Prva Pomoc

PRVA POMO

PRVA POMO

Veliki broj saobraajnih udesa nalae svakom uesniku u saobraaju da savlada osnovne principe pruanja prve pomoi. Upravo od toga esto zavisi i ivot unesreenog, a broj i teina posljedica povreda se uveliko smanjuje pravovremenom i pravilnom reakcijom na samom mjestu saobraajnog udesa.

Prva pomo je metoda medicinskih zahvata odreena hitnou sluaja. Kada je prua struno obueno lice ili ekipa, koristimo se izrazom "hitna medicinska pomo". Meutim, do dolaska medicinske ekipe moe da proe dosta dragocjenog vremena, te da ne bismo bili u situaciji da bespomono posmatramo unesreene, treba se upoznati s osnovnim mjerama koje treba poduzeti. Pored elje da se pomogne, treba, dakle, imati i znanje, a time se ispunjavaju i dvije osnovne pretpostavke za pruanje prve pomoi;

ne nauditi povrijeenom,

biti miran i ne dozvoliti irenje panike.

Prva pomo se prua na mjestu gdje se nesrea dogodila i toliko dugo dok medicinsko lice ne preuzme povrijeenog. Ona je moralna, ali i zakonska obaveza svakog lana drutva.

OSNOVNI PREDUSLOVI ZA SIGURNU VONJU

Danas smo svjesni da je veliki broj saobraajnih nezgoda izazvan prosjeno loim stanjem i vozila i puteva. Ipak, presudan faktor uzroka je ovjek sa svojim psihofizikim stanjem, zdravljem, ivotnim navikama iskustvom.

Pod psihofizikim stanjem podrazumijevamo mogunost reagovanja na unutranje i vanjske uslove situacije i ono moe biti manje ili vie umanjeno pod uticajem:

alkohola:

male doze (jedna do dvije aice estokog pia) dovode do osjeaja nadmoi, nekritinosti, agresivnosti, a rezultat je loa procjena situacije i uslova za vonju, vee doze vode u stanje pijanstva, to rezultira poremeajem vida, kontrole nad pokretima i ponaanja, pozno dejstvo alkohola (mamurluk) stvara jak zamor, slabi reflekse, stvara nervozu, sklonost pretjeranom reagovanju itd.

lijekova:

postoji lista lijekova koji mogu da utiu na vonju (obiljeeni crvenim trouglom) zatim onih kod ijeg koritenja sigurno opada vozaka sposobnost (obiljeeni ispunjenim crvenim trouglom) i pod ijim dejstvom se ne smije voziti. Proizvoda i Ijekar su duni upozoriti na tetnost dejstva lijekova.

Napomena: konzumiranje lijeka (bilo kakvog) s alkoholom pogorava dejstvo oba faktora na bezbjednu vonju.

puenja:

dejstvo nikotina prilikom vonje takoe smanjuje psihofizike sposobnosti, javlja se umor, ubrzani rad srca, glavobolja i munina, a da i ne spominjemo kako sam postupak paljenja cigarete za volanom moe da bude vrlo opasan.

Na sposobnost vozaa utie i pojava zamora, glad ili pretjerano obilni obroci neposredno pred ili u toku vonje, aerozagaenje, buka i nepovoljne temperature.

ZDRAVSTVENA SPOSOBNOST za vonju se provjerava Ijekarskim pregledom, ali i svaki pojedinac treba da bude upoznat koliko neka eventualna bolest moe da dovede do problema tokom vonje:

akutne bolesti:

manifestuju se visokom temperaturom, znojenjem, povraanjem ili kaIjem i uestalim proljevom. Posebno treba imati na umu akutna psihika stanja (svae, porodine tragedije itd) to je vrlo esto uzrok saobraajne nezgode

hronine bolesti:

ovisno od faze bolesti ovisi i mogunost za vonju, te je neophodna konsultacija sa Ijekarom.

PRUANJE PRVE POMOI

Pruanje prve pomoi poinje samim dolaskom na mjesto udesa i mora biti organizovano po odreenom redu hitnosti;

upoznati se sa uslovima nesree (broj i lokacija vozila i povrijeenih osoba),

iskljuiti motor (ako je dolo do poara, pristupiti gaenju aparatom za gaenje poara, pijeskom, dekom) i, eventualno, iskopati akumulator skidanjem kleme,

angaovati prisutne posmatrae na obezbjeenju mjesta nesree (znakovima upozorenja s obje strane puta),

obavijestiti policiju i zdravstvenu ustanovu

ne pomjerati nita sa mjesta udesa (ako to nije neophodno) radi ouvanja tragova potrebnih za uvid strunih organa.

Ovim postupcima se obezbjeuje slobodan pristup povrijeenima, a da se pri tome ne gubi mnogo vremena, kao i utvrivanje njihovog stanja u samom vozilu:

Postupak mora biti kratak, ali da obezbijedi uvid u stanje ivotno vanih funkcija:

a) Prohodnost disajnih puteva:

osloboditi disajni put (to moe biti presudno za dalji tok pruanja prve pomoi - polomljena proteza, zubi, nakupine krvi u ustima),

b) Krvarenje:

pokuati zaustaviti u samom vozilu prije izvlaenja povrijeenog,

c) Lomovi:

prilikom izvlaenja povrijeenog voditi rauna da se to manje pomjera (najbolje u istom poloaju u kome se nalazi u kolima, drei ga za kukove i rameni pojas),

d) Stanje svijesti:

ako se sa povrijeenim moe uspostaviti kontakt, od velike pomoi mogu biti odgovori, o mjestu bola pokretljivosti ruku i nogu itd,

e) izvlaenje povrijeenog iz vozila:

osloboditi prolaz za to laki pristup povrijeenom, ovisno od mogunosti da budu ukljuena dva do tri lica (vie spasilaca samo ugroava povrijeenog).

Pravilan poloaj povrijeenog:

1. POVREDE NOGU STANJE KOLAPSA

(kod jaeg krvarenja)

EMBED CorelDRAW.Graphic.9

2. BESVJESNO STANJE

(povraanje)

poloaj na bok


3. POVREDE KIME


4. POVREDE GRUDNOG KOA


5. POVREDE STOMAKA I KARLICE


Nakon navedenih predradnji treba pristupiti pregledu povrijeenog. Pregled poinje sa mjesta najtee povrede, zatim rada srca, disanja, stanja svijesti i tjelesne temperature.

Rad srca se moe ustanoviti oslukivanjem na Iijevoj strani grudnog koa ili pipanjem pulsa sa etiri prsta 10 - tak cm ispod palca na ruci povrijeenog ili na vratnoj ili kucavici (kao na slici) sa jedne ili druge strane Adamove jabuice.


Slika 1 Utvrivanje odsustva pulsa

Disanje se kontrolie pokretanjem grudnog koa i nozdrva (kad je hladno vrijeme vidnim izlaskom pare iz disajnih otvora).

Stanje svijesti upoznajemo mogunou razgovora sa povrijeenim. Ako povrijeeni die, a nije pri svijesti, treba mu osloboditi usta i nos stranog sadraja, a zatim pritiskom s obje ruke na donju vilicu sa strane i prema dole, prebaciti donje sjekutie preko gornjih ime se fiksira jezik. Nakon toga, povrijeenog polako prebaciti u poloaj na bok (vidi: poloaj povrijeenih), pri emu se omoguuje nesmetano disanje i spreava opasnost od uguenja prilikom povraanja.

POSTUPCI KOD OIVLJAVANJA

Ako povrijeeni ne die, treba pristupiti vjetakom disanju i vanjskoj masai srca. Istiemo da se prilikom oivljavanja moraju upranjavati oba postupka.

VJETAKO DISANJE

Kod primarnog zastoja disanja srce moe jo nekoliko minuta da pumpa krv, tako da vjetako disanje moe da sprijei i zastoj srca.

METODE

Usta na usta:

sa dva prsta desne ruke, pritiskom na mekani dio podbratka podie se donja vilica prema gore, palcem i kaiprstom lijeve ruke se zatvori nos povrijeenog, a postraninim dijelom dlana, pritiskom na elo, glava se lagano zabacuje unatrag (treba imati na umu eventualnu povredu vratne kime). Spasilac udahne vazduh punim pluima i polako upuhuje u usta povrijeenog. Disanje se prua ritmom od 14 - 16 u minuti (vidi sliku 2.)


Slika 2. Disanje usta na usta

Usta na nos:

kod opsenih povreda usne duplje koristi se ova metoda, s tim da spasilac upuhuje vazduh na nos, a usta ostaju zatvorena (vidi sliku 3.).


Slika 3. Disanje usta na nos

(zahvat "zabaci glavu - podigni bradu")

Usta na usta i nos:

metoda vjetakog disanja kod male djece i beba, gdje udahnuti vazduh mora biti u duplo manjoj koliini i pod malim pritiskom (18 - 20 puta u minuti).

Napomena: kod ovih metoda potrebno je, pritiskom na dio trbuha odmah ispod grudi, pratiti da ne dolazi do napuhivanja eluca, a u tom sluaju poloaj nije pravilan i glavu treba zabaciti jo malo unazad.

Pritisak na grudni ko:

povrijeenog treba poloiti na stomak, ispod njega staviti smotan kaput ili deku i pritiskom s obje ake na donji dio grudnog koa, istiskivati polako vazduh iz plua. Poputanjem pritiska vazduh ulazi, zahvaljujui elastinosti plua unazad. Isti se postupak primjenjuje i kod poloaja povrijeenog na leima.

Napomena: paziti da u ovom poloaju jezik ne zapadne unazad, te spasilac treba da bude blie glavi povrijeenog (vidi sliku 4.).


Slika 4. Pritisak na grudni ko

Ventilacija pomou ruku povrijeenog:

kod ove metode povrijeeni lei, ruke su mu savijene u laktovima spasilac dizanjem ruku povrijeenog, pomjeranjem prema sebi i podizanjem prema gore, vri ventilaciju (vidi sliku 5.).


Slika 5. Vjetako disanje pomou ruku povrijeenog

Napomena: odabir metode vjetakog disanja vri se u zavisnosti od vrste eventualnih povreda.

MASAA SRCA

Masaa srca se vri uporedo sa vjetakim disanjem, kada pomo pruaju dva spasioca, ili naizmjenino, kada je samo jedan spasilac.

Masai srca pristupamo ako sa sigurnou utvrdimo prestanak njegovog rada i ako je od prestanka disanja prolo par minuta.

Postupak se vri pritiskom korijena ake spasioca na donju treinu grudne kosti (pod pretpostavkom da se ne radi o opsenoj otvorenoj povredi tog dijela tijela). Druga ruka spasioca se poloi na prvu, ruke su ispruene u Iaktovima i ritmikim pritiskom od oko 60 - 70 puta u minuti vrimo masau. Ako je samo jedan spasilac, na 2 - 3udisaja vri se 10 - 15 pritisaka na grudnu kost, kada pomo pruaju dva spasioca, na jedan udisaj ide 4 5 masaa srca. Prilikom adekvatnog oivljavanja, disanje i rad srca se brzo uspostavlja, javlja se crvenilo na obrazima i usnim koljkama, spontano okretanje onih jabuica i samostalno disanje (vidi sliku 6.).


Slika 6. Masaa srca

Oivljavanje ovim metodom od strane nestrunih lica spasilaca, treba da se obavija neprekidno sve do:

1.Ponovnog uspostavljanja samostalnog disanja i rada srca,

2.Preuzimanja provoenja postupka oivljavanja od strane strunog osoblja,

3.Utvrivanje da se povrijeeni ne moe reanimirati (mrtav).

Znaci smrti su nemogunost uspostavljanja osnovnih ivotnih funkcija mrtvako bljedilo, nereagovanje zjenice na svjetlost ili dodir. Pritiskom one jabuice zjenica gubi okrugli oblik i ako se nakon poputanja pritiska taj oblik ne vrati, moe se uzeti kao znak smrti. Kao siguran znak smrti, moe se uzeti i izostanak crvenila koe na mjestu i u blioj okolini gdje prislonimo upaljenu cigaretu. Prividni znaci smrti su prestanak disanja i rada srca.

PRVA POMO KOD KRVARENJA

Razlikujemo unutranje i vanjsko krvarenje

Unutranje krvarenje zahtjeva to hitniju medicinsku intervenciju. Kod vanjskog krvarenja treba znati o kakvoj vrsti se radi, da bismo pruili prvu pomo.

ARTERIJSKO KRVARENJE:

boja krvi je svjetlocrvena i istie u vie ili manje jakom mlazu (ovisno od promjera povrijeene arterije) u ritmu rada srca.

Prva pomo

1.Pritiskom prstiju na krvni sud (slika 7.)


Slika 7. Mjesta za digitalnu kompresiju

pritisak se vri iznad mjesta povrede prema srcu,

kod povrede podlaktice krvarenje se zaustavlja pritiskom prstiju u Iakatnoj jami,

kod povrede nadlaktice pritisak se vri u pazunoj jami cijelom akom,

kod povreda arterije noge, pritisak se vri na unutranjoj strani natkoljenice i preponi.

2. Podvezivanje

koristi se kod otkidanja dijela ruke ili noge i kod opsenog krvarenja koje se ne moe nikako drugaije zaustaviti. Treba imati na umu da stavljanje poveske praktino znai da e se dio tijela ispod mjesta podvezivanja, vjerovatno, morati popustiti (osim ako se radi o amputaciji).

3. kompresivni zavoj

obino se ovim zavojem zaustavljaju na najsigurniji i medicinski najpravilniji nain sva krvarenja. Na ranu se stavi jastue sterilne gaze (preko nje se moe staviti i neki vri predmet da vri pritisak na povrijeeni krvni sud), a zatim se vri zavijanje. Ako vidimo da krv probija zavoj, treba ponoviti postupak, ali bez skidanja prethodnog zavoja.

VENSKO KRVARENJE

moe biti obilno, krv je tamnocrvena i tee neprekidno. Uglavnom se lako zaustavlja kompresivnim zavojem.

KAPILARNO KRVARENJE

manjeg je obima, a previja se sterilnim zavojem.

PRELOMI KOTANIH DIJELOVA TIJELA

Razlikujemo otvorene i zatvorene prelome kostiju. Kod otvorenog preloma se vide dijelovi kosti koji su probili kou (uz prisutno krvarenje). Zatvoreni prelom se prepoznaje po neprirodno iskrenutom zglobu ili dijelu ekstremiteta, esto krvavom podlivu i oteklini, a na lagani dodir se osjeti pomjeranje ulomaka.

Postupak kod prve pomoi je slian za obje vrste preloma:

Imobilizacija (postavljanje u stanje mirovanja)

povrijeeni dio tijela je u prirodnom poloaju ili u onom u koji ga je ve postavio povrijeeni,

oba nepovrijeena susjedna zgloba moraju biti fiksirana,

c)polomljena kost se ne smije namjetati ni na koji nain,

d)bolje je imobilisati i zdrav ekstremitet, nego propustiti imobilizaciju preloma.

Kod otvorenog preloma na ranu se prethodno mora staviti sterilna gaza i kompresivni zavoj (bez ispiranja ili ienja rane).

Laka ozljeda je iaenje zgloba. Kad mjesto povrede otie, na njega se povrijeeni ne moe osloniti. Prva pomo se sastoji u fiksiranju zgloba (zavojem) i hladnim oblogama.

Ne smije se pokuavati reparirati (namjetati) iaeni zglob.

RANA I PRVA POMO

Rana je silom prouzrokovan prekid kontinuiteta tjelesne povrine. Mogu biti oguljotine, posjekotine, razderotine, ubodne rane itd. Posebno su opasne rane koje prodiru u neku od tjelesnih upljina - trbuh, grudi, glavu, gdje je povreda velikih krvnih sudova i vitalnih organa ea.

Prva pomo se sastoji u zaustavljanju krvarenja, previjanju rane i transportu. Svaka se rana smatra zagaenom, te je u roku od 6 sati od povreivanja treba hirurki obraditi, kako bi se preduprijedila infekcija. Rana se previja sterilnom gazom i prvim zavojem. Ako on prokrvari, preko starog zavoja staviti novi. Rana se ne smije ispirati (voda, alkohol), niti se smiju vaditi strana tijela, ma kako to na prvi pogled izgledalo lako.

OPEKOTINE I SMRZOTINE

este povrede kod saobraajnih nezgoda su opekotine, nastale dejstvom vatre ili vrele vode (pare). Kod opekotina je najvanija procjena njihove veliine (pravilo devetke: vidi sliku 8). Velika povrina zahvaena opekotinama dovodi do naglog gubitka tenosti i jakih bolova, to vodi u stanje oka.


Slika 8. Pravilo devetke

Prva pomo

otkloniti izvor toplote,

unesreenog umotati u mokar araf ili deku (ako mu je odjea upaljena),

smjestiti opeenog u udoban leei poloaj,

s opeenim mjestom postupati kao sa ranom (samo sterilni zavoj),

povrijeenom davati velike koliine tenosti u pravilnim razmacima, s dodatkom kuhinjske soli (na 1 litar tenosti 1 kaika soli svaki sat),

ne skidati odjeu koja se priljepila uz kou,

transportovati povrijeenog u najbliu zdravstvenu ustanovu,

opekotine nastale sumpornom kiselinom (akumulatorskom) isprati istom vodom i staviti sterilni zavoj.

Kod smrzotina prva pomo je u vrlo postepenom (par sati) zagrijavanju smrznutog dijela tijela. Smrznuto mjesto je modrikasto-bijelo, tvrdo i hladno. Kad se smrznuto dio tijela zagrije (voda se postepeno zagrijava do 37(C tri do etiri sata), osui se (bez trljanja) i preko se postavlja sterilna gaza.

POVREDE GLAVE I VRATA

Povrede mekog tkiva poglavine i lica djeluje alarmantno (puno krvi, povrijeeni je u stanju oka jer oko njega lije krv, dri se za glavu, trai pomo), ali najee nisu ivotno opasne. Dovoljno je umiriti povrijeenog i prvim zavojem ili trougastom maramom zaustaviti krvarenje.

Mnogo su opasnije unutranje povrede, s krvarenjem iz usnih kanala i na usta i nos, a nema vidljivih povreda vanjskih dijelova. Kod takvih povreda otvore treba prekriti sterilnom gazom i preduzeti mjere da se, u sluaju povraanja, povrijeeni ne ugui sadrajem.

Prva pomo

oistiti disajne puteve (prstom zamotanim istom gazom odstraniti strane sadraje iz usta),

postaviti povrijeenog na ravnu podlogu licem prema dolje na desni bok, lijeva ruka savijena pod desni obraz, desna ispruena iza lea, lijeva noga lagano savijena u koljenu, desna ispruna,

paziti prilikom pokretanja povrijeenog na povredu vratne kime.

Kod lakeg udara u glavu moe doi do potresa mozga. Takvo stanje moe pratiti krai gubitak pamenja, povraanje i glavobolja. Kod povrede vrata moe (udarcem direktno u grkljan) da doe do akutnog prestanka rada srca i disanja, te treba pristupiti oivljavanju.

POVREDE GRUDNOG KOA

Najee dolazi do preloma rebara i kljune kosti. Komplikacija kod preloma rebara je da ulomak probije plunu maramicu, to ozbiljno ugroava disanje. U sluaju da je dolo do otvorene rane grudnog koa, vazduh uz itanje ulazi na ranu i svojim pritiskom onemoguava disanje.

Prva pomo

zatvoriti ranu sterilnom gazom i pritisnuti kompresivnim zavojem, preko toga staviti najlon ili drugi nepropustljivi materijal, te ga fiksirati flasterom,

hitno transportovati u polusjedeem poloaju,

disanje usta na usta (ako je potrebno).

POVREDE TRBUHA

Udarcem u trbuh najee dolazi do unutranjeg krvarenja (bilo povredom unutranjih organa, bilo povredom velikih krvnih sudova). Povrijeeni je uplaen, blijed, oslabljenog pulsa, ubrzanog disanja, "obliva ga hladan znoj".

Prva pomo

povrijeenog transportovati u leeem poloaju, s malim jastuetom ispod glave i lagano savijenim nogama u koljenima. Treba ga utopliti dekom, a na stomak staviti hladan oblog,

ne davati nikakvu tekuinu, mada je povrijeeni obino trai - moe mu se vlanom maramicom pomalo vlaiti usne,

hitno transportovati u zdravstvenu ustanovu.

POVREDE KIME

Najtei invaliditet ostavljaju upravo povrede kime i kimene modine u sluaju ishitrenog i nepravilnog postupka prilikom pruanja prve pomoi. Radi utvrivanja povrede orijentiramo se prema mjestu bola i eventualnog deformiteta. Ako povrijeeni ne osjea noge i eventualno ruke i ne moe njima da mie, onda je dolo do povrede kimene modine.

Napomena: sa svakim povrijeenim treba u prvim momentima postupati kao da sumnjamo na povredu kime.

Prva pomo

povrijeenog treba lagano izvui iz vozila, pazei da se nikako ne savija kima (najbolje je da su angaovana 3 - 4 ovjeka - jedan pridrava glavu, vrat i ramena; drugi karlini pojas, a trei noge iznad i ispod koljena),

izvlaenju ne smiju da pristupe samo dva ovjeka, pridravajui povrijeenog za ruke i noge, jer mu time teinom karlice savijaju kimu,

postaviti povrijeenog na dasku ili vrata i slino, te ga tako dalje transportovati,

ne insistirati na hitnosti, ve na pravilnom poloaju prilikom izvlaenja i transporta (vidi sliku 9).


Slika 9. Pravilan poloaj prilikom transporta

TROVANJE IZDUVNIM GASOVIMA

Ugljenmonoksid je plin koji nastaje nepotpunim sagorijevanjem, bez boje je, mirisa i okusa i laki je od vazduha. Trovanje ugljenmonoksidom se deava u vozilu, zatvorenoj garai, pa ak i u loe ventiliranom tunelu. Prvi znaci trovanja su glavobolja, malaksalost, crvenilo koe i sluznice, oteano disanje i postepeni gubitak svijesti. U takvom sluaju otrovani teko moe sam sebi da pomogne.

Prva pomo

provjetriti prostoriju ili vozilo,

u veoj prostoriji prii otrovanom puzei i sa vlanom maramicom na Iicu (pri tome poduzeti mjere opreza da se i sam spasilac ne nae u bespomonoj situaciji),

izvui otrovanog iz prostorije ili vozila,

primijeniti vjetako disanje.

Documents

Prva Pomoc