Redakcioni odbor: mr Zvonimir Diklic, prof. Juraj Marek,dr Dragutin Rosandic

Glavni redaktor: dr Dragutin Rosandic

METODICKI PRISTUPKNJIZEVNOUMJETNICKOM

TEKSTU- liril<a -

PRIRUCNIK ZA NASTAVNIKESRPSKOHRV ATSKOG - HRVATSKOSRPSKOG

JEZIKA U OSNOVNOJ SKOLI

NEDA BENDELJ AAMIRA IDRIZBEGOVICIVANKA JOVANOVIC

JURAJ MAREKDRAGUTIN ROSANDICJOZA SKOKZORICA TURJACANIN

Urednik: Zorka Vujevic»VESELIN MASLESA«, SARAJEVO 1975.

govor sa cvrclmm), opisi akustickih dozivljaja pTiTode(Tako mi je govoril0 more, Osluskivao sam sapat kise). Upismenom obliku, i to referata, mogle bi se obraditi teme:Nazorov dozivljaj Bosne, Nazarov dozivljaj druga Tita, aza prigodne hi teme pismenih radova mogli posluziti i po­jedini Nazorovi stihovi iz njegovih partizanskih pjesama.

Niz ovih tema i oblika nudi nam se i kao saddaj go­vornih vjezbi u koje ukljucujemo izrazajno citanje i reci­tiranje Nazorovih pjesama. No u ovom posljednjem slucajumoramo uvijek imati na umu da recitiranju mora uvijekprethoditi temeljito uvjezhanOi izrazajno citanje, a da togcitanja nema bez.prethodno dozivljenog i obradenog teksta.Osim uvjezbavanja pojedinih pjesama Nazorova nam liri­ka namece i mogucnost redtala s kojim mozemo nastupitina prigodnoj skolskoj svecanosti, a koji bi, pOiprincipuzavicajnosti, mogao nOisitimetaforican naziv prema stiho­virna iz SIova na kamenu KO MAJKA DJECI PROGO­VARA TA SUTLJIVA, TVRDA, TAJANSTVENA BOSNAU takav recital ukljucili bismo pjesme Cekanje, Na Vuce­vu, Drina, Titov »Naprijed«, Slova na kamenu, Nas voda,Majka pravoslavna, Baka Spasa i Nadena djevojcica.

SADRZAJ

1. Dragutin RosandicMetodicki pristup lirskoj poeziji i osnovnoj skoli ..

2. Neda BendeIjaGrigor Vitez: Sto vukova .

3. Amira IdrizbegovicSukrija Pandzo: Iznad gore vjetri zbore

4. Juraj MarekDragan Lukic: Ovde stanuju pesme .

5

33

61

87

5. Ivana JovanovicMirosiav Antic: PIa vi cuperak . 151

6. Dr Zorica TurjacaninDesanka Maksimovic: Na sesnaesti rodendan . 183

260

7. Joza SkokVladimir Nazor: Pjesme 208

Dr Dragutin Rosandic

METODICKI PRISTUP LIRSKOJ POEZIJIU OSNOVNOJ SKOLI

Nepovjerenje prema nastavi poezije, posebno lirske,izraZeno je viSe puta. Pobornici nepovjerenja u nastavupoezije uzimaju kao polaziSte metodicki pristup tradicio­name nastave koja je lirsko djelo uzimala kao predlozakza ucenje »tropa« i »figura«, za razvijanje pamcenja ideklamatorskih sposobnosti. Tragovi takve orijentacije unastavi lirske poezije prisutni su i u suvremenoj skolskojpraksi i metodickoj teoriji.

Polazeci od prirode lirske poezije, pobornici negativ­nog 'stava prema nastavi poezije isticu nemoc skolske ana­lize pred lirskom pjesmom. Skolski pristupi poeziji cestozavrsavaju na opisivanju formalnih elemenata i na pret­varanju pjesme u pojmovni govor. Time se uceniku odu­zima mogucnost spontanog i stvaralackog komuniciranjas lirskom pjesmom. Protiv takve deskriptivne analize kojaizolirano promatra »sredstva pjesnickog izraZavanja«, opi­Suje ih i klasificira, ustaju predstavnici strukturalistickeoIrijentacije u interpretaciji knjiZevnog djela. Tako J. M.Lotman upozorava na vulgarizaciju lirske pjesme u for­malistickoj i deskriptivnoj analizi:

»Opisna nauka 0 stihu i opisna ,poetika polaze odpredstave da je umetnicka tvorevina zbir vise odelitopostojecih 'postupaka'. Pri tome se umetnicka ana­liza shvata kao prebrojavanje i idejno-stilisticka oce­na onih poetickih elemenata koje izucavalac otkriva

7

u tekstu. Takav metod analize ucvrstio se i u skolskojpraksi. Metodicki prirucnici i udzbenici sarene se odizraza: 'izvucimo epitete', 'nadite metafore', 'sta jehteo da kaze pisac takvom epizodom?' i t. s1.«1

Analiza koja iznevjerava totalitet pjesme, njezinoorgansko jedinstvo (jedinstvo sadrZajnih i formaInih ele­menata) i zaustavlja se sarno na izdvojenim elementimagubi svoj pravi smisao, pogo,to,voskolska analiza koja stojipred zadatkom da ucenicima otkriva smisao poezije, da ihuvodi u njezin svijet i upoznaje ih s tajnama njezinapostojanja.

Metodicki pristup lirskoj poeziji izgraduje se na pred­losku knjizevne znanosti, psiholoskih, pedagoskih i spoz­najnih odrednica.

Teorija knjizevnosti odreduje bit lirske poezij~ vrste,struktUJrUi iztaz. Bit lirske poezije krije se u odredivanjulirskog SUbjekta prema svijetu, u ocitovanju stvaraocevaunutarnjegsvijeta koji se ozivotvoruje u posebnostimalirskog izrazavanja. Kategodja subjektivnosti uzima se kaobitna odrednica lirske poezije po kojoj se razgranicuje odostalih knjizevnih rodova (epike i drame). Unutrasnji svi­jet lirskoga subjekta razotkriva se u posebnim liJrskimformama, prvenstveno u monologu, koji organizira emo:"cionaIno i misaono ,tkivo pjesnikove vi21ijesvijeta.

Lirika prema tome prvenstveno otkriva stvaraocevointimno, bice: ljubav,radost, nespokojstvo, ceznju, stra­danje, osjetilni nemir, tjeskobu, misaona trazenja, zaletefantazije. U ispovijedanju lirskoga pjesnika citalac (pri­malac), zavisno od svojih sklonosti i iskustava, prepoznajei pcr-odubljujevlastite intimne zao,kupljenosti i nemire. Todrugim rijecima znaci da se poruke lirske pjesme diZu nadpojedinacno, ocito,vanje i dobivaju siri, univerzalniji smisao.

Saddajno tkivo lirske pjesme uvjetuje po,sebnost nje­zine strukture, posebnost izrazajnih sredstava kojima seona ostvaruje.

Ishodiste lirske pjesme cini prozivljavanje lirskoga~bjekta u odredenu trenutku. Ona je umjetnost trenutka

1 J. M. Lotman: Predavanja iz strukturalne poetike, Zavodza izdavanje udzbenika, Sarajevo, 1970, str. 88.

8

u kojem se zgtiSnjava pjesnikovo emocionalno i misaonoiskustvo. Buduci da se liJrska pjesma temelji na emod{}­naInom i misaonom elementu, njezina se struktura razli­kuje od strukture epskoga i dramsko,ga djela. U strukturilirske pjesme iScezavaju dogadaji kao po,kretaci i tvorackielementi, nema fabule, nema liko,va koji pokrecu radnju.Lirska Se pjesma izgraduje kao slika emocionalno intoni­rana, kao muzika pjesnickog govora koja izrazava pjesni­kov tmutarnji svijet. Muzika i slika - dva su bitna ele­menta licr-skestrukture. Jezik lirske poezije razlikuje se odjezika pripo'vjedne proze i drame, to, je najlmndenziranijii najekspresivniji tip go,vora.

Teorija knjiZevnosti ,razvrstala je lirsku poeziju u ne­koliko'skupina. Prirazvrstavanju lirike u vrste oslanjalase na dva kriterija: tematski i formalni (formalno-povi­jesni). Tematski kiriterij uzima kao polaziste klasifikacijetematsku usmjerenost lirske poezije a formalno-povijesnioblik pjesme i njegovu povijest. U prirucnicima teorijeknjiZevnosti nalazimo ovakvu razdiobu lirike:

1. Dragisa Zivkovic iznosi ove vrste lirske poezije:ljubavna pesma, elegija, opisna pesma, rodoljubiva i soci­jalna pesma, satiricna pesma, misaona pesma, epigram, oda,himna, ditiramb, gnoma, epitaf i moto;2

2. Nikola Milicevic navodi ove vrste lirske poezije:elegiju, tuzaljku, odu, himnu, psalam, kantatu, rapsodiju,ditiramb, idilu, eklogu, anakreontsku pjesmu, epigram,satiru, epitaf, epitalam, madrigal, poslanicu, romancu,baladu;3

3. Jacques Gob u svojoj skolskoj teoriji knjizevno,stinavo,di ove vrste lirske poezije: odu, elegiju, stancu, mad­·rigal, epigram, epitalam;4

2 Dr Dragisa Zivkovic: Teorija knjizevnosti sa teorijom pis­menosti, Naucna knjiga, Beograd, Svjetlost, Sarajevo, 1964, 158­-167.

3 Nikola Milicevic: Lirska pjesma, Uvod u knjizevnost, Zna··nje, Zagreb, 1961, 359-369.

4 Jacques Gob: Precis de litterature francaise, Maison d'edi­tion A. de Boeck - Bruxelles - 1960,208-216.

9

4. U novijirn ruskim teorijama knjizevnosti lirika sedijeli po tematskim i formalnim (formalno-povijesnim)kriterijima na ove vrste: madrigal, poslanica, epigram,epitaf, epitalam, elegija, ekloga, ditiramb, graaanska, filo­zofska, intimna, politicka, pejzazna lirika.5

I jedna i druga klasifikacija ima odredenih nedosta­taka. Ista »lirska tema« moze biti izrazena u razlicitim lir­skim formama (filozofska oda, filozofska elegija, sonetizgraden na rodoljubnoj ili intimnoj temi). Tematski kri­terij ne uzima u obzir stay lirskoga subjekta prema temi.Tako u satiricnoj poeziji tema moze biti politicka, drus­tvena, filozofska, ali je stay ironicno-satirican. FOirmalni(formalno-povijesni) kriterij takader ima svajih nedasta­taka. Pravila kaja su vrijedila za odredene farme u antic­kaj knjiZevnosti, knjizevnosti klasicizma i novijih razdobljane vrijede u suvremenaj knjizevnosti. Lirski stvaraaci uskladu sa svojim stvaralackim temperamentam i normamaepohe kojoj pripadaju mijenjaju naslijedene liirske farme.Neke su lirske farme pastale neprikladne za izrazavanjedazivljaja suvremenosti. Klasifikacija lirske poezije premaformalnim (farmalno-pavijesnim) kriterijima sve vise gubisvoj smisaa. Novija knjizevnakriticka literatura sve visepokalebava kriterije u klasifikaciji lirske poezije i napustanaslijedene sisteme klasifikacije iz razdoblja klasicizma.U knjizevnopavijesnim pregledima zanimljivo je uacavatii pojavu pojedinih knjizevnih vrsta u odredenim stilskimformacijama. TO'je medutim novi aspekat kaji prelazi ok­vire asnovnoskols~e nastave knjizevnasti.

Knjizevnoteoretskom i knjizevnopavijesnam kriteriju(kaji vrijedi za srednjaskolsku nastavu knjizevnosti) pri­druzuje se pedagosko-psihaloski. Taj se kriterij acituje priizboru knjizevnag g.radiva, njegavaj sistematizaciji, opsegu,interpretaciji, izbOlru metodickih pastupaka, arganizacijinastavnog pracesa, odredivanju ucenikova palozaja u na­stavi, pri izbaru nastavnih metoda i oblika rada. Izbargradiva, njegova sistematizacija i interpretacija prilaga­duje se dozivljajno-spoznajnim moguenastima ucenika. Naasnovi pedagasko-psiholoskih istrazivanja moze se uspa-

5 L. I. Timofeev: Osnovy teorii literatury, Prosvescenie, Mo­skva, 1971,367-381.

10

staviti nekolika faza u knjizevnom obrazovanju ucenikaosnavne skole. Te se faze odreduju na osnavi ucenikovaodnosa prema knjizevnim pajavama, tj. prema knjizevniminteresima ucenika i moguenastima primanja knjizevnihdjela.

U prvoj fazi skalovanja koja obuhvaea razdablje od1- 4. razreda osnovne skole ucenici pokazuju ziv interesza bajku, basnu i uzbudljivu pricu. Usmjeruju se i premalirskoj paeziji u kajoj su prisutni motivi 12 djecjeg svijeta,zivotinjski svijet i pejzaz. Djeca mogu uei u svijet pjes­nicke slike, osjetiti ritam, izraziti emacianalni dazivljajpoezije i zamisliti svijet koji mu nudi primjerena liJrskapjesma. U toj dabi djeca pokazuju smisao za pjesnicki na­cin izrazavanja pa ih takva sklanost pribliZava dozivlja­vanju poezije.6

Na drugam stupnju (V i VI razred) ucenici pakazujuinteres za knjizevna djela kaja imaju zanimljivu i uzbud­ljivu fabulu. Pokazuju interes i za knjizevne likove kojiih privlace svojim postupcima i dozivljajima. U toj faziucenici ne pakazuju interes za vremensko i prostorna adre­divanje zbivanja u djelu, za pisca i vrijeme u kojem jestvarao. Povijesne i socioloske adrednice nisu predmetucenikove paznje.

U lirskoj poeziji pronalaze mative kaji odgavarajunjihovim sklanostima (saljivi motivi, motivi djetinjstva,motivi iz prirode i zivatinjskog svijeta). Prodar u emacio­nalnu strukturu intimnih pjesama, otkJrivanje raznovrsnihemocianalnih ocitovanja kaja nudi lirska poezija, neda­stupno je ucenicima ave dobi.

Savjetska metodicarka Z. A. Rez istraiivala je kakoucenici te dobi (V i VI razred) dozivljavaju i shvaeaju lir­sku pjesmu. Dozivljavanje i razumijevanje lirske poezijeprovjeravala je prvenstveno na pejzainim pjesmama.Usmjerila je paznju na imaginativno i emocionalno reagi­ranje ucenika na lirski tekst, sposobnost zamiSljanja i pre­dacivanja lirskih slika. Na osnovi analize lTezultata dO'kojih je dasla u svam eksperimentu zakljucila je avO':

6 Vladimir Milaric: Decje jezicko stvaralastvo, Kulturni cen­tar, Novi Sad, 1970.

11

»U nacelu, ucenici V i VI razreda jos nemaju do­voljno emocionalnog iskustva; osjecaji i dozivljaji»odraslih« njima su nedostupni, zbog toga mnogepojave u pjesnickim djelima nad kojima su razmiS­ljali, ostale su im nepOlznate, neuhvatljive. No odu­sevljava nas buaenje ljubavi prema poeziji. U nji­hovu dozivljavanju stihova dolazi do izrazaja pronic­ljivost, aktivnost, neposrednost. I sto je vrlo vazno,ucenici su gotovo uvijek zahvalni pjesnicima koji imotvaraju vrata carobnog svijeta ljeporta i omogucujuim da osjete nove neiskusane osjecaje. Naravno,takvo se dozivljavanje ne raaa stihijski i n~hoticno.Ono moze biti 'proizvedeno', pripremljeno s punopaznje i ljubavi p<rema pjesnickoj rijeci, ozbiljnimradom na izrazajnom citanju i razvijanjem stvara­lackog misljenja pri pro.ucavanju lirskih djela.«7

Ueenici te dobi prihvaeaju lirsku pjesmu spontano,zamisljaju i dograduju .pjesnieke slike, osjeeaju muzikupjesniekog govora, ushieuju se i eude Ijepotama koje imotkriva lirs:ki pjesni:k. Lirika na njih djeluje inspirativno.Svoja i:skustva i zanoSe pokusavaju izraziti lil'ski. Utjecajlirske poezije u pokretanju ueenika na samostalno stvrura­lastvo posebna je tema koja sve vise privlaei metodiearei pedagoge.

U VII i VIII razredu dolaze do izraiaja nove psihiekeosobine ueenika koje se reflektiraju i u pristupu knjiZev­nim pojavama. Ueenici pokazuju pojacan interes za eovje­kov psihicki zivot. Pri interpretaciji knjizevnih likova uproznim i dramskim djelima sve viSe se afirmira psiholoskiprismp. Ueenici ulaze u emocionalni svijet lika, njegovintelektualni zivot, otkJrivaju motive djelovanja. Usmjera­vanje prema unutarnjem svijetu priblizava ucenike potpu­nijem dozivljavanju lirske poezije. U ovoj fazi mogu ula­ziti u dozivljavanje intimnijih li~skih pjesama, o1:krivatiemocionalna stanja u sirem rasponu, uocavati i razumije­vati zakonitosti lirske poezije. Javlja se interes za pjes­nika, njegov odnos prema svijetu.

7 Z. A. Rez: 0 nekotoryh osobennostjah vosprijatija i po­nimanija liriceskih proizvedenii ucenikami V-VI klassov, Litera­tura v skole, 1963,6, 39-46.

12

U skladu s dozivljajno'-spoznajnim moguenostima uee­nika odreduju se i razine interpretacije. Pod pojmom ra­zine podrazumijevamo stupanj razvijenosti interpretacije,tj. doseg dozivljajnih i spoznajnih elemenata, zastupljenostknjizevnih pojmova, odnos spontanog, intuitivnog i racio­naInog usvajanja.

U prvoj fazi prevladava spontano, imaginativno, slusnoi vizualno primanje poezije. Nastava poezije na toj raziniQtkriva ueenicima primjeren 'svijet pjesnickih slika, uci ihgledati, slusati muziku pjesnieke rijeci, zamiSljati pjes­nicke slike i izrazavati osjeeaje koje pjesma budi. Knjizev­notE~oretski komentar u toj fazi interpretacije svodi se nanajmanju mjeru. Ueenici usvajaju osnovne pojmove (pjes­ma, stih, kitica, slika, pjesnik, dozivljaj). NaSe skol\Skecitanke za osnovne skole nisu uvijek primjereno doziJraIeknjizevnoteoretske pojmove ueenicima osnovne skole. Pre­tjerana doza teorije zakoeit ee spontanost dozivljavanja ibudenje knjizevne senzibilnosti. Interpretativni proces kojiinzistira na knjizevnoteoretskom osmiSljavanju lirrske pje­sme u nizim razredima osnovne skole izgubit ee moe suge­riranja i otkrivanja novih »neiskusanih« emocija i stanjai tako odvratiti ucenike od poezije.

U drugoj se fazi uz, emocionalno i imaginativno pove­zuje i intelektualno usmjeravanje prema lirskom ostva­renju. Interpretativni se proces obogaeuje knjizevnoteo­retskim komentarom koji pomaie ueenicima da dubljeosjete i spoznaju svijet pjesme. Dublja spoznaja - boga­tiji dozivljaj. To, medutim, nikako ne znaei da u toj faziprevladava knjizevnoteoretski komentar nard spontanim ineposrednim dozivljavanjem pjesme. Uskladivanje tihkomponenata osigurat ee pravi ueinak: dozivljaj i spoz­naju. Pri interpretaciji lirske pjesme koja je utemeljenana intimnim motivima iz pjesnikova zivota cesto se pri­mjenjuje tzv. biografski komentar. Biografski komentartakoder moze odvoditi ueenika od doZivljavanja i spo­znavanja teksta i sugerirati mu spoznaju da je lirsika pjes­ma intimni pjesnikov dnevnik koji nema sireg znacenja.Biografija se u interpcretaciji ukljucuje sarno u onom obli­ku i opsegu koji omogu6uje ueenicima da dublje osjete ispoznaju pjesnicki tekst.

13

Pri komponiranju programa lirske poezije u osnovnojskoIi primjenjuju se dva kriterija: tematski i knjizevno­teoretski. Prema tematskom kriteriju odabiru se lirskepjesme koje svojom tematskom usmjerenoseu odgovarajuduhovnom svijetu ucenika. Raspon je motiva raznolik, akreee se od dozivljajnog svijeta djeteta (motivi djetinj­stva) , pejzazni motivi, intimni, rodoljubni, socijalni, uni­verzalni. Motivski se ciklusi primjeravaju dobi ucenika:

U prva .cetiri razreda prevladavaju pjesme inspiriranemotivima iz djecjeg zivota i svijeta, rodoljubni i pejzaznimotivi.

U V i VI razredu interpretiraju se pjesme s »motivimaiz djecjeg zivota, pejzaznim i Irodoljubnim motivima i hu­moristicke pjesme.«8

U VII i VIII razredu ukljucuju se pjesme intimnog(ljubavnog), rodoljubnog, socijalnog i refleksivnog ka­raktera.

U navedene tematske cikluse ukljucuju se pjesmerazlicitih autora (iz suvremene knjizevnosti i starijih raz­doblja, djecji pjesnici i pjesnici koji nisu pisali posebnoza djecu, ali se izborom motiva i njihovim oblikovanjempriblizavaju djecjem svijetu). Pri stvaranju tematskihciklusa obicno se uzimaju metaforicni naslovi kojima seuokv~ruje svijet motiva: Ruke domovine (rodoljubni cik­Ius pjesama), Stazama djetinjstva, Sume opjevane, Volitese ljudi, Obasjani trenuci itd.

U zavrsnoj fazi osnovnoskolskog obrazovanja paznjaucenika usmjeruje se prema sirem izboru pjesama istogaautora. Tako se afirmira i monografski pristup. Ucenicipotpunije upoznaju poeziju Vesne Parun, Desanke Mak­simovic, Grigora Viteza, Dobrise Cesariea, Dragutina Ta­dijanoviea, Branka topica, Zmaja Jovana Jovanoviea,Vojislava Iliea, Gustava Krkleca i dr.

Polazeci od strukturnih obiljezja lirske pjesme, pro­gram donosi sistem kategorija koje tvore lirski svijet ipredstavljaju njegove konstante. Kao temeljne kategorijeuzete su: pjesnicka (lirska) slika, motiv, raspolozenje, ri­tam, jezik i stiI. Svaka od spomenutih kategorija provodi

B Program SRH

14

se u svim razredima, ali su razgranicene razine. U svakomrazredu te se kategorije osanisljavaju na razini koja jedostupna ucenicima te dobi:

1. razred: izrazavanje emotivnih reakcija na procitanupjesmu;

2. razJI'ed: izrazavanje emotivnih reakcija na proeitanupjesmu, prepo-znavanje stiha, zapaZanje rijeci iizraza kojima je izrazena boja, zvuk, oblik;

3. razred: prepoznavanje brzog i sporog ritma, uocavanjevizualnih i akustickih elemenata u pjesnickojslici (slika izrazena bojom Hi zvukom);

4. razred: zapaZanje osnovnog raspolozenja, osnovne emo­cije Hi osnovne slike u lirskoj pjesmi, zapa­zanje vizualnih i akustickih elemenata u pjes­nickoj slici: pjesnicka slika izrazena bojom izvukom, zapazanje lrime i ritma (brz, spor, zi­vahan) i izrazavanje dojma koji izazivaju oviosnovni elementi stiha;

1. razred: Uocavanje osnovnog osjeeanja i dozivljavanjari tma u lirskom tekstu.

2. razred: Uocavanje osnovnog osjeeanja i dozivljavanjaritma u lirskom tekstu.o cemu se govori u pjesmi i priCi.

3. razred: Uocavanje cjelina (pjesnickih slika) u lirskomtekstu.Uocavanje pauza na kraju stiha.o cemu se govori u prici i pjesmi.

4. Irazred: Uocavanje cjelina (pjesnickih slika) u lirskomtekstu.Uocavanje pauza na kraju stiha. Zapazanje ri­jeci koje znace boju i zvuk, te njihove svrheu pjesnickoj slici.9

5. razred: a) Najznacajniji elementi i gIavni dijeloviLirske slike (lirska slika-boja, oblik i zvuk uokviru uze emocionalne cjeline; niz lirskih slikakao cjelina pjesme).

9 Program BiH

15

Stih (uza ritarnska cjelina sa stanoviSta brojaslogova i stanki).Ugoaaj (atmosfera): emocionalni utisak kojipjesma ostavlja u cjelini.Osnovno osjecanje: pjesmom izrazena emodja.b) Jezicko-stilska obiljezja: Uocavanje i tuma­cenje konkretne umjetnicke funkcije epiteta,onomatopeje, hiperbole i personifikacije u lir­skoj umjetnickoj stlrukturi i razvijanje uceni­kovih sposobnosti samostalne procjene tihfunkcija.

6. razred: a) Najznacajniji elementi i glavni dijeloviLirska slika (njeni elementi: vizuelni, auditivni- imenovanje i funkcija u lirskoj slici; znacaj­nije pojedinosti od kojih se sastoji njihova po­vezanost u emocionalnu, lirsku cjelinu).Tema . (uocavanje i samostalno formulisanje).Ritam (elementi: stih, stanka, opkoracenje,rima; ponavljanje: glasovno-rima, glasovi urijeci; ponavljanje slogova i rijeci).Ugoaaj i osjecanje (uz utvrdivanje osnovnogugodaja i osjecanja zapazati ugodaje i osje­canja sugerisana u pojedinim lirskim slikama).Stilska izrazajna sredstva: pOiredenje, kontrast,gradacija.

7. razred: a) Najznacajniji elementi i glavni dijeloviLirska slika (njeni elementi: taktilni i olfak­torni - imenovanje i funkcija; uocavanje ri­jeci nosilaca teziSta lirskog smisla; uocavanjelirskih slika i odredivanje njihova smisla udatoj lirskoj strukturi).Tema (uocavanje i tumacenje u razlicitim lir­skim pjesmama).Ritam (poredak Irijeci i njegov smisao: uocavatii ostale elemente ritma navedene u VI razredui tumaciti njihovu svrhu).Ugoaaj i osjecanje (uocavati i tumaciti kao uV i VI razredu).

b) Jezik i stilska obiljezja: metafora i alegorija,simbol (sarno kao vid prenesena znacenja).Stilska funkcija glagola (prezenta, aorista, im­perfekta, stilska funkcija imenica i pridjeva).c) Lirske vrste: lirska pjesma - pojam (na 08­novi sinteze vec uocenog).Narodna lirska pjesma (zapaZanje nekih obi­ljezja (leksika vezana uz seosku sl'edinu, usta­ljeni epiteti, neizdiferenciranost strofa, te uzdruge, njegovanje i nekih posebnih motiva ­pokazati na jednoj uspavanki i jednoj posle­nickoj pjesmi).Narodna lirska pjesma lirska pjesma uopste(paralele): razlike u leksici, stilskim karakteri­stikarna, ritmu i obliku i srodnosti (u njihovojformi, poetskom izrazu).

8. ra2JI'ed: a) Najznacajniji elementi i glavni dijeloviLirska slika - uza cjelina u pjesmi, sinteza(jedinstvo raznovrsnih culnih elemenata, sklad­na ritmicka i jezicna organizacija: jedinstvenlirski smt-sao).Odnos lirskih slika (njihova po­vezanost u okviru lirske teme i osnovnog osje­canja pjesme).Lirske teme (uocavanje i tumacenje kao i uVII razredu; razlikovanje pjesama s razlicitimtemama).Ugoaaj i '()Isjecanje (u okviru interpretacije pje­sarna Imje ,se posmatraju).b) Jezik i stilska obiljezja: stilska funkcija gla­gola, imenica, pridjeva; umjetnicka funkcijadinamickog i staticnog.10

Svaki od spomenutih elemenata moze biti polazisteinterpretacije, ali liZ. uvjet da se ne izdvaja iz strukturedjela, tj. da se ne promatra izvan pjesnickog kontekstakojem pripada. Lirska je stika sastavni dio cjelokupnelirske strukture i njezino je :zmacenje organski vezano za

10 Programski sadrzaj u prva cetiri razreda navodi se premaprogramu SRH i SRBiH, a programski saddaj od V-VIII premaprogramu SRBiH.

16 2 - Metodicki pristup ... 17

najprije ce prepoznati jedan element vizualne stvarnostiprisutan i u njihovu zivotnu iskustvu. Vizualna stvarnostkoja sluzi kao ishodiste pjesnicke inspiracije organiziranaje u ovoj pjesnickoj slici na poseban nacin. Ucenici cepredociti sliku stabla (vocke) koja blista u sjaju kiSnihkapi i sunceve svjetlosti. Ta ce slika pokrenuti njihovafantazijsko misljenje. Potaknuti pitanjem: Kako zamisljateCesaricevu vocku poslije kise? - ucenici ce izraziti svojuviziju tog motiva (slike), svaju impresiju i dozivljaj. Prirazgibavanju ucenikove fantazije magu se isticati poje­dinasti pjesnicke slike na osnovi kojih ce se razigrati uce-

pjesnickaj slici. Djeca te dobi imaju il'azvijenu sposobnostvizualnag i auditivnag primanja teksta.

Vizualna i auditivna primanje pjesnicke slike prev­ladava i u IV, V i VI razredu, a u VII i VIII obogacuje sei drugim osjetilnim (culnim) senzacijama - mirisnim iapipnim. Tako se pjesnicka slika dazivljava kao stvara­lacka transpozicija osjetilnih senzacija. Medutim, pjesni­C:kase slika ne dozivljava sarno kao osjetilna transpozicija,kaa dio vizualne, auditivne, alfaktivne i taktilne stvar­nasti koja je pjesnicki azivotvorena. Pjesnicka je slikaizraz pjesnikavih Iraspolozenja i stanja, nasilac poruka ispoznaja a svijetu. Osim asjetilne raziine u prihvacanjupjesnicke slike afirmira se imaginativno-emocionalno rea­giranje. Lirski pjesnik u pjesnickoj slici ostvaruje svojdozivljaj svijeta., svaje emocije. Zato je u prihvacanjuslike prijeko potrebno prodirati u njezin emoci.onalnisa.drzaj. Nije dovoljno da ucenici sarno »vide« i »cuju«elemente koje nudi lirska slika, te elemente treba emocio­nalno primiti, proosjecati i zamisliti. Lirska je slika ostva­rena pjesnickim sredstvima izrazavanja. Pri njezinu usva­janju uzimaju se u obzir i jezicna i stilska sredstva kojimaje slika ostvarena.

Ako ucenike zaustavimo pred prvom strofom Cesari-ceve pjesme Vocka poslije kise:

»Gle malu vocku poslije kisePuna je kapi pa ih njiseI blijesti suncem obasjanaCudesna raskos njenih grana«

kantekst pjesme u cjelini. Isto taka muzicki elementi pje­sme predstavljaju samo jednu kvalitetu u s1Jrukturi pjesme.Isticanje povezanosti elemenata i njihovih medusobnihodnosa neobicno je vazno jer se u skO'lskoj praksi inter­pretacija lirske pjesme cesto izvodi tako da se izdvajajupojedini elementi i ne promatraju u kontekstu djela. Ta jenaslijedena praksa estetickog formalizma. Pri takvaj seanalizi djelo rastvara na niz odvojenih pojedinosti i iz­nevjerava S8 totalitet djela.

Zato se u suvremenaj teOiriji analize lirske pjesmeistice misaa a povezanosti elemenata, argansko jedinstvopjesme:

»AnalizirajuCi lirsko (i svako umjetnicko) djela, mo­ramo uvijek imati na umu organsko jedinstvo lirskogizraza, koji se ne sastoji od sadrzaja s jedne i odforme s druge strane, nego upravo od takve sazivlje­nosti sadrzaja i fO'rme, da se forma uvi.iek javlja kaosadrzaj, a sadrzaj kao forma. Ako forma postanesamO' sredstvo i ekshibici.ia duhovitosti, vjestine itehnike, pjesma nema jedinstva, ona je vjestacka.

Ritam i intonaci.ia stvara.iu muziku i melodikup.iesme, posebnu zvucnu magiju rima, asonanca ialiteracija. Shvatiti ritam samo kao sredstvO' izrazabilo bi krivo, jer je muzicka harmonija stiha i ri­jeci u stvari melodija ideje, u nioj se izrazava misao.Ritam se raaa iz unutarnje nuzde, iz ideie p.iesme.Dozivljaj stvara i pokrece ritam, pa a rijeci, ritmu 1­

rimi i p.iesnicko.i slici ni.ie moguce govoriti izvancjeline i izvan konteksta.«ll

Pjesnicka slika ukljucuje se u interpretaciju lirskepjesme vec u III razredu. Na tam stupnju skolavanja uce­nici zapazaju vizualne i auditivne elemente slike. To znacida se pristup pjesnickoj slici ostvaruje na razini zamjeCi­vanja, zapazanja. Od ucenika se ne trazi da interpretirasliku, tj. da je asmisljava. Dovoljno je da izrazi vizualnui auditivnu impresiju, tj. ana sto vidi i cuje u predocenoj

11 Jure Kastelan: Lirika A. G. Matosa, Rad JAZU, knjiga310, str. 62.

18 2* 19

nikova fantazija: Kako zamisljate »kapi koje se njw«,»Cudesnu raskos g7'ana«?

Time se, medutim, ne iscrpljuje ucenikova komunika­cija s pjesnickom slikom. Treba proniknuti u njezin emo­cionalni sloj, otkriti prisutnost pjesnikovih emocija, tj.poziciju lirskog subjekta. Pitanjem: Koji osjecaji oouzi­maju pjesnika dok promatra »vocku poslije kise«? - uce­nici ce osjetiti pjesnikov zanos, divljenje ljepoti, razdra­ganost. Kad je naslucen emocionalni sloj teksta (pjesnickeslike) , moei ce se krenuti dalje u otkrivanju sredstava ko­j.ima je doZivljaj ostvaren. Pri tome se ostvaruje ovakavredoslijed: dozivljaj, cime je ostvaren i kako primalac re­agira. Na osnovi opisana postupka pri analizi pjesnickeslike iz Cesariceve pjesme moze se postaviti ovakav redo­slijed u primanju pjesnicke slike:

1. pjesnicka slika prima se osjetilno (okom, uhom);2. pjesnicka se slika zamislja (predoeuje);3. pjesnicka se slika emocionalno doZivljava;4. pjesnicka se slika analizira;5. pjesnicka se stika vraca u kontekst pjesme.

Na primjeru Cesariceve pjesme Vocka poslije kise pri­kazan je postupak u primanju slike, koja bi se u daljojanalizi uklopila u kontekst pjesme koja izraZava kratko­trajnost Ijepote i iznimnost obasjanih trenutaka u ljud­skom zivotu.

Pjesnicka se slika proma1lra i kao kompozicijska jedi­nica lirske pjesme. Pri kompozicijskoj se analizi promatraodnos slika, njihova organizacija i funkcija u konkretiza­ciji pjesnikovih misli i osjecanja. Naznaceni redoslijedprimanja slike uzima se, naravno, uvjetno. Postavljanjestrogo omedenih granica narusava cjelovitost dozivljajapjesnicke slike koja istodobno govori i oku, i uhu, i fan­taziji, i SlrCU,i umu. Zamjecivanje slike koje je lisenoemocionalne pratnje i fantazijske aktivnosti - nepotpunoje. Pirocesi koji su izazvani djelovanjem pjesnicke slikemedusobno se povezuju i dopunjuju tvoreci cjelovit doZi­vljaj literarnog teksta.

U interpretativni proces ritam je ukljucen u treCi razredosnovne skole. Medutim, interpretacija lirske pjesme po-

20

cmJe vec u prvom razredu. Svaki pokusaj interpretacijelirske pjesme koji zaobilazi ritam iznevjerava jedan odbitnih tvorackih elemenata pjesme. Pjesnici, objaSnjava­juci stvaralacki cin, tj. trenutak nastajanja pjesme isticuritam kao temeljni konstitutivni element pjesme. TakoMajakovski istice da se njegova pjesma najprije objavljujekao ritmicko ustrojstvo.12

U teoriji interpretacije lirske poezije naglasena je ulogaritma u stvaranju dozivljaja pjesme. Zbog toga neki inter­pretatori lirske pjesme uzimaju ritam kao polaziSte intet­pretacije. Tako postupa Zdenko Skreb pri interpretacijiVidriceve pjesme Pejzaz. Govoreci 0 ritmu u interpretacijipjesme, istice ove misli:

»Posljednja rijec interpretacije bit ce pokusaj da sepojmovno prikaze i definira lirski svijet odredenepjesme, kako su ga, u nasem estetskom dozivljaju,izgradili stih, strofe, ritam, zvuk, i znacenje recenicakoje se nizu u toj pjesmi. Zbog toga analiza stiha i

. ritma ne smije doci na kraj interpretacije- ako smokako tako prikazali i definirali lirski svijet odredenepjesme, ne osvrcuci se na stih i ritam, onda ce tazakasnjela analiza djelovati kao balast, bit ce suvi­sna. KoHko mi je poznato, to je vrlo cesto sudbinametricke i ritmicke analize u nasoj srednjoj skoli; utom slucaju takva ritmicka analiza odbija od pjesme,trivijalizira je, umjesto da nas uvede u njezin mis­terij. Zato bih ja savjetovao svim interpretatorimalirike, ako vet ne umiju naCi put preko metra i ritmakao praga u centar, u srz pjesme, akO' ih ne umijushvatiti u njihovoj estetskoj funkciji, neka - uza sve,sto je ovdje receno - ostanu pri starom, pa se radijeuopce ne osvrcu na njih. Bolje da ih uopce ne spo­minju nego na kraju interpretacije."13

Pred suvremenu nastavu lirske poezije postavlja se kaoozbiljan problem prevladavanje formalisticko-deskriptiv-

12 V. Majakovski: Kak delat stihi, Sovjetskaja Rossija, Mo­skva 1963.

13 Zdenko Skreb: Vladimir Vidric: Pejzaz (interpretacija),Umjetnost rijeci, 1/1957,broj 1, str, 100.

21

nog pristupa. Taj se pristup osobito ocituje kada je rijeco metrickoj i ritmickoj analizi lirske pjesme. Ne sarno dase ta analiza provodi u zavrSnoj fazi interpretacije kaosvojevrsna matematicka opelracija (prebrojavanje slova iodredivanje stopa), nego se pretvara u svojevrsno nasiljenad lirskim tkivom i unistava dozivljaj poezije. Upravo topodrucje interpretacije lirske poezije najmanje je uskla­deno sa zahtjevima suvremene znanosti 0 stihu i ritmu.

Polazeci od suvremenih definicija ritma, mozemo pri­stupiti funkcionalnijoj i kreativnijoj interpretaciji ritma upoeziji.

1. »Ritam je a7'hitektonsko graaenje i arhitektornski re­zultat materije koja se osniva na mnogostrukosti iviseslojnom znacenju vredrlOta govornog jezika i ri­jeci koje nuzno prolaze kroz vremenske periode iprostorne isjecke.«14

Ritam se povemje s vrednotama govornog jezika.. 2. Ritam se ne promatra izolirano, tj. kao samostalna

kvaliteta pjesme bez tijesne povezanosti s ostalim elemen­tima koji izgraduju svijet pjesme (stihom, strofom, kompo­zicijskim ustrojstvom pjesme, emocionalnim slojem, zvu­kovnim slojem, znacenjem). Dozivljaj se u eitocevu svijetuupravo izgmduje djelovanjem tih elemenata u njihovojmedusobnoj povezanosti.

3. Pri analizi ritma ne zaustavljamo se samo na metrici.Metricke se jedinice promatraju u zavisnosti od kontekstapjesme. Iste metricke jedinice zavisno od konteksta moguu stihu dobiti razlicito znacenje. To drugim rijecima znaCida trohej ili daktil ne izraZava uvijek istu kvalitetu. Nji­hova je funkcija i djelovanje na citaoca (primaoca) uvje­tovana kontekstom pjesme u cjelini.

4. Analiza ritma povezuje se s logicko-gramatickimustrojstvom pjesme. Na O'snovisintaktickog, morfoloskog,fonetickog i leksicko-semantickog ustrojstva pjesme od­Ireduje se i njezin ritam.

. 14 Petar Guberina: Teorija 0 ritmu i primjena na jedno Kr-lezino djelo, Krlezin zbornik, Naprijed, Zagreb, 1964,376.

22

5. Ritam se ukljueuje u interpretaciju lirske pjesme usvim fazama skolovanja, tj. od prvog do zavrsnog razreda.Razine interpretacij~ prilagoduju se dozivljajno-spoznaj­nim mogucnostima ueenika.

U 1. i 2. razredu osnovne skole ueenici zapazaju i dozi­vljavaju ritam (brzi i sporl). Izrazavaju i emocionalne re­akcije koje su izazvane brzim i sporim ritmom: radosno,tuzno.

U 3. i 4. razredu razlikuju izmjenjivanje sporog i brzogritma u istoj pjesmi. Promjenu ritma povezuju s promje­nom raspolozenja u pjesmi. Pri eitanju teksta ostvarujupauze na kJraju stiha i strofe, ostvaruju upitnu i uz.vienuintonaciju.

U 5. razredu razlikuju spori, brzi, zivahan, uznemirenritam; zamjecuju nijanse u ritmiekom ustrojstvu pjesmekoje su uvjetovane raspolozenjem; odreduju broj slogovau stihu i pauze izmedu sintagmi u stihu, na kraju stiha istrofe; odreduju intenzitet izgovora pojedinih rijeei i sti­hova i strofa .

U 6. razredu razlikuju spori, brzi, zivahan, uznemiren,nest.asan, trom i ujednaeen ritam; zamjecuju kako se emo­cionalna stanja pjesnikova pretaeu u odgovarajucu rit­mieku strukturu; odreduju pauze u stihu zavisno od redarijeei - pauza u redovnom Iredu rijeci: plavo nebo, pauzau inverznom redu rijeei: nebo plavo; ootvarivanje pauze uopkoraeenju; rima i njezina uloga u oblikovanju stiha; po­navljanje rijeCi, <slogova i glasova; zapazanje refrena injegove uloge u oblikovanju pjesme; tempo (spori i brzi),odredivanje emocionalnog i logiekog sredista stiha.

U 7. raZiredu ucenici razlikuju razmovrsne tipove ritmazavisno od emocionalnog ustrojstva pjesme; odredujutempo i intenzitet pri izgovaranju stihova, sintagmi i rijeei,zavisno od emocionalnog ustrojstva stiha odreduju i tim­bar; odreduju pauze unutar manjih odsjeeaka u stihu­ostvarivanje nulte pauze u kombinacijama atoniekih (ne­naglasenih) i tonickih (naglasenih) rijeCi, ostvarivanjepauza na osnovi interpunkcijskih znakova - zareza, tocke,tocke i Zalreza,dviju toeaka, crtice, triju tofuka; odrediva­nje logickog i emocionalnog sredista stiha, odredivanje 10-

23

giekog i emocionalnog naglaska, ostvarivanje ritma zavi-sno od reda rijeei. .

U 8. razredu razlikuju raznovrsne tipove ritma zavisnood emocionalnog ustrojstva teksta; pri interpretativnomeitanju teksta ostvaruju brzi, spori, ujednaeen, uznemirenritam, odreduju trajanje pauza u stihu, emocionalno i logi­eko srediste stiha i strofe, intenzitet i timbar, tempo i regi­star.

6. Pri interpretaciji ritma polazi se od dozivljaja pjes­me u cjelini, od njezina osnovnog raspolozenja, a zatimse osmisljava ritmieko ustrojstvo pjesme povezano s osta­lim elementima.

7. Pri interpretaciji ritma ostvaruje se naeelo povezi­vanja nastave jezika i knjiZevnosti. Elementi na kojima setemelji ritam povezani su i uz nastavu jezika (naglasak iduzina, sintaktieko, leksieko i fonetieko ustrojstvo stiha,red rijeci, slogovi, naglasene i nenaglasene rijeCi i izgovo­rne cjeline).

8. Dozivljaj ritma u poeziji nikad se ne javlja sarnokao slusni proces, nego kao slusno-motorieki. Prematome ritam se prvenstveno dozivljava auditivno, a njegovograficko predocivanje dolazi u drugi plan.

Dozivljavanje i osmisljavanje ritma zasniva se na »go­vOlrIlomsluhu«, tj. spolSobnosti primanja zvukovnih vred­nota pjesniekog teksta i poznavanju ritmiekih zakonitosti.U metodickoj literaturi ta sposobnost auditivnog primanjapjesnickog teksta naziva se »pjesniekim sluhom«. Razvi­janje »pjesnickog sluha« postize se organiziranim i kon­tinuiranim radom na tekstu. Postoje raznovrsni metodickipostupci kojima se ueenike uvodi u dozivljavanje i osje­canje ritma, tempa, intonacije i intenziteta.

Razvijanje osjecaja za ritam postize se slusanjem in­terpretativnog eitanja pjesnickih tekstova. Odabiru seprikladne pjesme i strofe koje priprema sam nastavnikHi se slusaju is magnetofonske vrpce Hi gramofonske ploce.Ueenike treba usmjeriti na onaj element koji ce biti pred­metom bavljenja (ritam, tempo, intenzitet, intonacija,pauze.)

24

Slusajuci tekst, ucenici ce moci odrediti, tj. prepoznatirazlieite tipove ritma: spor, brz, zivahan, trom, ujednacen.Najprije ce slusati kracu pjesmu ili strofu u kojoj je ritamujednaeen (brz Hi spor). Zatim se mogu usporedivati dvijekrace pjesme Hi dvije strofe razliCita ritma; jedna s brzim,druga sa sporim ritmom.

Kad ucenici usporede ritam dviju pjesama, analizirat cepovezanost ritma i raspolo2enja, tj. otkrivat ce uvjetova­nost ritma pjesnikovim raspolozenjem i stavom premasvijetu.

Mogu se usporedivati strofe ili stihovi koji imaju istimetar, ali je raspolozenje razlieito. Trohejska ili daktilskastopa mogu izraZavati i radosna i tuZna raspol02enja.

Za razvijanje osjecaja za ritam primjenjuje se i ova­kav metodieki postupak. Ucenici slusaju stihove i dizanjem .i spustanjem ruku oznaeavaju naglasene i nenaglaseneslogove rijeei u stihu. Naglasen slog obiljezavaju podiza­njem ruke, nenaglasen spustanjem ruke. Postupak se mozei modificirati. Za oznaeavanje naglaSena i nenaglasenasloga primjenjuje se dirigiranje Hi udaranje olovkom 0tvrdu podlogu (klupu), pljeskanje rukama. Ti su postupciza razvijanje osjecaja za ritam afirmirani u nastavi mu­ziekog odgoja, a mogu se uspjesno primijeniti i za raz­vijanje osjecaja za ritam na pjesnickom tekstu. Ovaj sepostupak obieno povezuje S oznacavanjem (grafickim) rit­ma i upoznavanjem sa znakovima za naglasen i nenagla­sen slog.

Osim glasnog eitanja primjenjuje se i tiho usmjerenoeitanje. Ueenici dobivaju zadatak da Citaju u sebi odre­denu strofu ili kracu pjesmu i da oznaee naglasene i nena­glasene slogove. Obieno se odabiru takvi stihovi u kojimase smjenjuju troheji i daktili. Kad ucenici obiljeze nagla­sene i nenaglasene slogove, eitaju glasno tekst i ostvarujuodgovarajuci ritam.

Ucenicima se moze zadati odgovarajuca me1Jrickashema, a oni ce pronalaziti rijeci koje bi odgovarale zada­noj metriekoj shemi. Moze se dati nekoliko metriekihshema i strofa koje se odnose na te sheme, a ueenici cesamostalno pokusati odabrati odgovarajuce stihove koji seodnose na zadane metrieke sheme. Tu je primijenjena

25

metoda visestrukog izbora, odnosno sredivanja zadanihelemenata.

Prenosenjem pjesnickog teksta (stihova) u prozni oblikueenici ce zapazati promjene u ritmiekoj organizacijiteksta. : ' i

Usporedivanjem muziekog djela koje je inspiriJranopjesniekim tekstom s njegovim tekstualnim predloskomtakoder ce se uocavati obiljezja ritma. Ueenici ce najprijeslusati muziku, zatim ce usporedivati ritam muzickog ipjesnickog ostvarenja.

Razvijanje osjecaja za ritam povezuje se s uoeava­njem tempa govora. Tempo je brzina kojom se izgovararijec, sintagma, reeenica Hi veca sintaktieka cjelina. Slu­sajuci nastavnikovo eitanje stihova, ueenici ce odJredivatitempo. Tempo se tijesno povezuje s ostvarivanjem pauza.Sto je vise pauza i 8to su pauze dliZe, to je tempo uspore­niji. Ueenici ce zamjecivati pauze slusajuCi nastavnikovizgovor stihova. Najprije ce uoeavati duze pauze, zatimkrace u stihu. Usvajanje pauza zasniva se prvenstveno najezicnom sluhu, a poznavanje pravila 0 mjestu pauzeosigurat ce jOs veci uspjeh. Uoeavanje pauze u stihu trazivelik napor i dugo vjezbanje. Sovjetska metodicarka Iva­nova istiee da joj je rad s pauzama zadavao najvise teskocau radu s ueenicima V razreda:

»Treba reci d.a je rad na odreaivanju i ostvarivanjupauza izazivao najvise teskoca: tek na kraju petograzreda uspjeZa sam da svi ucenici osjecaju pauzu utekstu i umiju je ostvariti u svom citanju, no nekisu ucenici jos uvijek grijdiIi u odreaivanju psiho­Zoske pauze.«15

Usvajanje pauze povezuje se sa sintaktiekim ustroj­stvom stiha. Ucenici ce stih raselanjivati na sintagrne,uocavati odnose medu rijeeima, interpunkcijske znakove.Tako ce se nastava pauze oslanjati i na poznavanje sin­takse. Buduci da su pauze razlieita trajanja, a ono je

15 S. F. Ivanova: Opyt raboty po razvitiju recevoga sluhapjatiklassnikov, Russkij jazyk v skole, 1965,3, 33.

26

uvjetovano logieko-gramatickom i emocionalnom struktu­rom teksta, ucenici ce postupno upoznavati pravila 0 tra­janju pauza, tj. upoznat ce pravila koja se odnose nahijerarhiju pauza u stihu.

Pauze se obiljezavaju razlieitim znakovima: I, II, II!.Medutim, upotrebljava se i brojcani sistem za obiljeza­vanje pauza a krece se od 0 - 6. Za trajanje pauza vrijedeova pravila:

1. Pauza 0 dolazi izmedu tonieke i atonieke rijeei,odnosno atonicke i tonieke.

2. Pauza 1 dolazi izmedu pridjeva i imenice (pridjevu prepoziciji) i izmedu priloga u prepoziciji i glagola.

3. Pauza 2 dolazi izmedu imenice i pridjeva u post­poziciji i glagola i priloga u postpoziciji, glagola i objektau postpoziciji.

4. Pauza 3 dolazi izmedu subjektne i predikatne sin-tagme, izmedu objekta u prepoziciji i glagola.

5. Pauza 4 dolazi izmedu dijelova koji se nabrajaju.6. Pauza 5 i 6 na kraju stiha, odnosno na kraju strofe.Za odredivanje pauza u stihu, na kraju stiha i strofe,

primjenjuju se posebne vjezbe utemeljene na slusanju,obiljezavanju, ostvarivanju pauza i ispravljanju grr-esaka.Pri svakom ostvarivanju pauze u tekstu uoeava se njezinamotiviranost. Bez takva osvrta vjezba bi poprimala for­malistican karakter. Vjezbe zasnovane na pjesniekomtekstu nisu usmjerene samo na razvijanje jezienog sluha,one istodobno omogucuju ueenicima da dublje pronicu upjesnicki tekst, da osjete njegove Ijepote.

Razvijanje osjecaja za ritam i zvukovne vrednotepjesniekog govora ostvaruje se i uoeavanjem i dozivlja­vanjem intonacije, intenziteta i timbra. Ueenici ce slusa­juci stihove odredivati upitnu, izjavnu i uzvicnu intonaciju.1sto tako odredivat ce intenzitet govora pojedinih stihova,sintagmi i rijeei. Intenzitetom i timbrom izrazavat ceemodonalne nijanse u stihu (radost, bol, srdzbu, zanese­nost, divljenje, klonulost). Interpretativni proces zasnivase na otkrivanju pjesnickog jezika. Vec u prvoj fazi inter-

27

pretacije lirske pjesme (u niZim razredima asnavne skale)ucenici ee zamjeeivati i osjeeati razlike izmedu proznog ipjesnickag jezika, tj. zamjeeivat ee posebnosti organiza­dje, djelovanja i sugestivnosti pjesnickog jezika. U jednojanketi koja je provedena s ucenicima osnovne skale (VIIrazred) postavljeno je pitanje: Po cemu se razlikuje jezikpoezije od jezika proze, tj. koja je razlika izmeau poezijei proze. Ucenici su dali zanimljiv odgovor u kojem susaddane neke bitne znacajke pjesnickog govora:

»U stihovima su rijeCi ljepse, nad njima treba duzerazmisljati, lakse se pamte.«

Svajom emocianalnoscu, slikovitoscu i muzikalnoscupjesnicki jezik pabuduje estetske emocije. Zahvaljujueitim svajstvima, pjesnicka se rrijec namece, izaziva paznju,pokrece asocijacije, budi misli. Njezina je moe infarmi­ranja znatno veea nega u obicnam komunikativnom jeziku.U poeziji jezik ima konotativnu (suznacenjsku) funkciju.Uocavanje odnosa medu rijecima i otkrivanje njihova zna­cenja u svijetu pjesme suptilan je posao skolske inter­pretacije. Upravo na toj razini, razini jezicne interpreta­cije lirske pjesme, treba prevladati formalisticke pristupe.Pronalazenje i klasifikacija »trapa« i »figura« u odrede­nam pjesnickam tekstu kaa zavrsna faza interpretativnagpracesa jos uvijek zivi u skolskaj praksi. Medutim, svakarijec dabiva svaje znacenje sarna u okviru adredena kan­teksta. U pjesnickom se tekstu rrijec ne promatra kaoodijeljena semanticka jedinica. Uklopljenost rijeci u kan­tekst, tj. u odredenu semanticku okalinu, jedan je od bit­nih nacela u organiz~ciji pjesnickog teksta. Lotman a tomekaze:

»To sto se naziva tropima, prenosnim znacenjem ­izmena semantike reci pod uticajem semantike njeneokoline - predstavlja orpsti zakon poetskog teksta.«16

Bavljenje pjesnickim jezikam pacinje vee u nizimrazredima osnavne skole. Medutim ucenicima te dobi ne

16 J. M. Lotman: cit. djelo, str. 175.

28

daju se knjizevno-teoretski pojmovi koji su vezani uzabiljezja pjesnickag jezika, ali se razvija asjetljivost zaemocianalno djelovanje rijeci, njezino prenesena znacenje.Isto tako razvija se osjetljivost za zvukovne vrednotepjesnickog jezika. Djeca te dabi unose u svoje pismenesastavke elemente pjesnickog izrazavanja (epitete, perso­nifikacije, usporedbe). TO' je, medutim, spantana izraza­vanje, spantana otkrivanje izrazajnih maguenasti. Razu­mijevanje tih sredstava u pjesnickom tekstu afirmira se uvisim razredima osnavne skole. U interpretativni procesukljucuju se sredstva pjesnickag izrazavanja avim redom:

5. iI"azred:epitet, onomatopeja, hiperbola;

6. razred: poredba, kontrast, gradacija;

7. razred: metafara, alegarija, simbol;

8. razred: stilska obiljezja leksika, glasovna strukturarijeci, glasovna ponavljanja, red rijeci.

Osim spomenutih pojmova, u interpretativni procesukljucuju se gramaticko-stilska sredstva. Njihova je uklju­civanje uvjetavano razvijenoscu nastave jezika. Tako se uVII razredu uocava ,stilska funkcija glagola (prezenta,aorista i imperfekta), stilska funkcija pridjeva i imenicau opisivanju, a u VIII se razredu pramatra stilska funk­cija i ostalih vrsta i oblika rijeci. Pri interpretaciji lirskepjesme paznja se usmjeruje prema zvukavnim elemen­tima pjesnickog govora; uocava se glasavna strukturastiha, distribucija glasova u tekstu, glasavna ponavljanja,njihova impresivna i ekspresivna vrijednost. Zvukovni slajpjesme ne pramatra se izolirano. Zvuk sam pO'sebi nemaznacenje. Tek u kantekstu pjesme dobiva adredena zna­cenje. Simbolika glasova, njihova ekspresivna vrijednostproizlazi iz konteksta pjesme. I na toj se razini analizemora prevladati formalizam kaji se ucituje u prebroja­vanju glasova i izvodenju proizvoljnih sudava. 'u vezis muzickam strukturom stiha pramatra se i rima kao je­dan od muzickih i semantickih elemenata u izgradnjipjesme.

Interpretacija ukljucuje i grr-amatickekategorije. Pro­matra se stilska upotreba odredenih gramatickih oblika

29

u tekstu. U lirskoj pjesmi svojom stilskom markiranoscumagu se nametati imenice, pridjevi, glagoli, prilozi,veznici, zamjenice i ostale vrste rijeci. Kad se in­terpretacija usmjeruje prema oblicima rijeci i njiho­voj stilskaj maJrkiranosti, afirmira se morfonostili­sticki pristup. Kad se promatra ekspresivnost sin­taktickih sredstava ostvaruje se sintaktostilistickarazina interpretacije. Kad se otkriva znacenjerijeci, tj. njezini semanticki rasponi, ostvaruje se semanto­stilisticka razina. Razine se odmjeravaju prema priroditeksta i dozivljajno-spoznajnim mogucnostima ucenikaosnovne skole. Na semantostilistickoj razini ostvaruje se iinterpretacija metafore. Razumijevanje metafore pred­stavlja kljuc za ulazenje u svijet poezije. U metodickompristupu metafori vazno je odrediti njezinu funkciju u iz­gradivanju lirskoga svijeta. Ona se ne oCituje sarno kaopreneseno znacenje rijeci, ona nije sarna sredstvo slikovitaizrazavanja, ona je element umjetnickog miSljenja. Meta­forom pjesnik izrazava svoj odnos prema svijetu. Na putudo osmisljavanja metafore u VII razredu ucenici prolazepripremne faze: dozivljavanje slikovitosti pjesnickog jezi­ka, prenesena znacenja rijeci - viseznacnosti rijeci, upo­znavanje personifikacije i poredbe. Osmisljavanje metafolreaslan;a se na te sposobnosti i spoznaje. Ucenici promatrajuna odredenom pjesnickom tekstu metaforicne konstruk­cije, odreduju njihovo znacenje, podrijetlo i djelovanje.

Pri interpretaciji pjesnickog jezika treba zaustavitiucenike pred njegovim ljepotama, otkrivati im njegovnznacenje, funkciju u pjesnickom djelu, tj. konkretizacijupjesnikovih dozivljaja i spoznaja, motivirati ucenike daizraze svoj odnos prema pjesnickom jeziku (svoje emocije,asocijacije i misli).

Cjelovita interpretacija lirske pjesme ne moze seuspjesno ostvariti bez otkrivanja njezina jezika.

Preko jezika, ritma, zvukovnog sloja ulazi se i u ostaleslojeve teksta, ntkriva se prisutnost lirskog subjekta, emo­cionalno i misaono ustrojstvo pjesme, njezina struktUlra.

Metodicki pristup lirskoj poeziji ukljucuje jos nekeaspekte: povezivanje interpretacije lirske pjesme s likov­nim i muzickim djelima, uvodenje ucenika u interpreta-

30

tivno Citanjc lirske pjesme, uloga lirske poezije u izgradi­vanju ucenikova jezickog izraza i pokretanju stvaralackihmogucnosti. IstraZivanje tih problema obogatit ce meto­dicki pristup lirskoj poeziji i otvoriti nave mogucnostiuvndenja ucenika u svijet poezije. To istodabno, znaci uvo­diti ucenike u nova podrucja dozivljavanja, u nove spoz­naje a svijetu, u potpuniji i bogatiji ljudski zivot.

31