19
UNIVERZITET U BEOGRADU SAOBRAĆAJNI FAKULTET -osnovne diplomske akademske studije- PROJEKTNI RAD PREDMET SAOBRAĆAJNA PSIHOLOGIJA TEMA SANTA BARBARA Autori: Profesor : Čičević Svetlana Aleksandar Reković DT120206 Asistent : Marjana Čubranić-Dobrodolac

Santa Barbara Sredjeno Sve

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ngfcnhmjhmh

Citation preview

Page 1: Santa Barbara Sredjeno Sve

UNIVERZITET U BEOGRADU

SAOBRAĆAJNI FAKULTET

-osnovne diplomske akademske studije-

PROJEKTNI RAD

PREDMET

SAOBRAĆAJNA PSIHOLOGIJA

TEMA

SANTA BARBARA

Autori:

Profesor : Čičević Svetlana Aleksandar Reković DT120206

Asistent : Marjana Čubranić-Dobrodolac

Beograd, februar 2014.

Page 2: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 2Santa Barbara

SADRŽAJ

UVOD...................................................................................................................... 3

Orijentacija pomoću kompasa....................................................................................3

Orijentacija pomoću sunca i sata................................................................................3

Orijentacija noću.........................................................................................................4

Orijentacija prema oznakama na zemljištu.................................................................5

Orijentacija bez GPS-a..............................................................................................5

REZULTATI TESTA.................................................................................................... 6

ZAKLJUČAK............................................................................................................ 13

LITERATURA.......................................................................................................... 15

PRILOZI..................................................................................................................16

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 3: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 3Santa Barbara

UVOD

Orijentacija je snalaženje u prostoru – određivanje mesta napovršini Zemlje (stajnetačke) nakojoj se promatrač nalazi.

Reč orijentacija potiče iz francuske reči orienter, premalatinskom oriens (izlazakSunca, vidi Orijent) u značenju smer prema istoku. Do kasnog srednjeg veka karte moreplovaca bile su usmerene na istok, a zgrade u sakralnoj arhitekturi imale su položaj istok-zapad.

Immanuel Kant svojim delom "Štoznači: orijentiranje u razmišljanju?" (Was heißt: sichim Denkenorientieren?) doprineo je proširenju značenja reči, tako da se pojam orijentacija danas ne koristi više samo u geografskom smislu, već i u smislu određivanja mesta i pravaca u različitim područjima ljudske delatnosti.

Geografska orijentacija predstavlja određivanje severa, odnosno utvrđivanje glavnih strana sveta. To se može raditi pomoću instrumenata (kompas), nebeskih tela i pojava i oznaka na zemljištu.

Orijentacija pomoću kompasa

Slika 1: Kompas

Kompas je navigacijski instrument za orijentaciju.Njegov osnovni deo je pokretna magnetna igla, čiji se jedan pol (istaknutbojom i/ilioblikomstrelice) uvek okreće prema severu. Na kompasu su obeležene glavne strane sveta - sever (N), istok (E), jug (S) i zapad (W). Kućište kompasa se okreće dok se oznaka N ne poklopi sa severnim polom magnetne igle.

Često se koristi i reč busola (tal. bussola).Ovajpojam se koristi mahom u mernoj tehnici za označavanje preciznog kompasa.

U nedostatku kompasa, orijentisati se može i nekom od pomoćnih metoda:

Orijentacija pomoću sunca i sata

Položaj Sunca na nebu se može koristiti za orijentaciju ako je doba dana približno poznato. Ujutru se Sunce nalazi približno na istoku i kreće se naviše. Zatim se spušta i zalazi približno na zapadu (točno na istoku ili zapadu samo za vreme ravnodnevice).

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 4: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 4Santa Barbara

Slika 2: Određivanje juga pomoću Sunca i sata

U podne, za vreme ravnodnevice, za promatrače koji su na severnoj polutki, Sunce se nalazi na jugu, odnosno, za promatrače koji su na južnoj polutki nalazi se na severu. U ostalo doba godine, promatrači između obratnica moraju uzeti u obzir godišnja doba, tj.moraju znati da li se Sunce nalazi severno ili južno od ekvatora. Tačnost ove metode opada s približavanjem ekvatoru.

Za nešto tačnije određivanje severa može poslužiti analogni sat. Sunce prividno obilazi oko Zemlje za 24 sata, a mala kazaljka sata za isto vreme načini 2 kruga (kod uobičajenog sata s podelomn a 12 sati). Mala kazaljka usmeri se prema Suncu, to će nam biti jedna stranica kuta. Druga stranica će biti pravac iz centra sata kroz oznaku za 12 sati. Simetrala tog kuta pokazivatće smer prema jugu ako je promatrač na severnoj polutki, odnosno prema severu ako je promatrač na južnoj polutki. Ako se orijentacija vrši tokom letnjeg računanja vremena, umesto 12, uzima se 1 sat kao druga stranica kuta.

Tačnost i kod ove metode opada s približavanjem ekvatoru.Takođe, na tačnost utiče mesto promatrača u vremenskoj zoni - širina zone je 15°.

Orijentacija noću

Slika 3: PronalaženjeSevernjače

Astronomija nudi tačniju metodu za orijentaciju noću. Osa Zemlje usmerena je prema sjajnoj zvezdi Severnjači (Polaris). Ova zvezda vidljiva je sa severne polutke kad su vedre noći.

Severnjača se nalazi u zvežđu Mala kola (Ursaminor). Za pronalaženje Severnjače najlakše je locirati zvežđe Velikakola(Ursa major) - zvežđe je blizu horizonta. U očiti dve zvezde na kutovima na suprotnoj strani od "ruda" (naslici: α-Dubhe i β-Merak). Peterostruku dužinu između tih zvezda nadovezati u smeru Malih kola (više na nebu, prema zenitu). Zvezda na kraju ruda Malih kola je Severnjača.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 5: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 5Santa Barbara

Orijentacija prema oznakama na zemljištu

Oznake na zemljištu obuhvataju čitav niz raznih objekata koji se mogu koristiti u cilju orijentacije:

Strane sveta u šumi se mogu odrediti prema kori drveća. Kora je tamnija sa severne strane. Obično se pruža tamna pruga od zemlje do vrha i uočljivija je na pozadini svetlije kore. Osim toga, kora je hrapavija sa severne strane.

Četinjače s južne strane luče više smole nego sa severne. Severne strane drveća, krovova i zidova zgrada sa severne strane su hladniji i s te

strane su obrasli gljivama, mahovinom i lišajevima. Krajem zime moguća je orijentacija prema snegu – na padinama, uvalama i

usamljenom drveću sneg se duže zadržava sa severne strane.

Orijentacija bez GPS-a

U vreme kada većina pametnih telefona ima GPS ljudi orijentaciju uzimaju zdravo zagotovo. Ali kako se pronaći pravi smer u milionskom gradu bez GPS-a?! Snalaženje u velikom gradu bez GPS-a ne mora uvek biti tako komplikovano.Npr:

Satelitske antene – sve su usmerene u smeru stacioniranog satelita koji ostaje ne istoj točki na površini Zemlje. U skladu s tim npr. U Velikoj Britaniji sve satelitske antene su usmerene prema jugoistoku.

Verske građevine – hršćanske crkve obično gledaju na zapad-istok s glavnim oltarom usmerenim prema istoku, odnosno izlasku sunca. Nadgrobni spomenici su takođe okrenuti u smeru zapad-istok. Ako tražite smer polazeći od džamije morate pronaći nišu u jednom zidu koja ukazuje na smer za molitvu. Niša je poznata i pod imenom Al Kibla i uvek će biti u smeru Meke, gde god se nalazili na svetu. U sinagogama je Tora okrenuta prema istoku pa su vernici uvek okrenuti prema Jerusalimu.

Protok ljudi - Nikada u potrazi za orijentacijom nemojte slediti pojedinca negó gužvu ili skupinu ljudi. Gužva i smer kretanja puno ljudi uvek će vas dovesti do prepoznatljive tačke.

Usklađivanje cesta – ceste su uvek usklađene i imaju logičan smer kretanja. Na severu ili jugu grada usmerene su u smeru sever-jug. Na severozapadu ili jugoistoku ceste će biti u suprotnom pravcu od onih na severozapadu ili jugoistoku.

Oblaci – Vetar uglavnom gura oblake u jednom smeru, na ravno uz uslov da ne dođe do drastične promene vremena. Pogledajte oblake pre nego se spustite u podzemnu i biti će vam lakše orijentisati se kada izađete na drugom kraju grada.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 6: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 6Santa Barbara

REZULTATI TESTA

Uzorak se sastoji od 30 ispitanika, 20 ( 67 %) muškarca i 10 ( 33% ) devojaka.

Većina ispitanika (40%) je pretežno sa Saobraćajnog fakulteta i to sa smera za drumski transport, 37% čine studenti sa saobraćajnog smera i ostalo su ispitanici sa drugih smerova i fakulteta.

Većinu ispitanika čine studenti trećeg semestra odnosno druge godine studija (60%).

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 7: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 7Santa Barbara

Naredna pitanja su rađena po principu skale od 1-7 i što je veći broj to je odgovor ispitanika i njegovo osećanje u vezi sa tim pozitivnije.

Ispitanici su odgovorili vrlo raznoliko, najviše ispitanika je zakružilo 1 i 2 (po 20%) što znači da se vrlo loše snalaze u određivanju pravca.

Najveći broj ispitanika je odgovorilo pod 4, odnosno 23% procenta, što bi značilo da ispitanici imaju prosečnu procenu udaljenosti.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 8: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 8Santa Barbara

Najveći broj ispitanika je odgovorio sa 4, što pokazuje procenat od 20% što znači da imaju prosečan osećaj za pravac, dok je sa brojem 7 odgovorilo samo 7%.

Veliki procenat ispitanika je odgovorio sa prosečno tj. zaokružio broj 4 čak 23%, najmanji procenat ispitanika je zaokružilo broj 2 (slabo vode računa o stranama sveta - svega 7%).

Najveći broj ispitanika je zaokružio broj 7 (21%), što znači da se ne snalaze u novom gradu.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 9: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 9Santa Barbara

Najveći procenat ispitanika odgovorilo je pod broj 4 (21%), prosečno uživaju u čitanju mapa, takođe i pod broj 3 odgovorilo je 21%.

Na ovo pitanje, 24% ispitanika je odgovorilo brojem 3, što znači da nisu najbolji u određivanju pravca, ispod proseka. Samo 17% ispitanika je odgovorilo brojem 7, što znači da vrlo dobro određuju pravac.

Ovi odgovori se poklapaju i sa odgovorima iz pitanja koliko se dobro snalazite sa određivanjem pravca, što znači da su ispitanici iskreni po pitanju odgovora.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 10: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 10Santa Barbara

Samo 7% procenata ispitanika je odgovorilo brojem 7 što znači da su veoma dobri u čitanju mapa, dok je najveći broj ispitanika odgovorio brojem 3 (24%) što znači da su loši u čitnju mapa, što

takođe i potvrđuje tačnost odgovora na pitanje koliko ispitanici uživaju u čitanju mapa.

Najveći broj ispitanika odgovorio je brojem 6, čak 35% ispitanika, što znači da su poprilično dobri u pamćenju putanje, veoma mali procenat ispitanika je odgovorilo najnižim brojem 1, samo 3%.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 11: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 11Santa Barbara

Na ovo pitanje, 27% ispitanika je odgovorilo prosečno brojem 4. Najnižim brojem 1 je odgovorilo samo 3% ispitanika, to su ispitanici koji vole da daju uputstva o pravcima.

Na broj 7 odgovorilo je 30% ispitanika, što znači da im nije važno da znaju gde se nalaze. Samo 10% ispitanika je negiralo taj odgovor.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 12: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 12Santa Barbara

Kada putuju, 17% ispitanika prepušta drugima da planiraju rute, dok nešto više njih 20%, sami vole da planiraju svoje rute.

3% ispitanika zapamti novu rutu nakon jednog prolaska tom rutom, 22% se poprilično slaže sa predhodnim odgovorom, dok 12% ispitanika se nimalo ne slaže.

24% ispitanika uopšte nema dobru mentalnu mapu svoje okoline, dok je 10% ispitanika negiralo taj odgovor, a samo 4% se skoro slaže sa njim.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 13: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 13Santa Barbara

ZAKLJUČAK

Da se podsetimo šta znači orijentacija u prostoru : Orijentacija u prostoru znači određivanje pravca sa trenutnog stajališta. Orijentisati se, znači

snalaziti se u prostoru. Stajalište, mesto na kome stojimo i posmatramo okolinu, pokušavamo da se orijentišemo. Prostor koji vidimo sa stajališta naziva se VIDIK. Vidikova linija – mesto na kome nam se čini da se spajaju nebo i zemlja. Dotle dopire naš pogled. Drugačije se naziva HORIZONT.

N (SEVER)

W (ZAPAD) E (ISTOK)

S (JUG)

Problemi s orijentacijom relativno su često prisutni, a dodatnu prepreku predstavlja i postojanje tehnologije poput GPS-a.

Neka ranija istraživanja pokazuju da čak 50% žena misli da se loše snalaze u prostoru i da nemaju smisao za smer. No, čak 85% muškaraca zadovoljno je svojom sposobnošću snalaženja u prostoru.

U ovom ispitivanju smo dobili da se muškarci dobro snalaze što se tiče pravca i sveukupnom snalaženju u prostoru za razliku od žena, što se vidi i na sledeća dva grafika.

Mada pokazalo se da se radi prvenstveno o razlikama u percepciji, odnosno načinu kako žene i muškarci sebe doživljavaju te da nema stvarne razlike među polovima s obzirom na mogućnost snalaženja u prostoru. Neki ljudi se više koriste desnom mozgovnom hemisferom nego levom te im je ona razvijenija, bolje se snalaze u prostoru jer je ona povezana s pojmovima prostora i kreativnošću. No, to nije direktno povezano sa polom.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 14: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 14Santa Barbara

Osobe koje često idu zaobilaznim putevima da bi negde stigle, iako postoje brži načini, često osećaju frustraciju i sram kad im se po ko zna koji put objašnjava kako da negde stignu. Nedostatak veštine snalaženja u prostoru može se povezati sa snalaženjem u životu i postaje vrlo frustrirajuće ako imamo teškoća u tom području. Važno je pitati se pouzdamo li se stalno u druge ljude kada nekuda idemo, stavljamo li se u tuđe ruke, treba li nam stalno vođstvo? Često kad se nađemo u situaciji da moramo mi preuzeti vođstvo, to i uspemo i nemamo problema sa snalaženjem. Moguće je da je naše slabo snalaženje u prostoru povezano s činjenicom da ne preuzimamo odgovornost kad bismo trebali. Koncentrisano prateći put kojim idemo i pamteći mesta koja smo prošli po nazivu ulica, zgradama, parkovima ili kako nam već odgovara, razvija naš pojam o prostoru i snalaženju u istom. To znači da orijentaciju možemo vežbati i vežbom poboljšati do željenog nivoa. Visoko samopouzdanje omogućuje nam da verujemo u sebe i ne polazimo od samog početka s mišlju izgubiću se, u tome nisam dobar i slično.

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 15: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 15Santa Barbara

LITERATURA

http://hr.wikipedia.org/wiki/Orijentacija http://www.insideout.hr/o-meni/vrlo-osobno/izgubljeni-u-prostoru.php http://www.scoutfp.org/strane/2012/orjentacija/orjentacija.pdf

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot

Page 16: Santa Barbara Sredjeno Sve

Saobraćajna psihologija 16Santa Barbara

PRILOZIAnketni uptnik

Aleksandar Reković 120206 Odsek za drumski i gradski saobraćaj i transport-transpot