Sajam agroturizma, 30. travnja 2009

četvrtak, 30. travnja 2009.šibenskilist sajam agroturizma 01poseban prilog

02 sajam agroturizma četvrtak, 30. travnja 2009.šibenskilist

SAJAM AGROTURIZMA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJESkradin, 01. i 02. svibnja 2009. godine

10.30 pozdravne riječi - nediljko Dujić, gradonačelnik grada skradina - goran pauk, župan Šibensko-kninske županije - Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva - Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja - Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva - Ministarstvo turizma

11.00 otvaranje i razgledavanje sajma nastup klape „skradinke“

13.00 radionica „Kušanje maslinovog ulja“ (v.pred.mr.sc. Mirko gugić - Veleučilište „Marko Marulić“ Knin)

14.00 nastup KUD-a „Zvona Zagore“

17.00 prezentacija poticajnih mjera i zakonodavstava vezanog uz autohtone proizvode (predstavnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja)

18.00 revija narodnih nošnji Šibensko-kninske županije i klapa Šuština

19.30 Zatvaranje prvog dana sajma10.00 razgledavanje sajma

Prvi dan sajma

Drugi dan sajma

Petak, 1. svibnja 2009. godine

Subota, 2. svibnja 2009. godine

10.30 nastup KUD-a „bedem“, grebaštica

11.00 prezentacija programa poticaja u turizmu (predstavnik Ministarstva turizma)

12.00 nastup KUD-a „promina“

13.00 radionica „Kultura ponude i pijenja vina“ (Vinoplod-Vinarija d.d. Šibenik)

16.00 nastup KUD-a „Miljevci“

18.00 nastup KUD-a „spužvar“, Krapanj, brodarica

19.00 Zatvaranje sajma

četvrtak, 30. travnja 2009.šibenskilist sajam agroturizma 03

Šibensko-kninska županija i njena regionalna razvojna agencija organiziraju 1. i 2. svibnja 2009. u skradinu godine sajam agroturizma Šibensko-kninske županije uz suorganizatore: obrtničku komoru Šibensko-kninske županije, HgK-a Županijske komore Šibenik, grada skradina i Turističku zajednicu Šibensko-kninske županije te uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva i Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.prvi sajam agroturizma promovira turističku i poljoprivredno proizvodnu ponudu (hrana i piće) naše županije, a sve to s namjerom snaženja poljoprivredne proizvodnje, turizma i razvoja ruralnih krajeva. razvoj turizma, jedne od strateških djelatnosti hrvatske ekonomije zahtijeva stalno ulaganje znatnih napora na podizanju kakvoće turističkog proizvoda. stoga i mi u

Šibensko-kninskoj županiji, u suradnji s Vladom rH, ulažemo maksimalne napore u ostvarivanju preduvjeta za razvoj svih oblika turizma. razvoj agroturizma ne samo da omogućuje produženje turističke sezone već je i pretpostavka za ravnomjeran regionalni razvoj.Financi jski i na drugi način pomažemo projekte održivog razvoja obale, otoka i našeg zaleđa kao ključa kontinuiranog gospodarskog i socijalnog napretka koji se temelji na obnovljivim prirodnim resursima, kulturnim, povijesnim i prirodnim vri jednostima te autohtonim tradicijskim osobitostima.poljoprivreda je jedna od strateških odrednica razvitka gospodarstva u županiji, stoga smo samo u proteklom četverogodišnjem razdoblju za potporu u poljoprivredi u Šibensko-kninskoj županiji izdvojili iz proračuna oko. 15.000.000 kuna. radi unaprjeđenja agroturizma i poljoprivrede osigurali smo mogućnost kreditiranja projekata

razvoja agroturizma i poljoprivrede s kamatnom stopom od 5,8 posto, a zahvaljujući sredstvima UnDp iz programa CoasT i mogućnost izdavanja županijskih jamstava do 50 posto iznosa kredita. Važno je istaknuti da su se u sufinanciranje kamatne stope uključile i pojedine Jls što pruža mogućnost dobivanja kredita i po kamatnoj stopi od 3 posto. Možemo reći kako u našoj županiji postoji mogućnost kreditiranja projekata razvoja poljoprivrede i agroturizma po najnižim kamatnim stopama u republici Hrvatskoj.na sajamskom prostoru organizirat će se radionice kao što su: kušanje maslinova ulja i kultura ponude i pijenja vina. s ponosom možemo govoriti o razvoju vinogradarstva na našem području, a vinari su počeli dobivati priznanja za kvalitetu i na državnim natjecanjima. Državni poticaji te naša kreditna sredstva omogućit će vinarima izgradnju pravih podruma i kušaonica vina. nakon podizanja novih vinograda

i izgradnje podruma Županija će se uključiti u uređenje vinskih cesta što će također pridonijeti razvoju agroturizma na području naše županije. Zahvaljujući edukaciji i ulaganjima u tehnologiju i naši maslinari bilježe sve bolje rezultate; u zadnjem međunarodnom katalog l’extra vergine četiri su maslinara iz Šibensko-kninske županije. r a z v o j r u r a l n i h p o d r u č j a pretpostavlja očuvanje autohtonih tradicionalnih proizvoda i očuvanje tradicijskih obrta koji uz očuvanje kulturnih vrijednosti našu županiju čini posebno atraktivnom; bogatstvo suvenira, drvenih i/ili tkanih rukotvorina bit će prikazani na ovom sajmu.sajam daje mogućnost izravnog ko n ta kta s p re d s tav n i c i m a Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja na radionici poticajne mjere i zakonodavstvo vezano a autohtone proizvode te Ministarstva turizma na prezentaciji njihovih poticajnih mjera.

Dragi čitatelji, Pridružite nam se na Sajmu agroturizma Šibensko-kninske županije 1. i 2. svibnja 2009. godine u Skradinu te uz glazbu našeg kraja uživajte u bogatstvu ponude hrane i pića proizvedenih u našoj županiji

Vaš župan Goran Pauk

Vidimo se na Sajmu!


U doba sve bržeg tempa živo-ta, kada čovjek nema previše slobodnog vremena za samog sebe, turizam kao uslužna, odnosno tercijarna djelatnost dobiva sve više na svojoj važ-nosti.

Zbog svakodnevne žurbe mi-lijuni ljudi diljem svijeta radu-ju se svom toliko iščekivanom godišnjem odmoru, kako bi malo usporili tempo i odmorili se. Istraživanja su pokazala da suvremenom turistu više nisu dovoljni samo sunce, plaža i more, već on traži nešto više, nešto smislenije, što bi dalo bit njegovom odmoru. Putovanja u dalje ili bliže destinacije za mnoge je odlična prilika i kako bi nadogradili svoje spoznaje o više ili manje sličnim ili pak različitim kulturama, stilovima života i tradicionalnim običaji-ma pojedinih naroda. Dolaskom u određenu destinaciju moderni gost želi saznati što je moguće više o domicilnom stanovništvu, tko su oni danas i tko su bili ne-koć, kako su i zašto u prošlosti odabrali upravo taj komadić pla-neta kao svoju bazu, te kako je

tekao njihov kronološki slijed/razvoj. Razvoj samih potreba turista doveo je do selektivnih tipova turizma, a jedan od njih, koji gostima pruža veliki prozor u prošlost samog naroda, je i agroturizam.

Na tradicijskim zasadamaZnačajni razvoj agroturizma

u Šibensko-kninskoj županiji vo-di nas u doba iza Domovinskog rata, kada se bilježi povratak turističkoj tradiciji šibenskog kraja. Tijekom rata okupirano područje i ono u njegovoj nepo-srednoj blizini, po završetku ra-ta postupno postaju temelj agro-turizma naše županije. Agrotu-rizam sam po sebi nema moguć-nost zaživjeti ‘usred ničega’, što znači da u njegovoj blizini mora postojati minimum turističkih atrakcija, kako bi jedno seosko domaćinstvo ‘udahnulo punim plućima’. Taj minimum turi-stičkih atrakcija je u šibenskom zaleđu davno ispunjen, posebi-ce proglašenjem Nacionalnog parka ‘Krka’ još 1985. godine. Tu su također povijesno važni gradovi Skradin i Knin, mauzo-

lej velikana hrvatske umjetnosti Ivana Meštrovića, čija su djela poznata i u svjetskim razmje-rima, potom kulturni lokaliteti poput Burnuma, Bribirske glavi-ce, rimskih cisterni u vodičkom zaleđu do otočnih fortifikacija na Kornatima. S vremenom se agroturizam počeo razvijati i na šibenskim otocima, gdje su otvorena i nova seoska doma-ćinstva, čime ponuda agroturiz-ma postaje raznolikija. Značaj-nu ulogu u razvoju i promociji agroturizma Šibensko-kninske županije odigrala je i župa-nijska Turistička zajednica, s namjerom obogaćivanja svoje regionalne turističke ponude i njenog plasiranja na domaće i strano turističko tržište.

Razvojem agroturizma u Šibensko-kninskoj županiji na-pravljeni su značajni pomaci, ne samo u turističkom smislu, već i u drugim područjima. Osim što je turistička ponuda županije dobila na svojoj raznolikosti, otvorena su i nova radna mjesta, izvršena kvalitetna eksploatacija zemljišta, očuvana je tradicija, a sve to radi onih područja koji-

ma je razvoj agroturizma nakon Domovinskog rata bio prijeko potreban kako bi se, ne samo vratili ‘na staro’, već sigurnim korakom krenuli u budućnost. Pojedina seoska domaćinstva su i ujedinila obitelj, koja u svijetu modernizacije gubi sve više svo-ju tradicionalnu ulogu temelja samog ljudskog bića, gdje obič-no roditelji krenu jednim, dok djeca odaberu obično suprotan put. Seoska domaćinstva poput ‘Kalpić’, ‘Rakić’, ‘Kristijan’ i mno-ga druga nude gostu obitelj kao jedinstvo, i u privatnom i u po-slovnom životu.

Turistička zajednica – stalan oslonac

Druga su pak domaćinstva podigla agroturističku važnost za još jednu notu, poput ‘Jurli-novih dvora’, gdje je religioznost njihov sastavni njihov dio, ili pak ‘Etnoland Dalmati’, u čijem se sastavu nalazi i prvi hrvatski muzej dalmatinske tradicije, što bi bio još jedan važan lokalitet kulturnog turizma na šiben-skom području.

Kako bi važnost seoskih do-

maćinstava i agroturizma naše županije bila na vrijeme prepo-znata kao bitan segment opće turističke ponude šibenskog kra-ja, brine se Turistička zajednica Šibensko-kninske županije kao njihov stalni suradnik na po-dručju promocije. Takva promo-cija međutim obuhvaća nekoliko aspekata, od turističkih sajmova gdje je agroturizam šibenske regije zastupljen na štandu žu-panijske Turističke zajednice, gdje se predstavnicima seoskih domaćinstava nudi mogućnost sklapanja poslovnih kontakata i dogovaranje suradnje s ino-zemnim partnerima, preko ra-znoraznih prezentacija bilo sa-mog seoskog domaćinstva kao gospodarskog subjekta bilo kao dijela cjelokupne ponude župa-nije, do samostalnih web-strani-ca i info brošura. Podaci o seo-skim domaćinstvima također se redovito ažuriraju na službenim internetskim stranicama i u info brošurama Turističke zajednice Šibensko-kninske županije, radi pružanja što točnijih informaci-jama posjetiteljima, gostima ši-benskog kraja. «

AGROTURIZAM Temelj razvoja Šibensko – kninske županije

Bogatstvo ponude u autohtonom ambijentuseoska domaćinstva poput ‘Kalpić’, ‘rakić’, ‘Kristijan’ i mnoga druga nude gostu obitelj kao jedinstvo, kako u privatnom, tako i u poslovnom životu. Druga su pak domaćinstva podigla agroturističku važnost za još jednu notu, poput ‘Jurlinovih dvora’, gdje je religioznost sastavni njihov dio, ili pak ‘etnoland Dalmati’, u čijem se sastavu nalazi i prvi hrvatski muzej dalmatinske tradicije

Ljepota rijeke Krke privlači ribolovce iz cijelog svijeta

Jurlinovi dvori prepoznatljiv su brend primoštenskog zaleđa


Bogatstvo ponude u autohtonom ambijentu

Torta od sira i višanja proizvod pakovačkog I-Paka na Danima sira

Spiza ispod peke na obiteljskom gospodarstvu Kalpić

Joško Lokas vlasnik Etnolanda ‘Dalmati’ s meštrom za ‘mišinu’ i diple


katarina [email protected]

Udruga obiteljskih i malih hotela Hrvatske osnovana je 2004. godine i tada je imala 54 članice. Pet godina kasnije na nacionalnoj razini registrirano je 120 redovnih i 70 pridruže-nih članica. Vlasnici obiteljskih i malih hotela danas raspolažu ukupno s 8.000 kreveta, a za-pošljavaju oko 3.000 radnika. Po broju objekata najjača je Dalmacija, slijedi Istra, dok se u kontinentalnom dijelu Hrvat-

ske bilježi vidljiv rast obiteljskih i malih hotela.

- Na području županije ima-mo oko 40 registriranih i nere-gistriranih obiteljskih i malih hotela. Udruga je, naime, kod osnivanja donijela odluku da će učlanjivati samo kategorizirane objekte, pa su u našoj udruzi sa-mo oni koji su od Ministarstva turizma dobili kategorizaciju. Imamo 16 aktualnih i 6 pridru-ženih. Otvaranje novih objekata, poput hotela ‘Vrata Krke’, dokaz su da potencijala još ima, kaže Dane Slamić, osnivač Udruge

obiteljskih i malih hotela i vla-snik hotela ‘Borovnik’ u Tisnom.

Povezati proizvođače i potrošače

Slamić je danas član Vijeća Udruge, koji na temelju više-godišnjeg iskustva odnos dr-žave, resornih ministarstava, Hrvatske turističke zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave i drugih subjekata, prema malim hotelijerima ocje-njuje pozitivno.

– Tomu je dokaz i Sajam agroturizma kojeg Županija i

županijska Regionalna razvojna agencija organiziraju u Skradi-nu. Prilika je to da se hotelijeri, bilo veliki ili mali, kao i ugosti-telji, na jednom mjestu susret-nu i upoznaju s proizvođačima hrane, pića, suvenira i drugih proizvoda koji se mogu plasirati kroz turizam. Možda mi koji ov-dje živimo nismo ni svjesni koja bogatstva u prirodnim resursi-ma imamo, a njih je potrebno isticati, buditi i sve će s vreme-nom stati na svoje mjesto, kaže Slamić. Za velike hotelske kuće, nastavlja, posebno su zanimljiva

poljoprivredna gospodarstva ko-ja proizvode sezonsko voće i po-vrće, ali i kod udruženih malih hotelijera, kao i restorana, mali proizvođači hrane bi mogli naći svoj interes.

Graditi sa čistim papirima- Šibensko-kninskoj županiji i

cijeloj Hrvatskoj nedostaju obi-teljski i mali hoteli i osobno bi mi bilo jako drago kada bi ih se više gradilo. Međutim, dosta je toga povezano s nesređenim lo-kacijskim i građevinskim dozvo-lama. Niti jedan obiteljski hotel

DAne SlAMIć osnivač Udruge malih i obiteljskih hotela i vlasnik hotela ‘Borovnik’

Naši su gosti željni domaće spize i pićaproizvođači poljoprivrednih i drugih proizvoda trebali bi se udružiti radi zajedničkog izlaska na tržište, a ovaj sajam agroturizma je prava prilika da se bolje upoznamo i pronađemo zajednički interes, kaže Dane slamić

1000ležajeva

imaju obiteljski i mali hoteli u županiji

Vils

on p

olić

Dane Slamić ispred hotela ‘Borovnik’ u Tisnom


Naši su gosti željni domaće spize i pića

nije spreman upustiti se u avan-turu, početi graditi i kazati - ri-ješit ćemo to u hodu. Mi želimo najprije riješiti, imati čiste papire i onda graditi. U tu skupinu pri-pada i hotel ‘Borovnik’ koji ima želju i potrebu uložiti dio novca kojeg gosti kod nas ostave. Ne-dostaje nam lift, wellnes, relex da bismo mogli poslovati cijelu godinu, ali još nismo uspjeli doći do potrebnih dozvola. Nadamo se da ćemo do početka jeseni biti u posjedu svih dokumena-ta i moći krenuti u adaptaciju, veli Slamić. U njegovom hotelu s tri zvjezdice je 97 kreveta u 50 smještajnih jedinica, a nakon adaptacije dobit će još jednu zvjezdicu. «

Dane Slamić:

Stvaramo brendu ukupnoj turističkoj i ugos-titeljskoj ponudi uloga obiteljskih i malih hotela je ogromna. u njihov rad uključeno je 70 posto članova naših obitelji, dajemo im svoje ime i pečat, stvaramo jedan brend, što je na Zapadu posebno cijenjeno, za našu djecu i generacije koje dolaze. riječ obiteljski dovoljno govori sama za sebe. iako smo na četvrtom mjestu po udjelu u dBP-u u turizmu, bez sumnje smo nešto najkvalitetnije što hrvatski turizam može dati.

»Obiteljski i mali hoteli popunjeni su 200 dana u godini, što znači da prelazimo 70 posto godišnje popunjenosti ili smo tom postotku blizu, čemu u cijelosti teži hrvatski turizam«


1. VinOPLOd-VinariJa d.d. - vina, desertna vina i rakije

2. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo «Skorić» - ekstra dijevičansko maslinovo ulje

3. Poljoprivredno-trgovački obrt «BOnaCa» - vino maraština

4. OPG Sladić - vino, rakije 5. Poljoprivredni obrt «M&a MEd» - med, medni likeri, medni ocat, propolis

6. daLMatinO - suveniri (replika dalmatinskih uporabnih predmeta, unikati od maslinovog drveta)

7. rOŽiĆ d.o.o. - prosenica - beskvasni integralni kruh od sedam vrsta žitarica, eko servis za objedovanje

8. udruga «ŽEna» - crvena kapa (velika i mala), muška i ženska nošnja, ekološke vrećice,... 9. LaSin d.o.o. - vino 10. Obrt Madit - rakija s pričama

11. OPG araLiCa - maslinovo ulje, džem i liker od Maraske, džem crne smokve i orasi, bajame u šećeru

12. LaĆa COMMErCE d.o.o. uljara “LaĆa” - maslinovo ulje i proizvodi od maslina

13. OG Paić, Skradin - skradinska torta, slatki i slani badem, smokvenjaci, marmelade od šumskog voća, likeri

14. LiPa” Obrt za izradu narodnihodjevnih predmeta i edukaciju - ručno izrađene povijesne kape 15. BEL-CrO trade d.o.o. Pršutana “Miljevci” - pršut, suhomesnati proizvodi

16. EkO MaVrOViĆ d.o.o. - suhomesnati proizvodi

17. PZ PriMOŠtEn Burni - maslinovo ulje, suhe smokve 18. Seosko domaćinstvo – Galjin dvor, kruševo - visoko kvalitetno vino, maslinovo ulje

19. Obiteljsko gospodarstvo tošić - kravlji sir iz mišine i polutvrdi sir

20. udruga „Pčela“, Šibenik - med, proizvodi od meda

21. daLMaCiJaVinO d.d. - vina, sokovi i alkoholna pića

22. Vinar Stipe knežević - vino: maraština i debit

23. rukOtVOrinE PEZEr - šibenska kapa, tkane torbice, (unikati),...

24. OPG karLO GraCin - lavanda, ulje, rakija

25. tZ Šibensko-kninske županije Udruga malih obiteljskih hotela - promotivne brošure

26. OPG PEriĆ - uzgoj magaraca i prodaja mlijeka

27. “triBunJ OtkuP”, PZ triBunJ - maslinovo ulje, zelena i crna maslina

28. tkaLaČka ZadruGa MiLJEVCi - izvorni proizvodi Šibensko-kninske županije (kape, torbe,...)

29. JaVna uStanOVa naCiOnaLni Park kOrnati - propagandni materijal i suveniri

30. BatLan d.o.o. - kravlji i miješani (kravlji i kozji) sir 31. trgovačko-proizvodni obrt «GiuSEPPE» - voćni likeri od borovnice, višnje i oraha

32. duJMEX d.o.o. - imotska torta, imotski rafioli 33. udruga malih sirara Šibensko-kninske županije «MiŠinaC», drniš - polutvrdi kravlji i ovčji sir, sir iz mišine

34. tiMBuktu d.o.o. - vino kujundžuša, likeri (mirta, orahovac, cherry) i travarica

35. dar MOra d.o.o. - dagnje

36. Etnoselo daLMati d.o.o. EtnOLand - domaći proizvodi

37. Vinar MarkO duVanČiĆ - vino

38. i-Pak” d.o.o. - sir, mlijeko i mliječni proizvodi

39. Osnovna škola Skradin - prizvodi od oraha i prirodnih materijala

40. PuCE d.o.o. - motorne pile, kosilice, alati, pribor

41. BOkun d.o.o. - vino od šumskih kupina, sokovi, džemovi

42. CrOatia OSiGuranJE d.d. JadranSka Banka d.d.

43. ZadruGa Bat-kiJEVO - vino 44. t.O. dinO - gumeni bomboni i nakit

45. OPG nikola i ružica Miličević, Zvečanje - poljički soparnik 46. iMOtSka JEZEra d.o.o. - domaći džemovi od šumskog i domaćeg uzgojenog voća

47. Obrt za proizvodnju suvenira “kOGuL” - ručno izrađeni suveniri od kamena sa apliciranim motivima hrvatske baštine, sveniri od stakla 48. aPi-HErBa - zeleni med, čajevi od ljekovitog bilja, melemi, pčelinji vosak, ljekoviti jastuci 49. Seosko gospodarstvo “duGa Strana” - seoska košara sa sadržajem (maslinovo ulje, vino, rakija, smokve)

50. atELiEr VEnEL - narodne nošnje, šibenska i lička kapa 51. Cvjećarnica “dEa” - dalmatinske kamene kućice, crkvice, satovi, etno sela

52. domaća radinost iGOr LaBura - drvene kutije za pakiranje vinskih boca, ključeva, satovi

53. Zlatarna Simon Čivljak - nakit 54. Obrt «niSa» - suveniri

55. d.V. EtnOart - razni suveniri 56. Poljoprivredno gospodarstvo darkO MrViCa - prošek, rakije, maslinovo ulje, suhe smokve, bademi

57. Obrt za usluge «MaSLinJak» - mreže za ribarstvo, nautiku i sport 58. Obrt “daLMaCiJa art” - domaća rakija, proizvodi od kamena 59. PuO dOMaĆa radinOSt - predmeti otkani na tkalačkom stanu

60. Staklorezački obrt “arka” - unikatni radovi u staklu 61. udruga “GanGarO” - plakati, ribarske mreže

62. domaća radinost Marija Lokas - razne vrste keramičkih i staklenih ukrasnih proizvoda

63. domaća radinost “Jurin” - suveniri

64. Obrt “BraCEra” - suveniri

65. Obrt “dEni dESiGn” - nakit

66. agroturizam kalpić tSOG kaLPiĆ - rakije, pršut, sir, kruh ispod peke, jelo ispod peke

67. MatE MaĆO Žura - makete vodenica, mlinova, stupe za sukna

68. SEOSkO dOMaĆinStVO «JurLinOVi dVOri» - autohtoni primoštenski proizvodi: vino babić, pršut, slane srdele, ovčiji sir, kruh ispod peke, lozovača,...

POPIS IZLAGAčA

Documents

Sajam agroturizma, 30. travnja 2009