RASPORED AKTIVNOSTI

Ponedjeljak, 18.06.2012. 8,00...9,00 Registracija sudionika 9,00...9,15 Otvaranje simpozija i podjela

plaketa 9,15...11,30 Predavanja 1.1, 1.2 i 1.3 11,30...12,00 Odmor uz kavu i sokove 12,00...13,30 Predavanja 1.4 i 1.5 13,30...14,15 Ručak 14,15...16,30 Predavanja 1.6, 1.7 i 1.8 16,30....17,00 Odmor uz kavu i sokove 17,00...18,30 Predavanja 1.9 i 1.10

Utorak, 18.06.2012. 8,00...8,30 Registracija sudionika 8,30...10,45 Predavanja 2.1, 2.2 i 2.3 10,45... 11,15 Odmor uz kavu i sokove 11,15...12,45 Predavanja 2.4 i 2.5 12,45...13,30 Ručak 13,30...15,45 Predavanja 2.6, 2.7 i 2.8 15,45...16,15 Odmor uz kavu i sokove 16,15...17,45 Predavanja 2.9 i 2.10 17,45...18,15 Završna diskusija, podjela

potvrda i zatvaranje simpozija. Prijavu sudionika za simpozij obvezno poslati na adresu organizatora na jedan od načina: Fax: 01/481 43 44; E-mail: edz@zg.t-com.hr Poštom na adresu: ELEKTROTEHNIČKO DRUŠTVO ZAGREB 10000 ZAGREB, Berislavićeva 6

ELEKTROTEHNIČKO DRUŠTVO ZAGREB

I

UDRUGA ZA PROMICANJE ZAŠTITE

ORGANIZIRAJU

Savjetovanje SIGURNOST I ZDRAVLJE

PRI RADU - SIZ 2012

18. i 19. lipanj 2012.

Mjesto održavanja DIT Zagreb

Berislavićeva 6, Zagreb

ORGANIZATOR

ELEKTROTEHNIČKO DRUŠTVO ZAGREB Adresa: Berislavićeva 6, 10000 ZAGREB

Tajništvo: Biserka Kosorčić Telefon : +385 (0)1 487 25 04 Tefaks: + 385 (0) 1 481 43 44

E-mail: edz@zg.t-com.hr, www.edz.hr

POKROVITELJ

MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA

CILJEVI SAVJETOVANJA

Sigurnost i zdravlje najveće su vrijednosti s kojima raspolažemo i stoga se prema njima moramo odnositi vrlo stručno i odgovorno. Sigurnost i zdravlje zajednička su briga svih nas od poslodavaca do neposrednih izvršitelja i zajednički cilj da što više smanjimo broj ozljeda, oboljenja i nesreća. Zato Vas pozivamo da sudjeljujete u radu ovog savjetovanja. Na njemu ćete od vrhunskih stručnjaka saznati najnovije važne zakonoske odredbe i bogata iskustva iz prakse. Također ćete moći s njma izmijeniti svoja mišljenja i iskustva. Sigurnost i zaštita zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj, šire poznato pod nazivom „zaštita na radu“, utemeljena je na Ustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10), a uređuje se zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona. Pri tome zakon koji najšire obuhvaća ovo područje je Zakon o zaštiti na radu («Narodne novine», broj: 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09), koji je usklađen s odredbama temeljne Direktive Vijeća EU 89/391/EEC od 12. lipnja 1989. godine o uvođenju mjera za poticanje sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Zakon regulira međusobne obveze poslodavaca (svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog

ili više radnika) i radnika kao i drugih čimbenika u cilju

sprečavanja ozljeda na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi sa radom te zaštitu radnog okoliša. Osobita je naglašena zaštita mladeži, žena, invalida, starijih osoba.

Prosječno se prema raspoloživim podacima godišnje u Republici Hrvatskoj ozlijedi 22.800 radnika, od kojih 4/5 neposredno na radu i 1/5 u svezi sa radom (na putu na posao i pri povratku s posla), pogine 38 radnika, što je u relativnom odnosu dvostruko više nego u EU, a 120 radnika prosječno godišnje oboli od profesionalnih bolesti. Radi toga se godišnje izgubi najmanje 1.200.000 radnih dana. Najčešći uzrok teškom ozljeđivanju i smrtnom stradanju radnika je neuporaba odnosno uporaba radne opreme (strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati, skele i druga sredstva za povremeni rad na visini) na način protivan pravilima zaštite na radu, a posebice vezano za održavanje.

Posebni su rizici u području održavanja. Povezano je to s velikim brojem različitih opasnosti (fizičkim, kemijskim, biološkim, psiho-fiziološkim….). Na održavanje odpada u EU 10-15% svih smrtnih ozljeda i 15-20% svih ozljeda na radu. Održavanje je uzrok mnogim industrijskim akcidentima, tako primjerice 38% kemijskih akcidenata uzrokovale su opasne tvari koje su bile ispuštene tijekom održavanja. Većina tih događaja događa se tijekom korektivnog održavanja. Kod nas održavanje nije primarno. Uglavnom se provodi zbog tehnoloških zahtjeva, a ne sigurnosti i zaštite zdravja radnika na radu. Radna oprema se koristi do zastoja, kvara i istrošenosti, a to se odnosi i na građevine i opremu u njima te i nema preciznih podataka o stradanju osoba tijekom održavanja. Zato i imamo toliko teških i smrtnih ozljeda radnika na radu. Više reda je u području elektro održavanja jer su opasnosti izuzetno velike te se jedino dosljednom primjenom propisa opasnosti mogu smanjiti na prihvatljive rizike. Električne instalacije i postrojenja moraju imati dostupnu propisanu dokumentaciju s urednim i točnim nacrtima, pogonski dnevnik i vlastitu uputu za sigurno obavljanje pogonskih zahvata

(manevara). Na poslovima elektro održavanja poslodavac je dužan utvrditi privremeno radilište/gradilište na kojem će se izvoditi radovi, organizaciju rada vezano za imenovanje voditelja el. postrojenja, rukovoditelja radova, osoba odgovornih za sigurnost svake grupe, kao i osobe odgovorne za usklađivanje odnosno koordinaciju, a također i opasnosti - rizike od munje i prenapona. To se posebice odnosi na sve češći i zahtjevniji rad pod naponom gdje se osim osnovnih, u većoj mjeri primjenjuju posebna i priznata pravila zaštite na radu kojima se opasnosti i preostale opasnosti – rizici smanjuju na najmanju moguću mjeru. Ne primjena pravila zaštite na radu povlači za sobom „odgovornost“, koja se može sagledati kao kazneno pravna, odnosno prekršajno pravna odgovornost i mnogo šira građansko pravna odgovornost. Odgovornost se proteže od poslodavaca i radnika, odgovornih osoba u pravnim osobama do pravnih osoba sa jedne strane te do bilo koje osobe koja osujeti neko pravo ili počini neki čin opisan izrekom kao kazneno djelo ili prekršajno djelo. Dakle, odgovornost se prilikom primjene pravila koja primjenjujemo u zaštiti na radu proteže na lepezu sudionika radnih i drugih postupaka. Ujedno praćenjem troškova vezanih uz ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u svezi s radom poslodavci mogu steči uvid u ekonomski interes za ulaganja u sprječavanje takvih događaja. Naime, zastoji u proizvodnji, popravci, bolovanja, uvođenje u posao novih radnika, prekršajne kazne, sudski troškovi i naknade šteta financijski opterećuju poslovanje višestruko više od pravovremenog ulaganja u provedbu mjera zaštite na radu. Smatramo da će sudionici simpozija osvježiti i proširiti svoja znanja iz ovog područja i svojim pitanjima i primjedbama ukazati što smatraju da bi trebalo u postojećim propisima dodati ili mjenjati.

STRUČNO USAVRŠAVANJE Obveznik stručnog usavršavanja dužan je u petogodišnjem razdoblju iz Članka 37. stavka 3. Pravilnika o stručnom usavršavanju ostvariti najmanje

100 bodova, od čega najmanje 20 bodova iz poznavanja građevno-tehničke regulative (GTR) iz područja obuhvaćenog ispitnim programom stručnog ispita kojeg je položio. Sukladno „Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva“ NN 23/11 u cilju kontinuiranog usavršavanja treba obveznik stručnog usavršavanja ostvariti najmanje 10 bodova u svakoj godini. Prema „Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva“ NN 24/08, 141/2009 i 87/2010 sudjelovanje na simpoziju donosi slijedeće bodove: − aktivno sudjelovanje s člankom (predavač-autor) − 4 boda – pasivno sudjelovanje (sudionik) −20 bodova Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju na simpoziju i ostvaruje 20 bodova od toga 10 bodova iz ELEKTROTEHNIKE i 10 BODOVA iz GTR-a

Voditelji savjetovanja: Dr. sc. Neven Srb, dipl. ing. – EDZ Đuro Pap, dipl. ing. – UPZ

Sudionicima na EDZ stručnim skupovima EDZ dodjeljuje: Srebrnu plaketu za ostvarenih 100 bodova na EDZ stručnim

skupovima Zlatnu plaketu za ostvarenih 200 bodova na EDZ stručnim

skupovima Platinastu plaketu uz novčanu nagradu za ostvarenih 300

bodova na EDZ stručnim skupovima Plaketa se uručuje dobitniku na skupu na kojem ostvaruje 100, 200 ili 300 bodova.

PISANI MATERIJALI

Zbornik radova savjetovanja SIGURNOST I ZDRAVLJE PRI RADU-SIZ 2012

KOTIZACIJA Kotizacija uključuje sudjelovanje na simpoziju, potvrde o sudjelovanju s pripadajućim brojem bodova, Zbornik radova, pretplatu na EDZ e-biblioteku 2012, Katalog znakova sigurnosti, sigurnosnih uputa i izdanja, torbe, beđeve, ručkove, kave i sokove u pauzama predavanja.

PROGRAM SAVJETOVANJA Ponedjeljak 18. lipanj 2012.

1.1 Fran Marović, dip.ing. Obveze koje proizlaze iz propisa usklađenih s direktivama EU

Radi što bolje međusobne koordinacije

sudionika u gradnji u ovom radu dan je kratki osvrt na

pojedine odredbe Zakona o prostornom uređenju i

gradnji (NN br. 76/07,38/09, 55/11 i 90/11), usklađenost

tih odredbi s pravilima zaštite na radu i poduzimanje

neminovnih radnji kod izvedbe posebno opasnih radova

(primjeri iz prakse), a sve s ciljem izvedbe građevinskih i

drugih radova na građevini na siguran način.

1.2 Jasminka Houška, dipl. iur. i dipl. ing. sigurnosti Pravni aspekti u svezi odgovornosti vezano za primjenu zaštite na radu

Za jasno sagledavanja problematike odgovornosti

pojedinca prilikom primjene pravila vezanih uz zaštitu

na radu ključno je utvrditi ulogu tog pojedinca u radnoj

sredini i radnom procesu, zatim strukturu u kojoj se

odvija radni proces, uređenost u vidu pravih i drugih

akata koji se provode i koji su vezani uz neku djelatnost

odnosno konkretnu pravnu osobu u kojoj dolazi do

provedbe mjera zaštite na radu. Nužno je utvrditi koji se

aspekt odgovornosti sagleda u nekoj situaciji, a tu je

najvažnije razlučiti kazneno pravnu i prekršajnu

odgovornost od one građanskopravne prirode i konačno

na osnovu svih tih elemenata utvrđuje se konkretna

pravna posljedica koja se veže uz odgovornost za neko

djelo, radnju, provedbu odnosno neprovedbu propisa,

primjenu odnosno neprimjenu pravila, dakle za neko

činjenje ili nečinjene, odnosno propuštanje.

1.3. Đuro Pap, dipl. ing. el. Sigurnost i zaštita zdravlja pri radu s radnom opremom

Sigurnost i zaštita zdravlja na radu važni su za

ostvarivanje prava čovjeka na rad, dostojanstvo, zaštitu

života i zaštitu zdravlja, te su nedjeljivi dio gospodarstva

u društvima koja su se opredijelila za održivi razvoj.

Europska unija promiče sigurnost i zdravlje na radu kao

dio ukupne socijalne sigurnosti za koju je iznimno važna

suradnja poslodavaca, radnika i države kao partnera. Najčešći uzrok teškom ozljeđivanju i smrtnom stradanju radnika je neuporaba odnosno uporaba radne opreme na način protivan pravilima zaštite na radu. Pod pojmom „radna oprema“ smatraju se: strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati, skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.Na radnu opremu ugrađenu u građevine

primjenjuju se i odredbe posebnih propisa. Vlasnik - poslodavac je dužan osigurati i održavati ispravnu, za rad prilagođenu i sigurnu radnu opremu, pribaviti i čuvati isprave radne opreme, redovito nadzirati ispravnost radne opreme pri radu, posebice radnu opremu s povećanim opasnostima, savjetovati se s radnicima i njihovim povjerenicima i dr. 1.4. Mr.sc. Ernst Mihalek, dipl.ing.el.

Opasnosti, rizici i zaštita od munje i od prenapona na gradilištu

Nije potrebno posebno isticati da, kao na drugim

mjestima tako i na gradilištima, uvijek postoji određena

opasnost od udara munje. Ali ako se radovi odvijaju na

otvorenom i tijekom olujnog nevremena postoji već

znatan rizik da može doći do neke vrste udara munje na

području gradilišta ili blizu njega s opasnim

posljedicama za radnike na gradnji te mogućeg

oštećenja stvari i same građevine u gradnji. S obzirom

na dinamiku gradnje, nema mogućnosti postavljanja

neke stalne zaštite kakva nastane tek kad je građevina

dogotovljena (tj. vanjski i unutarnji sustav zaštite -

LPS). Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja

munje na građevinama („NN“ br. 87/2008) izričito kaže

da se njegove odredbe ne odnose na zaštitu pri gradnji

građevine. Iz tog se razloga pri gradnji mora, što se tiče

zaštite, obratiti pozornost na nekoliko mogućih tehničkih

mjera, zatim na organizaciju gradnje, pri čemu se

znatan dio odnosi na preventivnu edukaciju samih

sudionika u gradnji.

U radu je dan kratak prikaz pojave munje i općih

metoda zaštite, a potom i šteta izazvanih izravnim i

neizravnim udarima munja te preporukama za opću i

pojedinačnu zaštitu ljudi.

1.5 Đuro Pap, dipl. ing. el. Opasnosti i rizici tijekom elektro održavanja

Opasnosti su sve one pojave koje mogu ugroziti

fizički integritet čovjeka, materijalna dobra ili ekološku

ravnotežu. Nastaju kao posljedica prirodnih pojava ili

čovjekove aktivnosti u bilo kojem smislu i obliku.

Opasnosti na radu su pojave koje ugrožavaju život ili

zdravlje radnika, a nastaju kao posljedica štetnog

djelovanja različitih izvora opasnosti iz radnog ili

životnog okoliša.

Rizici su preostale opasnosti nakon primjene

pravila zaštite na radu. Cilj je prepoznati opasnost,

uvrditi tko bi mogao biti ugrožen i kako, procijeni rizike

i odlučiti o mjerama koje treba poduzeti i primijeniti

pravila sukladno načelima zaštite na radu

Posebni su rizici u području održavanja. Na

održavanje opada 10-15% svih smrtnih ozljeda i 15-

20% svih ozljeda na radu. Održavanje je uzrok mnogim

industrijskim akcidentima, tako primjerice 38%

kemijskih akcidenata uzrokovale su opasne tvari koje su

bile ispuštene tijekom održavanja. Većina tih događaja

događa se tijekom korektivnog održavanja.

1.6 Jere Gašperov, dipl.ing.stroj. Sigurnost i zaštita zdravlja tijekom strojarskog održavanja

Pojam održavanja.

Direktive, norme i propisi koji se odnose na sigurnost i

zaštitu zdravlja tijekom održavanja s naglaskom na

održavanje strojeva.

Stanje ozljeda na radu na poslovima održavanja.

Rizici po sigurnost i zdravlje radnika na poslovima

održavanja strojeva.

Vrste, funkcije i strategije održavanja.

Pojam TPM-a (cjelovitog učinkovitog održavanja) i

njegovi ciljevi

Sudionici u sustavu održavanja

Osnovna načela za sigurno održavanje

Naznake primjene pravila zaštite na radu na poslovima

održavanja strojeva s pojedinim ilustracijama

Primjeri ozljeda na radu na poslovima održavanja

strojeva s komentarima nepravilnosti

Zaključci

1.7 Ivan Turčić, dipl.ing.građ. Propisi vezano za koordinaciju na gradilištu s primjerima iz prakse

Radi što bolje međusobne koordinacije

sudionika u gradnji u ovom radu dan je kratki osvrt na

pojedine odredbe Zakona o prostornom uređenju i

gradnji (NN br. 76/07,38/09, 55/11 i 90/11),

usklađenost tih odredbi s pravilima zaštite na radu i

poduzimanje neminovnih radnji kod izvedbe posebno

opasnih radova (primjeri iz prakse), a sve s ciljem

izvedbe građevinskih i drugih radova na građevini na

siguran način.

1.8 Željko Prister, dipl. ing. el. Izrada Plana izvođenja radova i njegovo provođenje s primjerima iz prakse

U radu je dan kratak osvrt na izradu Plana

izvođenja radova na privremenim gradilištima i

ulogama Koordinatora zaštite na radu u fazi

projektiranja i u fazi izgradnje građevine.

Prateći statističke podatke o stanju zaštite na radu

vidimo da je djelatnost „GRAĐEVINARSTVO“ preuzelo

crni barjak u pogledu poginulih i ozlijeđenih radnika na

radu. Radi toga ali i radi ulaska RH u EU bilo je

potrebno uskladiti hrvatsku regulativu sa smjernicama

EU.

1.9 Vladimir Katanić, dipl. ing. el. Sigurnost i zdravlje pri radu pod naponom

U području zaštite na radu pri radu s

električnim instalacijama, postrojenjima i električnom

opremom, propisana su određena pravila za sigurnost i

zaštitu zdravlja pri radu s električnom energijom,

posebno pri radu pod naponom s obzirom da rad pod

naponom spada u poslove s posebnim uvjetima rada.

Stoga je u ovom referatu obrađeno područje rada pod

naponom sukladno novom Pravilniku o sigurnosti i

zdravlju pri radu s električnom energijom i prema

odredbama hrvatskih norma koje se odnose na to

područje, te je dat prikaz hrvatskih norma prihvaćenih

od strane tehničkog odbora Hrvatskog zavoda za norme

HZN/TO E78, Rad pod naponom, s kratkim opisom

područja primjene pojedinih norma.

Kod izvođenja radova pod naponom u referatu su u

svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja opisani postupci i

mjere zaštite od električnog udara i kratkog spoja, kao i

tri metode načina rada i to rad na udaljenosti od vodiča

pod naponom, gdje radnik zadržava određeni razmak od

dijelova pod naponom, zatim rad s izolacijskim

rukavicama i rad na potencijalu vodiča u izravnom

električnom dodiru s dijelovima pod naponom.

1.10 Josip Moser, dipl. ing. el.

Zaštitna oprema montera pri radu pod naponom

Kod primjene tehnologije rada pod naponom uz

prihvaćene metode rada, obućenost personala nužna je i

primjena zaštitne opreme i alata. Radovi pod naponom

posebno su pogodni za zaštitu osoblja te se oprema i

alati koriste ne samo radi sigurnosti i izbjegavanja

neželjenih akcidenata nego i radi bržeg i sigurnijeg

obavljanja radova. U radu se daje prikaz sve

standardne opreme, pojedinačne i timske, svih vrsta

izoliranih i izolacijskih alata te svih sredstava prijenosa

osoblja do radnog mjesta po naponom.

PROGRAM SAVJETOVANJA Utorak, 19. lipanj 2012.

2.1 Rudolf Radionov, dipl. ing. el. Odgovorne osobe za sigurnost ljudi i postrojenja

Zaštita ljudi od nesreća na radu je sastavni dio

opće zaštite, koju propisuje zakonodavac (država)

svojim zakonima, pozakonskim aktima, prihvačenim

standardima i normama.

Sustav zaštite provodi se na tri razine, a to su: država,

poslodavac, te zaposlenici. Dakle, država propisuje i

kontrolira provođenje zakona u praksi, dok poslodavci i

zaposlenici provode zaštitu u djelo.

2.2 Mr.sc. Miljenko Đukić, dipl.ing.el. Normizacija i europska politika kao potpora sigurnosti električnih strojeva U članku je prikazana europska politika u području

sigurnosti strojeva te opisan normizacijski rad u

području elektrotehničke sigurnosti strojeva s

naglaskom na europsku politiku u tom području.

Obrađen je aspekt zdravlja i sigurnosti na radu u

području električnih strojeva te način provedbe

europske politike.

Europska je komisija izradila strategiju sigurnosti i

zdravlja na radu kako bi smanjila bolesti i nesreće

uzrokovane na radu u EU.

Analize rezultata nove Europske strategije pokazala je

da je stopa smrtnih slučajeva na radu u zemalja članica

EU-a pala za 17 % dok je stopa nesreća na poslu pala

za 20 %.

Pravilnik o sigurnosti strojeva (Narodne novine

28/2011) kojim je u hrvatsko zakonodavstvo

transponirana europska Direktiva o sigurnosti strojeva

(2006/42/EC) jedan je od 22 hrvatska pravilnika

usklađen s jednom od direktiva Novoga pristupa.

2.3 Dr.sc. Neven Srb, dipl.ing.el. Sigurnost u radu električnih strojeva i njihovo djelovanje na zdravlje ljudi

Zaštita od dijelova pod naponom i rotirajućih

dijelova (IP kod), zaštita od toplinskog djelovanja,

induciranih napona, prenapona, buke, vibracija,

elektromagnetskih polja, parcijalnih izbijanja i statičkog

elektriciteta kod električnih rotacijskih strojeva i

transformatora

2.4 Tomislav Pichler, dipl. ing. građ. Požarna svojstva građevinskih materijala, proizvoda i konstrukcija elektroenergetskih postojenja

Prikazane su postojeće zakonske odredbe za

elektroenergetska postrojenja-objekte kod projektiranja,

izgradnje, korišćenja, održavanja, te rekonstrukcije u

pogledu tehničkih i

organizacionih mjera zaštite od požara i eksplozije.

Prema Direktivi EU i Zakonu o zaštiti od požara ,daje se

klasifikacija svojstva reakcije na požar, te otpornosti na

požar u skladu sa HRN EN normama koje se trebaju ugradsiti u propise za elekroenergetska postrojenja-

objekte do ulaska RH u EU, te temeljni zahtjevi

sigurnosti od požara ,a koji se odnose na sprečavanje nastanka požara i eksplozije, očuvanje

nosivosti konstrukcija izložane požaru, sprečavanje

širenja požara unutar građevine i na susjedne objekte,

evakuaciju, spasavanje, te alarmiranje, dojavu i gašenje

požara.

2.5 Dr. sc. Željko Novinc, dipl. ing. el. Strujne zaštitne naprave kao element protupožarne zaštite

Međunarodna elektrotehnička komisija (engl.

International Electrotechnical Commission, IEC) još

tijekom prosinca 2006. godine izdala je prvo izdanje

Tehničkog izvješća (priručnika): IEC TR 62350, koji ima

naziv: Naputak (engl. guidance) za pravilnu uporabu

strujnih zaštitnih sklopka (engl. Residual Current

Device, RCD) u kućanstvima i sličnim građevinama. U

ovom radu djelomično su dani prikaz i analiza sadržaja

ovog tehničkog priručnika s aspekta protupožarne

zaštite. U ovom radu dana je i usporedba najnovijih

uređaja (naprava) tipa RCM za zaštitu strujnih krugova

u elektroinstalacijama i RCD sklopka. Dani su i

elementi ispitivanja istih. Dan je i djelomični opis

kombiniranog uređaja (naprave) tipa MRCD, te kroz

jedan primjer konkretnog uređaja (naprave) ovog tipa

opisane su i mogućnosti takvih uređaja (naprava).

2.6 Ante Gobov, dipl.ing.el. Sigurnosne zaštitne mjere u niskonaponskim električnim instalacijama

Električna instalacija mora biti sigurna za

osobe, domaće životinje i dobra u razumnoj upotrebi tj.

ne smije izazvati opasnosti i štete. To se postiže

sigurnosnom zaštitom u projektiranju, izvođenju,

upotrebi i održavanju električnih instalacija.U

sigurnosnu zaštitu spadaju sljedeće zaštitne mjere:

zaštita od električnog udara, zaštita od toplinskih

učinaka, zaštita od nadstruja, zaštita od struja kvara,

zaštita o naponskih poremećaja i mjere protiv

elektromagnetskih utjecaja te zaštita od prekida energetske opskrbe. U referatu će se obraditi načela tih

zaštitnih mjera i neki tehnički zahtjevi za postizanje tih

zaštitnih mjera, a nešto detaljnije zaštita od električnog

udara.

2.7. Zlatko Kosek, dipl. ing. el. Elektroenergetska postrojenja te sigurnost i kvaliteta opskrbe i korištenja električne energije

U predavanju će se dati pregled zakona i

drugih propisa kojim se uređuju tehnički i drugi zahtjevi

za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih

napona iznad 1 kV, tehnički i drugi zahtjevi za električnu

opremu namijenjenu za uporabu u elektroenergetskim

postrojenjima, tehničkih i drugih zahtjeva za sigurnost i

zdravlje pri radu sa, na ili u blizini elektroenergetskih

postrojenja i električne opreme u svrhu osiguranja

sigurnosti, neprekinutosti i kvalitete opskrbe i korištenja

električne energije te njihovog pravilnog rad za

predviđenu namjenu.

U predavanju će se dati podaci o hrvatskim i drugim

normama čijom se primjenom osigurava ispunjavanje

pojedinih odredbi tih propisa.

U predavanju će se dati i neki primjeri načina provedbe

mjera za sigurnosti i zdravlje pri radu sa, na ili u blizini

elektroenergetskih postrojenja i električne opreme.

2.8 Mr. sc. Darko Rac, dipl. ing. el. Minimalni zahtjevi za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika u postrojenjima ugroženim eksplozivnom atmosferom

Radi osiguranja jedinstvenog europskog tržišta

razvilo se europsko tehničko zakonodavstvo koje se

temelji na usvajanju najvažnijih zahtjeva sigurnosti i

koje putem direktiva (smjernica) osigurava zaštitu života

i zdravlja ljudi te zaštitu okoliša.

Europski parlament i savjet Europske Unije na prijedlog

Savjetodavnog odbora za sigurnost, radnu higijenu i

zdravstvenu zaštitu na radnom mjestu izdali su

16.12.1999. godine direktivu br. 1999/92/EC (“ATEX

118a”) na osnovu članka 137 (stari članak 118a)

ugovora o osnivanju Europske Unije. Direktiva određuje

minimalne zahtjeve za poboljšanje zdravstvene zaštite i

sigurnosti zaposlenih (posloprimaca), koji mogu biti

ugroženi eksplozivnom atmosferom.

Da bi se postiglo tehničko usklađivanje sa europskim

zakonodavstvom europska direktiva za eksplozivnu

atmosferu (ATEX 1999/92/EC) prenesena je u hrvatski

Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite

zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja,

opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim

eksplozivnom atmosferom te je na taj način definirana

odgovornost i nadležnost u sustavu mjera zaštite života i

zdravlja ljudi te zaštitu okoliša od eksplozije za prostore

ugrožene eksplozivnom atmosferom u Hrvatskoj.

Članak objašnjava regulativu protueksplozijske zaštite

u postrojenjima i upućuje na najvažnije elemente koji se

moraju zadovoljiti da bi se osigurali minimalni zahtjevi

sigurnosti i zaštite zdravlja radnika u postrojenjima

ugroženim eksplozivnom atmosferom

2.9 Mr.sc. Dragutin Praničević, dipl. ing. el. Zaštita na radu kod serijske proizvodnje vjetrogeneratora

Zaštita na radu u serijskoj proizvodnji

temeljena je na novom Pravilniku o sigurnosti i zdravlju

pri radu s električnom energijom (NN 116/10)sa

obrazloženjem pojmova i definicija, te primjenom na

serijske isp. Generatorskih polova statorskog namota i

završnog ispitivanja vjetroagregata.

2.10. Mr.sc. Želimir Volf, dipl.ing.el. Zaštita od ionizirajućih zračenja i neionizirajućih zračenja

Referat „Zaštita od ionizirajućeg zračenja“

ima svoje uporište u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj

sigurnosti (Zakon) i ima za cilj davanje sažetog prikaza

materije, koja se odnosi na sve aspekte djelatnosti

zaštite od radioaktivnih tvari i općenito izvora

ionizirajućeg zračena koje proizlaze iz odredaba tog

Zakona.. Referat „Zaštita od neionizirajućeg zračenja“

ima svoje uporište u istoimenom Zakonu, a ima za cilj

sažet prikaz materije, koja se odnosi na sve aspekte

djelatnosti zaštite od neionizirajućeg zračenja, tj.

elektromagnetskih polja, ultrazvuka i lasera.

PRIJAVA SUDIONIKA/PODATCI ZA POTVRDU

SIGURNOST I ZDRAVLJE PRI RADU SIZ 2012 18.-19.06.2012.

Ime i prezime sudionika, školska sprema: Mjesto i datum rođenja sudionika: Naziv i adresa poduzeća: OIB poduzeća:

Telefon, telefax, e-mail:

KOTIZACIJA:

� SIMPOZIJ 2.200,00 kn ( za članove EDZ-a 1.600,00 kn) 300 € (EDZ members 220 €)

UPLATE: Kotizacije se uplaćuju na žiro-račun kod Zagrebačke banke broj:2360000-1101452183 s naznakom za SIZ 2012. STRANI SUDIONICI/FOREIGN PARTICIPANTS Account No. :IBAN:HR0923600001101452183 Zagrebačka banka d.d., S.W.I.F.T Adress:ZABA HR XX, TELEX:21211 ZABA CROATIA

PRIJAVA SUDIONIKA/PODATCI ZA POTVRDU

SIGURNOST I ZDRAVLJE PRI RADU SIZ 2012 18.-19.06.2012.

Ime i prezime sudionika, školska sprema: Mjesto i datum rođenja sudionika: Naziv i adresa poduzeća: OIB poduzeća:

Telefon, telefax, e-mail:

KOTIZACIJA:

� SIMPOZIJ 2.200,00 kn ( za članove EDZ-a 1.600,00 kn) 300 € (EDZ members 220 €)

UPLATE: Kotizacije se uplaćuju na žiro-račun kod Zagrebačke banke broj:2360000-1101452183 s naznakom za SIZ 2012. STRANI SUDIONICI/FOREIGN PARTICIPANTS Account No. :IBAN:HR0923600001101452183 Zagrebačka banka d.d., S.W.I.F.T Adress:ZABA HR XX, TELEX:21211 ZABA CROATIA