REGIONALIZACIJA U SVIJETU

• Postojeće regionalne integracije uglavnom su nastajale zbog slobodnog protoka roba i nesmetanog odvijanja trgovine, ali ta se svrha nastajanja ubrzo širila i na druge ekonomske i neekonomske sadržaje

• Uz Europsku Uniju, u svijetu dominiraju tri multilateralne regionalne ekonomske integracije i to:

• 1. ASEAN (The Association of Southeast Asian Nations)

• 2. NAFTA (North American Free Trade Association)

• 3. MERCOSUR (Mercado Comun del Sur)

OSNIVANJE MERCOSUR-a

• MERCOSUR ili MERCOSUL - kratica za zajedničko tržište Južne Amerike

• Kratica na španjolskom jeziku - Mercado Común del Sur (zajedničko tržište na jugu)

• Kratica na portugalskom jeziku - Mercado Comum do Sul

• MERCOSUR - regionalni trgovinski ugovor koji pokušava riješiti pitanja međusobne trgovine južnoameričkih država potpisnica ugovora

• Osnovan - 26. ožujka 1991. g. potpisivanjem ugovora u Asuncionu u Paragvaju; poznat pod nazivom Ugovor iz Asunciona (Treaty of Asuncion)

• Motiv osnivanja - stvaranje organizacije sposobne za kombiniranje resursa i usklađivanje ekonomske i političke aktivnosti u svrhu prerastanja u snažnu ekonomsku integraciju po uzoru na SAD ili EU

ČLANICE MERCOSUR-a • Zemlje članice -

• Argentina

• Brazil

• Paragvaj

• Urugvaj

• Venezuela

• Pridružene zemlje članice -

• Bolivija

• Kolumbija

• Ekvador

• Peru

• Čile

• S Meksikom su 8. srpnja 2004. počeli razgovori o pridruživanju.

Slika 1: Zemlje članice MERCOSUR-a

Izvor: http://www.google.hr/imgres?imgurl=http://www.argentour.com/images/mapa_mercosur.jpg&imgrefurl=http://www.argentour.com/en/argentina_economy/mercosur.php&h=723&w=550&sz=63&tbnid=XR_-Zp0RLNsTsM:&tbnh=90&tbnw=68&zoom=1&usg=__9iKySjwHOoZNxe3c8tKeZOI8D8k=&docid=dhOk_SZ4sktH3M&sa=X&ei=-QZ9UtqSFoHV4gSEqYDgDg&ved=0CEcQ9QEwBQ

CILJEVI MERCOSUR-a • 1. Slobodni protok roba, usluga i proizvodnih faktora između

zemalja putem, između ostalog, ukidanja carine i ograničenja na kretanje roba

• 2. Osnivanje zajedničke vanjske tarife i usvajanje zajedničke trgovinske politike u odnosu na treće države ili skupine država i koordinacije ekonomske pozicije u odnosu na regionalnu i međunarodnu trgovinu

• 3. Koordinacija makroekonomskih i sektorskih politika između država stranaka (vanjske trgovine, poljoprivrede, industrije, fiskalne i monetarne politike, razmjene i kapitala, usluga, carine, prometa i drugih politika) kako bi se osigurala pravilna konkurencija među državama strankama

• 4. Obveza država stranaka da će uskladiti svoje zakonodavstvo u relevantnim područjima, u cilju jačanja procesa integracije

TRŽIŠTE MERCOSUR-a

KRIZE I NESUGLASICE ZEMALJA ČLANICA MERCOSUR-a (1)

• Financijska kriza sredinom 90-ih

• Tokom krize Argentina je ozbiljno promišljala o prihvaćanju američkoga dolara kao nacionalne valute što je navelo Brazil na prijetnju oukidanju MERCOSURA

• Argentina i Brazil su se 2001. godine našli na rubu kolapsa, Međunarodni monetarni fond dao je više od $20 milijardi pomoći Argentini i $41.5 milijardi Brazilu, no ni to nije bilo dovoljno

• Spor je riješen susretom predsjednika na diplomatskoj razini

• značajan utjecaj i na promjenu trgovinskih kretanja između Argentine i Brazila, u korist Brazila

KRIZE I NESUGLASICE ZEMALJA ČLANICA MERCOSUR-a (2)

• sporovima među svojim članovima

• Brazilska automobilska industrija uz pomoć devalvacije valute 1999. godine je postala jako konkurentna, a Argentina nameče carine na u brazilski uvoz čelika

• 2006. godine Argentina i Urugvaj su se sukobili oko gradnje dviju tvornica za preradu celulozena argentinsko-urugvajskoj granici, što je za Urugvaj predstavljalo najveće inozemno ulaganje

• Nejedinstvo MERCOSUR-a vidi se i u tome što Urugvaj i Paragvaj zbog mišljenja da im je pristup tržištima u Argentini i Brazilu ograničen te sklapaju bilateralne sporazume sa zemljama nečlanicama što pravila organizacije zabranjuju

ZAJEDNICA ANDSKIH

ZEMALJA - CAN

.

CAN

• 26. svibnja 1969. godine u Bogoti osnovana je Andska grupa (Andean Group –AD)

• "Kartaginski sporazum"

• Zemlje osnivači: •Bolivija

•Kolumbija

•Ekvador

•Peru

•Venecuela

• Čile

POVIJESNI RAZVOJ

• 21. studenog 1969. godine počinje sa radom

• 1992. godine Andska grupa je formalno promijenila naziv u

Zajednicu Andskih Zemalja (Community of Andean Nations–

CAN)

• U najnovije vrijeme ta se andska integracija naziva Andsko

Zajedničko tržište (Andean Common Market – ANCOM)

CILJ I PROGRAM

• Cilj osnivanja: Unapređenje harmoničnog razvoja kroz

ekonomsku integraciju

• Izvorni program uključivao je uspostavu carinske unije, pri

čemu su potpuno ukinute carine na industrijsku robu u

trgovini među državama članicama

PROMJENA U MODELU

• Predsjednici zemalja Andske zajednice odlučili su 1989. na Galapagosu, usvojiti otvoreni model integracije i usmjeriti svoj napor ka liberalizaciji trgovine. U tom svom radu, pratili su trend koji je započet u zemljama članicama. Bolivija je iznijela svoju trgovinsku reformu krajem 1985. godine; Venecuela je započela svoju reformu 1989., Kolumbija i Ekvador početkom 1990. godine, a Peru u kolovozu 1990. godine.

stvorena je slobodna trgovinska zona koja je počela sa radom

1993. godine, a 1995. godine je usvojen zajednički tarifni

sistem

PROMJENA U MODELU (2)

Sa novim ugovorom o suradnji sa MERCOSUR-om, Andska

Zajednica je dobila nova 4 člana-suradnika :

-Argentina (2005), članica MERCOSUR-a

- Brazil (2005), članica MERCOSUR-a

- Paragvaj (2005), članica MERCOSUR-a

- Urugvaj (2005), članica MERCOSUR-a

- Čile (stalna članica 1969-1976, posmatrač 1976-2006,

članica suradnik od 2006) priključiti će se kao stalni član

• CAN/ANCOM 2007. GODINE(GDP u milijardama dolara,

stanovništvo u milionima, površina u milionima kilometara

kvadratnih)

Država GDP Stanovništvo GDP per

capita

Površina

Kolumbija 320,4 44,4 7 200 1,1

Peru 217,5 28,7 7 600 1,3

Venecuela 335,0 26 12 800 912 100

Ekvador 98,3 13,8 7 100 283 600

Bolivija 39,7 9,1 4 400 1,1

UKUPNO 1 010 122 4,7

GAFTA

•Zona slobodne trgovine za zemlje članice Arapske lige -

Greater Arab Free Trade Area

• Sve prepreke trgovini poput uvoznih carina i količinskih

ograničenja su zabranjene.

•Unutrašnja trgovina slobodna.

•Osnovana od strane 14 zemalja ( Bahrain,

Egipat,Iran,Kuvajt,Libanon,Libija,Maroko,Oman,Katar,

Saudijska Arabija, Sudan,Sirija,Tunis,UEA)

• Sjedište: Kairo

• Službeni jezik: arapski

Gafta

•GAFTA sporazum je posljednji u nizu potpisanih

sporazuma među arapskim zemljama.

•Nastao inicijativnom Lige arapskih zemalja.

•Osnivanje 1998. godine, temelj su bila dva službena

dokumenta : GAFTA Deklaracija,

Izvršni program.

•Postavljen cilj: stvaranje slobodne zone trgovine do

2007. godine

•Konačan datum 1.1.2005, zbog uspješne implementacije

ciljeva u mnogim zemljama

GAFTA(1)

U skladu s Izvršnim programom sve zemlje članice obvezale

su se na liberalizaciju trovine i razmjene putem:

• Postupno smanjenje carina i poreza za 10 %

•Ukidanje carinskih ograničenja

•Usvajanje „poljoprivrednog kalendara”

• Sukladnosti s WTO-vim pravilima trgovanja

• Posebnih slučajeva odgode za slabo razvijene zemlje članice

•Određivanja pravila podrijetla u visini

od 40 % dodane vrijednosti

GAFTA(2)

Osnovni ciljevi sklapanja GAFTA-e su:

opovećanje trgovine među zemljama članicama

odistribucija proizvodnje unutar regije u skladu s

komparativnim prednostima zemalja članica

oprilagođavanje strukture ulaganja kako bi se poticao izvoz na

arapsko tržište

opoboljšanje kvalitete i standarda

ousklađivanje proizvodnje s trgovinom

ounaprjeđenje monetarne politike

opotpuna liberalizacija

GAFTA(3)

• Danas, broji sedamnaest zemalja članica, te četiri zemlje

kandidatkinje.

• Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/File:GAFTA_Members.png, preuzeto: 6.11.2013.

Osnovni podatci o gafta-i

Države Stanovništvo

( 000)

2009.

Stopa rasta

stanovništva (%)

2005.-2009.

BDP (mil. USD)

2008.

Stopa rasta BDP-

a (%)

2008.

BDP (per capita

USD)

2008.

Bahrein 791 2,12 21,902 6,30 28,239

Egipat 82,999 1,84 165,546 3,56 2,030

Irak 30,747 2,52 23,708 9,78 787

Jemen 23,580 2,87 31,069 3,89 1,355

Jordan 6,316 2,35 21,267 7,90 3,466

Katar 1,409 11,40 113,984 16,39 88,990

Kuvajt 2,985 2,56 158,074 6,32 54,151

Libanon 4,223 0,95 28,504 8,50 6,796

Maroko 31,992 1,19 86,590 5,44 2,739

Oman 2,845 2,04 52,583 12,84 18,878

Palestina 4,277 - 6,159 2,00 1,485

Saudijska Arabija 25,720 2,39 467,600 4,15 18,555

Sudan 42,272 2,18 70,275 7,55 1,699

Sirija 21,906 2,61 54,601 5,15 2,572

Tunis 10,271 0,98 39,414 6,00 3,875

UAE 4,598 3,13 286,882 7,41 63,965

GAFTA 303,350 2,70 1,718,980 7,07 18,471

Trgovinski tijekovi GAFTA-e

• Usvojena pravila podrijetla- 40 % dodane vrijednosti robe dolazi

iz područja GAFTA , dvije metode računanja podrijetla.

• 2003. godine –usvojen Plan o liberalizaciji trgovine uslugama.

• Od 1997.-2005. –intraregionalni izvoz je rastao po stopi većoj od

rasta svjetskog izvoza.

• Najveći izvoznici- Saudijska Arabija i UAE.

• Četiri grupe proizvoda:

1.Nafta,

2.Mješovita proizvedena roba

3.Hrana

4.Kemikalije i strojevi

Osnovni problemi GAFTA-e

•Manjak dostupnosti informacija o tržištima

•Nedostatak znanja o trgovinskim sistemima

•Nepostojanje sustava nadoknade šteta nastalih zbog gubitka

prihoda od carina

•Manjak koordinacije između vlasti i zemalja članica

Osnovni problemi GAFTA-e(1)

•Nedovoljno izgrađena transportna infrastruktura

•Velike makroekonomske razlike ( razlike u interesima

•Razlike u pravnih sustavima zemalja članica

•Nepostojanje sustava za rješavanje konflikata

Postignuća i efekti GAFTA-e

Efekti GAFTA-e:

• Smanjenje carina

• Koordinacija monetarne politike

• Uređenje administracije

• Regulacija necarinskih ograničenja u trgovanju

EKONOMSKE INTEGRACIJE U AFRICI

• Afrika je drugi po veličini kontinent na svijetu, ali ima više

zemalja no ijedan drugi

• Prostire se na površini od 30.422.959 km2 te ima više od 800

milijuna stanovnika

• Duboko ukorijenjeno siromaštvo i slab ekonomski razvoj

• Cilj afričkih zemalja: međusobno povezivanje prije

integriranja s ostatkom svijeta kroz stvaranje jedinstvene

regionalne integracije, tj. formiranje Afričke ekonomske

zajednice

• Razlozi za manjak uspjeha afričkih regionalnih ekonomskih integracija u

prošlosti:

• – intraregionalna trgovina u Africi kao udio ukupne trgovine je

tradicionalno niska u usporedbi s drugim integracijama

• – većina afričkih država je patila od velikih makroekonomskih

neravnoteža, visokih javnih dugova, precijenjenih valuta, uske porezne

baze s prihodima od carina kao značajnim izvorima prihoda, zaštitne

uvozno-supstitutivne strategije

• – ekonomski troškovi sudjelovanja zemalja članica integracije su

vedinom kratkoročni (u obliku nižih carinskih prihoda i vede uvozne

konkurencije), dok su ekonomske koristi dugoročne i često nejednako

raspoređene među zemljama članicama

Ekonomske integracije u Africi

• Na Afričkom kontinentu postoji veliki broj regionalnih ekonomskih integracija među kojima se posebno ističu:

– Unija Arapskog Magreba (engl. Arab Maghreb Union - AMU),

– Zajednica Istočne Afrike (engl. East African Community – EAC),

– Ekonomska zajednica zemalja Srednje Afrike (engl. Economic Community of Central African States - ECCAS

– Razvojna zajednica zemalja Južne Afrike (engl. Southern African Development Community - SADC),

– Zajedničko tržište Istočne i Južne Afrike (engl. Common Market for Eastern and Southern Africa - COMESA),

– Ekonomska zajednica zemalja Zapadne Afrike (engl. Economic Community of West African States - ECOWAS)

– Ekonomska i monetarna unija Zapadne Afrike (engl. West African Economic and Monetary Union - WAEMU )

Južnoafrička razvojna zajednica (engl. Southern African Development Community - SADC

• 1980. godine u Lusaki (Zambija) osnovana Razvojna

koordinacijska konferencija južnoafričkih zemalja (engl. The

Southern African Development Coordination Conference -

SADCC)

• U vrijeme osnivanja SADCC je brojala ukupno devet zemalja

članica: Angola, Botsvana, Lesoto, Malavi, Mozambik, Svazi,

Tanzanija, Zambija i Zimbabve

• Deklaracijom iz Windhoeka donesenom 1992. godine SADCC

je transformirana u SADC (engl. Southern African

Development Community)

• Tablica 1. Osnovni podaci o SADC-u

Izvor: www.unctad.org

CILJEVI SADC-A

– postizanje ekonomskog rasta, smanjenja siromaštva, boljih uvjeta življenja i potpore društveno zakinutima formiranjem integracije – promoviranje i razvijanje zajedničkih političkih vrijednosti, sustava i ostalih vrijednosti koje se prenose putem demokratskih, zakonitih i efikasnih institucija – ostvarivanje, konsolidiranje i održavanje demokracije – postizanje komplementarnosti između nacionalnih i regionalnih strategija i programa – promoviranje i povedanje produktivnog zapošljavanja i iskorištavanje raspoloživih resursa regije – postizanje održivog iskorištavanja prirodnih resursa i zaštite okoliša – jačanje i unapređivanje povijesnih, društvenih i kulturnih afiniteta i veza između ljudi

• U okvirima regije postojale su brojne mjere ograničavanja

uvoza i izvoza

• Sredinom 1980-ih scenarij se počeo mijenjati

• 2000. g. osnovano slobodno trgovinsko područje

• Vlade zemalja članica članica SADC moraju usvojiti

nacionalne mikro i makro politike koje de biti u skladu s

poticanjem liberalizacije trgovine i investicija

TRGOVINSKI TIJEKOVI U SADC-U

LIBERALIZACIJA KRETANJA RADA I KAPITALA U SADC-U

• Dugo vremena afričke su zemlje imale vrlo stroge i

diskriminacijske zakone o radu

• Zakoni o radu usvojeni tijekom 90-ih godina dvadesetog

stoljeća predstavljali su promijenjenu paradigmu i prijelaz ka

slobodnijem tržišnom sustavu

• Zemlje SADC su više introvertne i imaju takve zakone o radu

koji štite lokalno tržište rada i zanemaren je potencijal ulaska

stranih radnika i ulagača

• Kao i ostatak kontinenta, niti SADC regija ne raspolaže dovoljnim

lokalnim financijskim sredstvima potrebnima za prevladavanje razvojnih

izazova

• SADC zemlje suočene s problemima proračunskog deficita, visokih stopa

inflacije, visokih poreznih stopa te imaju ograničenu mogudnost

privlačenja inozemnih izravnih ulagača

• Započete brojne reforme i inicijative povedanja stabilnosti i privlačenja

FDI

• Što se tiče intraregionalnih tijekova inozemnih izravnih ulaganja, najveda

ulaganja dolaze iz JAR

• Čimbenici koji otežavaju ostvarivanje razvojnih ciljeva i pojačavaju

pitanje siromaštva i nerazvijenosti su:

– Nepovoljna struktura proizvodnje

– Nedostatak obradivih površina i nedovoljna raspoloživost hrane

– Slabo razvijena intraregionalna trgovina zbog sličnih komparativnih

prednosti SADC zemalja

– Prirodne katastrofe i klimatske promjene

– Nejednakost spolova u regiji

– Politička nestabilnost

– Nedostatak obrazovanja

OSNOVNI PROBLEMI SADC-A

PERSPEKTIVE I IZAZOVI BUDUĆEG RAZVOJA SADC-A

• Regionalni indikativni razvojni plan je sastavljen i odobren 2003.

godine s ciljem strateškog usmjeravanja zemalja članica prilikom provođenja programa i aktivnosti, kao i s ciljem usklađivanja strategija i politika integracije s njenim dugoročnim ciljevima

• Strateški indikativni plan za glavna tijela usvojen 2001. godine u Blantyre-u, Malavi i obuhvada četiri različita područja:

(1) politički sektor,

(2) sektor obrane,

(3) sektor državne sigurnosti i

(4) sektor javne sigurnosti

• Smjernice za ostvarivanje napretka u regiji

EKONOMSKA ZAJEDNICA ZAPADNO- AFRIČKIH ZEMALJA (ECOWAS)

•Ova zajednica stvorena je po uzoru na Europsku ekonomsku zajednicu

•Osnovana je u cilju:

1.Unapređenja slobodne trgovine

2.Razvijanje ekonomske integracije kroz privrednu aktivnost, a posebno u

oblasti industrije, transporta, energije, telekomunikacija, trgovine,prirodnih

resursa i sl.

• Članice: Benin, Burkina Faso, Zelenortska ostrva,

Obala Slonovače,Gambija, Gana, Gvineja, Gvineja Bisao, Liberija, Mali,

Niger, Nigerija,Senegal, Sijera Leone, Togo

• Osnovano je u studenom 2000. godine

• Članice:

Angola, Burundi, Komorska Ostrva, Kongo, Džibuti, Egipat,Eritreja,

Etiopija, Kenija, Madagaskar, Malavi, Mauricijus, Namibija,Ruanda,

Sejšeli, Sudan, Svazilend, Tanzanija, Uganda, Zambija i Zimbabve

• Cilj osnivanja:

1.Racionalno korištenje prirodnih i ljudskih resursa

2.Predstavlja najveći trgovački blok u Africi

ZAJEDNIČKO TRŽIŠTE ISTOČNE I JUŽNE AFRIKE (COMESA)

ZAKLJUČAK

• Dugo vremena afričke su zemlje imale vrlo stroge i

diskriminacijske zakone o radu

• U okvirima regije postojale su brojne mjere ograničavanja

uvoza i izvoza

• Sredinom 1980-ih scenarij se počeo mijenjati

• Zakoni o radu usvojeni tijekom 90-ih godina dvadesetog

stoljeća predstavljali su promijenjenu paradigmu i prijelaz ka

slobodnijem tržišnom sustavu

• 2000. g. osnovano slobodno trgovinsko područje