovisno o

odgovoru ozlijeĎenog potraţite: ozljedu na površini tijela, znakove ozljeda unutarnjih organa i

ozljede koštanog sustava .

-Sekundarni pregled obuhvaća:

a)Prikupljanje svih mogućih podataka o:

-dogaĎaju (kako se nesreća dogodila, koliko je bilo ozlijeĎenih)

-osobi kojoj pruţate prvu pomoć (osobni podaci, boluje li osoba i od kojih bolesti,

uzima li kakve lijekove, kad je zadnji put jela i pila).

Zapišite ove podatke, vrijeme kad se nesreća dogodila i kad ste vi započeli pruţati prvu pomoć.

Proslijedite osobama iz hitne medicinske pomoći sve prikupljene podatke.

b)Cjelovit pregled ozlijeĎenog, traţenje znakova i simptoma bolesti ili ozljede

Pregled obavite u slijedu od glave prema nogama

- glava (pregledom i opipom potraţite rane i ozljede kostiju lica i glave; provjerite

disanje, broj udaha i kvalitetu disanja - je li oteţano ili praćeno zvukovima,

glasnim pitanjem provjerite sluh (oba uha), provjerite nos i uši, provjerite oči,

posebno zjenice te usta);

- vrat (pregledom i opipom potraţite rane i ozljede vratne kraljeţnice);

- prsa (pregledom i opipom potraţite rane i ozljede rebara i ključne kosti, provjerite

podiţe li se prsni koš simetrično);

- gornji ekstremiteti (pregledom i opipom - svakog posebno, potraţite rane i ozljede

kostiju i zglobova, provjerite boju koţe na prstima, potraţite ima

li znakova uboda igle, pitajte osobu moţe li pomicati ruke i osjeća li

vaš dodir);

- trbuh (pregledom i opipom potraţite rane, opipajte je li trbušna stjenka napeta ili

mekana);

- zdjelica (opipom provjerite kosti zdjelice);

4

- donji ekstremiteti (pregledom i opipom - svakog posebno, potraţite rane i ozljede

kostiju i zglobova, pitajte osobu moţe li pomicati noge i osjeća li vaš

dodir, provjerite boju koţe na prstima).

Objektivni znakovi bolesti su oni koje moţete točno izmjeriti (frekvencija rada srca - puls,

frekvencija disanja, temperatura, itd.).

Subjektivni znakovi bolesti (simptomi) su: bol, mučnina, vrtoglavica, opći osjećaj slabosti, trnci,

grčevi u mišićima, znojenje, osjećaj ţeĎi, hladnoće, itd. Mogu se zamijetiti dodirom, sluhom ili o

njima doznajete iz razgovora s osobom kojoj pomaţete.

Prepoznavanje znakova smrti

Osoba koja je bez svijesti i ne diše, a nema sigurnih znakova smrti nalazi se u stanju prividne smrti.

Sigurni znaci smrti su:

- mačje oko (široka zjenica bočnim pritiskom na očnu jabučicu postaje eliptična, a popuštanjem

pritiska ostaje u tom poloţaju),

- mrtvačke pjege (pojavljuju se 30-60 minuta nakon smrti),

- mrtvačka ukočenost (pojavljuje se nakon 2-4 sata oko zglobova, a nakon 6-8 sati na cijelom

tijelu).

5. Pristup unesrećenom

S unesrećenom osobom trebate razgovarati, smirivati ju, tješiti, bodriti i ne ostavljati ju samu!

Zadobijte njezino povjerenje i stvoriti kod nje osjećaj da je u sigurnim rukama.

Zbog toga kada pruţate prvu pomoć trebate:

- pristupiti osobi kojoj ćete pomagati bez panike;

- predstaviti se;

- pitati osobu njezino ime;

- objasniti sve svoje postupke i zašto ih se primjenjuje;

- djelovati odlučno ali u kontaktu biti njeţan;

- govoriti ljubazno i jasno;

- odgovarati na pitanja iskreno, a ako ne zna odgovor iskreno to i priznati;

- ohrabrivati osobu bez pretjerivanja, govorenja neistina i umanjivanja tegoba;

- nastaviti s ohrabrivanjem i nakon pruţene pomoći, drţati osobu za ruku i ne ostavljati je

samu. (U razgovoru treba postavljati pitanja koja su nam potrebna u svrhu ustanovljavanja

stanja osobe kojoj pomaţemo. Ne smijemo ju opterećivati i umarati s pitanjima

neprimjerenima situaciji);

- pitati, pogotovo ako se radi o djetetu, treba li o dogaĎaju nekoga obavijestiti.

6.Uklanjanje odjeće i obuće s ozlijeđenog Kod unesrećenog ili naglo oboljelog popustite pritisak tijesne odjeće.

Odjevni predmet ili dio odjeće uklanjamo paţljivo samo s ozlijeĎenog dijela tijela, kad je to prijeko

potrebno.

Kod opeklina skinite nagorenu odjeću koja nije zalijepljena za tkivo.

Prilikom skidanja, odjeću ne smijemo nepotrebno oštetiti.

Nakit skidamo s ozlijeĎenog dijela tijela i spremamo ga u dţep ozlijeĎenog.

Imobilizacija i reanimacija se moţe izvesti i preko odjeće i obuće, ako nije previše debela.

5

2. POSTUPCI ZA ODRŢAVANJE VITALNIH (ŢIVOTNIH) FUNKCIJA

1. Vitalne (ţivotne) funkcije: svijest, disanje, rad srca

Provjera stanja svijesti: uhvatite unesrećenog za ramena i njeţno protresite, glasno ga dozivajte

Provjera disanja:

-otvorite dišni put (zabacite glavu, podignite bradu, otvorite usta)

-prislonite svoj obraz iznad usta i nosa osobe bez svijesti, svoju glavu okrenite prema

prsnom košu

-u tom poloţaju :gledajte (postoje li pomaci stjenke prsnog koša i trbuha), slušajte (čujete li

zvuk disanja), osjećajte (osjećate li dah na svom obrazu)

-provjera disanja traje do 10 sekundi

2. Pruţanje prve pomoći osobi bez svijesti koja diše

Opasnosti: gušenje zbog mlohavosti mišića, nedostatka refleksa gutanja i kašljanja

Uzroci: razni (bez obzira na uzrok postupak prve pomoći je uvijek isti)

a)Kratkotrajni gubitak svijesti

Gubitak svijesti traje manje od dvije minute. U većini slučajeva, osoba gubi svijest, zbog toga se

sruši na pod, i gotovo u istom trenu dolazi k svijesti.

Postupak prve pomoći

- provjerite svijest,

- ako je u trenutku provjere osoba već pri svijesti, osobu ostavite leţati u poloţaju u kojem

ste je zatekli, dok se u potpunosti ne oporavi. Ako osoba nema drugih ozljeda, moţete ju

postaviti u leţeći poloţaj s podignutim nogama.

- budite uz nju i pratite njezino stanje (svijest, disanje);

- svakako pitajte osobu za postojeće bolesti;

- ako se stanje popravlja pomozite osobi da se postupno podigne

- ako se stanje pogorša treba pozvati hitnu medicinsku pomoć, a do njihovog dolaska pruţiti

svu potrebnu prvu pomoć

b)Dugotrajniji gubitak svijesti

Postupak prve pomoći:

-provjerite reagira li unesrećeni (njeţno mu protresite ramena, glasno ga pitajte)

-ako ne odgovara, glasno pozovite pomoć (nekog iz okoline)

-ako osoba ima naočale uklonite ih

-okrenite ga na leĎa i otvorite mu dišne putove (zabacite glavu i podignite bradu)

-provjerite disanje (slušajte, gledajte, osjećajte) do 10 sekundi

-ako diše unesrećenog postavite u bočni poloţaj

Bočni poloţaj:

-mora trajno odrţavati prohodnost dišnih putova

-mora omogućiti istjecanje tekućine iz usta (drenaţni poloţaj)

-mora biti stabilan

-treba izbjeći pritisak na prsni koš, periferne ţivce i krvne ţile (uklonite

ključeve i ostale predmete iz dţepova)

-treba osigurati pregled i dostupnost nadzora dišnoga puta i krvotoka, i

mogućnost brze intervencije

-treba promijeniti stranu nakon 30 minuta

6

-pozovite hitnu medicinsku pomoć

-ostanite uz unesrećenog, pratite njegovo stanje

-potraţite druge ozljede i primijenite sve potrebne postupke prve pomoći

Postupak postavljanja osobe na bok

-kleknite pored unesrećenog

-ruku unesrećenog koja je bliţe vama stavite pod pravi kut prema tijelu i presavijte ju u laktu tako

da dlan bude okrenut prema gore

-drugu ruku unesrećenog stavite preko njegovih prsa, šaku mu stavite uz lice s dlanom okrenutim

prema van, drţite mu ruku uz lice

-drţeći unesrećenog za natkoljenicu, noge koja je dalje od vas, presavijte mu nogu u koljenu tako

da stopalo bude na tlu

-pridrţavajte ruku uz lice unesrećenog i počnite povlačiti nogu koju drţite za natkoljenicu prema

sebi

-povlačite unesrećenog sve dok njegovo presavijeno koljeno ne dotakne tlo

-namjestite glavu u poloţaj, u kojem će dišni put biti otvoren (zabacite glavu unesrećenog unatrag,

ako je potrebno namjestite ruku pod licem unesrećenog)

-namjestite nogu, tako da je bedro pod pravim kutom prema kuku

Ne smijete: podizati samo glavu, davati tekućinu, ostavljati osobu samu

Morate: vršiti stalni nadzor vitalnih funkcija i djelovati u skladu sa situacijom

Oprez kod sumnje na ozljedu kraljeţnice:

-dišni put otvorite podizanjem donje čeljusti i otvaranjem usta

-okretanje na bok izvedite uz odrţavanje glave u neutralnim poloţaju i čuvanje vratne

kraljeţnice, u čemu sudjeluju najmanje tri spasioca.

3. Pruţanje prve pomoći osobi bez svijesti koja ne diše - reanimacijski postupak

Kad provjerom disanja kod osobe bez svijesti utvrdite da ne diše normalno, primijenite osnovni

postupak odrţavanja ţivota-reanimaciju.

Bez disanja i rada srca osoba moţe ţivje 4 do 5 minuta. Reanimacijski postupak treba

započeti što ranije da bi osobu odrţali na ţivotu i da bi spriječili nastanak trajnih posljedica.

Postupak prve pomoći (odrasla osoba):


-započnite s masaţom srca

-kleknite uz unesrećenog

-stavite korijen dlana jedne ruke na sredinu prsne kosti

-preko njega stavite dlan druge ruke i isprepletite prste

-postavite se okomito na prsni koš unesrećenog

-ispruţite ruke u laktovima

-utisnite prsni koš za 4-5 cm

-otpustite pritisak bez odvajanja ruku od prsnog koša

-primijenite 30 pritisaka brzinom od oko 100 pritisaka u min.

-nakon 30 kompresija započnite s umjetnim disanjem (koristite osobna zaštitna sredstva!)

-ponovo otvorite dišne putove

-s dva prsta zatvorite nos unesrećenog

-normalno udahnite i svojim ustima obuhvatite usta unesrećenog

-polagano upuhnite zrak u usta unesrećenog kroz 1 sekundu promatrajući podizanje

njegovog prsnog kosa

-odmaknite svoja usta od unesrećenog i promatrajte spuštanje njegovog prsnog kosa

-ponovo upuhnite zrak

7

-nastavite s vanjskom masaţom srca i umjetnim disanjem u omjeru 30 : 2, bez prekida za

provjeru vitalnih (ţivotnih) funkcija, sve do dolaska medicinske pomoći ili pojave spontanog

disanja.

Specifičnost osnovnog postupka odrţavanja ţivota kod utapanja

-Primijenite 5 inicijalnih upuha na početku, a nastavite masaţu srca i umjetno disanje u omjeru

30 : 2.

-Ako nemate pomagača primjenjujte postupak 1 minutu a tada zovite hitnu medicinsku pomoć.

Postupak prve pomoći (dijete od 1 godine do puberteta)

Specifičnosti (razlike u odnosu na odraslog) postupka prve pomoći

-kod provjere stanja svijesti unesrećeno dijete hvatamo za samo jedno rame i njeţno tresemo

-njeţno zabacite glavu djeteta

-kod podizanje brade pazite da prste postavite na vrh brade (kost), pazite da ne pritisnete meko

tkivo ispod brade jer moţete zatvoriti dišni put

-uklonite sve vidljive predmete iz usne šupljine i primijenite 5 inicijalnih upuha na početku, a

nastavite masaţu srca i umjetno disanje u omjeru 30 : 2.

-pritiske izvodite pomoću jedne ruke, snagu pritiska prilagodite konstituciji djeteta.

-ako nemate pomagača primjenjujte postupak 1 minutu a tada zovite hitnu medicinsku pomoć.

Postupak prve pomoći (dojenče do 1 godine)

Specifičnosti (razlike u odnosu na odraslog) postupka prve pomoći

- stanja svijesti provjeravamo kod unesrećenog dojenčeta njeţnim podraţivanjem stopala, nikad

ga na tresite

-njeţno zabacite glavu dojenčeta (poloţaj "njušenja")

-za podizanje brade koristite samo jedan prst (kaţiprst) kojeg postavite na vrh brade (kost), pazite

da ne pritisnete meko tkivo ispod brade jer moţete zatvoriti dišni put

-uklonite sve vidljive predmete iz usne šupljine i primijenite 5 inicijalnih upuha na početku, a

nastavite masaţu srca i umjetno disanje u omjeru 30 : 2.

-zrak upuhujete na usta i nos

-pritiske izvodite pomoću dva prsta, snagu pritiska prilagodite konstituciji djeteta.

-ako nemate pomagača primjenjujte postupak 1 minutu a tada zovite hitnu medicinsku pomoć.

4. Gušenje stranim predmetom u dišnom putu

a)djelomično začepljenje

Znakovi: osoba moţe disati (oteţano) i kašljati

Postupak prve pomoći: ohrabrujte i potičite na kašljanje

b) potpuno začepljenje

Znakovi: osoba ne moţe govoriti, kašljati, disati

Postupak prve pomoći kod odraslog i djeteta od 1 godine do puberteta:

-kod osobe koja je pri svijesti primijenite naizmjenično 5 puta udarce u leĎa i 5 puta

Heimlichov hvat (pritisak na trbuh, mjesto pritiska - sredina izmeĎu vrha prsne kosti i

pupka, snagu pritiska prilagodite konstituciji unesrećene osobe), prestajemo čim strani

predmet izaĎe iz dišnih putova. Osoba će imati nagon na kašalj pa ga treba poticati i

smirivati. Nakon uspješno provedenih postupaka pritisaka na trbuh savjetujte osobu da se

obrati liječniku.

-ako nismo uspjeli nakon tri ciklusa udaraca u leĎa i pritisaka na trbuh pomoći

unesrećenom pozovite hitnu medicinsku pomoć a do njihovog dolaska primijenite sve

8

potrebne postupke prve pomoći.

-kod osobe koja je izgubila svijest provjerite vidite li predmet u usnoj šupljini, ako ga vidite

odstranite ga, provjerite disanje i ako ne diše nastavite s reanimacijski postupkom do

dolaska hitne medicinske pomoći.

Upozorenje za pomoć kod djeteta:

-prilagodite snagu udaraca i pritisaka konstituciji djeteta

-manje dijete prilikom udaraca u leĎa jako nagnite prema naprijed ili ga poloţite s glavom

prema dolje

Postupak prve pomoći kod dojenčeta do 1 godine:


-ako je dojenče pri svijesti postavite ga potrbuške u poloţaj s glavom niţe od razine tijela i

primijenite do 5 udaraca po sredini leĎa izmeĎu lopatica

-provjerite vidite li strani predmet u ustima i ako ga vidite, odstranite ga

-ako to ne pomogne, okrenite dojenče na leĎa glavom prema dolje, poduprite glavu i vrat

svojom rukom i do 5 puta pritišćite donji dio prsne kosti s dva prsta

-naizmjenično primjenjujte do 5 udaraca u leđa i 5 pritisaka na prsnu kost -ako dojenče izgubi svijest, provjerite vidite li strani predmet u ustima, ako ga vidite

odstranite ga, provjerite disanje i ako ne diše započnite s oţivljavanjem

5. Naglo nastupajuće bolesti koje ugroţavaju ţivot

a) Srčani udar

Prekid krvotoka u krvnim ţilama srca s posljedičnim odumiranjem srčanog mišića.

Znakovi: bol u grudnom košu koja traje i moţe se širiti u okolinu, mučnina i povraćanje, blijeda

koţa orošena znojem, strah od smrti, gubitak svijesti, prestanak rada srca.


-smirite unesrećenog

-oboljeli mora apsolutno mirovati u sjedećem ili polusjedećem poloţaju

-otpustite pritisak tijesne odjeće


-ohrabrujte i umirujte oboljelog, pomognite mu kod povraćanja

-pratite stanje,

- u slučaju potrebe primijenite oţivljavanje

Lijekove ne davati osim: Nitroglicerina ako ga ima u terapiji, Aspirina s malo vode ako nema

zapreka uzimanja (alergija na aspirin)

b) Moţdani udar

Nagli prekid krvotoka u mozgu (tromb ili krvarenje).

Znakovi: iznenadna jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, razni poremećaji ovisno o mjestu

oštećenja mozga (oduzetost pojedinih dijelova tijela)



-oboljeli mora apsolutno mirovati u leţećem poloţaju s odignutim ramenima i glavom



-ohrabrujte i umirujte oboljelog, pomognite mu kod povraćanja

-pratite stanje

-u slučaju potrebe primijenite oţivljavanje

9

c) Hipoglikemija - Pad šećera u krvi.

Pojavljuje se najčešće kao moguća komplikacija šećerne bolesti.

Znakovi: znojenje, osjećaj slabosti, drhtanje, bljedilo, neuobičajeno ponašanje (agresivnost,

razdraţljivost, rastresenost, konfuzija, nepovezan govor).


- dok je pri svijesti, nadoknadite šećer putem slatkog obroka

-kod gubitka svijesti, pozovite hitnu medicinsku pomoć i primijenite po potrebi oţivljavanje

d) Napad astme

Problem oteţanog disanja kod ove plućne bolesti moţe se pojaviti iznenada.

Znakovi: oteţano disanje praćeno zvučnim efektima (poput zviţdanja) uglavnom prilikom izdisaja,

blijeda vlaţna koţa, plavičaste usne i okrajine (uške, vrhovi prstiju), mogući poremećaji svijesti do

potpunog gubitka

Postupak prve pomoći

-smirite oboljelog

-ostanite uz njega

-smjestite ga u udoban sjedeći poloţaj


-omogućite mu udisanje svjeţeg zraka

-ako osoba ima svoje lijekove ("pumpica"), pomozite mu da ih primijeni

-ako se stanje oboljelog pogorša pozovite hitnu medicinsku pomoć

-pratite znakove vitalnih (ţivotnih) funkcija i u slučaju pogoršanja stanja primijenite


e) Konvulzije

Iznenadni, nekontrolirani, nesvjesni, grčeviti trzaji tijela koji se javljaju u napadima, tijekom kojih

je osoba u stanju poremećene svijesti ili je u besvjesnom stanju. Nastaju najčešće kao posljedica

epilepsije-padavice (bolest središnjeg ţivčanog sustava), ali i hipoglikemije, visoke temperature

kod djece, toplinskih grčeva, toplotnog udara, moţdanog udara, tetanusa, ozljede glave, itd.

Znakovi: grčeviti trzaji tijela, nekontrolirano uriniranje, pjena na ustima, ugrizi za jezik i usne,

poremećaj svijesti ili smetenost nakon prolaska grčeva.

Oprez: ne pokušavajte drţati oboljelog ili silom obuzdavati njegove grčevite trzaje tijela. Oni se

postupcima prve pomoći ne mogu zaustaviti.

Postupak prve pomoći :

-udaljite sve predmete iz okoline oboljelog

-pod glavu mu stavite dostupan mekani materijal

-ne stavljajte oboljelom bilo kakve predmete meĎu zube


-ostanite uz oboljelog do njihovog dolaska

-kad grčevi spontano prestanu, procijenite stanje oboljelog, pratite znakove vitalnih

(ţivotnih) funkcija i u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne postupke prve

pomoći.

e) Bolni grč mišića

Iznenadno bolno stezanje mišića.


-paţljivo istegnite zgrčeni mišić koliko god je to moguće.

10

3. UTAPANJE

1. Utapanje

Oštećenje funkcije disanja – gušenje, uslijed potapanja (submerzije) ili uranjanja (imerzije) u tekući

medij (najčešće vodu).

Dovoljno je da u vodu budu uronjeni usta i nos.

Uzroci: nedovoljno znanje plivanja, rizično ponašanje kupača, zlouporaba alkohola i opojnih

sredstava, panika, iscrpljenost, razlika temperature tijela i vode, ozljede prilikom ulaska u vodu ili u

vodi, naglo nastupanje bolesti u vodi, rizično ponašanje prilikom ronjenja, ubojstvo ili

samoubojstvo, zlostavljanje ili zanemarivanje djece, itd.

Cijeli proces utapanja traje od 3 do 5 minuta, ali moţe i duţe.

Mehanizam utapanja:

-Početna faza (kod djece traje 10 do 20 sekundi, kod odraslog 60 do 80 sekundi)

-prilikom tonjenja ispod površine vode tekućina kroz nos i usta prodire prema donjim

dišnim putovima, što uzrokuje refleksno grčevito stezanje grkljana, zbog čega unesrećeni

prestaje disati, ne moţe vikati ili zvati u pomoć

-dolazi i do gutanja vode

-refleksni prestanak disanja traje dok se ne nakupi količina ugljičnog dioksida dovoljna za

podraţaj centra za disanje u mozgu

-Druga faza

-“vlaţno utapanje” prisutno je kod 85 do 90 % utopljenika, jer zbog ugljičnim dioksidom

podraţenog centra za disanje, dolazi do udaha i tekućina prodire u pluća.

Unesrećenik takoĎer guta tekućinu. Moţe doći do zastoja rada srca, pojave grčeva i gubitka

svijesti.

Ova faza traje jednu minutu ali moţe i duţe.

-“suho utapanje” prisutno je kod 10 do 15 % utopljenika, jer refleksni grč grkljana traje i

sprečava ulazak vode u pluća, a smrt moţe nastupiti u tom trenutku.

-Završna faza

Sve ţivotne funkcije svedene su na minimum. Nastupa uzetost, utopljenik pada na dno,

nastupa smrt.

Promjene koje u organizmu nastaju prilikom utapanja

-nagli nedostatak kisika (hipoksija), porast ugljičnog dioksida (hiperkapnija), zastoj rada

srca

-promjene su najizraţenije na dišnom, krvoţilnom i središnjem ţivčanom sustavu

Postupci prve pomoći kod utapanja usmjereni su na:

-uspostavljanje zadovoljavajuće opskrbe tkiva kisikom, oţivljavanje (reanimacija) na mjestu

nesreće ključno je za uspješan ishod i povratak u normalan ţivot

-sprečavanje nastanka ili napredovanje pothlaĎivanja

-organizacija hitnog transporta u zdravstvenu ustanovu (pozivanje hitne medicinske pomoći)


-izvucite unesrećenika iz tekućeg medija, vodeći uvijek brigu o vlastitoj sigurnosti !

Kad god je moguće unesrećenog odrţavajte u leţećem poloţaju naročito prilikom izvlačenja

iz vode.

Ako progutana voda (iz ţeluca) prilikom izvlačenja istječe na usta potrebno je omogućiti

njeno istjecanje, ali nije dozvoljeno istiskivanje vode iz ţeluca.

Odstraniti nakupljene mase iz usta ako su vidljive.

11

Vodite računa i o drugim mogućim ozljedama (učestalijim kod ronioca, surfera, jedriličara,

skakača u vodu, itd.)

-ţrtvu postaviti paralelno s obalom (ne okomito s glavom na niţe kako se prije savjetovalo)

-pregledom ustanovite teţinu ugroţenosti vitalnih (ţivotnih) funkcija

-u svim slučajevima utapanja zovite hitnu medicinsku pomoć !

Svaka ţrtva utapanja bez obzira na stanje u trenutku spašavanja zahtijeva detaljan pregled i

permanentnu kontrolu vitalnih funkcija od najmanje 24 sata u zdravstvenim ustanovama. Čak

i kod utopljenika koji su spašeni “na vrijeme” i nisu bili u nesvijesti postoji opasnost od

komplikacija ("sekundarno utapanje"-smrt)

-kod unesrećenika bez svijesti koji ne diše, odmah započnite s reanimacijom i ne prekidajte ju do

dolaska hitne medicinske pomoći. Reanimaciju započnite što je moguće ranije i budite ustrajni.

Kod utapanju u jako hladnoj vodi zbog pothlaĎivanja utopljenika započnite reanimaciju i ako je

pod vodom proveo dulje vremena.

-spriječite daljnji gubitak topline (uklonite mokru odjeću, umotajte unesrećenog u pokrivače)

Utapanje i ozljede kraljeţnice

Kod sumnje na ozljedu kraljeţnice postupke prve pomoći (postavljanje ovratnika, imobilizacija)

primijenite prije izvlačenja iz vode.

Ako stanje ozlijeĎenog to dopušta (pri svijesti je), sve postupke koji se bez opasnosti po

ozlijeĎenog mogu odgoditi, treba prepustiti stručnim osobama. Ne izvlačite unesrećenog iz vode

ako nisu svi uvjeti za sigurno izvlačenje prisutni.

Ako je ozlijeĎeni u ţivotnoj opasnosti na prvom mjestu je spašavanje ţivota! (izvlačenje iz vode i

ţurna primjena postupaka oţivljavanja)!

Postupak imobilizacije kraljeţnice u vodi

Obavezno prvo postavite ovratnik.

Imobilizacija se izvodi u dubini vode do struka spasilaca.

Koristi se plutajuća daska za imobilizaciju.

Kod postavljanja ozlijeĎenog na dasku sudjeluje najmanje 5 osoba.

Raspored (i uloga) spasilaca uz ozlijeĎenog:

-jedan spasilac je kod glave (osiguravanje glave i vrata),

-jedan spasilac je kod stopala (pridrţavanje, blago uzduţno istezanja),

-dvojica spasilaca stoje uz bok, na istoj strani unesrećenog, (pridrţavaju trup i prihvaćaju

dasku),

-jedan spasilac stoji uz drugi bok (pri tom gura dasku ispod ozlijeĎenog).

OzlijeĎeni se mora fiksirati uz dasku (glava, trup, noge)

2. Opasnosti ronjenja

a)Ronjenje na dah (u apnei)

-hiperventiliranje prije ronjenja

-nastaje manjak CO2 koji dovodi do kašnjenje signala “gladi za zrakom”. Posljedični nedostatak

O2 uzrokuje da ronilac gubi svijest pod vodom i utapa se.

-barotraume pluća pri zaronu

-30 metara predstavlja fiziološku granicu, na većim dubinama postoji opasnost od oštećenja pluća,

ali ona mogu nastati i na manjim dubinama.

-barotrauma sinusa i uha

-upalni procesi gornjih dišnih putova dovode do zatvaranja sinusnih otvora i Eustahijevih tuba, što

dovodi do barotraume. Uz osjećaj punoće, boli i šuma nastaje pucanje bubnjića s posljedicom

12

ulaska hladne vode u srednje uho, a to dovodi do vrtoglavice i povraćanja pod vodom što dovodi do

utapanja.

b) Ronjenje s komprimiranim zrakom - SCUBA* ronjenje

(*SCUBA-self contained underwater breathing apparatus)

-barotraumatska plinska embolija (barotrauma pri izronu)

Nastaje ako ronilac koji je udisao komprimirani zrak iz aparata, izranja brzo na površinu bez

izdisanja. Ambijentalni tlak prilikom izranjanja sve je manji, pa se zrak u plućima širi, a ako nema

izdisanja viška zraka, tada dolazi do pucanja alveola s posljedicom izlaska zraka u okolno tkivo i

pucanje kapilara i ulaska mjehurića u krvotok.

Znakovi: nagli gubitak svijesti, paralize, grčevi, poremećaji osjeta, mučnina i povraćanje, smetnje

disanja, poremećaj rada srca, bolovi u prsima, pjenušav i sukrvav ispljuvak; javljaju se neposredno

po izronu



-postavite unesrećenog u leţeći poloţaj ili bočni poloţaj (osigurajte prohodnost dišnih

putova)

- pratite znakove vitalnih (ţivotnih) funkcija i u slučaju pogoršanja stanja primijenite


-pozovite hitnu medicinsku pomoć i svakako recite o čemu se radi, zbog potrebe prijevoza u

najbliţi centar s barokomorom

-dekompresijska bolest Javlja se samo ako nakon duţeg boravka u velikim dubinama ronilac previše brzo izranja ili ne

poštuje propisane dekompresijske zastanke.

Dušik koji se je nakupio u tkivima ne stigne iz krvi preći u pluća i na taj način se isprazniti, pa u

krvi ostaju mjehurići

Znakovi: kao kod embolije, u pravilu se javljaju kasnije

Prva pomoć: kao kod embolije

4. OZLJEDE

Ozljede nastaju djelovanjem mehaničke sile i termičke, električne ili kemijske energije na tijelo.

Ovisno o tome je li očuvana koţa, dijelimo ih na otvorene i zatvorene.

1. Otvorene ozljede mekih tkiva

Rane Rane su otvorene ozljede nastale djelovanjem mehaničke sile.

Postupak prve pomoći kod malih rana (oštećen je samo površni sloj koţe i nema jakog krvarenja)

- isperite ranu vodom, a potom kraće vrijeme pustite da krv teče,

- posušite sterilnom kompresom i pokrijte ranu flasterom

Postupak prve pomoći kod rana:


– zaustavite krvarenje;

– spriječite nastanak sekundarne infekcije tako da ranu pokrijete sterilnim materijalom;

– mirovanjem ili u slučaju pomicanja ili transporta imobilizacijom ozlijeĎenog dijela tijela,

smanjite bol i širenje infekcije.

- u slučaju da je strano tijelo prisutno u rani, fiksirajte ga u zatečenom poloţaju

Ne smijete: čistiti, ispirati, vaditi strane predmete, stavljati na ranu razne pripravke

13

Opekline

Opekline su otvorene ozljede nastale djelovanjem termičke sile (visoke temperature).

Teţinu ozljede procjenjujemo prema: površini i dubini oštećenog tkiva (stupnjevi).


– vatru ugasite suhim postupkom.


– ukloniti nagorenu odjeću i sav nakit.

– hladite opeklinu pod tekućom vodom ili oblozima oko 10 minuta, što prije, moţe i preko

odjeće.

– spriječite nastanak sekundarne infekcije tako da opeklinu pokrijete sterilnim materijalom

(zavoj ne stezati!).



Ne smijete: dirati, bušiti mjehure, ili na opeklinu stavljati razne pripravke!

Sunčane opekline

Prekomjerno izlaganje suncu bez zaštite uzrokuje crvenilo i bolnu zategnutost koţe.


-sklonite opečenu osobu sa sunca

-opečenu koţu hladite tuširanjem ili oblogom

-ako se na opeklini pojave mjehurići, ne dirajte ih, no spontano puknute mjehure

prekrijte sterilnom gazom;

-kod povišene tjelesne temperature savjetujte osobi da potraţiti pomoć liječnika.

Smrzotine Smrzotine su otvorene ozljede nastale djelovanjem niskih temperatura na ograničeni dio tijela

(najčešće: prsti na rukama, stopala, uške, nos), često uz pothlaĎenost cijelog tijela.

Znakovi: hladnoća i bol prestaju kad započne smrzavanje, koţa moţe biti crvena, modra, bijela,

oteklina, mjehuri


- smirite unesrećenog

- ozlijeĎenog smjestite na toplo, uklonite mokru odjeću, obuću i nakit,

- utoplite ga, postupno zagrijavajte cijelo tijelo

- spriječite nastanak sekundarne infekcije tako da pokrijete smrzotinu sterilnim materijalom,

(zavoj ne stezati!).



Ne smijete: trljati, bušiti mjehure, stavljati razne pripravke, navlačiti odjeću,

direktno zagrijavati, dozvoliti ozlijeĎenom da hoda

Kemijske ozljede To su otvorene ozljede nastale djelovanjem kemikalije - korozivnog sredstva.


- smirite unesrećenog

- obilno isperite ozlijeĎeni dio vodom

- uklonite svu odjeću koja je natopljene korozivnim sredstvom

- spriječite nastanak sekundarne infekcije tako da pokrijete ozlijeĎeni dio sterilnim

materijalom, (zavoj ne stezati!).

- mirovanjem ili u slučaju pomicanja ili transporta imobilizacijom ozlijeĎenog dijela tijela,


14

Ne smijete: dirati, bušiti mjehure, stavljati razne pripravke, primijeniti neutralizaciju

direktno na koţi

2. Vanjsko krvarenje

To je izlazak krvi iz krvoţilnog sustava na mjestu oštećenja krvne ţile. Kod otvorenog krvarenja

krv se izlijeva na površinu tijela i vidljivo je.

Istjecanje moţe biti slabo ili jako.

Opasnost: Veliki i nagli gubitak krvi dovodi do iskrvarenja, šoka i smrti.

Mjere opreza: U dodiru s krvlju uvijek koristite osobnu zaštitu (rukavice ili plastika)

Postupak prve pomoći kod vanjskog krvarenja:


-ozlijeĎenog postavite u leţeći poloţaj

-pronaĎite mjesto koje krvari

-zaustavite krvarenje primjenom metoda zaustavljanja vanjskog krvarenja


-ostanite uz ozlijeĎenog i pratite njegovo stanje

-nakon zaustavljanja krvarenja ozlijeĎenog postavite u autotransfuzijski poloţaj (leţeći

poloţaj s podignutim nogama za otprilike 20 cm a po potrebi i podignutim rukama) i

utoplite ga,



Metode zaustavljanja vanjskog krvarenja

1. Direktan pritisak na ranu

Ovom metodom započinjemo zaustavljati vanjsko krvarenje.

Preko sterilne gaze ili čiste tkanine izvrši se pritisak na ranu, odnosno na ozlijeĎenu krvnu

ţilu. Kad se rana nalazi na udovima treba ih podići. Ako sumnjamo i na lom kosti, s

ozlijeĎenim dijelom tijela treba postupati paţljivo.

Kod krvarenja uzrokovanog stranim tijelom u rani, treba izvršiti pritisak na rubove rane oko

stranog tijela.

U okviru prve pomoći ovo je jedina metoda zaustavljanja krvarenja, ako je rana u području

kuka (debelo meso), vrata i prepona.

2. Kompresivni zavoj

Postavlja se nakon zaustavljanja krvarenja direktnim pritiskom na ranu kad god je to

moguće (rane koje krvare na gornjim i donjim ekstremitetima).

Ranu pokrijte sterilnom gazom, smotuljak zavoja ili neki drugi predmet postavite na

središte rane. Zavojem sve pričvrstite i na taj način izvršite pritisak preko postavljenog

predmeta na ozlijeĎenu krvnu ţilu.

Nakon postavljenog zavoja, ne zaboravite provjeriti perifernu cirkulaciju (boja prstiju, puls)

3. Podvezivanje

Izvodi se samo kad se jako krvarenje ne moţe zaustaviti drugim metodama (npr. kod

traumatske amputacije, jako oštećenih udova). Iznimka je amputacija prstiju, kad se

krvarenje zaustavlja kompresivnim zavojem i pritiskom.

Što bliţe mjestu koje krvari, kruţno oko uda postavite oko 5 cm široku traku (guma,

tkanina, "kravata"), stegnite da se zaustavi krvarenje i učvrstite.

Označite vrijeme postavljanja poveske.

Postavljenu povesku skida liječnik u zdravstvenoj ustanovi. Ozljeda i način zaustavljanja krvarenja

zahtijevaju hitnost pri transportu.

15

Krvarenje iz nosa


-ozlijeĎenog postavite u sjedeći poloţaj s glavom oslonjenom na ruke kojima se osoba

oslanja na svoje noge - "poza mislioca". Vaţno je gornji dio tijela i glavu ozlijeĎenog

nagnuti prema naprijed.

-čvrsto stisnite meki dio nosa.

-stisak popustite nakon 10 do 15 minuta, kako bi provjerili je li krvarenje zaustavljeno.

-ponovite pritisak ako krvarenje nije zaustavljeno.

-ako krvarenje potraje više od 30 minuta potrebno je obratiti se liječniku.

-kad uz krvarenje iz nosa postoji i rana na području nosa, zavoj (praćka) nosa, postavlja se

nakon zaustavljanja krvarenja.

3. Amputacijske ozljede

To je odsijecanje/odvajanje najčešće udova od tijela.

Postupak s amputacijskim bataljkom:


- zaustavite krvarenje podvezivanjem (prst i šaka - kompresivnim zavojem),

- ranu pokrijte sterilnim materijalom,

- mirovanjem ili u slučaju pomicanja ili transporta imobilizacijom ozlijeĎenog dijela tijela,


Postupak s amputacijskom okrajinom (odsječeni dio):

- zamotajte odrezani dio u sterilni materijal,

- smjestite ga u plastičnu vrećicu koju treba dobro zatvoriti,

- sve stavite u drugu vrećicu ispunjenu vodom i ledom zatvorite i omotajte tkaninom ili

novinama.

Vaţno je zapamtiti:

- Amputacijsku okrajinu ne smijete: ispirati ili dezinficirati, hladiti ulošcima iz zamrzivača.

- Amputacijsku okrajinu zajedno s ozlijeĎenim morate uputiti u bolnicu.

4. Unutarnje krvarenje

To je krvarenje u prsnu šupljinu, trbušnu šupljinu, zdjelicu, bedro. Uglavnom nije vidljivo pa ga

prepoznajemo po znakovima.

Znakovi: blijeda koţa i vidljiva sluznica, ozlijeĎeni osjeća slabost, vrtoglavicu, šum u ušima, iskri

mu pred očima.

Znakovi jačeg iskrvarenja: jaka pospanost, ţeĎ, hladnoća, mučnina, povraćanje, ubrzan jedva

zamjetan puls, ubrzano i površno disanje, strah od smrti.

Postupak prve pomoći kod unutarnjeg krvarenja:

U okviru postupaka prve pomoći unutarnje krvarenje se ne moţe zaustaviti.

-vaţno je što ranije prepoznati znakove unutarnjeg krvarenja i što prije pozvati hitnu

medicinsku pomoć.


-ostanite uz ozlijeĎenog

- postavite ga u odgovarajući poloţaj ovisno o mjestu krvarenja,

-utoplite ga,



16

5. Šok (traumatski)

To je teško stanje organizma, uzrokovano teškim poremećajem na nivou mikro cirkulacije, koje

nastaje kao reakcija na tešku ozljedu.

Najčešći uzroci su:

- nagli i veliki gubitak krvi (rane) i tjelesnih tekućina (opekline)

- bol

Znakovi:

a) u početnom stadiju: nemir, uzbuĎenje, ponekad i agresivnost

b) razvijeni šok: blijeda hladna koţa, ljepljivi znoj, modre usne i prsti, ubrzan i slab

puls, ubrzano i površno disanje, ţeĎ, hladnoća, mučnina i

povraćanje, gotovo uvijek je ozlijeĎeni pri svijesti, apatičnost

c) u kasnom stadiju: sve teţe disanje, nesvijest

Postupak prve pomoći kod šoka :

Spriječite nastanak šoka pravovremeno pruţenim postupkom prve pomoći.

Jednom nastali šok teško se liječi i u bolnici, zato je vaţno spriječiti nastanak šoka i/ili ga

prepoznati što ranije.


- odmah zovite hitnu medicinsku pomoć

- udobno ga smjestite u odgovarajući poloţaj ovisno o vrsti ozljede

- neprekidno budite uz unesrećenog,

- utoplite ga, (ne smije jesti, piti ili pušiti)

- pratite znakove vitalnih (ţivotnih funkcija), a u slučaju pogoršanja stanja primijenite


6. Ozljede zglobova

Uganuće zgloba

Znakovi: bol, oteklina, promjena boje koţe, oteţana pokretljivost

Iščašenje zgloba

Znakovi: bol, oteklina, promjena boje koţe, nemogućnost pokretanja, deformacija (asimetrija)



-prepoznajte vrstu ozljede, dovoljno je i posumnjati


-ozlijeĎeni dio mora mirovati

-podignite ozlijeĎeni dio tijela

-primijenite hladan oblog

-u slučaju potrebe, imobilizirajte ozlijeĎeni dio tijela u zatečenom ili prirodnom poloţaju

(deformaciju ne smijemo ispravljati)

Imobilizirati = učvrstiti ozlijeĎeni zglob i susjedne kosti uz čvrstu podlogu. Nakon učinjene

imobilizacije provjerite perifernu cirkulaciju.

7. Ozljede kostiju

Zatvoreni prijelom

Znakovi: bol, oteklina (ne uvijek), promjena boje koţe, nemogućnost pokretanja, deformacija (ne

uvijek)

17

Otvoreni prijelom

Znakovi: koštani ulomci vire kroz koţu van (prijelom i rana), bol, nemogućnost pokretanja,

deformacija



-prepoznajte vrstu ozljede, dovoljno je i posumnjati.

-ne pomičite unesrećenog bez prijeke potrebe, ozlijeĎeni dio mora mirovati


-prilikom bilo kakvog pokretanja pridrţavajte slomljeni dio uz blago uzduţno istezanje

-u slučaju potrebe, imobilizirajte ozlijeĎeni dio tijela u zatečenom ili prirodnom poloţaju

(deformaciju ne smijemo ispravljati)

Imobilizirati = učvrstiti slomljenu kost, susjedne zglobove i dvije trećine kosti uz čvrstu podlogu.

Nakon učinjene imobilizacije provjerite perifernu cirkulaciju.

Ozljede kraljeţnice

Na ozljedu kraljeţnice treba posumnjati kod svake teţe ozljede glave nastale u prometnoj nesreći,

padu, tučnjavi, kod skoka u vodu itd., pogotovo kad su praćene gubitkom svijesti.

Znakovi: bol u leĎima, rana u području leĎa, nemogućnost pokretanja ruku ili nogu, poremećaj

osjeta (gubitak osjeta ili osjećanje trnaca i vrućine).




-ne pomičite unesrećenog bez prijeke potrebe, unesrećeni mora mirovati (fiksirajte ga uz

podlogu), čekajte stručnu pomoć uz ozlijeĎenog,

-ovisno o stanju primijeniti ostale potrebne postupke prve pomoći,

–pratite znakove vitalnih (ţivotnih) funkcija, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite

potrebne postupke prve pomoći

Gubitak svijesti kod unesrećenog s ozljedom kraljeţnice

-Otvaranje dišnog puta postiţe se i podizanjem donje čeljusti

- Za okretanje na bok potrebna su tri spasioca, koji okreću ozlijeĎenog na bok uz

odrţavanje glave u neutralnom poloţaju.

- Ako je samo jedan spasilac, bolje je otvoriti dišni put podizanjem donje čeljusti, a u

slučaju nuţde ozlijeĎenog se okreće na bok jer mu prijeti opasnost od gušenja.

Oţivljavanje kod unesrećenog s ozljedom kraljeţnice

-Ako se dišni put ne otvori podizanjem donje čeljusti dovoljno za učinkovito

upuhivanje zraka, glava se tada oprezno zabacuje do trenutka kad se moţe puhnuti

zrak. Bez oţivljavanja nastupit će smrt.

Skidanje zaštitne kacige

Ne skidajte zaštitnu kacigu, osim ako to nije prijeko potrebno. Neznalački postupak skidanja

kacige dovodi do pomicanja i savijanja vratne kraljeţnice i dodatnog oštećenja s kobnim

posljedicama. Za pravilno skidanje zaštitne kacige potrebna su dva spasioca, stoga traţite pomoć

prisutnih osoba.

Tijekom skidanja zaštitne kacige vaţno je učvrstiti glavu i vrat te ih odrţavati u ravnini tijela

(neutralan poloţaj) kako bi se spriječili pomaci vratne kraljeţnice.

Zaštitna kaciga se skida s glave samo:

-ako je ozlijeĎeni bez svijesti, a s kacigom na glavi ne mogu mu se osloboditi dišni putevi;

-ako je ozlijeĎeni bez svijesti i povraća;

-ako ozlijeĎeni ne diše pa treba započeti umjetno disanje;

-u svim teţim slučajevima ozljede glave, osobito kad se pojavi krvarenje.

18

Postupak prve pomoći kod ozlijeĎenog s kacigom na glavi:

-procijenite stanje ozlijeĎenog

-ako nije potrebno skidati kacigu, pruţite mu svu potrebnu prvu pomoć

-ako je potrebno skidati kacigu:

-prvi spasilac kleči iza glave i s obje ruke obuhvaća kacigu postrance u razini donje

čeljusti, odrţavajući glavu ozlijeĎenog u neutralnom poloţaju, dok drugi spasilac za

to vrijeme kleči postrance od glave i otvara zaštitno staklo (vizir), a zatim otvara ili

reţe remenčić kacige ispod brade, a prvi spasilac i dalje odrţava glavu u neutralnom

poloţaju

-drugi spasilac osigurava neutralan poloţaj glave, podrţavajući jednom rukom vrat s

donje strane, istodobno uvlačeći prste ispod ruba kacige, a drugom rukom drţi donju

čeljust

-kad su glava i vrat tako osigurani, prvi spasilac širi kacigu koliko god je to moguće,

diţe je preko brade i nosa pa, polako povlačeći prema sebi, kacigu skida s glave i

odlaţe postrance

-kad je kaciga skinuta, prvi spasilac ponovno prihvaća glavu i odrţava je u

neutralnom poloţaju, tako da polaţe ruke preko ušiju ozlijeĎenog, a kaţiprstima i

palcima drţi donju čeljust tako dugo dok drugi spasilac ne postavi ovratnik

Ozljede zdjelice

Lom kosti zdjelice često je povezan i s ozljedama organa zdjelice, krvarenjem u trbušnu šupljinu i

lomom gornjeg dijela bedrene kosti.

Znakovi: bol (jača kod pokretanja i postraničnog pritiska), nemogućnost pokretanja, otok i podljev,

znak prijeloma bedrene kosti (asimetrija nogu, stopalo iskrenuto), znaci unutarnjeg krvarenja.




-ne pomičite unesrećenog bez prijeke potrebe, unesrećeni mora mirovati (fiksirajte ga uz

podlogu) u leţećem poloţaju, čekajte stručnu pomoć uz ozlijeĎenog,

-ovisno o stanju primijenite ostale potrebne postupke prve pomoći,



8. Ozljede po regijama tijela

a) Ozljede glave

Na glavi moţe biti ozlijeĎeno meko tkivo, kosti i mozak, a uz glavu često je ozlijeĎena i vratna

kraljeţnica.

Znakovi: gubitak svijesti i pamćenja, glavobolja, mučnina, povraćanje, promjene u disanju i radu

srca, blijeda, hladna i vlaţna koţa.

Znakovi pogoršanja: ponovni gubitak svijesti, nejednolike zjenice, podljevi oko očiju, istjecanje

tekućine ili krvi iz nosa ili uha, nagla oduzetost, grčevi.



–postavite ga u leţeći poloţaj ovisno o situaciji

-leţeći s uzdignutim ramenima i glavom (ozljede samo mekih tkiva glave)

-leţeći na boku (ozlijeĎeni je u nesvijesti)

-leţeći na strani ozlijeĎenog uha (ozljede uha)

-leţeći, potpuno ravno (kod sumnje na ozljedu kraljeţnice)

19

– primijenite potrebne postupke prve pomoći: zbrinuti ranu, zaustaviti krvarenje itd.

– pratite znakove vitalnih (ţivotnih) funkcija, a u slučaju pogoršanja stanja primijenite potrebne

postupke prve pomoći.

b) Ozljede prsnog koša

Znakovi: otvorene i zatvorene rane u području prsišta, bol, oteţano disanje, kašalj s

iskašljavanjem, znaci šoka.

Posebna opasnost su probojne rane prsnog koša, koje prepoznajemo po pojavi pjenušave krvave

tekućine na rani i zvuku šištanja.



-prepoznajte vrstu ozljede,

- postavite ozlijeĎenog u odgovarajući poloţaj (polusjedeći), kod besvjesnog stanja na bok

na stranu ozljede,

-imobilizirajte rebra pomoću prebacivanja teţine tijela na ozlijeĎenu stranu i imobilizacijom

ruke na ozlijeĎenoj strani,

- hermetizirajte probojnu ranu

-ovisno o stanju primijenite ostale potrebne postupke prve pomoći,



c) Ozljede trbuha

Ozljede trbuha su često praćene krvarenjem, infekcijom i šokom.

Znakovi: rane u području trbuha, bol, osjetljivost i napetost trbušne stjenke, mučnina i povraćanje,

znaci šoka.



-prepoznajte vrstu ozljede

- postavite ozlijeĎenog u odgovarajući poloţaj (leţeći sa savijenim nogama u koljenu), kod

povraćanja ili besvjesnog stanja postavite ga na bok.

- strogo je zabranjeno dati ozlijeĎenom hranu ili piće!

- organe trbušne šupljine ako su kroz ranu izašli van ne vraćajte natrag! prekrijte ih

sterilnom gazom i zavijte (oprez! - ne stezati).

-ovisno o stanju primijeniti ostale potrebne postupke prve pomoći,



5. POREMEĆAJI USLIJED UTJECAJA VISOKIH I NISKIH

TEMPERETURA OKOLINE NA LJUDSKI ORGANIZAM

U ljudskom tijelu postoje mehanizmi kojima se odrţava ravnoteţa izmeĎu stvaranja i gubitka

temperature, s ciljem odrţavanja stalne temperature tijela.

Normalna temperatura tijela je mjereno u pazuhu 36-37,1 stupnja C, a za 0.6 stupnjeva C je veća

ako je mjerena u debelom crijevu (stalnija, stoga i pouzdanija).

Ravnoteţa moţe biti poremećena zbog utjecaja temperature okoline i količine vlage u zraku.

a) Štetan utjecaj visokih temperatura

Sunčanica

Nastaje izlaganjem nezaštićene glave suncu.

20

Znakovi: povišena tjelesna temperatura, vrtoglavica, smetenost i glavobolja


-sklonite osobu sa sunca

-stavite joj na glavu hladni oblog

-dajte joj manju količinu vode ili prirodnog voćnog soka

-kod gubitka svijesti, osobu postavite na bok i odmah pozovite sluţbu hitne medicinske

pomoći

–pratite znakove vitalnih (ţivotnih) funkcija, a u slučaju pogoršanja stanja primijeniti


Toplinska slabost (iscrpljenost)

Nastaje zbog manjka vode i soli u tijelu.

Znakovi: malaksalost, vrtoglavica, mučnina i povraćanje, jaka ţeĎ, ubrzano disanje i rad srca,

moguć gubitak svijesti


-ako je osoba pri svijesti postavite ju u leţeći poloţaj

-potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i sol (rehidracijski napitci)



Toplinski grčevi Bolni grčevi u mišićima udova ili trbuha.


-osoba mora mirovati

-sklonite ju u što hladniji prostor

-potrebno je nadoknaditi izgubljenu tekućinu i sol (rehidracijski napitci)



Toplinski udar

Nastaje u uvjetima izuzetno visoke temperature i vlage zraka, što onemogućuje hlaĎenja tijela

znojenjem, pa se gubi kontrola nad regulacijom temperature tijela. To je po ţivot opasan poremećaj

zdravstvenog stanja, a bez pruţene pomoći je smrtonosan. Nastanku su podloţnija mala djeca i stari

ljudi.

Znakovi: tjelesna temperatura mjerena u debelom crijevu je 42 stupnja C, jaka glavobolja, mučnina,

vrtoglavica te crvena, topla i suha koţa. Iznimka su mlaĎi ljudi kod kojih koţa moţe biti i znojna.


-odmah pozovite hitnu medicinsku pomoć jer je liječenje ovog poremećaja u zdravstvenoj

ustanovi nuţno

-do dolaska liječnika započnite rashlaĎivanje tijela prskajući ga vodom uz istodobno

stvaranje umjetnog propuha



b) Štetan utjecaj niskih temperatura

Pothlađivanje tijela – smrzavanje ili hipotermija

Nastaje kada se zbog utjecaja niske temperature okoline, tjelesna toplina gubi brţe nego što se

stvara. Ovom poremećaju su podloţnija djeca, stari ljudi, alkoholičari i fizički iscrpljene osobe.

21

Znakovi: tjelesna temperatura mjerena u debelom crijevu je ispod 35 stupnjeva C, osjećaj hladnoće

i drhtanje, koţa blijeda i suha, javlja se umor, tromost, ţelja za snom, ponekad priviĎenja,

poremećaj svijesti sve do gubitka.



-spriječite daljnji gubitak tjelesne topline,

-postupno zagrijavate, prvo tijelo a zatim ekstremitete,



6. NESREĆE Udar struje Nastaje uključivanjem tijela u strujni krug.


-ostanite smireni

-pomognite misleći na svoju sigurnost

-isključite dotok struje (najsigurnije putem osigurača) ili odmaknite izvor struje od

unesrećenog predmetom koji je loš vodić

-kad je unesrećeni izvan strujnog kruga provjerite ţivotne funkcije, u slučaju potrebe

primijenite odmah i uporno oţivljavanje (smrt nastupa zbog zastoja rada srca i disanja),


-traţite druge moguće ozljede: opekline, prijelome

Udar groma

-postupak prve pomoći je isti ali moţe se odmah pristupiti ozlijeĎenom, jer se radi o

trenutnom efektu.

Udar struje visokog napona

-budite naročito oprezni. Ne pristupajte unesrećenom, struja preskače i 18-20 metara.

Obavijestite o incidentu nadleţne sluţbe.

7. OTROVANJA

Otrov je svaka tvar koja količinom ili strukturom, remeti graĎu ili funkciju tkiva kada se naĎe u

organizmu. Otrovanja mogu biti slučajna i namjerna.

Mjesta ulaska otrova u organizam su: probavni sustav, dišni sustav, koţa.

Opći postupak prve pomoći:

-identificirajte otrov (što, koliko, kada)

-prekinite kontakt s organizmom

-pozovite hitnu pomoć



Oprez: alkohol ili opojna sredstava, čest su rizični faktor utapanja.

8. UGRIZI I UBODI ŢIVOTINJA

Insekti

Na mjestu uboda javlja se crvenilo, otok i svrbeţ.


-primijenite na mjesto uboda hladan oblog

Pčela na mjestu uboda ostavlja ţalac

22

-izvadite ţalac hvatajući ga pincetom neposredno uz koţu ili pomoću nokta

-primijenite postupke kao kod uboda insekata

Krpelj je potrebno što prije odstraniti! Zatraţite pomoć stručne osobe koja će ga u cijelosti

odstraniti i dati upute u svezi uboda.

Otrovni pauk (crna udovica): hitno potraţite pomoć liječnika kako bi se što ranije započelo s

liječenjem.

Upozorenje:

-Kod ljudi preosjetljivih na otrove insekata pojavljuju se ţivotno ugroţavajući simptomi kao što

su: oteţano disanje, gušenje, gubitak svijesti, moguće i smrt. U tom slučaju odmah pozovite hitnu

medicinsku pomoć, pratite znakove vitalnih (ţivotnih) funkcija i primijenite potrebne postupke

prve pomoći.

- U slučaju uboda insekta u sluznicu usne šupljine, moţe doći do otoka sluznice i jezika, te

posljedičnog zatvaranja dišnih putova. Nastanak otoka pokušajte spriječiti kockom leda, koju dajte

osobi da ju drţi u ustima (kod djece sladoled), a kod prvih znakova jačeg oticanja odmah pozovite

hitnu medicinsku pomoć, pratite znakove vitalnih (ţivotnih) funkcija i primijenite potrebne

postupke prve pomoći.

Zmije -smirite unesrećenog

-unesrećeni se ne smije sam aktivno pokretati


-dio tijela na kojemu je ugriz mora mirovati, a u slučaju potrebe imobilizirajte mjesto ugriza

- pratite znakove vitalnih (ţivotnih) funkcija i primijenite potrebne postupke prve pomoći.

-ugriz ne smijete: isisavati, podvezivati, hladiti, razrezivati

Ribe (morski pauk, škarpina, ţutulja i golubanke)

-ubodeni dio tijela grijte, uranjanjem u onoliko toplu vodu (50 do 60 Celzijevih stupnjeva)

koliko se moţe podnijeti kako ne bi nastala opeklina, tijekom 30 do 60 minuta, što će

smanjiti bolove jer je otrov termolabilan.

-ne odstranjujte bodlju na silu sami, prepustite to stručnoj medicinskoj osobi.

Ţarnjaci (vlasulja, meduza)

Ţarnici na krakovima izazivaju na koţi crvenilo, pečenje i oteklinu.

-prilijepljene krakove što prije uklonite, premaţite ih octom, limunom, alkoholom, uljem za

sunčanje ili suhim pijeskom, te ih sastruţite s koţe. Ne odstranjujte ih golim rukama.

-ozlijeĎeno mjesto isperite morem. Ne koristite za ispiranje običnu vodu.

Morski jeţinac

Bodlje morskog jeţinca zabodene u tijelo (najčešće nogu) izazivaju bolove. Krhke su i lome se.

-vaĎenje bodlji prepustite stručnoj medicinskoj osobi. Nemojte ih nikad sami pokušavati

izvaditi iglom, mogli biste inficirati ranu!

Domaće ili divlje ţivotinje (primjerice: pas, mačka, lisica)

-ranu što bolje i obilnije isperite vodom i sapunom;

-direktnim pritiskom zaustavite krvarenje

-prekrijte ranu sterilnom gazom;

- oprez: ozlijeĎeni se obavezno mora javiti liječniku.

Documents

Prva Pomoc Radna Biljeznica 2010