REFERENTNE VRIJEDNOSTI BIOKEMIJSKIH …klinkemija.kbcsm.hr/HDMB/BiochMedARHIVA/Vol06_4_1996/04_Flegar_… · Referentne vrijednosti biokemijskih sastojaka seruma... Z. Flegar-Meštrić

Izvorni, znanstveni članak

UDK 612.015.6:577.121.4 Original Scientific Paper

REFERENTNE VRIJEDNOSTI BIOKEMIJSKIHSASTOJAKA SERUMA ŠKOLSKE DJECE I

ADOLESCENATA S PODRUČJA GRADA ZAGREBAZlata Flegar-Meštrić, Nada, Jagarinec, Branka, Surina, Danijela Vrhovski-Hebrang,

Vladimira Preden-Kereković, Šonja. Perkov, Branka Smuđ-Makalouš*

Zavod za kliničku kemiju, K.B. "Merkur", Zagreb, *Dom zdravlja, "Trešnjevka II", Zagreb

SAŽETAK - Na. reprezentativnom uzorku od 998 školske djece i adoles-cenata grada Zagreba (540 djevojčica, i 458 dječaka) u dobi od 8 - 18godina života, s poznatim, fiziološkim statusom, i vanjskim obilježjima,referentnim ili I i, rutinskim analitičkim metodama odredili smo koncen-tracije 34 biokemijska sastojka seruma.

Profil biokemijskih sastojaka, seruma tijekom razdoblja intenzivnog rastai razvoja određen je prema, veličini biološke varijacije. Primjenom prepo-ruka. Pododbora za referentne intervale Nacionalnog odbora, za kliničko-laboratorijske standarde (NCCLS C28-P dokument, 12/2, 1992), refe-rentni intervali koji obuhvaćaju 95% ispitivane populacije određeni suneparametarskom statističkom metodom i prikazani kao 0.025 i 0.975udjeli neparametarske distribucije.

Izrađeni referentni intervali omogućuju točnu i učinkovitu, medicinskiodgovarajuću, transverzalnu, procjenu pojedinačnih rezultata laborato-rijskih analiza školske djece i. adolescenata tijekom razdoblja intenzivnograsta i razvoja.

Ključne riječi: referentni intervali, biokemijski sastojci seruma, školska, djeca i adoles-centi, transverzalna, procjena

UVOD

Radi ispravne medicinske procjene nalaza biokemijskih sastojaka serumaškolske djece i adolescenata potrebno je utvrditi fiziološke promjene tihsastojaka u slučajnom uzorku odgovarajuće populacije djece, tj. utvrditi odgova-

Adresa za korespondenciju: Zavod za kliničku kemiju, K. B. "Merkur", Zagreb, Zajćeva 19; 01212-220

BIOCHEMIA MEDICA god. 6, br. 4, 1996. 277

Referentne vrijednosti biokemijskih sastojaka seruma... Z. Flegar-Meštrić i sur.

rajuće referentne intervale. Kako na području Republike Hrvatske do sadanisu obrađena i objavljena cjelovita istraživanja fiziološke promjenljivostiosnovnih biokemijskih sastojaka seruma prema međunarodnim preporukamaIFCC-a (International Federation of Clinical Chemistrv), Ministarstvo znanostii tehnologije Republike Hrvatske odobrilo je i djelomično financiralo znanstve-no-istraživački projekt pod naslovom: "Referentni intervali za biokemijske ihematološke sastojke krvi i seruma zdrave djece zagrebačke regije". Projektje izrađen uz sudjelovanje liječnika specijalista školske medicine s područjagrada Zagreba u odabiru referentne populacije školske djece i adolescenata,a referentne vrijednosti ispitivanih sastojaka seruma određene su u Zavoduza kliničku kemiju, Kliničke bolnice "Merkur" Zagreb.

Fiziološka promjenljivost biokemijskih sastojaka seruma tijekom životnedobi posljedica je djelovanja brojnih bioloških i metodoloških čimbenika. Outjecaju bioloških čimbenika (spol, rasa, dob, stupanj razvoja, ekološki uvjeti,opći uvjeti života, ciklične promjene, tjelesna konstitucija, navike) ovisit ćeveličina biološke varijacije, koja uz metodološke čimbenike (predanalitička,analitička i poslijeanalitička varijacija) čini ukupnu varijaciju pojedinihbiokemijskih sastojaka seruma (1). Kako se metodološki čimbenici mogukontrolirati i standardizirati, upravo veličina biološke varijacije koju određujuunutarnji i vanjski biološki čimbenici, karakterizira pojedine referentnepopulacije. Jedino izrada referentnih vrijednosti i referentnih intervala kaojedinih odgovarajućih usporednih vrijednosti za ispitivanu populaciju omo-gućuje djelotvornu i primjerenu medicinsku procjenu rezultata laboratorijskihanaliza (2).

Promjene biokemijskih sastojaka seruma posebno su izražene tijekomintenzivne razvojne dobi djeteta, u pubertetu i adolescenciji. Za njihovo razu-mijevanje izuzetno je značajno poznavanje osnovnih principa rasta i razvojadjeteta.

Pod pojmom rasta mislimo prvenstveno na kvantitativne procese, tj.povećanje određenih dimenzija (npr. visine tijela, opsega glave) ili ukupnemase tijela (mjerene tjelesnom težinom) ili mase pojedinih organa ili tkiva(3).

Pojam razvoja prvenstveno se odnosi na kvalitativne promjene, diferen-ciranje i sazrijevanje biokemijskog sastava, strukture i funkcije, reaktivnostii prilagodbe pojedinih tkiva, organa i funkcija organizma od začetka do krajarazvojne dobi, tj. do kraja adolescencije (3).

Procesi rasta i razvoja teku u izvanrednom skladu koji je jedinstven zasvaku jedinku i određen ne samo unutarnjim, naslijeđenim čimbenicima, negoi djelovanjem brojnih okolinskih, vanjskih čimbenika, a najintenzivniji sutijekom prenatalnog razdoblja i razdoblja adolescencije (adolescentia, lat.-mladost), kao prelaznog razdoblja između djetinjstva i odrasle dobi.

Danas se detaljno prate i proučavaju sve promjene koje su vezane uzrazdoblje rasta i razvoja, ali na području fizioloških promjena biokemijskihsastojaka seruma u tom razdoblju vrlo je malo objavljenih radova. Jedan odrazloga je sigurno i invazivnost pretrage, odnosno nužnost vađenja uzoraka

278 BIOCHEMIA MEDICA god. 6, br. 4, 1996.

Z. Flegar-Meštrić i sur. Referentne vrijednosti biokemijskih sastojaka seruma...

venske krvi zdravoj djeci. Međutim, nepoznavanje fiziološke promjenljivostitijekom razdoblja rasta i razvoja može dovesti do raznih netočnosti umedicinskoj procjeni rezultata laboratorijskih analiza, jer su koncentracijemnogih biokemijskih analita kod djece različite od onih kod odraslih osoba(4). Odabir referentne populacije je izrazito skup i dug, i zato se u brojnimlaboratorijima kao usporedne vrijednosti upotrebljavaju literaturni podaci,posebno ako se radi o pedijatrijskoj populaciji. Referentne populacije razlikujuse na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini, podložne su utjecajimabrojnih unutarnjih i vanjskih čimbenika i veličini predanalitičke i analitičkevarijacije, tako da se literaturni podaci ne mogu jednostavno preuzeti nitikada se radi o odraslim osobama, a posebno kada se radi o populacijamaškolske djece u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja (1,2).

Zbog toga je razvijen niz različitih metoda za izradu referentnih vrijednosti,ovisno o tome koriste li se podaci selektivno odabrane referentne populacije(IFCC metoda) (1,2,5-9), podaci neselektivne bolničke populacije (indirektnemetode) (10) ili se koriste individualne referentne vrijednosti (11). Bez obzirakako strogo definiramo skupinu osoba po dobi, spolu ili drugim kriterijimaili predanalitičku i analitičku varijaciju, određena je varijabilnost povremenoprisutna unutar iste osobe (intraindividualna varijacija), ili od osobe do osobe(interindividualna varijacija). Zato bi određivanje individualnih referentnihvrijednosti osiguralo osnovu za dugotrajnu i najtočniju procjenu zdravlja irano otkrivanje promjena koje vode razvoju kroničnih bolesti.

Na području Republike Hrvatske do sada su objavljeni podaci o fiziološkojpromjenljivosti osnovnih biokemijskih sastojaka krvi i seruma, tj. referentniintervali, za odraslu populaciju zagrebačkog područja (12,13) kao rezultatznanstveno-istraživačkog projekta "Referentne vrijednosti klinički relevantnihsastojaka krvi i seruma za populaciju Zagreba i bliže okolice", Zavoda zakliničku kemiju Kliničke bolnice "Merkur", Zagreb.

U okviru našeg istraživanja željeli smo utvrditi mijenjaju li se tijekomintenzivnog rasta i razvoja koncentracije biokemijskih sastojaka seruma, tena temelju utvrđene fiziološke promjenljivosti ovisno o dobi i spolu izraditireferentne intervale za školsku djecu i adolescente zagrebačkog područja.

ISPITANICI I METODE

Ispitanici

Ispitivanjem je obuhvaćen reprezentativni uzorak od 998 školske djece iadolescenata (540 učenica i 458 učenika) u dobi od 8 do 18 godina s područjagrada Zagreba.

Odabir referentne djece obavljen je na temelju specijalističkog liječničkogpregleda i "Obrasca za odabir referentnog djeteta". Obrazac je sadržavaopodatake o osobnoj i obiteljskoj anamnezi, podatke o fizikalnom pregledu ikliničkom nalazu liječnika. Ocjena zdravstvenog statusa djeteta provedena jeu skladu s preporukama Skandinavskog odbora za izradu referentnih vrijed-nosti (14), koje je prihvatio i IFCC (2).



Uzimanje uzoraka krvi zdravoj školskoj djeci u okviru ovog istraživanjaodobrio je Etički odbor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz pisme-nu suglasnost roditelja i djece. Pri uzimanju uzoraka venske krvi postupalose prema preporukama Odbora za izradu referentnih vrijednosti Skandi-navskog udruženja za kliničku kemiju i Nacionalnog pedijatrijskog udruženjanordijskih zemalja, koji su 1990. g. objavili preporuke za uzimanje uzorakavenske krvi kod djece u svrhu izrade referentnih vrijednosti kao osnovnogpreduvjeta za standardizaciju predanalitičkih varijacija (15,16).

Metode

Referentne vrijednosti biokemijskih sastojaka seruma određivane sureferentnim i/ili rutinskim analitičkim postupcima navedenim u tablici 1.

T a b l i c a 1. — Primjenjene analitičke metode za mjerenje koncentracija biokemijskih sastojakaseruma

Sastojak

GlukozaUrejaKreatininUra tiUkupni bilirubinNatrijKalijKloridiUkupni kalcijFosfatiMagnezijŽeljezoBakarCinkAspartat-aminotransferaza (AST)Alanin-aminotransferaza (ALT)7-glutamiltransferaza (GGT1Alkalna fosfataza (ALP)Laktat-dehidrogenaza (LD)Kreatin-kinaza (CK)Kolinesteraza (CHS)Amilaza(AMS)Ukupni proteiniElektroforetske frakcijeUkupni kolesterolHDL kolesterolTriacilglicerol

Analitički postupak

glukoza-oksidazaureaza-GLDH-UVJaffeova kinetička metodaurikaza-peroksidaza, s askorbat oksidazomEvelyn-Malloyplamena emisijska spektrometrijaplamena emisijska spektrometrijakolorimetrijski sa živinim tiocijanatomatomska apsorbometrijafosfomolibdenska UV metodaatomska apsorbometrijaferozinatomska apsorbometrijaatomska apsorbometrijaoptimirana metoda po IFCC-u, bez piridoksal-fosfata, 30" Coptimirana metoda po IFCC-u, bez piridoksal-fosfata, 30" Coptimirana metoda po IFCC-u, 30" Coptimirana metoda po IFCC-u, AMPpufer, 30" Coptimirana metoda po DGKC-u, 30" CIFCC metoda uz imidazolni pufer, 30° Ckolorimetrijska metoda s butiriltiokolinom, 30° Cblokirani p-nitrofenilmaltoheptaozid (PNPG7), 30° Cbiuret metodaacetat-celuloza, Ponceau Senzimsko-kolorimetrijskienzimsko-kolorimetrijski /Mgz* fosfovolframatenzimsko-kolorimetrijski



Tijekom cijelog istraživanja provođena je stalna unutarlaboratorijskakontrola kvalitete u skladu s preporukama IFCC-a (7), čime je omogućenoodređivanje doprinosa analitičke varijacije ukupnoj varijaciji referentnihvrijednosti i izračunavanje veličine ukupne biološke varijacije.

U tablici 2 prikazan je postignuti stupanj analitičke nepreciznosti i ne-točnosti za kontrolni serum I u području normalnih vrijednosti i kontrolniserum II u području patoloških vrijednosti u odnosu na ciljne vrijednostiizražene prema veličini biološke varijacije (17), ili analitičke varijacije kadabiološka varijacija nije bila poznata.

T a b l i c a 2.— Nepreciznost i netočnost tijekom izrade referentnih vrijednosti

Netočnost,Sastojak kontrolni serum

GlukozaUrejaKreatininUratiUkupni bilirubinNatrijKalijKloridiUkupni kalcijFosfatiMagnezijŽeljezoBakarCinkAspartat-amino-

transferazaAJanin-amino-

transferazay-glutamil transferazaAlkalna fosfatazaLaktat dehidrogenazaKreatin kinazaKolinesterazaAmilazaUkupni proteiniElektroforetske frakcijealbuminiglobulini: al

a

P2

YUkupni kolesterolTriacilglicerol

I

2.42.22.92.04.51.01.71.21.32.92.21.82.31.5

4.4

5.24.12.43.03.02.24.01.4

0.57.82.54.33.31.73.2

II

1.54.22.41.42.31.01.41.31.32.92.51.92.01.6

3.6

4.23.41.92.32.42.93.31.1

1.12.0

razlika %ciljna vrijednost

1/4 KV,,

1.95.32.84.09.80.21.60.50.73.11.68.94.3*3.7*

6.2

13.621.86.44.119.84.76.51.5

1.1

4.115.6

Nepreciznost, KV %kontrolni serum

I

2.42.92.12.83.80.81.11.21.83.42.33.12.42.7

4.3

4.43.62.32.52.92.73.51.2

1.58.32.64.52.52.43.3

II

2.23.61.81.92.70.81.01.01.63.52.51.73.32.9

2.6

2.62.12.32.83.02.02.21.1

1.32.2

ciljna vrijednost1/2 KV

2.26.32.24.211.30.32.40.70.94.01.1

15.95.0*3.0*

7.2

13.67.43.43.9

20.72.73.71.4

1.4

2.711.5

+ Ciljne vrijednosti nepreciznosti i netočnosti izražene su na temelju analitičke varijacije



Statistička obrada

Statistička obrada obuhvatila je analizu 80 nominalnih varijabli (utjecajbioloških čimbenika) određivanjem njihove učestalosti po spolu i po dobnimskupinama, te ukupno na cijeloj ispitanoj populaciji.

Za 34 ispitivana biokemijska sastojka seruma određeni su pokazateljiparametarske i naparametarske raspodjele. Neparametarskom statističkommetodom prema preporukama IFCC-a (8) te prema NCCLS C28-P dokumentu(2), određeni su referentni intervali na dobnim skupinama od jedne godineza oba spola. Jedna dobna skupina definirana je u rasponu od 6 mjeseci.Statistička značajnost razlika po spolu i dobi testirana je Mann Whitney U -testom (p=0.05). Svrha provedene cjelokupne statističke obrade bila je izradamedicinski i klinički odgovarajućih referentnih intervala koji su zatim obje-dinjeni po spolu i dobi uz uvažavanje određene statističke značajnosti razlika,veličine fiziološke promjenljivosti i utjecaja pubertetskog razvoja.

REZULTATI

Analizom antropometrijskih pokazatelja tjelesne težine (kg) i visine (cm),koji su procjenjeni prema standardnim vrijednostima tjelesne težine i visineza određenu dob i tjelesne težine za visinu utvrđenim za zagrebačke učenike(18,19), primjeren rast i razvoj je ustanovljen u 96 % zagrebačkih djevojčica idječaka. Pravilnost prehrane ocjenjena je prema subjektivnim ocjenama samedjece, s tim da većina ne voli masnu hranu, ali zato većina voli i jede slatkuhranu. Tjelesnom aktivnošću (aktivnom i povremenom) bavi se srazmjernoveoma mali postotak djece. Dječaci su, i to kao aktivni športaši, značajno višeuključeni u športske aktivnosti (20 % u odnosu na 12 % djevojčica). Oko 10 %dječaka i djevojčica ne bavi se niti povremeno bilo kojim oblikom tjelovježbeizvan redovnih sati tjelesno-zdravstvene kulture. Navika uzimanja kave,alkohola i pušenja povećava se s godinama starosti, a uzimanje droga i drugihsredstava ovisnosti prema izjavama djece nije zabilježeno u ispitivanoj popu-laciji.

Rutinskim i/ili referentnim analitičkim metodama ispitali smo koncen-tracije 34 biokemijska sastojka seruma. Na temelju dobivenih pokazateljastatističke i fiziološke značajnosti razlika koncentracija kao i pubertetskograzvoja, objedinili smo referentne intervale određene za pojedine dobne sku-pine i izradili konačne referentne intervale ovisno o dobi i spolu tijekom 8 do18 godina života. Dobiveni rezultati uspoređeni su s referentnim intervalimaodraslih osoba izrađenim za populaciju Zagreba i šire okolice (12) i prikazanina tablicama 3-9. Prema dobivenim rezultatima može se zaključiti sljedeće:

- Koncentracije glukoze nalaze se u dobi od 8-18 godina na razini vrijed-nosti odraslih osoba, zbog čega nema razlike u referentnim intervalima školskedjece, adolescenata i odraslih osoba.

- Koncentracije ureje ne razlikuju se po spolu, ali su značajno niže odvrijednosti odraslih osoba.


Z. Flegar-Meštrić i sur. Referentne vrijednosti biokemijskih sastojaka seruma.

T a b l i c a 3. - Referentni intervali za metabolite u serumu

Sastojak

GlukozaUrejaKreatinin

Urati

Ukupni bilirubin

Školska djeca

spol , d o b n e

skupine,

m+ž

m+ž

m+žmž

m+žmžžmm

8-188-188-1314-1814-188-1213-1813-188-188-1415-18

i adolescentireferenti

g. interval

3.9-5.92.7-6.846-8060-10457-96

125-228163-383142-303

6-266-247-30

spol

m+ž

m+ž

mžm

žm+ž

Odrasle osobedobne referenti

skupine, g. interval

20-3020-70

20-7020-7020-70

20-7020-70

4.2-6.02.8-8.3

79-12563-107182-403

134-3373-20

jedinica

mmol/Lmmol/LpmoIl/LpmoIl/L).imoll/LUmoll/Lumoll/LUmoll/Lijmoll/L

T a b l i c a 4 . - Referentni intervali za elektrolite u serumu

Sastojak

KalijNatrijKloridiMagnezijUkupni kalcij

Fosfati

spol

m+ž

m+ž

m+ž

m+ž

m+ž

m+ž

Školska djeca

dob, g.

8-188-188-188-188-1415-188-1314-1516-18

i adolescentireferenti interval,

mmol/L

3.6-5.0135-14497-108

0.74-0.972.16-2.632.18-2.521.11-1.731.07-1.640.83-1.42

Odrasle osobe, , referenti interval,

' e " mmol/L

20-7020-7020-7020-7020-70

20-70

3.9-5.1137-14698-108

0.65-1.052.14-2.53

0.79-1.42

Sastojak

Željezo

TIBC

UIBC

Bakar

Cink

T a b l i c a 5. - Referentni intervali za

Školska djeca i adolescentireferenti

spol dobne interval,skupine, g. pmol/L

mžmžmž

m+ž

m+ž

8-188-188-188-188-188-188-1213-188-18

7-336-31

50-8153-8428-6831-72

15.6-27.013.6-24.212.1-19.5

mikroelemente u serumu

spol

mžmžmž

m+ž

m+ž

Odrasle osobe

dobneskupine, g.

20-7020-7020-7020-7020-7020-7020-70

20-70

referentiinterval,p mol/L

11-328-30

49-7249-7525-5426-59

12.2-25.1

9.9-17.9



T a b l i c a 6 . — Referentni intervali za proteine u serumu

Sastojak

Ukupniproteini

Albumini

Globulini:a,

P 2

7

Školska djeca i adolescentireferenti interval

spol dob, g. g/L rel%

m+ž

m+ž

m+žm+žm+žm+ž

8-18

8-18

8-188-188-188-18

67-81

41.6-50.8

1.5-2.84.5-7.66.2-9.4

9.0-15.6

56.9-66.9

2.2-3.86.3-10.18.7-12.212.9-20.3

spol

m+ž

m+ž

m+žm+žm+žm+ž

Odrasle osobereferenti

dob, g. g/L

20-70

20-70

20-7020-7020-7020-70

66-80

40.6-51.4

1.2-2.93.6-7.05.4-9.38.9-16.8

intervalrel%

57.0-69.0

1.7-3.95.0-9.5

7.5-12.312.0-22.1

T a b l i c a 7.

Sastojak

Aspartat-aminotransferaza,AST

Alanin-aminotransferaza,ALT

Alkalna fosfataza,ALP

Amilaza.AMS

Y-glutamiltransferaza, GGT

Kolinesteraza,CHS

Kreatin kinaza,CK

Laktat-dehidrogenaza,LDH

— Referentni intervali za katalitičku

Školska djeca i

spol

m+žmž

m+žmž

m+žmmmžžž

m+ž

mž

m+žmž

mž

mmm

žž

dob, g.

8-1213-1813-18

8-1213-1813-18

8-1213-1415-1617-1813-1415-1617-18

8-18

8-188-18

8-1516-1816-18

8-188-18

8-1213-1415-18

8-1213-18

adolescentireferenti

interval, U/L

10-278-2610-22

7-266-236-20

127-338162-46668-36046-18862-31155-13734-88

13-54

6-186-16

5185-120024575-97254688-8675

41-18531-161

213-407126-351161-310

196-386156-300

koncentraciju enzima

spol

m

ž

mž

m

žž

m+ž

mž

mžž

mž

m+ž

Ddrasle osobe

dob, g.

20-70

20-70

20-7020-70

20-70

20-50>50

svi

20-7020-70

20-7020-50>50

svisve

svi

u serumu

referentiinterval, U/L

8-26

6-21

8-346-25

41-101

37-8444-108

<55

7-385-24

4355-105783923-88294676-9980

<130<110

<320



T a b l i c a 8 . - Referentnih intervala za lipide u serumu

Sastojak

Ukupni kolesterol

HDL kolesterol

LDL kolesterol

Triacilglicerol

spol

m+žmž

m+žmž

mž

m+žmž

Školska djeca

dob, g.

8-1213-1813-18

8-1415-1815-18

8-188-18

8-1213-1813-18

i adolescentireferenti pre-interval, poruka,mmol/L mmol/L

3.3-6.1 <4.7'2.8-5.63.3-6.2

0.9-2.20.9-1.80.9-2.0

1.5-4.11.6-4.3

0.3-1.60.4-2.10.4-1.9

spol

m+ž

m

ž

mž

m

ž

Odrasle osobereferentiinterval,

dob, g. mmol/L

20-30

20-70

20-70

20-3020-30

20-30

20-30

3.5-6.5

0.8-1.7

0.9-1.9

2.0-4.72.0-4.2

0.5-2.6

0.5-1.6

pre-poruka,mmol/L

<5.22

>1.4

<3.9<3.9

<1.1

1 Consensus Conference (1985) Lowering blood cholesterol to prevent heart disease. J. Am. Med.Ass. 253, 2080-2086 - Berenson GS, Editor. Cardiovascular risk factors. In: Childhood perspectiveson cardiovascular risk in earlv life. NewYork. Raven Press, 1986.2Winder, A. F., New developments in lipoprotein research.Ann. Clin. Biochem., 25. Supplement, 13-17,1988.

- Koncentracije kreatinina i urata linearno rastu s dobi tijekompuberteta i adolescencije do vrijednosti odraslih osoba, pri čemu su vrijednostiza dječake značajno više nego za djevojčice, a referentni intervali izdvojeni supo spolu i dobi.

- Koncentracije ukupnog bilirubina više su nego u odrasloj dobi. Porastkoncentracije ukupnog bilirubina posebno je značajan za dječake u dobi iznad14 godina.

- Koncentracije kalija, natrija, klorida i magnezija, nalaze se tijekomrazdoblja puberteta i adolescencije na razini vrijednosti odraslih osoba.

- Vrijednosti ukupnog kalcija postupno se smanjuju i u dobi od 15godina postižu vrijednosti odraslih osoba.

- Koncentracije fosfata linearno se smanjuju s dobi i dolaze na razinuodraslih u dobi od 16 godina, za oba spola.

- Koncentracije željeza, TIBC- a i UIBC-a razlikuju se po spolu tijekompuberteta, pri čemu se koncentracije željeza ne razlikuju od vrijednosti odraslihosoba, a koncentracije TIBC-a i UIBC-a su značajno više nego u odrasloj dobi.

- Koncentracije bakra dolaze na razinu odraslih osoba u dobi od 13godina, a koncentracije cinka nalaze se tijekom cijelog razdoblja puberteta iadolescencije na razini vrijednosti odraslih osoba.

- Katalitičke koncentracije AST su za vrijeme puberteta i adolescencijeviše u odnosu na odraslu dob.



- Za katalitičku koncentraciju ALT i GGT vrijednosti za dječake konstan-tno su više u odnosu na djevojčice i značajno niže u odnosu na odraslu dob.

- Katalitičke koncentracije CK, ALP, LDH i. CHS razlikuju se po spolui značajno su više tijekom razdoblja rasta i razvoja u odnosu na vrijednostiodraslih osoba. Te su koncentracije najviše u dobi od 12 do 14 godina koddječaka koji imaju konstantno više vrijednosti u odnosu na djevojčice.

- Koncentracije ukupnih proteina i elektroforetskih proteinskihfrakcija seruma, nalaze se tijekom razdoblja puberteta i adolescencije narazini vrijednosti odraslih osoba, zbog čega nema razlike u referentnimintervalima školske djece, adolescenata i odraslih osoba.

- Pubertet karakterizira smanjenje koncentracija ukupnog kolesterola,HDL kolesterola i LDL kolesterola, i porast koncentracije triacilglicerola.

ZAKLJUČCI

Nepoznavanje fiziološke promjenljivosti koncentracija biokemijskih sasto-jaka seruma tijekom razdoblja rasta i razvoja može dovesti do neprimjerenetransverzalne procjene rezultata laboratorijskih analiza, jer su prema prika-zanim rezultatima koncentracije mnogih biokemijskih analita kod djece razli-čite od onih kod odraslih osoba.

Jedino referentni intervali izrađeni ovisno o dobi i spolu, koji prema fizi-ološkom statusu i vanjskim obilježjima odgovaraju populaciji kojoj ispitanicipripadaju, osiguravaju točnu i učinkovitu medicinski odgovarajuću, trans-verzalnu procjenu pojedinačnih rezultata laboratorijskih analiza školske djecei adolescenata tijekom intenzivnog rasta i razvoja.

Izrađeni profil biokemijskih sastojaka seruma za razdoblje puberteta iadolescencije na referentnoj populaciji grada Zagreba čini ishodne vrijednostiza uporabu u drugim laboratorijima, uz uvjet da postoji jedinstven postupakuzimanja krvi za analizu i zadovoljavajuća razina preciznosti i točnosti kodprimjenjivanih analitičkih postupaka.

REFERENCE INTERVALS FOR BIOCHEMISTRY ANALYTESDETERMINED IN THE SERA OF CHILDREN AND ADOLESCENTS

FROM ZAGREB, CROATIA

SUMMARY - Using routine and/or reference anal.ytic.al methods, con-centrations of biochemical constituents of sera ivere determined from thercprescntative sample group of 998 Zagreb school children andadolescents (540 girls and. 458 boys) aged 8-18, with establi.shedphysiological properties and cnvironmental influcnccs.On the basis of biological variability, the profile of biochemicalconstituents of sera throughout the period of intensive groiuth and



development ivas determined. In accordance ivlth the National Committeefor Clinical La.bora.tory Standards (NCCLS Document C 28-P, 12/2,1992), upper and loiver reference intervals for each analyte iveredetermined, by nonparametric method as the 97.5th and 2.5th percentiles,respectively (95 % range).

Produced, reference intervals provide accurate and efficient, medicallyreliable, transversal evaluation of individual laboratory results for schoolchildren and adolescents, during the period of their intensive groivthand development.

Key words: reference intervals, biochemical constituents of sera, school children andadolescents, transversal evaluation

LITERATURA

1. Solberg,H. E. Approved recommendation(1986) on the theorv of reference values.Part 1. The concept of reference values. J.Clin. Chem. Clin. Biochem. 25:337-342,1987.

2. Sasse, E. A. Determination of reference in-tervals in the clinical laboratorv using theproposed guidelines by National Commit-tee for clinical laboratorv standards C28-P.Arch. Pathol. Lab. Med. 116:710-713, 1992.

3. Barišić, I., Kurjak, A., Zergollern, LJ. Rasti razvoj djeteta, u knjizi: Zergollern, LJ. isuradnici. Pedijatrija, Naprijed, Zagreb,1994, str.65.

4. Hicks, J. M., Hammond, K.. Boeckx, R. L.Pediatric reference values. In: Grasbeck, R.,Alstrom, T. Reference values in laboratorvmedicine. 297-309, 1981.

5. Petit Clerc, C, Solberg, H. E. Approved rec-ommendation (1987) on the theorv of ref-erence values. Part 2. Selection of individu-als for the production of reference values.J. Clin. Chem. Clin. Biochem. 26:639-944,1987.

6. Solberg, H. E., Petit Clerc, C. Approvedrecomendation (1988) on the theorv of ref-erence values, Part 3, Preparation of indi-viduals and collection of specimen for theproduction of reference values, J. Clin.Chem. Clin. Biochem. 26:593-598, 1988.

7. Solberg, H. E., Stamm, D. Approved rec-ommendation (1991) on the theorv of ref-erence values. Part 4. Control of analyticalvariation in the production, transfer, andapplication of reference values. J. Clin.Chem. Clin. Biochem. 29:531-535, 1991.

8. Solberg, H. E. Approved recommendation(1987) on the Theorv of reference values.Part 5. Statistical Treatment of CollectedReference Values. Determination of Refer-ence Limits J. Clin. Chem. Clin. Biochem.25/9:645-656, 1987.

9. Dybkaer, R., Solberg, H. E. Approved rec-ommendation (1987) on the Theory of ref-erence values. Part 6. Presentation of ob-served values related to reference values.J. Clin. Chem. Clin. Biochem. 25:657-692,1987.

10. Baadenhu.ijse.il, H., Smit, J. C. Indirect es-timation of clinical chemical reference in-tervals from total hospital patient data: Ap-plication of a modified bhattacharva proce-dure. J. Clin. Chem. Clin. Biochem. 23/12:829-839, 1985.

11. Winkel, P. The use of the subject as his ownreferent in reference values in Referencevalues in laboratory medicine, R. Grasbeckand T. Alstrom, J. Wiley and Sons, London1981, str. 105

12. Albert-Šubić, N., Tadej, N. Referentnevrijednosti klinički relevantnih sastojakakrvi i seruma. Školska knjiga, Zagreb, 1990.

13. Flegar-Meštrić, Z., Tadej, D., Vrhovski-Hebrang, D. Reference intervals of 56haematological and biochemical constitu-ents of blood and serum for reference indi-viduals corresponding to "reference state"- population of Zagreb, Croatia. CroatianMedical Journal, 34/2:163-169, 1993.

14. Committee on Reference Values of theScandinavian Society of Clinical Chemistry



and Clinical Physiology, Recommendationsconcerning the collection of reference vai-ues in clinical chemistrv, Chapter VI, Scand.J. Clin. Lab. Invest.. 35, (suppl. 144), 39-44,1975.

15. Lindbald, B., Alstrom, T., et al. Recommen-dation for collection of venous blood fromchildren, with special reference to produc-tion reference values. Scand. J. Clin. Lab.Invest. 50:99-104, 1990.

16. Hjelm, M. Preparing reference individualsfor blood specimen collection in referencevalues in laboratorv medicine, R. Grasbeckand T. Alstrom, J. Wiley and Sons, London,str. 105, 1981.

17. Fraaer, C. G., Petersen, P. H., Ricos, C,Haeckel, R. Proposed quality specificationsfor the imprecision and inaccuracy of ana-lytical systems for clinical chemistry. Eur,J. Clin. Chem. Clin. Biochem. 30/311-317,1992.

18. Prebeg, Z. Jureša, V, Kujundžić, M. Secu-lar growth changes in Zagreb schoolchil-dren over four decades, 1951-91. Annals ofhuman biology, 22/2:99-110, 1995.

19. Prebeg, Ž., Slugan, N., Reić, L., Stipić, N.,Ferri-Matić, M., Treber-Ćulumović, S.,Drinković, M. Secular growth changes inschool children in Croatia. Coll. Antropol.18/2:309-316, 1994.


Documents

REFERENTNE VRIJEDNOSTI BIOKEMIJSKIH …klinkemija.kbcsm.hr/HDMB/BiochMedARHIVA/Vol06_4_1996/04_Flegar_… · Referentne vrijednosti biokemijskih sastojaka seruma... Z. Flegar-Meštrić