Ronjenje, Savremeni Trendovi u Ronjenju

7/29/2019 Ronjenje, Savremeni Trendovi u Ronjenju

1/33

RONJENJE, SAVREMENI TRENDOVI U RONJENJU

Prof.dr Nermin Nurkovi

Sarajevo 01.02.2008.god

FAKULTET SPORTA I TJELESNOG ODGOJA


2/33

UVOD

Povijest ronjenja

5000 prije Hrista Aleksandar Veliki i ronioci u vojne

svrhe

Ronilako zvono i sistem zvonamajka i ki

Poetak XIX vijeka prvo ronilakoodijelo

Otkrivanje dekompresijske bolesti Ronilake tablice Ronjenje sa modernim ronilakim

odijelom i autonomnim ronilakimaparatom (SCUBA) poetkom 60-ih


3/33

PREDMET I PROBLEM ISTRAIVANJA

PREDMET ovog istraivanja su svi oni koji imaju aspiracije premavodenim sportovima meu kojima spada i ronjenje. Izlaganje ovjekavisokom pritisku je temeljni problem pri ronjenju.

Tokom uranjanja u vodu okolni se hidrostatski pritisak neprekidnopoveava gradijentom od oko 1 atm (oko 100 kPa) za svakih 10 m dubine.

PROBLEMpredstvaljaju zdravstvene tegobe koje mogu nastati u tokua i nakon ronjenja.

Zdravstvene promjene mogu pogoditi ak i osobe koje su u dobrojtjelesnoj formi i sa odlinim zdravljem, uslovno reeno, ukoliko se neobrati panja na neke neizostavne procedure koje bi se trebalo ispotovatiu toku ronjenja.

Postoje ogranienja kod onih koji imaju odreene zdravstvene probleme,pa ak i zabrane za onu rizinu skupinu kod kojih postoji ak i najmanjasumnja da bi se zadovoljstvo ronjenja moglo preokrenuti u nepoeljnuzdravstvenu poslijedicu pa I u ekstremnim sluajevima i dogoditi smrt.


4/33

CILJRADA

Cilj radaje pokazati da dobrom edukacjiom o ronjenju iadekvatnim predpripremama ronjenje moe biti pravozadovoljstvo bez nepoeljnih poslijedica.

Predpripreme i potovanje procedura u toku ronjenja jevano radi izbjegavanja pojave dekompresijske bolestikoja je gotovo neizostavna neeljena posljedicanedisciplinovanog ronjenja koja moe u tekim

sluajevima i ronilake opreme. Naravno, zdravstvenostanje (fiziko i psihiko) je neizostavan faktor kojiujedno ima znaaja u ronjenju.


5/33

ZADACIRADA

Zadatak 1.-Opis dekompresijske bolesti, fiziologije ipatologije dekompresijske bolesti kod zdravih roniocaopremljenih adekvatnom opremom za ronjenje u dubiniili onih koji rone na dah.

Zadatak 2.Opis poslijedica nedisciplinovanog ronjenjai pojave dekompresijke bolesti koja kod zdravih ronioca ai onih sa ve odreenim problemima krvno-ilnog inervnog sistema. Ozbiljnost i komplikacije mogu bitiizbjegnute ili u krajnjem sluaju ublaiti adekvatnom

intervencijom a smrt izbjegnuta.

Zadatak 3.- Kvalitet, usavravanje i modernizacijaronilake opreme a stim i obuke ronjenja imaju bitnoznaenje u izvoenju bezbjednog ronjenja.


6/33

DEKOMPRESIJSKA BOLEST

(DKB)

Dekompresijska bolest jeste grupasimptoma razliitog intenzinteta koji

se manifestiraju kada duik (inertniplin) otopljen u tkivima za vrijemeronjenja (pod poveanim pritiskom)

prilikom izrona i na povrini nenaputa tkiva otopljen u krvi te

izdrahnut kroz plua ve se formirajumjehurii u tijelu.


7/33

Tipovi dekompresijske bolesti

Tip I .-svi su simptomi uglavnom blagi (openiti umor,bolova zglobova ili openitih bolova te slabosti,vrtoglavica i glavobolja te dezorjentiranost i gubitakkoncentracije, kone manifestacije uz pojaani svrbe.

Tip II.- uzrokuje pulmonarne i kardiovaskularneprobleme te probleme centralnog nervnog sustava.

Blokada protoka krvi u nervnim tkivima moe uzrokovatiparalizu i modani udar. U najteim sluajevima, kodfizikog oteenja ivanih vlakana, posljedice su trajne.

Tip III kombinaciju arterijalne gasne embolije (stanjekada mjehurii plina prelaze iz venske u arterijskucirkulaciju) i neurolokih simptoma dekompresijskebolesti.


8/33

TABLICA 1. USPOREDKBA ARTERIJALNE GASNE EMBOLIJE (AGE) I DEKOMPRESIJSKOG

OBOLJENJA (DKB)Karakteristike AGE DKB

Uzrok Pulmonarna ekspanzija - barotrauma Viak duika naputa tkiva prebrzoRizici Zadravanje daha pri izronu; zaepljen

protok zraka Nepotivanje preporuenih ogranicenja zadubinu i vrijeme boravka pod vodomMjesta i priroda

mjehurica Zracni mjehurii u arterijskoj cirkulaciji Duikovi mjehurii u tkivima i venskojcirkulacijiNastanak

simptoma Par minuta nakon izrona Izmeu nekoliko minuta do 48 sati nakonizrona, ali uglavnom unutar 6 sati

Kliniki sindromi Nesvjestica; diskretna neuroloka ozljeda;ili kardioloki problemi

Varijabilni. Najee bolovi ili u poetku

parestezija; moe napredovati do

paralize, ok. Moe oponaati

ARTERIJSKA GASNA EMBOLIJA.Uin prve pomoi,

ukljueno i

davanje kisikaSimptomi se poboljavaju ili u potpunosti

nestaju Varijabilan, esto nema uina

Krajnji tretman Rekompresija u hiperbarinoj komori Rekompresija u hiperbarinoj komori


9/33

TABLICA 2. ZNAKOVI I SIMPTOMI U PACIJENATA S AGE

Znak ili simptom PostotakNestanak osjeta ili zbunjenost 24

Koma bez napada 22Koma sa napadima 18

Jednostrana motorna deficijencija 14Vizualne smetnje 9

Vrtoglavica 8Jednostrana osjetilna deficijencija 8Dvostrana motorna deficijencija 8

Kolabiranje 4


10/33

TABLICA 3. ZNAKOVI I SIMPTOMI U PACIJENATA S NEUROLOKOM DKB

Znaci ili simptomi PostotakUtrnulost 59

Bol 55Vrtoglavica 27

Ekstreman umor 25Glavobolja 24

Slabost 23Munina 14

Abnormalnost kretanja 12Hipoestezija 10


11/33

Najei uzroci smrti

zapetljavanje

zaglavljivanje zrana embolija duboka ronjenja gubitak svijesti


12/33

Ronjenje se moe podijeliti

na 4 grupe Rekreacijsko ronjenje.- ovo je najvea grupa ronioca odnosnoonih koji to rade radi zabave.

Komercijalno ronjenje.- podvodne strukture I naftne platforme,

olupine brodova I bogatrstva; konstruiranje i odravanje brodova,mostova, paluba, nuklearnih postrojba i palubne strukture

Nauno ronjenje.-se vri ekskluzivno u istraivake svrhe, ilipotpora u istraivanju morskog svijeta, oceana, podvodnaarheologija itd.

Vojno ronjenje.- se izvodi u izvravanju zadataka kao to supopravke brodova, spaavanje, konstrukcija kao i ronilakamedicina. Postoje i specijalizovane ronilake divizije koje se baveodlaganjem eksploziva i ratni ronioci.


13/33

Discipline u ronjenju

apnea ronjenje (ronjenje na dah ) ronjenje s autonomnim ronilakim

aparatom(ronjenje s bocama)


14/33

RONILAKE TEHNIKALIJE

IOPREMA


15/33

BOCE ZA RONJENJE

Boca zapremine 15 litara pod pritiskom 200barasadrava 3000 litara zraka pri atmosferskom pritisku.

Svaka boca mora na sebiimati:

godina proizvodnje podaci o proizvoau serijski broj radni/ispitni tlak standard volumen i

peat inspekcije Prikljuci na boci mogu biti kao jednostruki ili

dvostruki. Takoe se boce mogu upariti kao dvije(najvise 2x10 ili 2x12 litara).

Boce treba uvati uvijek u uspravnom poloaju


16/33


17/33


18/33

INSTRUMENTI


19/33

Drugi vaan dio opreme je ronilaki dubinomjer. Radi na principu manometra sa membranom i

pokazuje dubinu na kojoj ronimo. Mogu biti kao samostalni ili integrirani u

kompjuter koji snima cijelo ronjenje , mjerivrijeme ronjenja i proraunava vrijeme

dekompresije. Podaci o ronjenju mogu se naknadno grafikiispisati na raunalu.

Dubinski mjerai


20/33

Kompasi

Polo/3 Zenith/3

Konzole Mini combo Beta-S 300 bar Mini combo thermo Beta-S 300 bar

Mini combo zenith/3

Combo thermo beta 300 bar

Combo timer Beta-s 300 bar Tris

MINI Tris
http://www.diving.pl/diving_new/product.php?id=GA012http://www.diving.pl/diving_new/product.php?id=GA012


21/33

Ronilaki kompjuteri


22/33

KOMPENZATOR PLOVNOSTI

Kompenzator plovnosti je u obliku jakne iliprsluka na napuhavanje i slui za

postizanje neutralne plovnosti pod vodom, plutanje na povrini i plivanje napovrini.

Vaan je kod pomoi prilikom nezgode.


23/33


24/33

POJAS SA TEGOVIMA


25/33

RONILAKA ODJELA

Mokra odijelase izrauju od neoprenskog materijalakoji tijesno prianja uz kou i time zarobljava neto malovode u meusloju. Ta koliina vode se vrlo brzo zagrije i

time odrava temperaturu. Mokra odijela se joproizvode i od likre za toplija podruja.Mokra odijelaizrauju se u vie debljina , a najvie od 3,5 i 8 mm.

Suha odijelase izrauju od raznih vodootpornihmaterijala kao guma, vodootporni najlon. Na sebi ima

prikljuak za komprimirani zrak (drugi stupanj niskogtlaka) i moe se napuhavati. Ispod suhog odijela oblaise mokro odijelo zbog izolacije od niske temperature.


26/33


27/33

PODVODNA SVJETILJKA


28/33

PERAJE


29/33

BOVA

Obiljeavanje se obavlja postavljanjem bove u sredinipodruja ronjenja, naranaste ili crvene boje, promjeranajmanje 30 centimetara ili ronilakom zastavicom

(naranasti pravokutnik s bijelom dijagonalnom crtom ilipomorska zastavica slova "A" Meunarodnog signalnogkodeksa ili visoko istaknutom ronilakom zastavom naplovilu sa kojeg se obavlja ronjenje).

Nou bova mora imati svjetiljku - bljeskalicu, ute ilibijele boje, vidljivu na udaljenosti od 300m


30/33

MASKA


31/33

ZAKLJUAK


32/33

Prije nego to se pone roniti mora se ZNATIPLIVATI.

Prije svakog ronjenja morate biti sto postosigurni u svoje zdravlje, da se dobro osjeate ifiziki i psihiki.

Kad ste odredili lokaciju za ronjenje morateupoznati uvjete ronjenja , vremenske prilike,podvodne struje.

Nikad prije ronjenja ne konzumirajte alkohol ilibilo kakve narkotike, niti lijekove koji mogu

utjecati na mentalno i fiziko stanje. Uz pomo tablica isplanirajte si ronjenje tako da

to vie ronite uz krivulju sigurnosti.


33/33

Prije i prilikom ronjenja slijedite bez pogovora

upute voditelja ronjenja , budite sigurni da garazumijete u svakom pogledu.Ako u nekomsluaju niste neto razumjeli slobodno ga pitajte.

Dobro prekontrolirajte svoju opremu i svog

partnera.Budite sigurni da je boca puna zraka ida imate ispravan manometar.

Prekontrolirajte svoju plovnost i ustanovite imateli dovoljno olovnih utega.

Koristite kompenzator plovnosti koji je danas iobavezni dio ronilake opreme.

Documents

Ronjenje, Savremeni Trendovi u Ronjenju