Racunalo i Ja 1-2 Metodicki Prirucnik

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Metodicki prirucnik za izvannastavne sadrzaje iz informatike.

Text of Racunalo i Ja 1-2 Metodicki Prirucnik

SKICA SADRAJA

Sadraj

61.UVODNE NAPOMENE

2.NOVA ULOGA UENIKA I UITELJA PREMA HNOS-u82.1.NOVA ULOGA UENIKA92.2.NOVA ULOGA UITELJA103.PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE NASTAVE INFORMATIKE U 1. i 2. RAZREDU PREMA HNOS-u113.1.NAELA, CILJEVI I ZADAE PLANA I PROGRAMA INFORMATIKE123.2.SADRAJ PROGRAMA INFORMATIKE U 1. RAZREDU133.3.SADRAJ PROGRAMA INFORMATIKE U 2. RAZREDU293.4.POSEBNE ZNAAJKE PROGRAMA INFORMATIKE U 1. I 2 RAZREDU443.5.INTEGRIRANJE SADRAJA INFORMATIKE S ZDRAVSTVENIM ODGOJEM I OBRAZOVANJEM493.6.VREDNOVNJE RADA I NAPREDOVANJA UENIKA504.METODIKA RAZRADA TEMA ZA 1. RAZRED525.METODIKA RAZRADA TEMA ZA 2. RAZRED120

1. UVODNE NAPOMENEKome je namijenjen ovaj metodiki prirunik?

Prirunik je namijenjen uiteljima razredne nastave i informatike kako bi im olakao programiranje, planiranje, organiziranje i izvoenje nastave informatike u 1. i 2. razredu osnovne kole. Prirunik slijedi nastavnu grau koja je izloena u sljedeem udbenikom materijalu:

1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1 i 2, udbenici i2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1 i 2, radne biljenice.Udbenici i radne biljenice slijede propisani Nastavni plan i program. Preteito su obraeni slikom, a u manjoj mjeri tekstom koji je u funkciji svladavanja poetnog itanja i pisanja u 1. razredu.

Radna biljenica je "Raunalo i ja 1", u prvom dijelu, zamiljena kao sredstvo povezivanja poznatih predkolskih aktivnosti uenika (oznaavanje, crtanje i bojanje) sa novim sadrajima kljunim pojmovima. U drugom dijelu radne biljenice, zadaci slue kao sredstvo povezivanja poznatih predkolskih aktivnosti uenika i usvojenih kljunih pojmova pomou raunala. Prirunik nije metodiki udbenik ve jedan od bezbroj moguih metodiko-didaktikih pogleda na oblikovanje nastavnih sadraja iz informatike u 1. i 2. razredu osnovne kole.

Prirunik donosi niz sugestija kako je mogue obraditi programske sadraje i procijeniti razinu postignua uenika.

Zato informatika u 1. i 2. razrednu?

Zbog toga to je informatika i raunalo u duhu vremena u kojemu djeca ive: vremenu stalnih promjena, aktivnosti i brzine. Stoga su raunalo i informatika izvrsno sredstvo za:

- stvaranje motivacije kod uenika (uenje kroz zabavu),

- rastereivanje programa i uenika,

- meupredmetno povezivanje sadraja (korelacija).Kako organizirati nastavu informatike u 1. i 2. razredu?

Nastava se informatike u 1. i 2. razredu osnovne kole izvodi kao izvannastavna aktivnost prema propisanom Nastavnom planu i programu za osnovnu kolu, kroz 35 sati godinje (1 sat tjedno). "Naini i metode realizacije izvannastavnih aktivnosti preteito su radionikoga, projektnoga, skupnoistraivakoga, samoistraivakog tipa odgojnoobrazovnoga rada, terenske nastave i/ili drugih aktivnih didaktiko-metodikih pristupa."

Nastava informatike treba organizirati tako da uenici sva potrebna znanja, vjetine i sposobnosti stjeu u koli. Na ovaj se nain uvaava injenica da svi uenici nemaju raunalo kod kue.

Osnovni je nain realizacije sadraja utemeljen na aktivnosti uenika i njegovu neposrednu radu na raunalu.Tko moe pohaati izvannastavnu aktivnost iz informatike i na koji nain?

Izvannastavne aktivnosti se organiziraju za sve uenike, "uenike prosjenih sposobnosti, darovite uenike, uenike koji zaostaju za oekivanom razinom uenja i uenike s posebnim potrebama. Naime, prakticiranje izvannastavnih aktivnosti pretpostavlja samostalnu ueniku odluku o ukljuivanju, to odraava i njihovo htijenje za veim uspjehom, a pokazuje i veu motivaciju za uenjem u slobodnijim okruenjima pouavanja/uenja."

Ovakav oblik organiziranja izvannastavne aktivnosti iz informatike dovodi do pojaanog interesa uenika. Ovakav, pojaani, interes najee premauje raspoloive tehnike i kadrovske mogunosti kole za kvalitetno izvoenje nastave prema standardu: jedan uenik jedno raunalo. U ovakvim sluajevima "treba razmotriti i mogunost smanjivanja sadraja tako da se nastavom obuhvati to vei broj uenika makar i s optereenjem manjim od jednog sata tjedno."

Na emu se temelji ovaj prirunik? Prirunik je utemeljen na suvremenim pedagoko-psiholokim naelima pouavanja koja su uvedena HNOS-om. Fokus pouavanja je usmjeren na uenika, a ne na sadraje i sam proces pouavanja (kao u dosadanjoj metodikoj praksi).

PREPORUKA: Pogledati toke 3. CILJEVI I ZADAE i 4. TEMELJNE ODREDNICE Nastavnog plana i programa za osnovnu kolu.

Sva Vaa miljenja i prijedloge moete slati autorima na e-mail adrese:[email protected],[email protected] [email protected]

1. NOVA ULOGA UENIKA I UITELJA PREMA HNOS-u

"Hrvatski nacionalni obrazovni standard je cjeloviti pristup obrazovnom procesu i ukljuuje ciljeve odgoja i obrazovanja, odgojno-obrazovne sadraje, prijedloge metoda pouavanja, oekivane ishode uenja i pouavanja te nastavno okruje."

HNOS je zapravo zbirka odgojno-obrazovnih standarda sadraja, postignua, pouavanja, praenja i vrednovanja i strunog osposobljavanja uitelja. HNOS takoer sadri standarde za udbenike i prirunike, nastavna sredstva i pomagala te nunom opremom meu kojima je i neophodna informatika oprema.

Uvoenje Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS-a), u osnovne kole Republike Hrvatske, oznailo je poetak aktivnog i dugoronog procesa stalnog unaprjeivanja odgojno-obrazovnog sustava.

Osim unaprjeivanja sustava HNOS je donio i vaan zaokret prema novoj metodici usmjerenoj na uenika, za razliku od starije metodike usmjerene na sadraje i procese pouavanja. HNOS donosi novu ulogu i veu odgovornost svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa, a naroito uenika i uitelja:

1. kole, koja ispunjava osnovne potrebe uenika i uitelja za pripadanjem, ljubavi, slobodom i igrom.2. ravnatelja, koji razumije ciljeve i zadatke, razvija strategiju rada, koordinira i potie suradnju (u koli tako i izvan).3. uitelja, koji dobivaju veu slobodu i aktivnost, izbjegavaju papirologiju, prate struku, stalno razvijaju komunikacijske vjetine i pedagoko-psiholoka znanja, postaju uitelji, a prestaju biti predavai, postaju treneri i voditelji, a prestaju biti kapetani i zapovjednici.4. uenika, koji je sa svojom individualnou u samom sreditu odgojno-obrazovnog procesa.5. roditelja, koji su ukljueni i angairani, koji surauju i pruaju potporu svojoj djeci i uiteljima. 1.1. NOVA ULOGA UENIKADjeca su i u nastavi djecaORGANIZACIJA RADA USMJERENA NA UENIKA HNOS mijenja smjer djelovanja kole i uitelja prema ueniku, odnosno postavlja uenika u sreditu odgojno-obrazovnog procesa. Okruenje dosadanje kole (koja):

Priprema uenika za ivot.dio ivota

Prua uenicima znanje.

gradi samog uenika

Mora se izdrati.

vedra, izazovna i zabavna

Ima naglasak na obrazovanju kao rezultatu.

Ima pasivne uenike koji potuju autoritet.ima aktivno ukljuene uenike u sve etape odgojno-obrazovnog procesa (od planiranja do vrednovanja)

Prouava sadraje kroz slabo povezane i usklaenje predmete.

Uenici rade najee samostalno.

Ocjenjivanje uenika odvojeno od pouavanja.

Ocjenjivanje utemeljeno na univerzalnom kriteriju i natjecanju uenika.

HNOS zapoinje stvaranje nove kole koja (je):

Dio ivota uenika.

Gradi samog uenika.

Vedra, izazovna i zabavna za uenike.

Ima naglasak na obrazovanju kao procesu.

Ima aktivne uenike ukljuene u sve etape odgojno-obrazovnog procesa (od planiranja do vrednovanja).

Trai usklaivanje i povezivanje sadraja razliitih predmeta (korelacija).

Uenici rade u paru, grupi ili timu.

Ocjenjivanje uenika se ispreplie kroz pouavanje.

Ocjenjivanje je mjerilo individualnog napretka uenika.

Temeljno je pravilo, uvijek i najprije, pokazati uenicima kako se neto radi (sjedi za raunalom, ureuje radno mjesto, ulazi i izlazi iz uionice i sl.) i kako se neim rukuje (tipkovnica, mi, pisa, alat za crtanje u programu i sl.).

U odravanju radne discipline treba poticati samokontrolu i samostalno odabiranje postupaka. U koli, u kojoj radi autor ovih redaka, svi uenici u svojim razredima, na poetku kolske godine, sudjeluju u predlaganju i usvajanju razrednih pravila ponaanja.

Pravila su kreirana afirmativno, govore to treba raditi, a ne to se ne smije raditi. Pravila su istaknuta u prostoru uionice. Ne treba pretjerivati u broju pravila, a naroito je vano pridravati ih se. Treba isticati i pohvaljivati uenike koji se pridravaju pravila, kako bi se ostale uenike potaklo na oponaanje.

U sklopu razrednih pravila donesene su i mjere koje je mogue poduzeti za one uenike koji ne potuju dogovorena pravila.1.2. NOVA ULOGA UITELJA

"Tko hoe nae nain, tko nee nae izgovor.""LO uitelj se ali. PROSJEAN uitelj objanjava. DOBAR uitelj pouava. IZVRSTAN uitelj nadahnjuje."

HNOS donosi i trai slobodnog i aktivnog uitelja, koji stalno prati struku, razvija komunikacijske vjetine i pedagoko-psiholoka znanja. Uitelj se treba transformirati iz predavaa i zapovjednika u voditelja i trenera.Od suvremenog se uitelja oekuje puno vea aktivnost i odgovornost.

Uloga uitelja u dosadanjoj koli:

Uitelj prua uenicima znanje (izvor informacija).

Uitelj je odgovoran za ponaanje uenika i neprikosnoveni je autoritet u razredu.

gradi samog uenika

Uitelj je zavrio svoje uenje.

vedra, izazovna i zabavna

Uitelj vidi uenika kao prazni list koji je potrebno ispisati podatcima.

Uitelj ima potpunu kontrolu ocjenjivanja, koje ovisi o uspjehu drugih uenika.

Ocjenjivanje je utemeljeno na univerzalnom kriteriju i natjecanju uenika.

Uloga uitelja prema HNOS-u:

Uitelji su pomagai, posrednici i vodii.

Uitelj zajedno s uenicima postavlja pravila ponaanja, rjeava probleme, planira rad i donosi odluke. Naglaena je osobna odgovornost uitelja i uenika.

Uitelj je uenik koji ui zajedno s uenicima.

Uitelj vidi uenika kao mislioca koji razvija svoje vienje okoline.

Uitelj u ocjenjivanje ukljuuje i uenika, a samo ocjenjivanje usmjerava na napredak uenika.

Ocjenjivanje uenika se ispreplie kroz pouavanje.

Ocjenjivanje je mjerilo individualnog napretka uenika.

Uitelji moraju poznavati sadraje, naine i sredstva kojima pouavaju, moraju poznavati okruenje u kojemu izvode pouavanje, moraju znati to se dogaa u razredu izmeu uenika.

Uitelj upuuje, motivira i prua informacije. Dri uenika u sreditu pouavanja: prati, mjeri i vrednuje rad svakog uenika prema njegovim individualnim sposobnostima.

Uitelj treba pokazati uenicima da ih u svakom trenutku uenja i pouavanja potuje, uvaava i podupire. To nije laka zadaa i uitelj ih ostvaruje kroz puno razliitih uloga: donosi odluke, promie rad i uenje, postavlja pitanja i reagira na njih, potie i pomae uenike, promatra i ocjenjuje rad i uspjeh uenika, a najee je i uzor veini svojih uenika.

2. PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE NASTAVE INFORMATIKE U 1. i 2. RAZREDU PREMA HNOS-uOsnovna promjena u planiranju i programiranju nastave prema HNOS-u, a koja se pokazala vrlo uspjenom je timsko planiranje. Timsko planiranje je oblik planiranja u kojem zajedniki sudjeluju uitelji, struni suradnici i uenici.

Na poetku kolske godine svaki uitelj izrauje svoj globalni (godinji) plan koji sadri naziv tema i broj predvienih sati za njenu realizaciju. Za izradbu globalnog plana uitelji koriste Nastavni plan i program za osnovnu kolu, koji sadri: nastavna podruja, teme, kljune pojmove i obrazovna postignua (www.mzos.hr).

Detaljno planiranje uitelji sada izvode mjeseno, svakih 20 -30 dana, zajedniki na sjednicama razrednih vijea. Timsko mjeseno planiranje omoguuje uiteljima uvid u rad drugih nastavnih predmeta, potie na stalno promiljanje o povezivanju nastavnih sadraja, o njihovoj korelaciji i integraciji. Osim usklaivanja sadraja rada, uitelji dogovaraju suradnju u organizaciji i realizaciji izvanuionine nastave, razrednih i kolskih projekata, integriranih dana, suradnju s roditeljima i lokalnom zajednicom.Isticanjem mjesenih planova u uionicama i upoznavanjem uenika s onim to e raditi, stvara se i kod njih cjelovita i jasna slika mjesenog rada. Uenici se rado ukljuuju u osmiljavanje nastave (predlau vlastite aktivnosti, donose vlastiti materijal za rad i sl.), te tako preuzimaju dio odgovornosti za svoj rad, motiviraniji su, razvijaju samostalnost i suradnike odnose.

Timsko planiranje u koje su ukljueni uitelji, struni suradnici i uenici doprinosi brem i kvalitetnijem stjecanju znanja i vjetina uenika.

Najdetaljnije planiranje ostaje i dalje pripremanje za neposredni rad uenika i uitelja, za svaku nastavnu jedinicu.

Nastavna jedinica se ostvaruje u slijedu poznatih nastavnih etapa: uvod (motivacija), glavni dio (obrada, ponavljanje i vjebanje nastavnih sadraja) i zavrni dio (vrednovanje i samovrednovanje rada).

Prema novoj odgojnoj paradigmi, koju promovira HNOS, svaku od ove tri nastavne etape treba realizirati kroz niz nastavnih situacija od kojih svaka ima sljedee korake:

1. korak: primanje nove obavijesti

2. korak: uenika praktina aktivnost

3. korak: objava rezultata rada - spoznaja (vrednovanje postignua)

Ovo je najznaajnija razlika izmeu dosadanjeg i "novog" metodikog modela rada. Dakle, najvaniji dio uiteljeva pripremanja za nastavu, se odnosi na planiranje praktinih aktivnosti uenika (neposrednog rada uenika), u svim nastavnim etapama. Uenici odmah, nakon primanja obavijesti, vlastitom aktivnou trebaju obavijest pretvoriti u spoznaju. Praktinom aktivnou smatra se svaki oblik samostalnoga rada uenika pri kojemu se on slui novoprimljenom obavijeu.

2.1. NAELA, CILJEVI I ZADAE PLANA I PROGRAMA INFORMATIKENaela metodike nastave informatikePri planiranju i izvoenju nastave iz informatike u 1. i 2. razredu treba naglaeno uvaavati ona naela koja predstavljaju smjernice za aktivnosti uenika i uitelja: naelo aktivnosti (omoguiti aktivno sudjelovanje svih uenika i uitelja); naelo postupnosti (usvajati sadraje postupno u jednoj godini, a slojevito gledajui sve godine); naelo primjerenosti (birati zadatke iz uenicima poznatih podruja, uz to eu promjenu aktivnosti); naelo zornosti (uenicima uvijek treba zorno pokazati to e se dogoditi); naelo individualizacije (omoguiti svakom ueniku zadovoljavanje njegovih osobnih interesa, napreduj koliko sam najvie moe); naelo praktinosti (prezentirano i demonstrirano gradivo uenik treba sam isprobati i uvjebati).Ciljevi nastave informatike"Nastavni sadraji iz podruja informacijske i komunikacijske tehnologije moraju uenicima omoguiti:

stjecanje umijea uporabe dananjih raunala i primjenskih programa (u daljnjem tekstu: umijea);

upoznavanje s osnovnim naelima i idejama na kojima su sazdana raunala odnosno informacijska i komunikacijska tehnologija (u daljnjem tekstu: temeljna znanja);

razvijanje sposobnosti za primjene informacijske i komunikacijske tehnologije u razliitim primjenskim podrujima (u daljnjem tekstu: rjeavanje problema)."

Zadae nastave informatike"U dokumentu Obrazovanje iz informacijske i komunikacijske tehnologije u osnovnoj koli, koji je sastavni dio HNOS-a razmatraju se detaljnije ciljevi i zadae predmeta Informatika. Ustanovljuje se da bi bilo poeljno da uenici po zavretku 4. razreda budu u stanju:

upotrebljavati raunalo koritenjem ulazno-izlaznih naprava;

upotrebljavati raunalo kao pomagalo pri uenju;

raspravljati o informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji uporabom ispravnog nazivlja;

upotrebljavati uzrastu primjerene multimedijske izvore za uenje (interaktivne udbenike, obrazovne programe, multimedijske enciklopedije i sl.);

suraivati s drugim uenicima, uiteljima, roditeljima i ostalima pri uporabi tehnologije;

pokazivati pozitivno drutveno i etiko ponaanje te odgovornost pri uporabi tehnologije; nainiti uzrastu primjerene multimedijske rukotvorine (artefakte) uz pomo uitelja, lanova obitelji i drugih uenika;

upotrebljavati prikladne programe za rjeavanje problema primjerenih uzrastu;

prikupljati obavijesti i komunicirati s drugima uporabom tehnologije uz pomo uitelja, lanova obitelji i drugih uenika;

razumjeti kako na koristan nain rasporediti obavijesti (primjerice, stvaranjem abecednih popisa bez uporabe raunala)."

2.2. SADRAJ PROGRAMA INFORMATIKE U 1. RAZREDUPrijedlog godinjeg rasporeda nastavnih tema:

Naziv temeBroj sati

UvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjeravanjeUKUPNO

1235467

Uvodni sat11

Osobno raunalo 1113

Ukljuivanje i iskljuivanje raunala 112

Pokretanje i zaustavljanje programa 123

Uporaba CD/DVD naslova 11

Uporaba obrazovnih programa 11114

Uporaba jednostavnog programa za crtanje 112

Osnovni alati programa za crtanje 11

Podeavanje alata programa za crtanje 11

Crtanje geometrijskih likova 11114

Osnove pisanja teksta 11

Uporaba jednostavnog programa za pisanje 12115

Osnovni koraci kornjae11

Olovka kornjae11

Okret kornjae koso lijevo i desno11

Kretanje kroz labirint 1113

Zavrni sat11

UKUPNO29155435

Planiranje nastavnih tema prema HNOS-u zahtijeva to veu korelaciju predmetnih sadraja. Stoga u nastavku dajemo operativnu razrade nastavnih tema koja e omoguiti osnovu za najdetaljnije planiranje - neposrednu pripremu za rad uenika i uitelja, za svaku nastavnu temu.

Prijedlog operativne razrade rasporeda nastavnih tema u 1. razredu: TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

Uvodni satUvodni sat1Upoznati uitelja.

Upoznati radni prostor informatike uionice.

Iz ega emo uiti i kako emo raditi.Dogovoriti pravila ponaanje u uionici. Uenik, uitelj,informatika uionica, informatika,

raunalo.PID, sat razrednika, hrvatski jezik, likovna kultura.Izabrati radno mjesto, predstaviti se,razgovarati,

promatrati,

opisati,

predloiti.Uionica i/iliinformatiki kabinet.

1.Osobno raunalo

Osobno raunalo - pria

Vanjski dijelovi raunala

Ponavljanje, vjebanje i igranje11

1Upoznati osnovne likove: Kompi i Kompica.

Prepoznati, pokazati i imenovati vanjske dijelove raunala.

Vanjski dijelovi raunala: sredinja, jedinica,

zaslon,

tipkovnica,

mi,

pisa.

Namjena vanjskih dijelova. PID: kuanski aparati i ureajiSluati,razgovarati,

opisati,

crtati,bojiti,

dodirnuti,pokazati,

igrati se.

Uionica ili

informatiki kabinet.

2.Ukljuivanje i iskljuivanje raunala Ukljuivanje i iskljuivanje raunala

Ponavljanje i vjebanje11Postupak ukljuivanja i iskljuivanja raunala - demonstracija.

Postupak ukljuivanja i iskljuivanja raunala vjeba.Tipka za ukljuivanje.

Pokaziva mia, klik miem.

Gumbi za iskljuivanje. PID: kuanski aparati i ureaji,lijevo-desno, gore-dolje.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

3.Pokretanje i zaustavljanje programa

Pokretanje i zaustavljanje programa

Prozor programa

Vjebanje kroz igru111Pokrenuti neki jednostavniji program i zaustaviti ga.Pokazati i objasniti znaenje osnovnih dijelova prozora. Pokretanje programa,

prozor, zaustavljanje programa

PID: kuanski aparati i ureaji,

lijevo-desno, gore-dolje.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

smanjiti, proiriti. zatvoriti,premjetati (prozor),

igrati se.Informatiki kabinet.

4.Uporaba CD/DVD naslova

Uporaba CD/DVD naslova

1Umetnuti i izvui CD/DVD iz pogona optikog diska.Umetanje i izvlaenje CD/DVD diska, postupanje s CD/DVD diskom.

PID: kuanski ureaji,

naprijed-nazad.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

5.

Uporaba obrazovnih programa

Uporaba obrazovnih programa

Crtanje lika svog omiljenog obrazovnog programa

Ponavljanje sadraja

EVALUACIJA dosadanjeg rada i napretka uenika PROSLAVA USPJEHA1111Pokrenuti neki (po izboru uitelja) obrazovni program i snalaziti se u njemu.Obrazovni program, slika i tekst kao poveznice.

Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

igrati se.Informatiki kabinet.

6.Uporaba jednostavnog programa za crtanje Uporaba jednostavnog programa za crtanje

Crtanje i bojanje leptira bojicama11Pomicanjem simbola olovke po podruju crtanja s pomou mia nacrtati neki jednostavni lik.Simbol olovke, podruje crtanja, spremanje crtea.Likovna kultura: toka, crta, ploha.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

7.Osnovni alati programa za crtanje

Osnovni alati programa za crtanje

1Koristiti osnovne alate u jednostavnom programu za crtanje.Kist, brisalo, kantica.

Likovna kultura: toka, crta, ploha, boja.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

8.Podeavanje alata programa za crtanjePodeavanje alata programa za crtanje1Podesiti osnovne alate po potrebi crtea.Boja crte i ispune, debljine crta, otvaranje datoteke spremljenog crtea.

Likovna kultura: toka, crta, ploha, boja.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

pokazati,

spremiti, otvoriti, istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

9.Crtanje geometrijskih likova

Crtanje geometrijskih likova

Crtanje lika prema zadanom predloku

Ponavljanje i vjebanje sadraja

EVALUACIJA dosadanjeg rada i napretka uenika111

1Nacrtati nekoliko osnovnih

likova razliitih veliina i poloaja.

Kvadrat, pravokutnik, trokut.

Likovna kultura: crta, ploha, boja.

Matematika: toka, geometrijski likovi,

Odnosi (vei-manji, unutar-izvan),Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

10.Osnove pisanja teksta

Osnove pisanja teksta1Pravilno upotrijebiti tipke za slova i znamenke, tipke za novi red, tipke za brisanje i tipke za kretanje po tekstu.Tipkovnica, tipke.

Podsjetiti uenike tko i gdje se sve u svakodnevnom ivotu koristi raunalom i tipkovnicom za pisanje teksta.

Hrvatski jezik: glas, slovo, rije, itanje.Sluati,

razgovarati,

opisati,

pisati,itati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

11.Uporaba jednostavnog programa za pisanje Uporaba jednostavnog programa za pisanje Ureivanje teksta

Pisanje prema zadanom predloku

Ponavljanje sadraja prije PROVJERE

EVALUACIJA dosadanjeg rada i napretka uenika11

11

1Pravilno pokrenutu program, napisati kratku izjavnu reenicu, oznaiti kraj reenice tokom.

Prozor programa za pisanje,

glavni izbornik, podruje pisanja.

Hrvatski jezik: glas, slovo, rije, reenica, interpunkcija (kraj reenice, toka), pisanje, itanje.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pisati,

itati

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

12.Osnovni koraci kornjae

Raunala i mi (programi i programiranje)

Osnovni koraci kornjae

11Razviti spoznaju kod uenika o

vienamjenskoj ulozi raunala koja se postie primjenom vie razliitih programa.

Crtati ravne linije zadane duljine od 1 do 20, brisati sliku.

Program, programiranje.

Grafiki pokaziva kornjae,

kretanja kornjae,

brisanje slike.

HR: pisanje,

MAT: raunanje,

LK: crtanje,

PID: Snalazimo se u prostoru: lijevo - desno, gore - dolje, ispred - iza,

naprijed - natrag.

Sluati,

razgovarati,

promatrati,

usporediti,

opisati,

itati,

pridravati se uputa,

osmisliti,

glumiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

13.Olovka kornjae

Olovka kornjae

1Pomicati kornjau s dignutim ili sputenim perom.

Boje olovke

dizanje olovke, sputanje olovke.

Likovna kultura: crta, ploha, boja.

Sluati,

razgovarati,

promatrati,

usporediti,

opisati,

itati,

pridravati se uputa,

osmisliti,

glumiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

14.Okret kornjae koso lijevo i desno

Okret kornjae koso lijevo i desno

1Crtati kose linije (45).Postavljanje kornjae za crtanje kosih crta:

koso lijevo, koso desno.PID: Snalazimo se u prostoru: lijevo - desno, gore - dolje, ispred - iza,

naprijed - natrag.

Sluati,

razgovarati,

promatrati,

usporediti,

opisati,

itati,

pridravati se uputa,

osmisliti,

glumiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

15.Kretanje kroz labirint

Kretanje kroz labirint - igra

EVALUACIJA dosadanjeg rada i napretka uenika

11Pronai najjednostavnije rjeenje postavljenog zadatka.PID: Snalazimo se u prostoru: lijevo - desno, gore - dolje, ispred - iza,

naprijed - natrag.

Sluati,

razgovarati,

promatrati,

usporediti,

opisati,

itati,

pridravati se uputa,

osmisliti,

glumiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.

Uionica ili kolsko dvorite.

Informatiki kabinet

Zavrni sat - proslavaZavrni sat - proslava: izdavanje potvrde o uspjeno zavrenom pohaanju nastave iz informatike.1ProslavljatiUionica ili kolsko dvorite.

Informatiki kabinet

2.3. SADRAJ PROGRAMA INFORMATIKE U 2. RAZREDU

Prijedlog godinjeg rasporeda nastavnih tema:

Naziv temeBroj sati

UvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjeravanjeUKUPNO

1235467

Uvodni sat11

Mape i datoteke 112

Rad s mapama i datotekama 213

Promjena izgleda radne povrine 112

Pisanje i spremanje jednostavnog teksta 1214

Ureivanje stranice teksta 112

Osnovne usluge interneta 112

Preglednik WWW-a11

Naredbe za okretanje lijevo i desno 112

Crtanje esterokuta 11

Izrada crtea pomou nauenih naredbi 22

Multimedijski CD/DVD 213

Rad s dijelovima crtea314

Kombiniranje crtea iz dviju datoteka112

Pogled na sliku1113

Zavrni sat11

UKUPNO26205235

Planiranje nastavnih tema prema HNOS-u zahtijeva to veu korelaciju predmetnih sadraja. Stoga u nastavku dajemo operativnu razrade nastavnih tema koja e omoguiti osnovu za najdetaljnije planiranje - neposrednu pripremu za rad uenika i uitelja, za svaku nastavnu temu.

Prijedlog operativne razrade rasporeda nastavnih tema u 2. razredu:

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

Uvodni satPonovo zajedno

1Upoznati uitelja.

Upoznati radni prostor informatike uionice.

Iz ega emo uiti i kako emo raditi.

Dogovoriti pravila ponaanje u uionici. Uenik, uitelj,

informatika uionica, informatika,

raunalo.PID: ponaanje u koli i odnosi meu uenicima,sat razrednika, hrvatski jezik, likovna kultura.Izabrati radno mjesto, predstaviti se,

razgovarati,

promatrati,

opisati,

predloiti, bojiti.Uionica i/ili

informatiki kabinet.

1.Mape i datoteke

Mapa, datoteka, podmapa Nazivi mapa i datoteka11Razlikovati datoteke od mapa

Mapa, datoteka, imena mapa i datoteka.

PID: zaviaj,

LIK: crte drvetaSluati,

razgovarati,

opisati,itati, pisati, dopunjavati,crtati,

bojiti,

pokazati,

igrati se.Uionica ili

informatiki kabinet.

2.Rad s mapama i datotekamaStvaranje i premjetanje mape Kopiranje i brisanje mapa i datoteka

Ponavljanje i vjebanje111Kreirati novu mapu, premjestiti mapu i datoteku, kopirati mapu i datoteku

Povlaenjem mia upravljati pomicanjem znake na zaslonu monitora te premjetati datoteke iz jedne mape u drugu.Stvaranje mape,

premjetanje mapa i datoteka, kopiranje mapa i datoteka.

PID: zaviaj,

LIK: crte drvetaSluati,

razgovarati,

opisati,itati, pisati, dopunjavati,crtati,

bojiti,

pokazati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

3.Promjena izgleda radne povrine

Prozor svojstava radne povrine

Zatita zaslona

1

1

Promijeniti slikovnu podlogu radne povrine.

Aktivirati zatitu zaslona.

Svojim rijeima opisati vanost zatite zaslona.

Prozor opisa svojstava radne povrine.

Izbor vrste svojstva.

Promjena slikovne podloge.LIK: boje, kola.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

smanjiti, proiriti.

zatvoriti,

premjetati (prozor),

igrati se.Informatiki kabinet.

4.Pisanje i spremanje jednostavnog teksta

Osnove pisanja teksta u WordPadu rukovanje tipkovnicom

Pisanje i spremanje jednostavnog teksta - odlomak Pohranjivanje i otvaranje datoteka

Ponavljanje sadraja

1111Napisati velika slova na poetku reenice i pravilno pisati znakove interpunkcije.

Pisati tekst podijeljen na odlomke.

Pravila pisanja na raunalu.

Otvaranje datoteke, pohranjivanje datoteke.

Hrvatski jezik: imenice, imena, veliko poetno slovo, reenice, sluanje, govorenje, opisivanje, obavijest, pisanje.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,pisati,igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

5.

Ureivanje stranice teksta

Ureivanje stranice teksta: veliina i orijentacija papira

- ispis teksta

EVALUACIJA dosadanjeg rada i napretka uenika PROSLAVA USPJEHA11Urediti i ispisati tekst

Orijentacija i veliina papira. Porubnice.

Ispis teksta na papiru.

Hrvatski jezik: imenice, imena, veliko poetno slovo, reenice, odlomak,

sluanje, govorenje, opisivanje, obavijest, pisanje, estitke i razglednice.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

igrati se.Informatiki kabinet.

6.Osnovne usluge internetaOsnovne usluge internetaDodjeljivanje e-mail adresa uenicima -CARNET11Razumijevanje interneta kao skupa usluga.

Iinternet, WWW, elektronika pota.

Svi predmeti sadraji na Internetu.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

7.Preglednik WWW-a Preglednik WWW 1Uporaba Web preglednika za jednostavan pregled stranica.

Upis WWW adrese, pregledavanje Web stranica.

Svi predmeti sadraji na Internetu.Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

bojiti,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

8.Naredbe za okretanje lijevo i desnoNaredbe za okretanje lijevo i desno

Vjebanje upravljanja kornjaom11Crtati trokut jednakih duljina stranica.

Naredba za okret ulijevo,

naredba za okret udesno,

crtanje trokuta.

HR jezik: sluanje sugovornika i govorenje.

Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

pridravati se uputa,

dodirnuti,

pokazati,

spremiti, otvoriti, istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

9.Crtanje esterokuta Crtanje esterokuta

1Crtati esterokut zadane duljine stranica.

Crtanje esterokuta zadane duljine

stranice, bojenje esterokuta.

Likovna kultura: crta, ploha, boja.

Matematika: toka, geometrijski likovi,

Odnosi (vei-manji, unutar-izvan),Sluati,

razgovarati,

opisati,

crtati,

pridravati se uputa,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

10.Izrada crtea pomou nauenih naredbi

Izrada crtea pomou nauenih naredbi zadane naredbeIzrada crtea pomou nauenih naredbi prema vlastitom programu 11Crtati kvadrate, pravokutnike,

te trokute i esterokute jednakih duljina stranica.

Nema novih pojmova (utvrivanje

ranije steenog znanja).

LIK: boja, toka i crta, ploha i povrina.

Sluati,

razgovarati,

opisati,

pisati,

itati,

pridravati se uputa,

ukljuiti,

iskljuiti,

pokazati,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

11.Multimedijski CD/DVDPresluavanje audiozapisa i pregledavanje videozapisa s CD-a i DVD-a raunalom

Ponavljanje sadraja prije PROVJERE

EVALUACIJA dosadanjeg rada i napretka uenika1

11

Presluavati audiozapise i

pregledavati videozapise raunalom.

Audio CD/DVD, Video CD/DVD.

PID: kuanski ureaji.LIK: sluanje glazbe.Sluati,presluavati,razgovarati,pregledavati,

opisati,

itati,pridravati se uputa,

dodirnuti,

ukljuiti,

iskljuiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

12.Rad s dijelovima crtea

Uporaba jednostavnog programa za crtanje

(Obrazovni program Paint ponavljanje iz 1. razreda)

Obiljeavanje izreska, zrcaljenje i rotiranjeKopiranje, lijepljenje, izrezivanjePonavljanje i vjebanje sadraja

1

1

1

1Kopirati izreske crtea.

Izrezak, kopiranje izreska,

zakretanje izreska.

LIK: ploha, povrina (veliina i oblik).Sluati,

razgovarati,

opisati,

itati

pridravati se uputa,

ukljuiti,

iskljuiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

13.Kombiniranje crtea iz dviju datoteka Postupak kombiniranja crtea iz dviju datotekaIzrada vlastitog crtea od dva crtea11Rabiti meuspremnik za prenoenje dijelova crtea.

Otvaranje dvaju crtea, premjetanje

izreska iz crtea u crte.

Likovna kultura: crta, ploha, boja.

Sluati,

razgovarati,

promatrati,

usporediti,

opisati,

itati,

pridravati se uputa,

osmisliti,

glumiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

14.Pogled na sliku Pogled na sliku

Ponavljanje sadraja

Provjeravanje EVALUACIJA dosadanjeg rada i napretka uenika

111Brisati osnovni element crtea

(piksel).

Poveavanje (zoom), mapa piksela.

Sluati,

razgovarati,

promatrati,

usporediti,

opisati,

itati,

pridravati se uputa,

osmisliti,

glumiti,

istraiti,

odluiti, izabrati,

igrati se.Informatiki kabinet.

TemaNastavna jedinicaSatiObrazovna postignuaKljuni pojmoviSuodnosiAktivnosti uenikaMjesto izvoenja

Redni brojNazivUvodObradaVjebanjePonavljanjeProvjera

12345678910111213

15.Zavrni sat - proslava

Zavrni sat - proslava: izdavanje potvrde o uspjeno zavrenom pohaanju nastave iz informatike.1Proslavljati vlastiti i grupni uspjehUionica ili kolsko dvorite.

Informatiki kabinet

2.4. POSEBNE ZNAAJKE PROGRAMA INFORMATIKE U 1. I 2 RAZREDU3.3.1. AKTIVNO UENJE INFORMATIKE

Ve smo spomenuli kako najveu vanost treba dati aktivnom radu i sudjelovanju uenika u nastavi. Pod aktivnim uenjem podrazumijevamo sve to uenici rade u informatikoj uionici a nije samo pasivno sluanje i promatranje uitelja.Osim neposrednog rada na raunalu, uenicima treba omoguiti:

iznoenje vlastitog miljenja i ideja,

razvijanje kritikog miljenja o vlastitim i tuim idejama,

igranje razliitih uloga i igara,

meusobnu suradnju stvaranjem suradnikih parova ili grupa (za sloenije zadatke),

procjenu vlastitog rada i rada drugih uenika,

3.3.2. KREATIVNOST U NASTAVI INFORMATIKE

Prvenstvena je uloga i odgovornost uitelja otkloniti prepreke i stvoriti uvjete za oslobaanje kreativnosti kod uenika. Mogue su prepreke:

nelagoda, strah i stres kod uenika (smanjiti na najmanju mjeru), vremenska ogranienja aktivnosti (ukloniti, uenici rade svojim tempom), natjecanje i nagraivanje uenika (to manje koristiti), nepostojanje slobode i samoizraavanja uenika (stvarati slobodno i otvoreno ozraje)

a dobri uvjeti: sigurna i slobodna okolina,

ohrabrivanje uenika na preuzimanje rizika,

ne sputavanje uenika vlastitom kreativnou,

to manje prosuivati uenike, u komentarima biti promiljen i osjetljiv.

Promiljenost i osjetljivost uitelja u komentarima je esto okida koji oslobaa i ukljuuje uenika ili ga sputava i sprjeava njegovu kreativnost.Primjeri komentara upuenih uenicima :

Komentari koji sputavaju i sprjeavaju kreativnost uenika: Dobra ideja, ali ...

Teorijski dobro zvui, ali ...

Budimo praktini, to je suvie nerealno.

To je preskupo.

Nemamo dovoljno novaca, moda sljedee godine.

Ostavimo to za kasnije.

To zahtijeva suvie prouavanja.

To nije dovoljno dobro.

To je suvie komplicirano.

Prvo to moramo ispitati.

To nije u skladu s planom i programom.

To nije tvoj posao.

To nije na problem.

To ravnatelj neu prihvatiti.

To je suvie teko provesti.

Mi to inimo na drugaiji nain ve dugo vremena i nema potrebe to mijenjati.

Ako je to tako dobra ideja, zato je ve netko nije predloio?

Mi smo to ve probali prije i nije funkcioniralo.

Nikada to nismo radili na takav nain.

To je suvie napredno, ljudi nisu spremni za to.

Moemo raspraviti o tome (a da nita ne uinimo).

Je li netko provjerio koliko je to uspjeno?

Samo ignorirajmo njihove prijedloge.

Ili jednostavno ignoriramo osobu i njene ideje.

Komentari koji podupiru stvaranje novih ideja:

Da, nastavi samo!

To zvui zanimljivo, reci mi neto vie o tome.

To je dobra ideja/miljenje/ komentar.

to nam je sve potrebno da to ostvarimo?

Pokaimo to svima.

Kako to moemo ostvariti?

Koje su prednosti?

Kako moemo ukloniti nedostatke?

Moe li izraditi plan akcije?

Kako ti mogu pomoi ostvariti tvoje zamisli?

Zanemarimo nain na koji to danas funkcionira.

Koji mali dio ideje moemo odmah koristiti u trenutnoj situaciji? Kako moemo uvjeriti druge ljude u vrijednost tvojih zamisli?

Provedimo ideju u uinkovito rjeenje.

Poticanje kreativnosti uenika ovisi o tome koliko uitelj razumije njen znaaj za razvoj uenika, poznaje naine na koje to moe ostvariti i koliko je spreman mijenjati tradicionalne naine svoga rada koji tome ne idu u prilog. Vie o ovoj temi moete proitati u dokumentu "Poticanje kreativnosti prirunik.pdf" na http://mzu.sbnet.hr, autora mr. Branka Bognara.

3.3.3. IGRA KAO OSNOVA RADA NA INFORMATICI

"Djeca imaju potrebu za igrom kao to imaju potrebu za jelom, spavanjem ili disanjem."Uenici esto biraju izvannastavnu aktivnost iz informatike kako bi se igrali na raunalu. Ovaj je njihov izbor potrebno iskoristiti iz vie razloga:

igra je uenicima bliska i zanimljiva aktivnost, uenje putem igre uenici ne doivljavaju kao rad i optereenje,

kroz igru uenici ue o sebi, drugima i svemu to ih okruuje,

uenici su u igri fiziki aktivni, meusobno kontaktiraju i tako razvijaju socijalne vjetine,

igra potie osobnu inicijativu i kreativnost uenika,

uenjem putem igre uenici su sretni i zadovoljni.

Zbog navedenih je razloga preporuljivo koristiti se igrom za svladavanje sadraje informatike u 1. i 2. razredu. Naravno, igra bez metodikog cilja i bez uiteljeve kontrole lako postaje zabava i s obrazovnog je stajalita gubitak vremena.

Evo nekoliko prijedloga igara koje moete koristiti u svim etapama rada (za uvod, vjebanje ili ponavljanje). Igre su zamiljene za odreene ciljeve ali ih vi moete lako prilagoditi vlastitim ciljevima.TOMBOLACILJ: upoznavanje i prepoznavanje osnovnih dijelova raunala, alata programa za crtanje ili pisanje.

Na listiu papira slike (i napisani nazivi) za pojmove koje uenici trebaju opisati ili nacrtati ili objasniti. Uenici izvlae papirie kao tombolu.

IGRA OTKRIVANJA 1 (igra skrivaa)CILJ: upoznavanje i prepoznavanje osnovnih dijelova raunala, alata programa za crtanje ili pisanje. Razvijanje vizualnog opaanja.

Postavimo na plou crtee osnovnih dijelova raunala, alata za crtanje ili pisanje, pozivamo uenike da dobro pogledaju i zapamte crtee (ili dijelove raunala). Zamolimo uenike da zatvore oi i uklonimo jedan crte (od 4-5), a preostale ispremjetamo (ako je na poetku teko uenicima nemojte premjetati). Pozovemo uenike da otvore oi i utvrde koji alat nedostaje. Nakon otkrivanja vraamo uklonjeni alat i odigramo igru jo nekoliko puta.

Kada igra postane prelagana moemo dodati vie crtea, izokretati slike, razbacati ih po ploi i sl.

Ovu igru moemo i okrenuti u IGRU OTKRIVANJA DIJELA KOJI SMO POSTAVILI na nain da pred uenike postavimo sve crtee osim jednog. Uenici ne gledaju dok postavljamo (otkrivamo) dodatni crte. Ako je igra lagana moemo ju oteati premjetanjem ostalih crtea.IGRA OTKRIVANJA 2 (igra asocijacija)

CILJ: usvajanje svojstava i prepoznavanje vanjskih dijelova raunala (zamiljenog pojma ili alata za crtanje).Uitelj vodi igru (zamilja dio raunala i daje odgovore "DA" ili "NE"), a uenici postavljaju pitanja. Uenik moe pogaati dok dobiva potvrdan odgovor "DA". Kada je siguran (ali tek nakon najmanje dva uspjena pokuaja postavljanja pitanja na koja je dobio odgovor "DA") moe pogaati.

Ako pogodi dobiva 1 bod a igru nastavlja sljedei uenik koji mu je protivnik. U igri treba biti barem dvostruko vie pojmova nego igraa. Nakon to se neki pojam ili predmet pogodi on vie ne sudjeluje u igri.

Igra zavrava kada se svi pojmovi otkriju, a pobjednik je uenik s najvie pogoenih pojmova ili predmeta.

Na vioj razini igru mogu igrati uenici u skupinama (jedna protiv druge), s tim da igru vode sami uenici. Pojam ili predmet zamiljaju skupine naizmjenino, a bodove osvajaju za pogoen vlastiti pojam ili promaen pojam protivnike skupine.

IGRA SASTAVLJANJA PUZZLA 1CILJ: upoznavanje i prepoznavanje osnovnih dijelova raunala.

A4 crtei vanjskih dijelova raunala izrezani na vie dijelova. Uenici u skupinama sastavljaju po jedan dio raunala. Nakon sastavljanja svaka skupina iz zbirke CIJELIH SLIKA izabire svoj vanjski dio i magnetima ju postavljaju na kolsku plou. Konanu sliku na ploi ine svi vanjski dijelovi raunala.IGRA SASTAVLJANJA PUZZLA 2CILJ: upoznavanje i vjebanje koritenja alata Odabir i naredbi Izrei, Kopiraj i Zalijepi u programu Bojanje.Koristei alat Odabir u programu Bojanje moemo lako podijeliti sliku u puzzle (izreske) koje zatim miem treba premjestiti na podlozi za crtanje. Uenici zatim istim alatom Odabir odabiru, miem premjetaju i slau izreske u cjelovitu sliku. Igru mogu igrati uenici u paru, jedan protiv drugog. Kako bi igre bile iste teine uenici trebaju dogovoriti jednak broj izrezaka.KARTE

CILJ: upoznavanje i prepoznavanje osnovnih dijelova raunala.

Komplet karata koji ine 6 slika (raunalo, monitor, printer, zvunik, tipkovnica, mi) u 4 razliite varijante (razliite boje, uenici ih boje), ukupno 24 karte. Uenici igraju u skupinama po etvero. Uenicima se dijeli po 5 karata, a ostatak ostaje na hrpi s koje uenici redom uzimaju po jednu kartu. Zadatak je to prije sastaviti sustav raunala koji ima 5 dijelova (4 obvezna: monitor, raunalo, tipkovnica i mi i 1 neobvezni: printer ili zvunik). Uenici redom, jedan po jedan, uzimaju po jednu kartu od 4 nepodijeljene, i pokuavaju sastaviti komplet. Ako nemaju komplet odlau jednu kartu na novu hrpu iz koje e se nastaviti uzimati po jedna karta. Igra zavrava kad prvi uenik sastavi sustav raunala od 5 razliitih dijelova. IGRA VOENJE KORNJAE

CILJ: usvajanje pojmova program i programiranje, priprema uenika za rad na raunalnoj grafici pomou kornjae u programskom jeziku Logo, vjebanje snalaenja u prostoru (lijevo, desno, naprijed i natrag).

Igra se moe igrati u uionici, ali i na kolskom igralitu za lijepog vremena.

ULOGE: programer, kornjaa, crta (crta trag kornjae kredom ako smo na kolskom igralitu), sudac (uitelj broji bodove i pazi na uporabu doputenih naredbi).

Programer, kornjaa i crta kredom (ako smo na igralitu), su lanovi istog tima.

Doputene naredbe su: NAPRIJED koraka (FD 5),OKRET DESNO (RT 90) i OKRET LIJEVO (LT 90).

ZADATAK: Voditi kornjau od STARTA do CILJA (izmeu klupa kroz uionicu ili izmeu prepreka na kolskom igralitu, dvoritu).

BODOVANJE: Polazi se od odreenog broja bodova npr. 20 (ovisi o najmanjem potrebnom broju naredbi) koji se smanjuje za svaku naredbu programera. Pobjednik je ona ekipa koja je ostvarila cilj s najmanje naredbi.

Primjer: I. ekipa je zadala 7 naredbi, II. ekipa 5, a III. 8 naredbi. Najuspjenija je II. ekipa koja je zadala samo 5 naredbi i osvojila 15 bodova (20-5 = 15).

Kada igra postane lagana postavite vie prepreka ili zadajte odreeni lik a programer mora vratiti kornjau na polazno mjesto sa to manje naredbi.

IGRA LOVICE (prema izvornoj igri PAC-MAN).CILJ: usvajanje pojmova program i programiranje, voenje kornjae, priprema uenika za rad na raunalnoj grafici pomou kornjae u programskom jeziku Logo, vjebanje snalaenja u prostoru (lijevo, desno, naprijed i natrag).

Uenici su podijeljeni u parove programer kornjaa. Dva su para LOVCI, a ostali parovi ZEEVI se natjeu tko e dulje vremena uspjeno izbjegavati lovce.U zadanom labirintu (uionica s klupama) dvije ekipe (2 programera i 2 kornjae lovci) love kornjau zeca ostalih ekipa (programer i kornjaa zec).

Svaki programer upravlja vlastitom kornjaom doputenim naredbama: NAPRIJED koraka (FD 5), OKRET DESNO (RT 90) i OKRET LIJEVO (LT 90). Kornjaa - zec je ulovljena kad ju dodirne jedna od kornjaa lovaca.

Ako kornjaa zec ima dovoljno prostora i vjeto bjei, igra moe dugo trajati. U ovakvim sluajevima ograniite prostor ili uvedite vie kornjaa lovaca.KOMPJUTORSKE IGRE

Na CD-u uz udbenik se nalazi niz zabavnih logikih igara kojima uenici mogu razvijati kognitivne vjetine i vjetine rjeavanja problema. Neke igre na zabavan i zanimljiv nain vjebaju koritenje mia i tipkovnice, te imaju pozitivan utjecaj na finu motoriku i koordinaciju oko-ruka.2.5. INTEGRIRANJE SADRAJA INFORMATIKE S ZDRAVSTVENIM ODGOJEM I OBRAZOVANJEM Danas uenici provode velik dio vremena sjedei pred TV-om ili za raunalom, ime dovode u opasnost svoje zdravlje. Problem nije u ukupnom vremenu provedenom za raunalom ve u radu bez prekidanja. Dugotrajno sjedenje za raunalom bez prekida, smanjena opa fizika aktivnost i esto ponavljanje radnji poput klikanja miem ili dugotrajnog tipkanja, dovode do zakoenosti vrata, ramena i lea ili pojave bolova u aci, runom zglobu, laktu ili oima. Zbog svega je navedenog vrlo vano u sadraje informatike integrirati sadraje zdravstvenog odgoja i obrazovanja s posebnim naglaskom na:

urednost i istou kolskoga prostora,

primjerenost namjetaja i opreme,

vanost kretanja i boravka na svjeem zraku,

potrebu redovitog sna i odmora.Primjerenost namjetaja, opreme i sjedenja za raunalom

1. Visina stolice treba omoguiti oslanjanje stopala na pod.2. Na stolici treba sjediti uspravno s osloncem za lea.3. Oi moraju biti u ravnini ekrana.4. Podlaktice treba naslanjati na stol a ake u prirodnoj ravnini s tipkovnicom.5. Poeljan je mali "mi" za uenike kako bi se smanjilo naprezanje ake.

VANO: na svakom satu treba uvesti stanku za ustajanje, kratko hodanje i vjebe istezanja. Nakon igre razgovarati s uenicima o zamoru u aci koji je posljedica brzih ponavljajuih naprezanja uslijed koritenja mia ili tipkovnice. Ukazati na umjerenost u radu s miem i tipkovnicom te potrebom rekreativnih stanki. Skrenuti panju uenicima na tetne posljedice dugotrajnog rada i naprezanja lea, ramena, glave, vrata, ruku i runih zglobova pri radu s raunalom.Vjebe za razgibavanjeDa bi smanjili rizik od ozljeda potrebno je odmarati oi i razgibavati tijelo. Oi se odmaraju tako da svakih 20-ak minuta pogledamo neki udaljeniji predmet sa strane na 20-ak sekundi. Za tijelo je dobro raditi to vie kratkih odmora, a za vrijeme barem nekih od njih napraviti jednostavne vjebe. Vjebe se rade polagano, bez naglih istezanja miia i uz pravilno, polagano disanje. Svaku vjebu ponavljamo 3 puta.

"Dohvati Sunce: ustanite i rairite noge tako da vam izmeu stopala bude otprilike irina tijela. Podignite ruke iznad glave ipruite prvo jednu pa drugu ruku dok vam se lagano ne istegnu. Pazite da vam ramena budu oputena. Onda lagano rairite ruke i spustite ihuz tijelo.

Podizanje ramena: spojite stopala ineka vam rukebudu uz tijelo. Udahnite i podignite ramena prema uima, zadrite tako 5 sekundi a onda izdahnite i spustite ramena.

Prianje s dlanom: stanite blizu zida sa skupljenim nogama. Ispruite desnu ruku i pritisnite dlan na zid. Izravnavajte lakat dokne osjetite lagano istezanjena donjoj strani podlaktice. Tako brojite do 10 i pazite davam ramena budu oputena. Napravite istu vjebu s gornjim dijelom dlana pritisnutim na zid dok ne osjetite blago istezanje u gornjem dijelu podlaktice.

Sluanje ramena: stojei ili sjedei skupite noge i opustite ruke sa strane ili u krilu. Njeno privucite desno uho ramenu (uz oputeno rame) dok ne osjetite blago istezanje na lijevoj strani vrata. Drite tako i brojite do 10. Napravite isto to s lijevim uhom dok ne osjetite blago istezanje na desnoj strani vrata."

Vie o vjebama istezanja proitajte na:http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2003/malesevic/index.htmlhttp://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2002/djeca_i_racunalo/http://www.ergovita.hr/2.6. VREDNOVNJE RADA I NAPREDOVANJA UENIKASvrha vrednovanja uenika u izvannastavnoj aktivnosti iz informatike je dobivanje informacija o ostvarivanju ciljeva i zadataka nastave (stvaranje povratne veze).

Povratne informacije trebaju pomoi uitelju za usmjeravanje aktivnosti uenika, a ueniku za jaanje samopouzdanja. Uenici najvie naue kad znaju kako njihov uspjeh ovisi o njima samima i znaju kako se ui.

Osnovni je cilj svakog ocjenjivanja praenje napredovanja uenika kako bi se utvrdio stupanj do kuda je doao svaki uenik. Cijeli rad, pa tako i ocjenjivanje, treba usmjeriti na praktini rad na raunalu i uenike uratke, na aktivnost, suradnju i zadovoljstvo uenika u radu.

Uenici se nee ocjenjivati brojano, ali je vano promatrati njihov napredak. Uitelj treba dobro poznavati mogunosti svakog djeteta, a paljivim promatranjem usporediti ono to uenik radi s onim to od uenika oekuje.

Dominantnu ulogu u ocjenjivanju treba dati samoocjenjivanju uenika.

Svim uenicima treba omoguiti da sami predstavljaju, procjenjuju i usporeuju vlastiti rad i napredak (npr., u obliku prijedloga za procjenu individualnih postignua uenika za obraene teme). Tako se kod uenika razvijaju vjetine i sposobnosti samovrednovanja, potie i razvija odgovornost, podie motivacija za daljnji rad. Ovakvim se nainom vrednovanja uklanja strah od ocjenjivanja na klasian nain.Osim samoprocjene vlastitog rada uenicima treba to ee omoguiti:

- vrednovanja rada ostalih uenika, - procjenu korisnosti i zanimljivosti onoga to su na satu radili,

- predlaganje i izbor budueg rada.Evo nekoliko jednostavnih reenica koje treba dopuniti a mogu posluiti uenicima za samoprocjenu rada i znanja:

3. METODIKA RAZRADA TEMA ZA 1. RAZRED INFORMATIKA

Nastavna teme:

Nastavna jedinica: 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

1. OSOBNO RAUNALO

1.1. Uvod

Cilj nastave:

Upoznavanje uenika s uiteljem, radnim prostorom i predmetom informatike.

Zadaci nastave:

materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni): upoznati uitelja informatike,

upoznati radni prostor za izvoenje nastave (razredna uionica, informatika uionica), upoznati se s udbenikom, radnom biljenicom i CD-om uz njih,

dogovoriti pravila ponaanja za vrijeme rada.

funkcionalni (formalni, psihomotoriki, operativni):

predstaviti se uenicima i uitelju, zauzeti svoje mjesto u informatikoj uionici, a na kraju rada pospremiti radno mjesto, razvijati sposobnosti sluanja, promatranja, usporeivanja i opisivanja.

odgojni (afirmativni): stvarati ugodno i poticajno radno ozraje, razvijati svijest o uvanju radnog prostora, opreme i vlastitog zdravlja

razvijati zanimanje i znatielju.

Nastavni metode: Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor, praktini rad, igra

Nastavni oblici:Frontalni, skupni, u parovima, individualni

Suodnosi s drugim predmetima:Priroda i drutvo, hrvatski jezik, likovna kultura, razredna zajednica, zdravstveni odgoj.

Izvori znanja, nastavna sredstva i pomagala:1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, udbenik.2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, radna biljenica.

3. CD uz udbenik i radnu biljenicu.

4. Osobna raunala.

5. LCD projektor.

6. Crtei, slike i aplikacije.

Novo struno nazivlje:Informatika

TIJEK NASTAVE:

uvodni dio

upoznavanje,

dogovor o radu,

veza s prethodnim znanjem i iskustvom, motivacija 1. nastavna situacija: Nakon ulaska u informatiki kabinet pomoi uenicima izbrati i zauzeti njihovo trajno radno mjesto.

2. nastavna situacija: Povesti razgovor s uenicima radi upoznavanja i o prethodnom iskustvu s raunalima. Uenici se predstavljaju i odgovaraju na neka od sljedeih pitanja. Tko od uenika ima raunalo? Tko u obitelji najvie koristi raunalo? Jesu li se igrali pomou raunala? Koja im je igra na raunalu najdraa?

3. nastavna situacija: Najaviti uenicima osnovni cilj predmeta informatika - stjecanje umijea uporabe raunala za crtanje i pisanje.

glavni dio:

obrada novih sadraja vjebanje i ponavljanje4. nastavna situacija: dijalog s uenicima. Odgovoriti na sljedea pitanja: Kako emo se pozdravljati? Kako emo raditi? Koja su prava i obveze uenike? Odrediti pravila ponaanja u uionici/informatikom kabinetu. 5. nastavna situacija: stanka u radu sredinom sata za igre kretanja ili vjebe istezanja. Skrenuti panju uenicima na tetne posljedice dugotrajnog rada i naprezanja lea, ramena, glave, vrata, ruku i runih zglobova pri radu s raunalom.

6. nastavna situacija: Upoznajemo uenike s udbenikom, radnom biljenicom i rasporedom nastave informatike. 7. nastavna situacija: Kako emo pospremiti radno mjesto?

zavrni dio: vrednovanje i samovrednovanje rada8. nastavna situacija (EVALUACIJA): Uenici individualno usporeuju i opisuju obraene nastavne situacije. Meusobno se sluaju, promatraju, pomau, ispravljaju i ocjenjuju.9. nastavna situacija: Uenici ureuju radno mjesto, meusobno se provjeravaju i zakljuuju kada mogu napustiti informatiki kabinet.

INFORMATIKA

Nastavna teme:

Nastavna jedinica: 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

1. OSOBNO RAUNALO

1.2. Osobno raunalo - pria

Cilj nastave:Upoznavanje rada s udbenikom.

Zadaci nastave:

materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni): upoznati radni prostor za izvoenje nastave (razredna uionica, informatika uionica),

upoznati se s udbenikom, radnom biljenicom i CD-om uz njih,

upoznati osnovne likove: Kompi i Kompica

funkcionalni (formalni, psihomotoriki, operativni): zauzeti svoje mjesto u informatikoj uionici, a na kraju rada pospremiti radno mjesto, primjenjivati dogovorena pravila ponaanja za vrijeme rada. razvijati sposobnosti sluanja, promatranja, usporeivanja i opisivanja,

vjebati suradnju i zajednitvo u radu,

odgojni (afirmativni): stvarati ugodno i poticajno radno ozraje,

razvijati svijest o uvanju radnog prostora, opreme i vlastitog zdravlja

razvijati zanimanje i znatielju kod uenika.

Nastavni metode: Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor, praktini rad, igra

Nastavni oblici:Frontalni, skupni, u parovima, individualni

Suodnosi s drugim

predmetima:Priroda i drutvo, hrvatski jezik, likovna kultura, razredna zajednica, zdravstveni odgoj.

Izvori znanja, nastavna sredstva i pomagala:1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, udbenik.

2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, radna biljenica.

3. CD uz udbenik i radnu biljenicu.

4. Osobna raunala.

5. LCD projektor.

6. Crtei, slike i aplikacije.

Novo struno nazivlje:Udbenik iz informatike

TIJEK NASTAVE:

uvodni dio

upoznavanje,

dogovor o radu,

veza s prethodnim znanjem i iskustvom, motivacija 1. nastavna situacija: Nakon ulaska u informatiki kabinet pomoi uenicima u smjetaju na njhova radna mjesta.

2. nastavna situacija: Povesti razgovor o prethodnom satu informatike. Kako emo se pozdravljati? Kako emo raditi, koja su prava i obveze uenike Iz ega emo uiti informatiku? Kako i koliko je dobro sjediti za raunalom?3. nastavna situacija: Najaviti uenicima osnovni cilj nastave.

glavni dio:

obrada novih sadraja vjebanje i

ponavljanje4. nastavna situacija: Uenici u pojedinano promatraju slike prie u udbeniku i opisuju koje predmete na njima vide. Uenici utvruju imamo li uoene predmete u uionici. 5. nastavna situacija: stanka u radu sredinom sata za igre kretanja ili vjebe istezanja. Skrenuti panju uenicima na tetne posljedice dugotrajnog rada i naprezanja lea, ramena, glave, vrata, ruku i runih zglobova pri radu s raunalom.

6. nastavna situacija: Provjeravamo moe li netko od uenika proitati rijei uz slike imena glavnih likova: Kompi i Kompica.

7. nastavna situacija: Podijelimo uenike u skupine koje imaju zadatak zajedno osmisliti i ispriati pria o Kompiu i Kompici.

zavrni dio:

vrednovanje i samovrednovanje rada8. nastavna situacija (EVALUACIJA): Koristei udbenik jedan predstavnik svake skupine (glasnogovornik) pria dogovorenu priu. Ostale skupine ocjenjuju prie i na kraju proglaavamo najzanimljiviju.9. nastavna situacija: Uenici ureuju radno mjesto, meusobno pregledavaju radna mjesta i zakljuuju kada mogu napustiti informatiki kabinet.

INFORMATIKA

Nastavna teme:

Nastavna jedinica: 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

1. OSOBNO RAUNALO

1.3. Vanjski dijelovi raunala

Cilj nastave:Upoznati vanjske dijelove raunala i njihovu namjenu.

Zadaci nastave:

materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni): imenovati vanjske dijelove sustava raunala: raunalo, monitor, tipkovnica, mi, zvunici i pisa,

opisati izgled pojedinih vanjskih dijelova raunala,

objasniti namjenu pojedinih vanjskih dijelova raunala.

funkcionalni (formalni, psihomotoriki, operativni): prepoznati i pokazati vanjske dijelove raunala,

razvijati sposobnosti sluanja, promatranja, usporeivanja i opisivanja,

razvijati sposobnost logikog zakljuivanja,

vjebati suradnju i zajednitvo u radu.

odgojni (afirmativni): isticati znaaj raunala za obavljanje profesionalnih aktivnosti u razliitih zanimanjima,

stvarati ugodno i poticajno radno ozraje,

razvijati svijest o uvanju radnog prostora, opreme i vlastitog zdravlja,

razvijati zanimanje i znatielju uenika.

Nastavni metode: Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor, praktini rad, igra

Nastavni oblici:Frontalni, skupni, u parovima, individualni

Suodnosi s drugim

predmetima:Priroda i drutvo (radno mjesto, kuanski aparati i ureaji), hrvatski jezik, likovna kultura, razredna zajednica (formiranje skupina), zdravstveni odgoj.

Izvori znanja, nastavna sredstva i pomagala:1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, udbenik.

2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, radna biljenica.

3. CD uz udbenik i radnu biljenicu.

4. Osobna raunala.

5. LCD projektor.

6. Crtei, slike i aplikacije.

Novo struno nazivlje:Sredinja jedinica (raunalo), zaslon, tipkovnica, mi, zvunici i pisa.

TIJEK NASTAVE:

uvodni dio

upoznavanje,

dogovor o radu,

veza s prethodnim znanjem i iskustvom, motivacija 1. nastavna situacija: nakon ulaska u informatiki kabinet uenici se samostalno smjetaju na svoja radna mjesta i pripremaju za rad. 2. nastavna situacija: razgovor o prethodnom satu informatike. koristei udbenik uenici (po jedan iz svake skupine, ne glasnogovornik) opisuju priu iz udbenika. 3. nastavna situacija: najaviti uenicima osnovni cilj nastave.

glavni dio:

obrada novih sadraja vjebanje i

ponavljanje4. nastavna situacija: razgovor s uenicima o radnom mjestu u uionici i informatikom kabinetu: slinosti i razlike. 5. nastavna situacija: uitelj imenuje i opisuje namjenu vanjskih dijelova raunala (usporedba s ovjekom).6. nastavna situacija (igra sastavi raunalo rekreativna stanka): uitelj podijeli uenicima uloge: raunalo, zaslon, tipkovnica, mi, zvunici i pisa. Uenici imaju zadatak "sastaviti raunalo": uhvatiti se za ruke i povezati u cjelinu. Uenici procjenitelji provjeravaju imaju li "raunala" sve neophodne dijelove. Svaki uenik - dio treba opisati svoju ulogu u cjelini. Igra se moe nastaviti rekreativno: uenik "mi" ili "tipkovnica" zadaju naredbe ostalima poput: okreni se lijevo, uni, stavi desnu ruku na glavu, uhvati se za lijevo uho i sl., pri tome uenik "mi" ili "tipkovnica" izvodi pogrene pokrete kako bi oteao igru. 7. nastavna situacija (rad s radnom biljenicom): 1. zadatak na 4. stranici.

zavrni dio:

vrednovanje i samovrednovanje rada8. nastavna situacija (EVALUACIJA): uenici pojedinano imenuju, pokazuju i objanjavaju ulogu vanjskih dijelova sustava raunala: raunalo, monitor, tipkovnica, mi, zvunici i pisa,9. nastavna situacija: uenici ureuju radno mjesto, meusobno se provjeravaju i zakljuuju kada mogu napustiti informatiki kabinet.

INFORMATIKA

Nastavna teme:

Nastavna jedinica: 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

1. OSOBNO RAUNALO

1.4. Ponavljanje, vjebanje i igranje

Cilj nastave:Ponoviti i utvrditi sadraj rada teme Osobno raunalo.

Zadaci nastave:

materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni): imenovati i opisati vanjske dijelove sustava raunala: raunalo, monitor, tipkovnica, mi, zvunici i pisa,

objasniti namjenu pojedinih vanjskih dijelova raunala,

upoznati KVIZ igru poput "Tko eli biti milijuna?" (instalacijski program je na CD-u uz udbenik.

funkcionalni (formalni, psihomotoriki, operativni): zauzeti svoje mjesto u informatikoj uionici, pripremiti se za rad, a na kraju rada pospremiti radno mjesto, primjenjivati dogovorena pravila ponaanja za vrijeme rada, prepoznati i razlikovati vanjske dijelove sustava raunala: raunalo, monitor, tipkovnica, mi, zvunici i pisa, razvijati sposobnosti sluanja, promatranja, usporeivanja i opisivanja,

vjebati suradnju i zajednitvo u radu.

odgojni (afirmativni): isticati znaaj raunala za obavljanje profesionalnih aktivnosti u razliitih zanimanjima,

razvijati svijest o uvanju radnog prostora, opreme i vlastitog zdravlja,

stvarati ugodno i poticajno radno ozraje,

razvijati zanimanje i znatielju uenika.

Nastavni metode: Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor, praktini rad, igra

Nastavni oblici:Frontalni, skupni, u parovima, individualni

Suodnosi s drugim

predmetima:Priroda i drutvo, hrvatski jezik, likovna kultura, razredna zajednica, zdravstveni odgoj.

Izvori znanja, nastavna sredstva i pomagala:1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, udbenik.

2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, radna biljenica.

3. CD uz udbenik i radnu biljenicu.

4. Osobna raunala.

5. LCD projektor.

6. Crtei, slike i aplikacije.

Novo struno nazivlje:

TIJEK NASTAVE:

uvodni dio

upoznavanje,

dogovor o radu,

veza s prethodnim znanjem i iskustvom, motivacija 1. nastavna situacija: razgovor o prvom satu informatike. Kako smo se osjeali? Znamo li danas vie nego prvi dan?

2. nastavna situacija: Najaviti uenicima osnovni cilj nastave.

glavni dio:

vjebanje i

ponavljanje3. nastavna situacija: uenici trebaju zauzeti pravilan poloaj sjedenja za raunalom. Povesti razgovor o tetnosti dugotrajnog i neprekidnog sjedenja za raunalom, kao i tetnost estog ponavljanja istih pokreta miem ili tipkovnicom (zdravstveni odgoj). Uenici meusobno procjenjuju nain sjedenja za raunalom. Koristiti slikovne aplikacije koje se mogu postaviti na ploi ili projicirati pomou raunala i LCD projektora.4. nastavna situacija: uenici priaju priu o Kompiu i Kompici (po jedan iz svake skupine koji nisu priali na prethodnim satima).

5. nastavna situacija: IGRA sastavi raunalo od elemenata crtea.

6. nastavna situacija: kviz pitanja na raunalima.

7. nastavna situacija (rad s radnom biljenicom): 1. zadatak na 5. stranici (boje likovnom kulturom)

zavrni dio:

vrednovanje i samovrednovanje rada8. nastavna situacija (EVALUACIJA): svaka skupina proglaava najaktivnijeg uenika, a skupine i uitelj proglaavaju najaktivniju skupinu.9. nastavna situacija: uenici ureuju radno mjesto, meusobno se provjeravaju i zakljuuju kada mogu napustiti informatiki kabinet.

EVALUACIJA dosadanjeg rada i napretka uenika

Evaluacija individualnog rada i napretka uenika treba biti naglaena tijekom cijele teme uz uporabu metoda i sredstava koji odraavaju postavljene ciljeve.

Kako bi mogli planirati i izvoditi budui rad potrebno je stalno pratiti individualni napredak i postignua uenika. Evo prijedloga za procjenu individualnih postignua uenika za obraene teme:

PRAENJE I PROVJERAVANJE INDIVIDUALNOG NAPRETKA UENIKA:

1. TEMA Opis ocjene: Uenik DADJELOMINONE

OSOBNO RAUNALO

poznaje uitelja.

poznaje radni prostor za izvoenje nastave (razredna uionica, informatika uionica),

samostalno se slui udbenikom, radnom biljenicom i CD-om uz njih.

poznaje pravila ponaanja u informatikoj uionici.

primjenjuje pravila ponaanja u informatikoj uionici.

zna se predstaviti uenicima i uiteljima.

zna zauzeti svoje mjesto u informatikoj uionici.

na kraju rada posprema radno mjesto.

poznaje likove iz udbenika Kompia i Kompicu.

zna pokazati i imenovati vanjske dijelove sustava raunala: raunalo, monitor, tipkovnica, mi, zvunici i pisa.

zna opisati izgled pojedinih vanjskih dijelova raunala.

zna objasniti namjenu pojedinih vanjskih dijelova raunala.

savjesno i tono izvodi postavljene zadatke.

rado sudjeluje u rekreativnim stankama za vjebe istezanja.

paljivo slua uitelja i ostale uenike.

jasno obrazlae i opisuje.

pokazuje zanimanje i znatielju za rad.

PRAENJE I PROVJERAVANJE INDIVIDUALNOG NAPRETKA UENIKA:

2. TEMAOpis ocjene: Uenik DADJELOMINONE

UKLJUIVANJE I ISKLJUIVANJE RAUNALA prepoznaje tipku za ukljuivanje i iskljuivanje raunala po oznaci .

razlikuje tipku za ukljuivanje i iskljuivanje od ostalih tipki ureaja i aparata.

pravilno izvodi postupak za ukljuivanje i iskljuivanje raunala.

izvoditi jednostruki klik miem.

samostalno se slui udbenikom i radnom biljenicom.

poznaje likove iz udbenika Kompia i Kompicu.

poznaje pravila ponaanja u informatikoj uionici.

primjenjuje pravila ponaanja u informatikoj uionici.

zna nabrojiti nekoliko zanimanja koja u svom radu koriste raunalo.

rado igra rekreativne i zabavne igre.

vodi rauna o svom zdravlju, rado pravi stanke za vjebe istezanja i razgibavanja.

na kraju rada rado posprema radno mjesto.

savjesno i tono izvodi postavljene zadatke.

paljivo slua uitelja i ostale uenike.

jasno obrazlae i opisuje.

pokazuje zanimanje i znatielju za rad.

INFORMATIKA

Nastavna teme:

Nastavna jedinica: 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

2. UKLJUIVANJE I ISKLJUIVANJE RAUNALA

2.1. Ukljuivanje i iskljuivanje raunala

Cilj nastave:Osposobiti uenike za samostalno ukljuivanje i iskljuivanje raunala.

Zadaci nastave:

materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni): prepoznati tipku za ukljuivanje i iskljuivanje raunala po oznaci ,

opisati postupak ukljuivanja i iskljuivanja raunala.

funkcionalni (formalni, psihomotoriki, operativni): pravilno izvesti postupak za ukljuivanje i iskljuivanje raunala,

svladati jednostruki klik miem,

razlikovati tipku za ukljuivanje i iskljuivanje od ostalih tipki ureaja i aparata,

razvijati sposobnosti sluanja, promatranja, usporeivanja i opisivanja,

razvijati sposobnost logikog zakljuivanja,

vjebati suradnju i zajednitvo u radu.

odgojni (afirmativni): isticati znaaj raunala za obavljanje profesionalnih aktivnosti u razliitih zanimanjima,

razvijati odgovornost za tono, savjesno i pravilno izvoenje zadataka,

stvarati ugodno i poticajno radno ozraje,

razvijati svijest o uvanju radnog prostora, opreme i vlastitog zdravlja,

razvijati zanimanje i znatielju uenika.

Nastavni metode: Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor, praktini rad, igra

Nastavni oblici:Frontalni, skupni, u parovima, individualni

Suodnosi s drugim

predmetima:Priroda i drutvo (radno mjesto, kuanski aparati i ureaji), hrvatski jezik, likovna kultura, razredna zajednica (formiranje skupina), zdravstveni odgoj, matematika (igra: brojevi 1 5).

Izvori znanja, nastavna sredstva i pomagala:1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, udbenik.

2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, radna biljenica.

3. CD uz udbenik i radnu biljenicu.

4. Osobna raunala.

5. LCD projektor.

6. Crtei, slike i aplikacije.

Novo struno nazivlje:Tipka za ukljuivanje, pokaziva mia, klik miem, gumbi za iskljuivanje.

TIJEK NASTAVE:

uvodni dio

upoznavanje,

dogovor o radu,

veza s prethodnim znanjem i iskustvom, motivacija 1. nastavna situacija: nakon ulaska u informatiki kabinet uenici se samostalno smjetaju na svoja radna mjesta i pripremaju za rad. 2. nastavna situacija: uenici imenuju i opisuju poznate ureaje u uionici: daljinski upravlja za TV prijemnik ili radiokasetofon ili DVD player i slino (mobiteli i MP3 playeri uenika). to je potrebno uiniti prije upotrebe ovih ureaja? Iz neposredne blizine potraiti i uoiti oznaku na tipkama za ukljuivanje.3. nastavna situacija: najaviti uenicima osnovni cilj nastave.

glavni dio:

obrada novih sadraja vjebanje i

ponavljanje4. nastavna situacija: uenici promatraju sliku iz udbenika na 9. stranici i opisuju je.

5. nastavna situacija: uenici, svaki na svom radnom mjestu imaju zadatak pronai na raunalu, monitoru i zvuniku dugme za ukljuivanje s oznakom , te ga usporediti s ostalim dugmadima. Uenici trebaju uoiti kako je to dugme oblikom i veliinom drugaije od ostalih.6. nastavna situacija: uenici redom, jedan za drugim, ukljuuju zvunike, monitor i raunalo te promatraju to se dogaa.7. nastavna situacija: uenici uzimaju mi u desnu ruku (denjaci) i pomjeraju ga po radnom stolu, uoavaju i povezuju vlastite pokrete s pokazivaem mia strjelicom.8. nastavna situacija: uenici vjebaju izvoenje klika na lijevu tipku mia (igra brzi_lijevi_klik_misem.swf)9. nastavna situacija: nakon igre razgovarati s uenicima o zamoru u aci koji je posljedica brzih ponavljajuih naprezanja uslijed koritenja mia ili tipkovnice. Stanka u radu za vjebe istezanja. Skrenuti panju uenicima na tetne posljedice dugotrajnog rada i naprezanja lea, ramena, glave, vrata, ruku i runih zglobova pri radu s raunalom. Stanke svaki 20 minuta.10. nastavna situacija: uenici promatraju sliku iz udbenika na 10. stranici, slijede upute i redom iskljuuju zvunike, raunalo (prema potrebi i monitor).

zavrni dio:

vrednovanje i samovrednovanje rada11. nastavna situacija: uenici pojedinano demonstriraju ukljuivanje i iskljuivanje raunala. Ostali uenici komentiraju i ocjenjuju ispravnost postupaka.12. nastavna situacija: uenici ureuju radno mjesto, meusobno se provjeravaju i zakljuuju kada mogu napustiti informatiki kabinet.

INFORMATIKA

Nastavna teme:

Nastavna jedinica: 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

2. UKLJUIVANJE I ISKLJUIVANJE RAUNALA

2.2. Ukljuivanje i iskljuivanje raunala ponavljanje i vjebanje

Cilj nastave:Osposobiti uenike za samostalno ukljuivanje i iskljuivanje raunala.

Zadaci nastave:

materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni): prepoznati tipku za ukljuivanje i iskljuivanje raunala po oznaci ,

opisati postupak ukljuivanja i iskljuivanja raunala.

funkcionalni (formalni, psihomotoriki, operativni): pravilno izvesti postupak za ukljuivanje i iskljuivanje raunala,

izvoditi jednostruki klik miem,

razlikovati tipku za ukljuivanje i iskljuivanje od ostalih tipki ureaja i aparata,

razvijati sposobnosti sluanja, promatranja, usporeivanja i opisivanja,

razvijati sposobnost logikog zakljuivanja,

vjebati suradnju i zajednitvo u radu.

odgojni (afirmativni): isticati znaaj raunala za obavljanje profesionalnih aktivnosti u razliitih zanimanjima,

razvijati odgovornost za tono, savjesno i pravilno izvoenje zadataka,

stvarati ugodno i poticajno radno ozraje,

razvijati svijest o uvanju radnog prostora, opreme i vlastitog zdravlja,

razvijati zanimanje i znatielju uenika.

Nastavni metode: Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor, praktini rad, igra

Nastavni oblici:Frontalni, skupni, u parovima, individualni

Suodnosi s drugim

predmetima:Priroda i drutvo (radno mjesto, kuanski aparati i ureaji), hrvatski jezik, likovna kultura, razredna zajednica, zdravstveni odgoj, matematika (igra: brojevi 1 5).

Izvori znanja, nastavna sredstva i pomagala:1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, udbenik.

2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, radna biljenica.

3. CD uz udbenik i radnu biljenicu.

4. Osobna raunala.

5. LCD projektor.

6. Crtei, slike i aplikacije.

Novo struno nazivlje:Tipka za ukljuivanje, pokaziva mia, klik miem, gumbi za iskljuivanje.

TIJEK NASTAVE:

uvodni dio

upoznavanje,

dogovor o radu,

veza s prethodnim znanjem i iskustvom, motivacija 1. nastavna situacija: nakon ulaska u informatiki kabinet uenici se samostalno smjetaju na svoja radna mjesta i pripremaju za rad.

2. nastavna situacija: povesti razgovor o prethodnom satu informatike i najaviti uenicima osnovni cilj nastave.

glavni dio:

obrada novih sadraja vjebanje i

ponavljanje3. nastavna situacija: uenici redom, jedan za drugim, opisuju i izvode postupak ukljuivanja zvunika, monitora i raunala. Ostali uenici prate, prema potrebi pomau i ispravljaju pogrjene postupke.4. nastavna situacija: uenici rjeavaju zadatke iz radne biljenice na 6. i 7. stranici. 5. nastavna situacija: uenici vjebaju izvoenje klika na lijevu tipku mia (flash igra brzi_lijevi_klik_misem.swf) nakon poetnog vjebanja provesti razredno natjecanje. 6. nastavna situacija: stanka u radu za vjebe istezanja. Nakon igre razgovarati s uenicima o zamoru u aci koji je posljedica brzih ponavljajuih naprezanja uslijed koritenja mia ili tipkovnice. Ukazati na umjerenost u radu s miem i tipkovnicom te potrebom rekreativnih stanki. Skrenuti panju uenicima na tetne posljedice dugotrajnog rada i naprezanja lea, ramena, glave, vrata, ruku i runih zglobova pri radu s raunalom.

zavrni dio:

vrednovanje i samovrednovanje rada7. nastavna situacija: uenici samostalno iskljuuju zvunike, raunalo (prema potrebi i monitor).8. nastavna situacija: uenici ureuju radno mjesto, meusobno se provjeravaju i zakljuuju kada mogu napustiti informatiki kabinet.

INFORMATIKA

Nastavna teme:

Nastavna jedinica: 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

3. POKRETANJE I ZAUSTAVLJANJE PROGRAMA

3.1. Pokretanje i zaustavljanje programa

Cilj nastave:Osposobiti uenike za samostalno pokretanje i zaustavljanje jednostavnih programa ije se ikone nalaze na radnoj povrini Windowsa.

Zadaci nastave:

materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni): objasniti postupak pokretanja i zaustavljanja jednostavnih programa ije se sliice (ikone) nalaze na radnoj povrini Windowsa,

objasniti postupak pokretanja jednostavnih programa preko gumba Start (Bojanje, Kalkulator, Blok za pisanje),

imenovati gumb Zatvori .

funkcionalni (formalni, psihomotoriki, operativni): pokrenuti i zaustaviti program Bojanje, Blok za pisanje i Kalkulator,

svladati dvostruki klik miem,

zbrojiti programom Kalkulator dva broja dodavanjem broja 1,

razvijati sposobnosti sluanja, promatranja, usporeivanja i opisivanja,

razvijati sposobnost logikog zakljuivanja,

vjebati suradnju i zajednitvo u radu.

odgojni (afirmativni): isticati znaaj raunala za obavljanje profesionalnih aktivnosti u razliitih zanimanjima,

razvijati odgovornost za tono, savjesno i pravilno izvoenje zadataka,

stvarati ugodno i poticajno radno ozraje,

razvijati svijest o uvanju radnog prostora, opreme i vlastitog zdravlja,

razvijati zanimanje i znatielju uenika.

Nastavni metode: Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor, praktini rad, igra

Nastavni oblici:Frontalni, skupni, u parovima, individualni

Suodnosi s drugim

predmetima:Priroda i drutvo, hrvatski jezik, likovna kultura (vizualna komunikacija - ikona prenosi poruku), razredna zajednica, zdravstveni odgoj, matematika (bojevi 1-5).

Izvori znanja, nastavna sredstva i pomagala:1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, udbenik.

2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, radna biljenica.

3. CD uz udbenik i radnu biljenicu.

4. Osobna raunala.

5. LCD projektor.

6. Crtei, slike i aplikacije.

Novo struno nazivlje:Pokretanje i zaustavljanje programa, ikona sliica, dvostruki klik miem. Radna povrina monitora.

TIJEK NASTAVE:

uvodni dio

upoznavanje,

dogovor o radu,

veza s prethodnim znanjem i iskustvom, motivacija 1. nastavna situacija: nakon ulaska u informatiki kabinet uenici se samostalno smjetaju na svoja radna mjesta i pripremaju za rad. Uenici samostalno ukljuuju raunala.2. nastavna situacija: razgovor s uenicima o tome emu sve moe posluiti raunalo. Naglasiti uenicima kako za svaki zadatak koji elimo obaviti s raunalom moramo imati odgovarajui program (crtati, pisati, raunati, igrati se).3. nastavna situacija: najaviti uenicima osnovni cilj nastave.

glavni dio:

obrada novih sadraja vjebanje i

ponavljanje4. nastavna situacija: uenici promatraju slike iz udbenika na 11. i 12. stranici i opisuju ih daju im znaenje, trae sliice preice iz udbenika na zaslonu svog monitora.5. nastavna situacija: uenici dvostrukim klikom mia pokreu program ija se ikona nalazi na radnoj povrini: Bojanje.6. nastavna situacija: uenici promatraju udbenik na 13. stranici i trae odgovor kako zaustaviti program? Klikom mia na gumb zaustavljaju program.7. nastavna situacija: uenici vjebaju postupak pokretanja i zaustavljanja sljedeih programa: Kalkulator (uenici zbrajaju programom dva broja od kojih je jedan uvijek broj 1) i Blok za pisanje. Skrenuti uenicima panju na ovu vanu mogunost pokretanja i izvoenja vie programa istovremeno.8. nastavna situacija: rekreativna stanka u radu sredinom sata za igre kretanja ili vjebe istezanja. Igre povezati s dvostrukim (dva pljeska znak uenicima da se POKRENU) i jednostrukim (jedan pljesak znak uenicima da se ZAUSTAVE) klikom mia. Skrenuti panju uenicima na tetne posljedice dugotrajnog rada i naprezanja pri radu s raunalom.

9. nastavna situacija: uenici vjebaju postupak ukljuivanja i iskljuivanja programa Bojanje, Blok za pisanje i Kalkulator preko gumba Start. ( Svi programi ( Pomagala ( Bojanje10. nastavna situacija: igra. Uenici pokreu poznatu igru brzi_lijevi_klik_misem.swf s radne povrine raunala.

zavrni dio:

vrednovanje i samovrednovanje rada11. nastavna situacija: uenici pojedinano demonstriraju pokretanje i zaustavljanje programa ije se ikone nalaze na radnoj povrini Windowsa. Ostali uenici komentiraju i ocjenjuju ispravnost postupaka.

12. nastavna situacija: uenici samostalno iskljuuju raunalo, ureuju radno mjesto, meusobno se provjeravaju i zakljuuju kada mogu napustiti informatiki kabinet.

INFORMATIKA

Nastavna teme:

Nastavna jedinica: 1. RAZRED OSNOVNE KOLE

3. POKRETANJE I ZAUSTAVLJANJE PROGRAMA

3.2. Prozor programa

Cilj nastave:Osposobiti uenike za samostalni rad s prozorima u Windowsima.

Zadaci nastave:

materijalni (informativni, spoznajni, kognitivni): objasniti znaaj prozora po kojoj je operacijski sustav dobio ime Windows, prepoznati i imenovati osnovne dijelove prozora: naslovna traka, traka s izbornicima naredbi, gumb za smanjenje, proirenje i sputanje prozora na traku sa zadaama,

funkcionalni (formalni, psihomotoriki, operativni): pokrenuti (otvoriti prozore) i zaustaviti (zatvoriti prozore) program Bojanje, Blok za pisanje i Kalkulator,

vjebati klik i dvostruki klik miem,

proiriti prozor na cijelu radnu povrinu,

smanjiti prozor na srednju veliinu,

spustiti prozor na traku sa zadaama,

premjetati prozor po zaslonu pomou mia,

razvijati sposobnosti sluanja, promatranja, usporeivanja i opisivanja,

razvijati sposobnost logikog zakljuivanja,

vjebati suradnju i zajednitvo u radu.

odgojni (afirmativni): isticati znaaj raunala za obavljanje profesionalnih aktivnosti u razliitih zanimanjima,

razvijati odgovornost za tono, savjesno i pravilno izvoenje zadataka,

stvarati ugodno i poticajno radno ozraje,

razvijati svijest o uvanju radnog prostora, opreme i vlastitog zdravlja,

razvijati zanimanje i znatielju uenika.

Nastavni metode: Usmeno izlaganje, demonstracija, razgovor, praktini rad, igra

Nastavni oblici:Frontalni, skupni, u parovima, individualni

Suodnosi s drugim

predmetima:Priroda i drutvo, hrvatski jezik, likovna kultura (vizualna komunikacija - ikona prenosi poruku), razredna zajednica, zdravstveni odgoj, matematika.

Izvori znanja, nastavna sredstva i pomagala:1. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, udbenik.

2. Vetma, A., Glavan, F., Bagari, Z., Raunalo i ja 1, radna biljenica.

3. CD uz udbenik i radnu biljenicu.

4. Osobna raunala.

5. LCD projektor.

6. Crtei, slike i aplikacije.

Novo struno nazivlje:Prozor, proirivanje prozora (Maksimiziraj), smanjivanje (Vrati smanjeno) i sputanje prozora (Minimiziraj).

TIJEK NASTAVE:

uvodni dio

upoznavanje,

dogovor o radu,

veza s prethodnim znanjem i iskustvom, motivacija 1. nastavna situacija: nakon ulaska u informatiki kabinet uenici se samostalno smjetaju na svoja radna mjesta i pripremaju za rad. Uenici ukljuuju raunala.

2. nastavna situacija: razgovor o prethodnom satu informatike. to smo nauili izvesti na raunalu proli sat? Kako se zovu programi za crtanje, pisanje i raunanje pomou raunala? Pokrenuti navedene programe Bojanje, Blok za pisanje i Kalkulator. Zatvoriti programe Blok za pisanje i Kalkulator.3. nastavna situacija: najaviti uenicima osnovni cilj nastave.

glavni dio:

obrada novih sadraja vjebanje i

ponavljanje4. nastavna situacija: uenici promatraju sliku prozora programa Bojanje i sliku iz udbenika na 14. stranici. Uitelj pokazuje uenicima kako svaki dvostruki klik na lijevu tipku mia, dok mu se strjelica nalazi na nekoj sliici ili dugmetu, otvara novi prozor. Uenici uoavaju trake naslova i izbornika, hvataju miem traku naslova i premjetaju prozor po zaslonu. 5. nastavna situacija: rekreativna igra napravi_snjegovica.swf za vjebanje premjetanja objekata (prozora, ikona). Uenici samostalno pokreu i igraju jednostavnu igru koja se nalazi na radnoj povrini raunala. Klikom mia na gumb uenici zatvaraju prozor programa napravi_snjegovica.swf.6. nastavna situacija: rekreativna stanka u radu sredinom sata za igre kretanja ili vjebe istezanja. Igre povezati s dvostrukim (dva pljeska znak uenicima da se POKRENU) i jednostrukim (jedan pljesak znak uenicima da se ZAUSTAVE) klikom mia. Skrenuti panju uenicima na tetne posljedice dugotrajnog rada i naprezanja lea, ramena, glave, vrata, ruku i runih zglobova pri radu s raunalom.

7. nastavna situacija: uitelj demonstrira uenicima kako otvorene prozore moemo meusobno preklapati, premjetati po zaslonu monitora, poveavati ih i smanjivati, pregledavati im sadraj, a na kraju rada ih zatvarati.

8. nastavna situacija: uenici ponavljaju postupak ukljuivanja i iskljuivanja programa Bojanje preko gumba Start.

( Svi programi ( Pomagala ( Bojanje9. nastavna situacija: uenici pomou slika iz udbenika na 15. i 16. stranici izvode radnje proirivanja , smanjivanja i sputanja prozora pokrenutog programa Bojanje.

10. nastavna situacija: uenici ponavljaju postupak ukljuivanja i iskljuivanja programa Blok za pisanje i Kalkulator preko gumba Start. Skrenuti uenicima panju na vanu mogunost pokretanja i izvoenja vie programa istovremeno.11. nastavna situacija: uenici ponavljaju radnje proirivanja , smanjivanja i sputanja prozora pokrenutih programa Blok za pisanje i Kalkulator.12. nastavna situacija: klikom mia na gumb zaustavljaju sve pokrenute programe (zatvaraju sve otvorene prozore).

zavrni dio:

vrednovanje i samovrednovanje rada13. nastavna situacija: uenici u paru meusobno zadaju i izvode radnje s prozorima u Windowsima (otvori, proiri, smanji, spusti, premjesti i zatvori prozor). Ocjenjuju se jednim bodom za sva