Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

Sastavljeno i rastavljeno pisanje rijei

Hrvatski jezik 1Ope naelo hrvatskoga pravopisa Rijei se piu odvojeno.Primjerice,Uzmimo na primjer ovu reenicu.Uzmimo naprimjer ovu reenicu.

Novo znaenje rijei uoi dan prije (uoi Duhova) od u oi (pogledati u oi)dodue zaista (zna dodue mnogo) od do due (dirnuti do due). (Babi-Finka-Mogu 2004:67)

SloenicaSastavljene rijei - sloenicerijei kojoj se jedan ili oba dijela ne rabe kao samostalne rijei, kao dokle (nema samostalne rijei kle) dotle, moda, naizust, neprestano, nogomet, odavde, odavle, prekjuer, previe, proljetos, toboe, uzastopice, valjda, ljetopis, sjeveroistok, suncobran, velesajam, zrakoplov.

rijei u kojoj se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onom obliku koji ima u sloenici, kao dovijek (izvan sloenice do vijek), oduvijek, odmah, napose, pokraj, unakrst;

rije kojom se sastavljanjem dijelova dobiva novo znaenje, kao dodue, meutim, najednom, naoko, odoka, potanko, smjesta, stoga, uoi, uope, zajedno, zapravo, zato, aliboe (jer je npr. u sloenici dodue izgubljena veza s rijeju dua) (Babi-Finka-Mogu 2004:68)

Polusloenica

Polusloenicom smatra se sveza dviju imenica od kojih se prva ne sklanja te slui kao atribut drugoj. Izmeu sastavnih dijelova dolazi spojnica. Npr. N jd. biser-grana G jd. biser-grane.

Imenice

Sastavljeno pisanje imenica

Imenice nastale slaganjem: dvoglas, kuegazda, maloljetnik, maloprodaja, polubog, polukrug, poluvodi, poluotok, veleposlanstvo, velesajam, vjerouitelj, umobolnica, vlakovoa, poslijepodne, prijepodne;

Domai i strani prefiks + imenicaprefiksi domaeg podrijetla kao: dopredsjednik, nadgradnja, nadumar, neovjek, neistina, podstanar, pomajka, praovjek, prapovijest, protuudar, nehrvat, meuvrijeme; strani prefiksi: asimetrija, arhiakon, epicentar, koautor, superrevizija, ultrazvuk;

Auto, audio, foto, kino, radio, video + imenicaSastavljeno: autocesta, autobiografija, automehaniar, fotoaparat, fotomontaa, fotosinteza, kinopredstava, kinoreklama, radiopostaja, radioaktivnost, videokaseta, videoklub; sastavljeno se piu i: ampersat, kilovatsat.

PolusloeniceDvije sastavnice od kojih se prva na sklanja, nego oznauje jedan pojam, a svaka ima svoj naglasak.

imenice koje u prvo dijelu imaju rije stranoga podrijetla: arter-let, dez-glazba, kamp-kuica, mat-pozicija, mobitel-imenik, neto-dohodak (G jd. neto-dohotka, pop-glazba, fitness-centar, klima-ureaj, klima-oprema, top-model, gol-razlike, oping-centar, tu-kabina...

Kratica, slovo, oznaka ili simbol

Prva rije je kratica, slovo, oznaka ili simbol: a-deklinacija, A-reprezentacija, C-vitamin, d-mol, e-adresa, e-pota, i-sklonidba, pH-vrijednost, Rh-faktor.

Pravopisno neprilagoene polusloenice cafe-bar, jazz-glazba, rok-opera, web-stranica.

Polusloenica-veznik i:Dvije sastavnice od kojih se prva ne sklanja. dan-no, par-nepar, radio-televizija, krii-krui. Zatim oznauje smjer: istok-sjeveroistok, jug-jugoistok, zemlja-zrak i sl.

Sastavnice kojima se izrie neodreenost ili stupnjevanje aica-dvije, korak-dva, mjesec-dva, rije-dvije, tisuu-dvije.umjesto spojnice pie se crtica kod: pola sata sat, godina i pol dvije.

Imena naseljenih mjesta ekonimi Sastavljeno i rastavljeno pisanjesastavljeno: Carigrad, Novigrad, arengrad, Tomislavgrad, Medvedgrad, Vrpolje, Primoten, Zagvozd;rastavljeno: Babino Polje, Baka Voda, Duga Resa, Dugo Selo, Krivi Put, Stari Grad (drugo je Starigrad), Staro Petrovo Selo, Sveti Rok, Sveti Juraj, Sveti Petar u umi, uta Lokva.

Prezimena m. roda Piu se kao zasebne rijei: Andrija Kai Mioi G jd. Andrije Kaia Mioia, Antun Gustav Mato, Antun Branko imi, Ivan Kukuljevi Sakcinski, Silvije Strahimir Kranjevi, Viktor Car Emin... (Babi-Finka-Mogu 2004:72)

Nadimci zasebna rije: Marin Dri Vidra, Ivan Gunduli Maica, Ivan Buni Vui, Milutin Cihlar Nehajev, Janko Poli Kamov i sl. (Babi-Finka-Mogu 2004:72)

Dvostruka prezimena enskih osobaSpojnica.Ivana Brli-Maurani, G jd. Ivane Brli-Maurani, Milka Rui-Jakovina i sl. (Babi-Finka-Mogu 2004:72)

Pridjevci/ titule

Piu se ispred imena i ne sklanjaju se: fra Grga Marti.Pridjevcima istonoga podrijetla obino stoje iza imena.Spojnica.Hasan-aga, Smail-aga, Mehmed-paa.

Pridjevci koji su srasli s imenomPiu se sastavljeno: Mehmedbai, Rizvanbeg, Rizvanbegovi, Hadiomerbegovi i sl.

Pridjevi

Sastavljeno Pridjevi od raznih osnova sa spojnikom -o-:Npr.dobroudan, dvokrevetni, jednodnevni, maloljetan, petogodinji, punoljetan, srednjokolski, starozavjetni, velikoduan;

S prefiksima domaega podrijetla: bezglasan, dodiplomski, duobalni, ispodprosjean, izvanbrani, meuparlamentarni, maloljetan, nagluh, poratni, poslijediplomski, poslijepodnevni, predbrani, predkolski, preosjetljiv, prosijed, sulud, suodgovoran, unutarstranaki;

Prefiks i rijei stranoga podrijetlas prefiksima stranoga podrijetla: atipian, bivalentan, interdisciplinarni, postdiplomski, profaistiki, supermoderan, hipermoderan;s rijeima stranoga podrijetla: brutodrutveni (proizvod), netoregistarski (netoregistarska tona).

S rijecom ne i osnovom -struknebrojen, nedrag, neljudski, nenarodni, neorganski, nesretan, neveseo, nevidljiv;jednostruk, dvostruk, trostruk, stostruk, tisuostruk itd.

Jedan dio nije samostalaniji se jedan sastavni dio ne upotrebljavao samostalno:infracrven, paist, paravojni, poludnevni, povremen, pristran, samohran, svestran, svojeglav, suodgovoran, ultraljubiast.

Kao sloenice piu se i:

Pridjevi sloeni s prilogom koji pojaava, umanjuje ili uopuje poblie oznauje pridjev.mnogopotovani, velecijenjeni, vrlozasluni, malopoznat;jasnout, svijetlosiv, tamnomodar, zagasitocrven, zimzelen itd.

Pridjevi koji su izvedeni od dvolanih zemljopisnih imena

Jednopojmovne sloenicebabogredski (prema Babina Greda) , dugoreki (prema Duga Resa), junoameriki (prema Juna Amerika), slavonskobrodski (prema Slavonski Brod), novozagrebaki (prema Novi Zagreb), starogradski (prema Stari Grad), tihooceanski (prema Tihi ocean), zapadnoeuropski (prema zapadna Europa), njujorki (prema New York), austrougarski (prema Austro-Ugarska), bosanskohercegovaki (prema Bosna i Hercegovina).

Polusloenice

Pridjevi nastali ravnopravnim znaenjem ili odnosom.

hrvatsko-slovenska (granica), englesko-hrvatski (rjenik), njemako-hrvatski (rjenik), crno-bijela (ploa), Liko-senjska (upanija); boino-novogodinji; fiziko-kemijski, politiko-ekonomski.

Posvojni pridjevi nastali od dvostrukih prezimena

Brli-Mauranikin (roman), Poli-Kamovljev (roman prema Poli Kamov), Kai-Mioiev (prema Kai Mioi); zrinsko-frankopanski (prema Zrinski i Frankopan), Broz-Ivekoviev (rjenik) itd.

Kao polusloenice piu se i:pridjevi koji u prvom dijelu imaju kakvu brojku ili slovo:18-karatni, 20-postotni, s-orbitalni, HDZ-ov, SDP-ov, UN-ov. I pridjevi nastali povezivanjem oprenih sastavnica: kakav-takav .

Zamjenice

Sastavljeno

Spajaju se dvije zamjenice:gdjetko, gdjeto, gdjekoji, kojetko, kojeiji, kojekakav, kojekolik, svakakav, tota, kojeta.

PO + zamjenicaS prijedlogom po piu se zajedno u znaenju neodreenih zamjenica: pokoji (=koji), poneki (=neki), poneto (=neto).Primjer:Npr. Samo se poneki uje. - Poneto u uzeti sa sobom. (Babi-Finka-Mogu 2004:74)

Pokoji i po kojiAko prefiks po uva svoje dijelno znaenje, pie se rastavljeno od zamjenice. Po koji put sam to ve rekao? - Po koji si detalj doao? (poneto). (Babi-Finka-Mogu 2004:74)

Neodreene zamjenice neodreene zamjenice nastale od predmetaka i, ni, ne:itko, ita, ikoji, iiji, ikakav;nitko, nita, nikoji, niiji, nikakav; netko, neto, nekoji, neiji, nekakav.

Rijeice i, ni, ne Rijeice i, ni, ne piu se odvojeno od zamjenica u ovim sluajevima: a) kad predmetak i slui za pojaanje:Znamo i tko je, i to je, i iji je, i kakav je, i gdje je, i kako mu je; (Babi-Finka-Mogu 2004:75)

b) Kad kakav prijedlog razdvaja ni od zamjenice:ni na koji (nain), ni na kakvu (nagradu ne mislim), ni od koga (ne oekujem), ni od ega (ne boluje), ni od ijega (novca), ni s kim (ne dijelim), ni sa ime (nije zadovoljan), ni u kom (sluaju), ni u ijem (kolu), ni u kakvo (doba), ni za koga (nije pjevala), ni za koju (plau), ni za to (na svijetu); (Babi-Finka-Mogu 2004:75)

Kad estica ni i ne slue za nijekanje

Ne tko govori, nego govori, zanima nas. Ne to se kae nego tko kae, moram znati. U toj guvi nije se znalo ni tko pije, ni tko plaa. Ne zna se ni to, ni kako. (Babi-Finka-Mogu 2004:75)Kad sloenica nita ima imeniko znaenje, ne odvaja se ni od ta: Od nita glava ne boli. Dre ga za nita. (Babi-Finka-Mogu 2004:75)

Zamjenice s esticom god estica god pie se rastavljeno od zamjenice kad znai svaki. tko gd (svaki), to gd (sve, u znaenju sve to, bilo to), iji gd (svaiji) i sl.

Tkogdmoe, neka to proita. (u znaenju: 'svatko tko'), ali: Moda e totkgodproitati. (u znaenju: 'netko').togdbude, bit e dobro. (u znaenju: 'sve to'), ali: Kupi mitgodza uspomenu. (u znaenju: 'neto').Kakavgdbude dan, otii emo na izlet. (u znaenju: 'bilo kakav'), ali: Daj mikkvugodknjigu za itanje. Sastavljeno pisanje estice god estica god moe postati drugi dio sloene zamjenice koja pokazuje ravnodunost prema izboru. Tada god nema svoj naglasak i pie se s prethodnom rijeju. Npr. tkogod (netko, bilo tko), togod (neto), kojigod (neki), kakavgod (nekakav, bilo koji).

Zamjenike zanaglasnicenj, me, te, se i instrumental mnom:kroza nj, kroza me, kroza se; na nj, na me, na te, na se; po nj, po me, po te, po se; poda nj, poda me, poda te, poda se; preda nj, preda me, preda te, preda se; u nj, u me, u te, u se; uza nj, uza me, uza te, uza se; za nj, za me, za te, za se; sa mnom, poda mnom, preda mnom. (Babi-Finka-Mogu 2004:76)

Brojevi

Kao jedna rije glavni brojevi: jedanaest, dvanaest, trinaest, pedeset, ezdeset, sto ili stotinu, dvjesto, petsto, esto, sedamsto, devetsto, tisuu.redni brojevi: jedanaesti, dvanaesti, devetnaesti, dvadeseti, pedeseti.brojevne imenice: dvadesetina, tridesetina; ezdesetorica itd.

Polusloenice

brojevi koji oznauju pribline ili neodreene brojne vrijednosti:dva-tri, pet-est, deset-dvadeset, pedeset-ezdeset, sto-dvjesto, stotinjak-dvjestotinjaktisuu-dvije , sat-dva, dan-dva, mjesec-dva, godinu-dvije, korak-dva, rei rije-dvije, popit au-dvije i sl. (Babi-Finka-Mogu 2004:77)

Rastavljeno

glavni brojevi: dvije stotine, tri stotine, etiri stotine, pet stotina, pet tisua.koji imaju jedinicu, desetice, stotice, tisuice itd: dvadeset jedan (21), dvadeset prvi (21.), pedeset tri (53), pedeset trei (53.); tisuu devetsto sedamdeset jedan (1971), tisuu devetsto sedamdeset prva (1971.), deset tisua (10 000) i sl.

Brojevni izrazi sloeni s rijeju put ili puta rastavljeno kad svaka rije uva svoj naglasak: drugi put (ne drugi puta), deseti put, stoti put. kao sloenica: jedanput, dvaput, stoput.

Glagoli

Kao jedna rije piu se:glagoli u kojima je ne- dio glagolske osnove: nestati, nestajati, nedostajati, negodovati, nemati, nenavidjeti (mrziti);nijeni imperativni oblici: nemoj, nemojmo, nemojte, nemaj, nemajmo, nemajte.

Rastavljeno se piu:

zanijekani glagoli:ne spavam, ne radi, ne znam, ne pjevaj, ne ui, ne sjedimo, ne tre;ne bih, ne bi, ne bismo, ne bistesloeni glagolski oblici: radio sam, spavao je, uio bih, donijeli su, bila sam posjetila i sl.

Kao polusloenice piu se:

Stilemi od dva glagola. hoe-ne e, povuci-potegni, stani-pani, lezi-dii se, ulazi-izlazi, peri-deri.

Prilozi

Sastavljeno se piu:prilog iji je jedan dio ili oba dijela ne pojavljuju kao samostalne rijei: npr.dokle (nema samostalne rijei kle), dotle, dovde, donekle, jutros, moda, nakjuer, neprestano, obdan, obno, odande, odavde, preblizu, prekasno, sino, suvie, toboe, uzastopce, uzdu, valjda;

skup u kojem se jedan sastavni dio ne upotrebljava uz drugi u onome obliku koji ima u sloenici kao dovijek (izvan sloenice do vijeka), dakako, iskraj, iznebuha, iznenada, odas, odmah, oduvijek, otkako, napose, naizmak, posrijedi, zauvijek.

Dodavanje drugoga priloga ili prefiksa/ili obojegagdjegdje, gdjekad, katkad, malogdje, malokad; pogdjegdje, pokatkad, poodavno;igdje, ikada, ikako, ikoliko, ikuda, ionako; nigdje, nikada, nikako, nikamo, nikuda; negdje, nekada, nekako, nekoliko, nekuda; unekoliko;dokada, dosada (treba razlikovati imenicu dosada), dotada, odsada, otada, otkada, zasada (imenica zasada). (Babi-Finka-Mogu 2004:79)

Sastavljeno se piu:Spajanjem otpridjevnih priloga i prefiksa:domalo, doskoro, nabrzo, naisto, naisto, nadaleko, nadesno, nadugo, nalijevo, napismeno, naveliko, nedavno, poesto, ponovo, svejedno, ubudue, ukratko, umalo, zacijelo, zajedno, zapravo, zadue i sl.

Razlikuje se:

biti poznat nadalekoii na daleko putovanjepogledati nadesno pogledati na desno okodobiti to napismeno dobiti na pismeno traenjepopiti lijek naprazno sjesti na prazno mjestozacijelo to nije znao premalo je za cijelo drutvopogledati izblie doi iz blie okolice. (Babi-Finka-Mogu 2004:80)

Dijelovi eliptini sintagmi

izokola, najednom, nato, pritom, sasvim, stoga, ubudue, uglavnom, zatim, zato.nestati najednomstajati na jednom mjestubiti sasvim zadovoljan biti sa svim zadovoljanraditi tako i ubudue raditi tako i u budue dane (Babi-Finka-Mogu 2004:80-81)

Prilog s nenaglaenom esticom godgdjegod (negdje), kadgod (katkad, ponekad), kamogod (bilo kamo), kolikogod (bilo koliko), kudgod (bilo kuda).Moda ga gdjegod (negdje) nae. - Mogu oni kadgod (katkad, ponekad) dignuti visoko. - Sakrij to kamogod (bilo kamo) (Babi-Finka-Mogu 2004:81)Ako je god naglaeno, pie se rastavljeno od priloga.

Spajanjem prijedlonog izraza ili dijelova reenice u cjelinuNpr.dodue, meutim, naglas (=glasno), naime, naokolo, natrag, odoka, odreda, otprilike, potanko, smjesta, uistinu, usput, uvijek, zaboga, zauvijek; bogme, bogzna, dabogda, dozlaboga, aliboe.

moe se dodue (= zaista) rei dadoprijeti do dueto je naime (= dakle) ovako poslati na ime prijateljevovratiti se natrag (= nazad) naii na tragodmjeriti odoka (= priblino) odmaknuti od okasvi su odreda (= bez iznimke) dobri odmaknuti se od redadoi smjesta (= odmah) doi s mjesta dogaajavjerovati uistinu (=zaista) svakomu vjerovati u istinu i pravdunije to bogzna (= tko za) to samo Bog zna sve(Babi-Finka-Mogu 2004:81)

Prijedlog i imenicaPostojeim leksikim jedinicama ne mijenja se osnovno znaenje. Primjerice,bez sumnje (nesumnjivo), na koncu (konano), na oi (oigledno), na primjer (primjerice), na silu (silom), na alost (sa alou), Dio frazemabrk: skresati u brk; istac: istjerati na istac; dlaka: ii niz dlaku (uz dlaku); dohvat: biti na dohvat; domak: biti na domak; glas: doi na glas (drugo je naglas= glasno), glava: doi komu u glavu. Prijedlog s vremenskim prilogom ili vremenskom imenicomprijedlog s vremenskim prilogom ili vremenskom imenicom;do danas, do juer, do jutros, do ljetos, iz jutra, na veer, na zimu, na ljeto, od danas, od jutros, pod jesen, pod zimu, s proljea, u jesen itd. priloni izrazi. i te kako, i te koliko, bog te pitaj, boe sauvaj, tako rekavi, tako rei, pravo rekavi, dobar dan, dobro jutro, dobra veer, laku no.

Polusloenice

sveza dvaju priloga: amo-tamo, bre-bolje, danas-sutra, desno-lijevo, gore-dolje, jedanput-dvaput, kad-tad, kako-tako, lijevo-desno, manje-vie, naprijed-nazad, pola-pola, toplo-hladno, zbrda-zdola.sveza dviju nesamostalnih leksikih jedinica u prilonome znaenju: cakum-pakum, ciguli-miguli, cik-cak, cile-mile, ho-ruk, kuku-lele, li-la, tip-top.

Prijedlozi

kad sastavni dijelovi ne bi mogli izvan sloenice stajati zajedno. ispod, ispred, iznad, izmeu, izvan, nasred, nasuprot, poradi, posred, unato, zaradi;Prijedlog i imenica. Primjerice,dovrh, nadno, nakraj, namjesto, podno, pokraj, umjesto, uoi, usprkos.

Razlikuje se:stajati navrh brda popeti se na vrh brdadoi namjesto mene doi na mjesto sastankauoi Duhova pogledati u oi.

Rastavljeno se piu:

dva prijedloga koji stoje jedan uz drugoga, a svaki uva svoje znaenje.do pred kuu, do pokraj rata, do poslije podne, do nie struka, do ispred Mostara, sa po dvije vree. estica tik nadopunjuje prijedlog te se pie odvojeno. Npr.tik do zida, tik uz bunar, tik iznad glave.

Veznici

Kao sloenice piu se sljedei veznici:eda, kanda, mada, premda, niti, otkako, poto i sl.Poto je prodao jabuke, otiao je natrag u selo,Po to je (po koju stvar) otiao natrag u selo? (Babi-Finka-Mogu 2004:83)Iako / i ako.Nije doao iako sam mu pisao.Ako doe i ako potpie, posao je ugovoren. (Babi-Finka-Mogu 2004:83)

estica lisastavljeno se pie kao sloenicaali, ili, kamoli, kadli, negoli, nekmoli.Rastavljeno se pie:kad ima upitno znaenje: je li, jesu li, bi li, bismo li, kada li, koliko li, da li, tko li, gdje li.u pogodbenim reenicama: ako li doe, bude li radio, prouavamo li

Usklici

Usklici se piu kao jedna rije npr. ajme, hej, hura, jao, oh, ua ili rastavljeno kao dvije rijei, npr. a joj.Kao polusloenice povezuju se spojnicom udvojeni usklici kao: jao-jao, joj-joj, mjau-mjau, haj-haj, baj-baj odnosno klik-klak, kuku-lele i sl.