RASPORED AKTIVNOSTI
Ponedjeljak, 18.06.2012. 8,00...9,00 Registracija sudionika 9,00...9,15 Otvaranje simpozija i podjela
plaketa 9,15...11,30 Predavanja 1.1, 1.2 i 1.3 11,30...12,00 Odmor uz kavu i sokove 12,00...13,30 Predavanja 1.4 i 1.5 13,30...14,15 Ručak 14,15...16,30 Predavanja 1.6, 1.7 i 1.8 16,30....17,00 Odmor uz kavu i sokove 17,00...18,30 Predavanja 1.9 i 1.10
Utorak, 18.06.2012. 8,00...8,30 Registracija sudionika 8,30...10,45 Predavanja 2.1, 2.2 i 2.3 10,45... 11,15 Odmor uz kavu i sokove 11,15...12,45 Predavanja 2.4 i 2.5 12,45...13,30 Ručak 13,30...15,45 Predavanja 2.6, 2.7 i 2.8 15,45...16,15 Odmor uz kavu i sokove 16,15...17,45 Predavanja 2.9 i 2.10 17,45...18,15 Završna diskusija, podjela
potvrda i zatvaranje simpozija. Prijavu sudionika za simpozij obvezno poslati na adresu organizatora na jedan od načina: Fax: 01/481 43 44; E-mail: [email protected] Poštom na adresu: ELEKTROTEHNIČKO DRUŠTVO ZAGREB 10000 ZAGREB, Berislavićeva 6
ELEKTROTEHNIČKO DRUŠTVO ZAGREB
I
UDRUGA ZA PROMICANJE ZAŠTITE
ORGANIZIRAJU
Savjetovanje SIGURNOST I ZDRAVLJE
PRI RADU - SIZ 2012
18. i 19. lipanj 2012.
Mjesto održavanja DIT Zagreb
Berislavićeva 6, Zagreb
ORGANIZATOR
ELEKTROTEHNIČKO DRUŠTVO ZAGREB Adresa: Berislavićeva 6, 10000 ZAGREB
Tajništvo: Biserka Kosorčić Telefon : +385 (0)1 487 25 04 Tefaks: + 385 (0) 1 481 43 44
E-mail: [email protected], www.edz.hr
POKROVITELJ
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I SPORTA
CILJEVI SAVJETOVANJA
Sigurnost i zdravlje najveće su vrijednosti s kojima raspolažemo i stoga se prema njima moramo odnositi vrlo stručno i odgovorno. Sigurnost i zdravlje zajednička su briga svih nas od poslodavaca do neposrednih izvršitelja i zajednički cilj da što više smanjimo broj ozljeda, oboljenja i nesreća. Zato Vas pozivamo da sudjeljujete u radu ovog savjetovanja. Na njemu ćete od vrhunskih stručnjaka saznati najnovije važne zakonoske odredbe i bogata iskustva iz prakse. Također ćete moći s njma izmijeniti svoja mišljenja i iskustva. Sigurnost i zaštita zdravlja na radu u Republici Hrvatskoj, šire poznato pod nazivom „zaštita na radu“, utemeljena je na Ustavu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10), a uređuje se zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona. Pri tome zakon koji najšire obuhvaća ovo područje je Zakon o zaštiti na radu («Narodne novine», broj: 59/96, 94/96, 114/03, 100/04, 86/08, 116/08 i 75/09), koji je usklađen s odredbama temeljne Direktive Vijeća EU 89/391/EEC od 12. lipnja 1989. godine o uvođenju mjera za poticanje sigurnosti i zdravlja radnika na radu. Zakon regulira međusobne obveze poslodavaca (svaka fizička ili pravna osoba koja zapošljava jednog
ili više radnika) i radnika kao i drugih čimbenika u cilju
sprečavanja ozljeda na radu, profesionalne bolesti, bolesti u svezi sa radom te zaštitu radnog okoliša. Osobita je naglašena zaštita mladeži, žena, invalida, starijih osoba.
Prosječno se prema raspoloživim podacima godišnje u Republici Hrvatskoj ozlijedi 22.800 radnika, od kojih 4/5 neposredno na radu i 1/5 u svezi sa radom (na putu na posao i pri povratku s posla), pogine 38 radnika, što je u relativnom odnosu dvostruko više nego u EU, a 120 radnika prosječno godišnje oboli od profesionalnih bolesti. Radi toga se godišnje izgubi najmanje 1.200.000 radnih dana. Najčešći uzrok teškom ozljeđivanju i smrtnom stradanju radnika je neuporaba odnosno uporaba radne opreme (strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati, skele i druga sredstva za povremeni rad na visini) na način protivan pravilima zaštite na radu, a posebice vezano za održavanje.
Posebni su rizici u području održavanja. Povezano je to s velikim brojem različitih opasnosti (fizičkim, kemijskim, biološkim, psiho-fiziološkim….). Na održavanje odpada u EU 10-15% svih smrtnih ozljeda i 15-20% svih ozljeda na radu. Održavanje je uzrok mnogim industrijskim akcidentima, tako primjerice 38% kemijskih akcidenata uzrokovale su opasne tvari koje su bile ispuštene tijekom održavanja. Većina tih događaja događa se tijekom korektivnog održavanja. Kod nas održavanje nije primarno. Uglavnom se provodi zbog tehnoloških zahtjeva, a ne sigurnosti i zaštite zdravja radnika na radu. Radna oprema se koristi do zastoja, kvara i istrošenosti, a to se odnosi i na građevine i opremu u njima te i nema preciznih podataka o stradanju osoba tijekom održavanja. Zato i imamo toliko teških i smrtnih ozljeda radnika na radu. Više reda je u području elektro održavanja jer su opasnosti izuzetno velike te se jedino dosljednom primjenom propisa opasnosti mogu smanjiti na prihvatljive rizike. Električne instalacije i postrojenja moraju imati dostupnu propisanu dokumentaciju s urednim i točnim nacrtima, pogonski dnevnik i vlastitu uputu za sigurno obavljanje pogonskih zahvata
(manevara). Na poslovima elektro održavanja poslodavac je dužan utvrditi privremeno radilište/gradilište na kojem će se izvoditi radovi, organizaciju rada vezano za imenovanje voditelja el. postrojenja, rukovoditelja radova, osoba odgovornih za sigurnost svake grupe, kao i osobe odgovorne za usklađivanje odnosno koordinaciju, a također i opasnosti - rizike od munje i prenapona. To se posebice odnosi na sve češći i zahtjevniji rad pod naponom gdje se osim osnovnih, u većoj mjeri primjenjuju posebna i priznata pravila zaštite na radu kojima se opasnosti i preostale opasnosti – rizici smanjuju na najmanju moguću mjeru. Ne primjena pravila zaštite na radu povlači za sobom „odgovornost“, koja se može sagledati kao kazneno pravna, odnosno prekršajno pravna odgovornost i mnogo šira građansko pravna odgovornost. Odgovornost se proteže od poslodavaca i radnika, odgovornih osoba u pravnim osobama do pravnih osoba sa jedne strane te do bilo koje osobe koja osujeti neko pravo ili počini neki čin opisan izrekom kao kazneno djelo ili prekršajno djelo. Dakle, odgovornost se prilikom primjene pravila koja primjenjujemo u zaštiti na radu proteže na lepezu sudionika radnih i drugih postupaka. Ujedno praćenjem troškova vezanih uz ozljede na radu, profesionalne bolesti i bolesti u svezi s radom poslodavci mogu steči uvid u ekonomski interes za ulaganja u sprječavanje takvih događaja. Naime, zastoji u proizvodnji, popravci, bolovanja, uvođenje u posao novih radnika, prekršajne kazne, sudski troškovi i naknade šteta financijski opterećuju poslovanje višestruko više od pravovremenog ulaganja u provedbu mjera zaštite na radu. Smatramo da će sudionici simpozija osvježiti i proširiti svoja znanja iz ovog područja i svojim pitanjima i primjedbama ukazati što smatraju da bi trebalo u postojećim propisima dodati ili mjenjati.
STRUČNO USAVRŠAVANJE Obveznik stručnog usavršavanja dužan je u petogodišnjem razdoblju iz Članka 37. stavka 3. Pravilnika o stručnom usavršavanju ostvariti najmanje
100 bodova, od čega najmanje 20 bodova iz poznavanja građevno-tehničke regulative (GTR) iz područja obuhvaćenog ispitnim programom stručnog ispita kojeg je položio. Sukladno „Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva“ NN 23/11 u cilju kontinuiranog usavršavanja treba obveznik stručnog usavršavanja ostvariti najmanje 10 bodova u svakoj godini. Prema „Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva“ NN 24/08, 141/2009 i 87/2010 sudjelovanje na simpoziju donosi slijedeće bodove: − aktivno sudjelovanje s člankom (predavač-autor) − 4 boda – pasivno sudjelovanje (sudionik) −20 bodova Svaki sudionik dobiva potvrdu o sudjelovanju na simpoziju i ostvaruje 20 bodova od toga 10 bodova iz ELEKTROTEHNIKE i 10 BODOVA iz GTR-a
Voditelji savjetovanja: Dr. sc. Neven Srb, dipl. ing. – EDZ Đuro Pap, dipl. ing. – UPZ
Sudionicima na EDZ stručnim skupovima EDZ dodjeljuje: Srebrnu plaketu za ostvarenih 100 bodova na EDZ stručnim
skupovima Zlatnu plaketu za ostvarenih 200 bodova na EDZ stručnim
skupovima Platinastu plaketu uz novčanu nagradu za ostvarenih 300
bodova na EDZ stručnim skupovima Plaketa se uručuje dobitniku na skupu na kojem ostvaruje 100, 200 ili 300 bodova.
PISANI MATERIJALI
Zbornik radova savjetovanja SIGURNOST I ZDRAVLJE PRI RADU-SIZ 2012
KOTIZACIJA Kotizacija uključuje sudjelovanje na simpoziju, potvrde o sudjelovanju s pripadajućim brojem bodova, Zbornik radova, pretplatu na EDZ e-biblioteku 2012, Katalog znakova sigurnosti, sigurnosnih uputa i izdanja, torbe, beđeve, ručkove, kave i sokove u pauzama predavanja.
PROGRAM SAVJETOVANJA Ponedjeljak 18. lipanj 2012.
1.1 Fran Marović, dip.ing. Obveze koje proizlaze iz propisa usklađenih s direktivama EU
Radi što bolje međusobne koordinacije
sudionika u gradnji u ovom radu dan je kratki osvrt na
pojedine odredbe Zakona o prostornom uređenju i
gradnji (NN br. 76/07,38/09, 55/11 i 90/11), usklađenost
tih odredbi s pravilima zaštite na radu i poduzimanje
neminovnih radnji kod izvedbe posebno opasnih radova
(primjeri iz prakse), a sve s ciljem izvedbe građevinskih i
drugih radova na građevini na siguran način.
1.2 Jasminka Houška, dipl. iur. i dipl. ing. sigurnosti Pravni aspekti u svezi odgovornosti vezano za primjenu zaštite na radu
Za jasno sagledavanja problematike odgovornosti
pojedinca prilikom primjene pravila vezanih uz zaštitu
na radu ključno je utvrditi ulogu tog pojedinca u radnoj
sredini i radnom procesu, zatim strukturu u kojoj se
odvija radni proces, uređenost u vidu pravih i drugih
akata koji se provode i koji su vezani uz neku djelatnost
odnosno konkretnu pravnu osobu u kojoj dolazi do
provedbe mjera zaštite na radu. Nužno je utvrditi koji se
aspekt odgovornosti sagleda u nekoj situaciji, a tu je
najvažnije razlučiti kazneno pravnu i prekršajnu
odgovornost od one građanskopravne prirode i konačno
na osnovu svih tih elemenata utvrđuje se konkretna
pravna posljedica koja se veže uz odgovornost za neko
djelo, radnju, provedbu odnosno neprovedbu propisa,
primjenu odnosno neprimjenu pravila, dakle za neko
činjenje ili nečinjene, odnosno propuštanje.
1.3. Đuro Pap, dipl. ing. el. Sigurnost i zaštita zdravlja pri radu s radnom opremom
Sigurnost i zaštita zdravlja na radu važni su za
ostvarivanje prava čovjeka na rad, dostojanstvo, zaštitu
života i zaštitu zdravlja, te su nedjeljivi dio gospodarstva
u društvima koja su se opredijelila za održivi razvoj.
Europska unija promiče sigurnost i zdravlje na radu kao
dio ukupne socijalne sigurnosti za koju je iznimno važna
suradnja poslodavaca, radnika i države kao partnera. Najčešći uzrok teškom ozljeđivanju i smrtnom stradanju radnika je neuporaba odnosno uporaba radne opreme na način protivan pravilima zaštite na radu. Pod pojmom „radna oprema“ smatraju se: strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz tereta, alati, skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.Na radnu opremu ugrađenu u građevine
primjenjuju se i odredbe posebnih propisa. Vlasnik - poslodavac je dužan osigurati i održavati ispravnu, za rad prilagođenu i sigurnu radnu opremu, pribaviti i čuvati isprave radne opreme, redovito nadzirati ispravnost radne opreme pri radu, posebice radnu opremu s povećanim opasnostima, savjetovati se s radnicima i njihovim povjerenicima i dr. 1.4. Mr.sc. Ernst Mihalek, dipl.ing.el.
Opasnosti, rizici i zaštita od munje i od prenapona na gradilištu
Nije potrebno posebno isticati da, kao na drugim
mjestima tako i na gradilištima, uvijek postoji određena
opasnost od udara munje. Ali ako se radovi odvijaju na
otvorenom i tijekom olujnog nevremena postoji već
znatan rizik da može doći do neke vrste udara munje na
području gradilišta ili blizu njega s opasnim
posljedicama za radnike na gradnji te mogućeg
oštećenja stvari i same građevine u gradnji. S obzirom
na dinamiku gradnje, nema mogućnosti postavljanja
neke stalne zaštite kakva nastane tek kad je građevina
dogotovljena (tj. vanjski i unutarnji sustav zaštite -
LPS). Tehnički propis za sustave zaštite od djelovanja
munje na građevinama („NN“ br. 87/2008) izričito kaže
da se njegove odredbe ne odnose na zaštitu pri gradnji
građevine. Iz tog se razloga pri gradnji mora, što se tiče
zaštite, obratiti pozornost na nekoliko mogućih tehničkih
mjera, zatim na organizaciju gradnje, pri čemu se
znatan dio odnosi na preventivnu edukaciju samih
sudionika u gradnji.
U radu je dan kratak prikaz pojave munje i općih
metoda zaštite, a potom i šteta izazvanih izravnim i
neizravnim udarima munja te preporukama za opću i
pojedinačnu zaštitu ljudi.
1.5 Đuro Pap, dipl. ing. el. Opasnosti i rizici tijekom elektro održavanja
Opasnosti su sve one pojave koje mogu ugroziti
fizički integritet čovjeka, materijalna dobra ili ekološku
ravnotežu. Nastaju kao posljedica prirodnih pojava ili
čovjekove aktivnosti u bilo kojem smislu i obliku.
Opasnosti na radu su pojave koje ugrožavaju život ili
zdravlje radnika, a nastaju kao posljedica štetnog
djelovanja različitih izvora opasnosti iz radnog ili
životnog okoliša.
Rizici su preostale opasnosti nakon primjene
pravila zaštite na radu. Cilj je prepoznati opasnost,
uvrditi tko bi mogao biti ugrožen i kako, procijeni rizike
i odlučiti o mjerama koje treba poduzeti i primijeniti
pravila sukladno načelima zaštite na radu
Posebni su rizici u području održavanja. Na
održavanje opada 10-15% svih smrtnih ozljeda i 15-
20% svih ozljeda na radu. Održavanje je uzrok mnogim
industrijskim akcidentima, tako primjerice 38%
kemijskih akcidenata uzrokovale su opasne tvari koje su
bile ispuštene tijekom održavanja. Većina tih događaja
događa se tijekom korektivnog održavanja.
1.6 Jere Gašperov, dipl.ing.stroj. Sigurnost i zaštita zdravlja tijekom strojarskog održavanja
Pojam održavanja.
Direktive, norme i propisi koji se odnose na sigurnost i
zaštitu zdravlja tijekom održavanja s naglaskom na
održavanje strojeva.
Stanje ozljeda na radu na poslovima održavanja.
Rizici po sigurnost i zdravlje radnika na poslovima
održavanja strojeva.
Vrste, funkcije i strategije održavanja.
Pojam TPM-a (cjelovitog učinkovitog održavanja) i
njegovi ciljevi
Sudionici u sustavu održavanja
Osnovna načela za sigurno održavanje
Naznake primjene pravila zaštite na radu na poslovima
održavanja strojeva s pojedinim ilustracijama
Primjeri ozljeda na radu na poslovima održavanja
strojeva s komentarima nepravilnosti
Zaključci
1.7 Ivan Turčić, dipl.ing.građ. Propisi vezano za koordinaciju na gradilištu s primjerima iz prakse
Radi što bolje međusobne koordinacije
sudionika u gradnji u ovom radu dan je kratki osvrt na
pojedine odredbe Zakona o prostornom uređenju i
gradnji (NN br. 76/07,38/09, 55/11 i 90/11),
usklađenost tih odredbi s pravilima zaštite na radu i
poduzimanje neminovnih radnji kod izvedbe posebno
opasnih radova (primjeri iz prakse), a sve s ciljem
izvedbe građevinskih i drugih radova na građevini na
siguran način.
1.8 Željko Prister, dipl. ing. el. Izrada Plana izvođenja radova i njegovo provođenje s primjerima iz prakse
U radu je dan kratak osvrt na izradu Plana
izvođenja radova na privremenim gradilištima i
ulogama Koordinatora zaštite na radu u fazi
projektiranja i u fazi izgradnje građevine.
Prateći statističke podatke o stanju zaštite na radu
vidimo da je djelatnost „GRAĐEVINARSTVO“ preuzelo
crni barjak u pogledu poginulih i ozlijeđenih radnika na
radu. Radi toga ali i radi ulaska RH u EU bilo je
potrebno uskladiti hrvatsku regulativu sa smjernicama
EU.
1.9 Vladimir Katanić, dipl. ing. el. Sigurnost i zdravlje pri radu pod naponom
U području zaštite na radu pri radu s
električnim instalacijama, postrojenjima i električnom
opremom, propisana su određena pravila za sigurnost i
zaštitu zdravlja pri radu s električnom energijom,
posebno pri radu pod naponom s obzirom da rad pod
naponom spada u poslove s posebnim uvjetima rada.
Stoga je u ovom referatu obrađeno područje rada pod
naponom sukladno novom Pravilniku o sigurnosti i
zdravlju pri radu s električnom energijom i prema
odredbama hrvatskih norma koje se odnose na to
područje, te je dat prikaz hrvatskih norma prihvaćenih
od strane tehničkog odbora Hrvatskog zavoda za norme
HZN/TO E78, Rad pod naponom, s kratkim opisom
područja primjene pojedinih norma.
Kod izvođenja radova pod naponom u referatu su u
svrhu sigurnosti i zaštite zdravlja opisani postupci i
mjere zaštite od električnog udara i kratkog spoja, kao i
tri metode načina rada i to rad na udaljenosti od vodiča
pod naponom, gdje radnik zadržava određeni razmak od
dijelova pod naponom, zatim rad s izolacijskim
rukavicama i rad na potencijalu vodiča u izravnom
električnom dodiru s dijelovima pod naponom.
1.10 Josip Moser, dipl. ing. el.
Zaštitna oprema montera pri radu pod naponom
Kod primjene tehnologije rada pod naponom uz
prihvaćene metode rada, obućenost personala nužna je i
primjena zaštitne opreme i alata. Radovi pod naponom
posebno su pogodni za zaštitu osoblja te se oprema i
alati koriste ne samo radi sigurnosti i izbjegavanja
neželjenih akcidenata nego i radi bržeg i sigurnijeg
obavljanja radova. U radu se daje prikaz sve
standardne opreme, pojedinačne i timske, svih vrsta
izoliranih i izolacijskih alata te svih sredstava prijenosa
osoblja do radnog mjesta po naponom.
PROGRAM SAVJETOVANJA Utorak, 19. lipanj 2012.
2.1 Rudolf Radionov, dipl. ing. el. Odgovorne osobe za sigurnost ljudi i postrojenja
Zaštita ljudi od nesreća na radu je sastavni dio
opće zaštite, koju propisuje zakonodavac (država)
svojim zakonima, pozakonskim aktima, prihvačenim
standardima i normama.
Sustav zaštite provodi se na tri razine, a to su: država,
poslodavac, te zaposlenici. Dakle, država propisuje i
kontrolira provođenje zakona u praksi, dok poslodavci i
zaposlenici provode zaštitu u djelo.
2.2 Mr.sc. Miljenko Đukić, dipl.ing.el. Normizacija i europska politika kao potpora sigurnosti električnih strojeva U članku je prikazana europska politika u području
sigurnosti strojeva te opisan normizacijski rad u
području elektrotehničke sigurnosti strojeva s
naglaskom na europsku politiku u tom području.
Obrađen je aspekt zdravlja i sigurnosti na radu u
području električnih strojeva te način provedbe
europske politike.
Europska je komisija izradila strategiju sigurnosti i
zdravlja na radu kako bi smanjila bolesti i nesreće
uzrokovane na radu u EU.
Analize rezultata nove Europske strategije pokazala je
da je stopa smrtnih slučajeva na radu u zemalja članica
EU-a pala za 17 % dok je stopa nesreća na poslu pala
za 20 %.
Pravilnik o sigurnosti strojeva (Narodne novine
28/2011) kojim je u hrvatsko zakonodavstvo
transponirana europska Direktiva o sigurnosti strojeva
(2006/42/EC) jedan je od 22 hrvatska pravilnika
usklađen s jednom od direktiva Novoga pristupa.
2.3 Dr.sc. Neven Srb, dipl.ing.el. Sigurnost u radu električnih strojeva i njihovo djelovanje na zdravlje ljudi
Zaštita od dijelova pod naponom i rotirajućih
dijelova (IP kod), zaštita od toplinskog djelovanja,
induciranih napona, prenapona, buke, vibracija,
elektromagnetskih polja, parcijalnih izbijanja i statičkog
elektriciteta kod električnih rotacijskih strojeva i
transformatora
2.4 Tomislav Pichler, dipl. ing. građ. Požarna svojstva građevinskih materijala, proizvoda i konstrukcija elektroenergetskih postojenja
Prikazane su postojeće zakonske odredbe za
elektroenergetska postrojenja-objekte kod projektiranja,
izgradnje, korišćenja, održavanja, te rekonstrukcije u
pogledu tehničkih i
organizacionih mjera zaštite od požara i eksplozije.
Prema Direktivi EU i Zakonu o zaštiti od požara ,daje se
klasifikacija svojstva reakcije na požar, te otpornosti na
požar u skladu sa HRN EN normama koje se trebaju ugradsiti u propise za elekroenergetska postrojenja-
objekte do ulaska RH u EU, te temeljni zahtjevi
sigurnosti od požara ,a koji se odnose na sprečavanje nastanka požara i eksplozije, očuvanje
nosivosti konstrukcija izložane požaru, sprečavanje
širenja požara unutar građevine i na susjedne objekte,
evakuaciju, spasavanje, te alarmiranje, dojavu i gašenje
požara.
2.5 Dr. sc. Željko Novinc, dipl. ing. el. Strujne zaštitne naprave kao element protupožarne zaštite
Međunarodna elektrotehnička komisija (engl.
International Electrotechnical Commission, IEC) još
tijekom prosinca 2006. godine izdala je prvo izdanje
Tehničkog izvješća (priručnika): IEC TR 62350, koji ima
naziv: Naputak (engl. guidance) za pravilnu uporabu
strujnih zaštitnih sklopka (engl. Residual Current
Device, RCD) u kućanstvima i sličnim građevinama. U
ovom radu djelomično su dani prikaz i analiza sadržaja
ovog tehničkog priručnika s aspekta protupožarne
zaštite. U ovom radu dana je i usporedba najnovijih
uređaja (naprava) tipa RCM za zaštitu strujnih krugova
u elektroinstalacijama i RCD sklopka. Dani su i
elementi ispitivanja istih. Dan je i djelomični opis
kombiniranog uređaja (naprave) tipa MRCD, te kroz
jedan primjer konkretnog uređaja (naprave) ovog tipa
opisane su i mogućnosti takvih uređaja (naprava).
2.6 Ante Gobov, dipl.ing.el. Sigurnosne zaštitne mjere u niskonaponskim električnim instalacijama
Električna instalacija mora biti sigurna za
osobe, domaće životinje i dobra u razumnoj upotrebi tj.
ne smije izazvati opasnosti i štete. To se postiže
sigurnosnom zaštitom u projektiranju, izvođenju,
upotrebi i održavanju električnih instalacija.U
sigurnosnu zaštitu spadaju sljedeće zaštitne mjere:
zaštita od električnog udara, zaštita od toplinskih
učinaka, zaštita od nadstruja, zaštita od struja kvara,
zaštita o naponskih poremećaja i mjere protiv
elektromagnetskih utjecaja te zaštita od prekida energetske opskrbe. U referatu će se obraditi načela tih
zaštitnih mjera i neki tehnički zahtjevi za postizanje tih
zaštitnih mjera, a nešto detaljnije zaštita od električnog
udara.
2.7. Zlatko Kosek, dipl. ing. el. Elektroenergetska postrojenja te sigurnost i kvaliteta opskrbe i korištenja električne energije
U predavanju će se dati pregled zakona i
drugih propisa kojim se uređuju tehnički i drugi zahtjevi
za elektroenergetska postrojenja nazivnih izmjeničnih
napona iznad 1 kV, tehnički i drugi zahtjevi za električnu
opremu namijenjenu za uporabu u elektroenergetskim
postrojenjima, tehničkih i drugih zahtjeva za sigurnost i
zdravlje pri radu sa, na ili u blizini elektroenergetskih
postrojenja i električne opreme u svrhu osiguranja
sigurnosti, neprekinutosti i kvalitete opskrbe i korištenja
električne energije te njihovog pravilnog rad za
predviđenu namjenu.
U predavanju će se dati podaci o hrvatskim i drugim
normama čijom se primjenom osigurava ispunjavanje
pojedinih odredbi tih propisa.
U predavanju će se dati i neki primjeri načina provedbe
mjera za sigurnosti i zdravlje pri radu sa, na ili u blizini
elektroenergetskih postrojenja i električne opreme.
2.8 Mr. sc. Darko Rac, dipl. ing. el. Minimalni zahtjevi za sigurnost i zaštitu zdravlja radnika u postrojenjima ugroženim eksplozivnom atmosferom
Radi osiguranja jedinstvenog europskog tržišta
razvilo se europsko tehničko zakonodavstvo koje se
temelji na usvajanju najvažnijih zahtjeva sigurnosti i
koje putem direktiva (smjernica) osigurava zaštitu života
i zdravlja ljudi te zaštitu okoliša.
Europski parlament i savjet Europske Unije na prijedlog
Savjetodavnog odbora za sigurnost, radnu higijenu i
zdravstvenu zaštitu na radnom mjestu izdali su
16.12.1999. godine direktivu br. 1999/92/EC (“ATEX
118a”) na osnovu članka 137 (stari članak 118a)
ugovora o osnivanju Europske Unije. Direktiva određuje
minimalne zahtjeve za poboljšanje zdravstvene zaštite i
sigurnosti zaposlenih (posloprimaca), koji mogu biti
ugroženi eksplozivnom atmosferom.
Da bi se postiglo tehničko usklađivanje sa europskim
zakonodavstvom europska direktiva za eksplozivnu
atmosferu (ATEX 1999/92/EC) prenesena je u hrvatski
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite
zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja,
opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim
eksplozivnom atmosferom te je na taj način definirana
odgovornost i nadležnost u sustavu mjera zaštite života i
zdravlja ljudi te zaštitu okoliša od eksplozije za prostore
ugrožene eksplozivnom atmosferom u Hrvatskoj.
Članak objašnjava regulativu protueksplozijske zaštite
u postrojenjima i upućuje na najvažnije elemente koji se
moraju zadovoljiti da bi se osigurali minimalni zahtjevi
sigurnosti i zaštite zdravlja radnika u postrojenjima
ugroženim eksplozivnom atmosferom
2.9 Mr.sc. Dragutin Praničević, dipl. ing. el. Zaštita na radu kod serijske proizvodnje vjetrogeneratora
Zaštita na radu u serijskoj proizvodnji
temeljena je na novom Pravilniku o sigurnosti i zdravlju
pri radu s električnom energijom (NN 116/10)sa
obrazloženjem pojmova i definicija, te primjenom na
serijske isp. Generatorskih polova statorskog namota i
završnog ispitivanja vjetroagregata.
2.10. Mr.sc. Želimir Volf, dipl.ing.el. Zaštita od ionizirajućih zračenja i neionizirajućih zračenja
Referat „Zaštita od ionizirajućeg zračenja“
ima svoje uporište u Zakonu o radiološkoj i nuklearnoj
sigurnosti (Zakon) i ima za cilj davanje sažetog prikaza
materije, koja se odnosi na sve aspekte djelatnosti
zaštite od radioaktivnih tvari i općenito izvora
ionizirajućeg zračena koje proizlaze iz odredaba tog
Zakona.. Referat „Zaštita od neionizirajućeg zračenja“
ima svoje uporište u istoimenom Zakonu, a ima za cilj
sažet prikaz materije, koja se odnosi na sve aspekte
djelatnosti zaštite od neionizirajućeg zračenja, tj.
elektromagnetskih polja, ultrazvuka i lasera.
PRIJAVA SUDIONIKA/PODATCI ZA POTVRDU
SIGURNOST I ZDRAVLJE PRI RADU SIZ 2012 18.-19.06.2012.
Ime i prezime sudionika, školska sprema: Mjesto i datum rođenja sudionika: Naziv i adresa poduzeća: OIB poduzeća:
Telefon, telefax, e-mail:
KOTIZACIJA:
� SIMPOZIJ 2.200,00 kn ( za članove EDZ-a 1.600,00 kn) 300 € (EDZ members 220 €)
UPLATE: Kotizacije se uplaćuju na žiro-račun kod Zagrebačke banke broj:2360000-1101452183 s naznakom za SIZ 2012. STRANI SUDIONICI/FOREIGN PARTICIPANTS Account No. :IBAN:HR0923600001101452183 Zagrebačka banka d.d., S.W.I.F.T Adress:ZABA HR XX, TELEX:21211 ZABA CROATIA
PRIJAVA SUDIONIKA/PODATCI ZA POTVRDU
SIGURNOST I ZDRAVLJE PRI RADU SIZ 2012 18.-19.06.2012.
Ime i prezime sudionika, školska sprema: Mjesto i datum rođenja sudionika: Naziv i adresa poduzeća: OIB poduzeća:
Telefon, telefax, e-mail:
KOTIZACIJA:
� SIMPOZIJ 2.200,00 kn ( za članove EDZ-a 1.600,00 kn) 300 € (EDZ members 220 €)
UPLATE: Kotizacije se uplaćuju na žiro-račun kod Zagrebačke banke broj:2360000-1101452183 s naznakom za SIZ 2012. STRANI SUDIONICI/FOREIGN PARTICIPANTS Account No. :IBAN:HR0923600001101452183 Zagrebačka banka d.d., S.W.I.F.T Adress:ZABA HR XX, TELEX:21211 ZABA CROATIA