SEdAmnAESt GodInA od genocida u SREbREnICI 232 JUL 2012.pdfsrBija: +381.63.609.160 +381.63.661.662 NOVI PAZAR oGlASnI pRoStoR pozIv nA SuRAdnJu pREtplAtA E-mAIl REdAkCIJA: [email protected]

صوت الإسلام

1 . r a m a z a n 14 3 3 . | 2 0. J u l 2 01 2 . | B r o J 2 3 2 | G o d i n a X V i | C i J E n a : 8 0 d i n a r a | BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2

Zeri islamGlasislamaالله إلى دعا ن م م قولا أحسن ومن

وعمل صالحا وقال إنني من المسلمين

A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela čini i koji govori:

'Ja sam doista musliman!' (Kur'an)

�ن و رك كم �ت�ن

علل كم �ت �تع�ن عن

�نل ا كر و م�ن

ل ا ء و ا ح�ش

�نل � ع�ن ا

�ت�نه �ن� و ر

�تل �ت ا ء �ن �ت�تا اإ �ن و ح�ا ل�إ ا ل و ع�

ل ا مر �ن

إاه �تلل ا�ن اإ

AllAh zAhtijevA dA se svAčije prAvo poštuje, dobro čini, i dA se bližnjimA udjeljuje, i rAzvrAt i sve što je odvrAtno i nAsilje zAbrAnjuje; dA pouku primite, on vAs sAvjetuje.

SEGREGACIJI!w

ww.glas-islam

a.info

MU

SLIMA

N M

USLIM

SEdAmnAESt GodInA od

genocida

u SREbREnICI

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje • dvije sale • terasu• baštu i letnjikovac

pored vode• igralište za djecu• širok parking prostor• abdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrovačka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: [email protected]: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana

700 mjesta

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANBUL - NOVI PAZAR

ŽELITE DA PUTUJETE SIGURNO, BRZO I UDOBNO... Putujte sa turističkom agencijom

oDLaZak neDjeLjom u 9hPoVratak utorkom u 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANBUL - NOVI PAZAR

TELEfONI:turska: +90.535.893.3234

srBija: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI PAZAR

oGlASnI pRoStoR

pozIv nA SuRAdnJu

pREtplAtA

E-mAIl

REdAkCIJA: [email protected] šaćirović: [email protected] GiCić: [email protected] aličković: [email protected] fetić: [email protected]

redakcija Glasa islama odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše viđenje”. za stavove u ostalim prilozima odgovorni su potpisani autori.

poRtAl

GlAS ISlAmA: www.glas-islama.infoEl-kElImEh: www.kelimeh.comISlAmSkA zAJEdnICA: www.islamskazajednica.org

izlazi mjeSečNo

izdavač:izdavačka ustanova el-kelimeh, Novi Pazar

GlAvnI I odGovoRnI uREdnIk:Sead šaćirović

zAmJEnIk GlAvnoG uREdnIkA:Nermin Gicić

tehNički uredNik:ifet aličković

uREdnIk poRtAlA:Salahudin fetić

SARAdnICI:rešad-ef. Plojovićdr. hfz. almir-ef. Pramenkovićdr. mehmed-ef. mešićdr. mustafa-ef. fetićdr. hajrudin-ef. Balićmr. Senad-ef. halitovićNedžad-ef. hasanovićEsad kolašinac

dIStRIbuCIJA:malik Nurović

lEktuRA:Samir Škrijelj

ŠtAmpA:Grafokarton, Prijepolje

AdRESA:ul. Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija

tEl/ fAx:(381)20 337 270

vanjska stranica cijela: 150 EURunutrašnja stranica cijela: 120 EUR

pola vanjske stranice: 75 EURpola unutrašnje stranice: 60 EUR

četvrtina vanjske stranice: 40 EURčetvrtina unutrašnje stranice: 30 EUR

osmina vanjske stranice: 25 EURosmina unutrašnje stranice: 20 EUR

Oglašavanje u 6 brojeva plaćanje unaprijed: popust od 25%plaćanje po isteku: popust od 15%

Oglašavanje u 12 brojevaplaćanje unaprijed: popust od 35%plaćanje po isteku: popust od 25%Oglašavanje u više od 12 brojeva

popust od 40%

kao mjesečni list bavimo se vjerskim, društvenim i kulturnim temama, te geopolitičkim i strategijskim istraživanjima. Pozivamo autore i istraživače, kao i prevodioce na suradnju; da objavljuju svoje autorske radove, kao i prijevode, u formi analitike, kolumne, reportaže, intervjua...čitaoce pozivamo da kandidiraju i podrže naše projekte, akcije i ideje.

poštovani čitaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama! Godišnja pretplata za čitaoce iz srbije iznosi 770 rsd.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se na kontakt telefon izdavačke ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na+381 (0) 20 334 020 ili na email: [email protected]

Adresa: izdavačka ustanova „el-kelimeh“ novi pazar ul Gradska 1, 36300 novi pazar, srbija

rješenjem od 12.12.1996. g. GlaS iSlama je re gistrovan kod ministarstva za informacije republike Srbije pod registarskim brojem 2281.

fREEdom of SpEECh

5 Glas islamabroj 232/god. xvI

RAmAzAnSkA ŠkolA

Škola je mjesto gdje se vaspi-tava, odgaja i uči. Kažu da je Ramazan najbolja škola. On najjače utiče na ljude da se

mijenjaju i oplemenjuju, da bivaju bo-lji. Post kao osnovni ramazanski ibadet sputava čovjekove nagone i strasti, stavlja ih pod kontrolu zbog uzvišenih ciljeva koji vode ka Džennetu i Alla-hovoj dž.š. milosti koja je u Ramaza-nu najizraženija. Cilj posta je da očisti dušu postača, oplemeni je i uzdigne na viši nivo, odstranjujući iz njegovog ponašanja sve što nije dostojno mu-slimana. Poslanik Muhammed a.s. je upozorio da svrha posta nije sam post i puko ustezanje od jela i pića. On veli: „Mnogo je onih koji od posta nemaju ništa osim gladi i žeđi.“ Ko ne napusti laž i služenje lažima Allah od toga ne traži da napusti jelo i piće. Imam Ga-zali je postače dijelio na tri vrste: obič-ne - oni koji post svode na ustezanje od jela i pića; dobre - oni koji se po-red ustezanja od hrane i vode čuvaju grijeha i uče sebe i druge da je mogu-će živjeti bez gibeta, ogovaranja, laži, psovke, tračanja, gledanja u horo-skop, pretjeranog spavanja u danima posta... Treća vrsta postača su iskreni. Gazali veli da su to poslanici te da se samo oni mogu čuvati i ružnih misli.

Kojoj skupini postača pripada san-džački Bošnjak? To neka odgovo-ri svako za sebe i neka sebe nađe u svom načinu posta, a Allah zna šta je između Njega i postača jer On je re-kao: „Post je Moj i Ja za njega posebno nagrađujem.“ Naše je da savjetujemo i upozoravamo da nije lijepo biti po-stač koji danju ne jede i ne pije, ali go-vori ružno, gleda nedozvoljeno, ide u zabranjeno, mnogo spava da bi noći proveo u kahvečajnici uz dim ciga-reta, kartanje i kocku sve do sufura.

Trudimo se da budemo postači koji se sustežu i od hrane i pića, ali i od psovke, ogovaranja, činjenja bilo koje vrste harama. Budimo od onih čija su srca meka, a ruke darežljive pa udje-ljuju. Koji se sa osmjehom svojoj braći obraćaju, skrušeno hodaju i u džamiju idu da namaz obave. Mukabelu uče, teraviju i noćne namaze klanjaju, bo-lesnike obilaze, lijepe savjete upuću-ju, sadekatu-l-fitr i zekat daju i mnogo se kaju. Takav postač se može nadati Allahovoj nagradi, a Allah je Onaj koji se „odaziva onome ko Ga zove“.

Moramo znati da postimo radi Alla-ha i da je post najintimniji ibadet. Tako se postom učimo disciplini, samokon-troli i samoodgovornosti. Disciplinira-mo se da ni tajno ne činimo ono što ne bi činili javno. Uvijek se pitajmo radi koga postimo i radi koga ne čini-mo grijehe? U Ramazanu dokazujemo sebi da je moguće živjeti bez grijeha koji je sam po sebi vanjski užitak, ali, u osnovi, on je pogan i nečist, pogu-ban kako za pojedinca tako i za druš-tvo. Da bi se pojedinci i društvo zašti-tili treba ih podučiti. Treba im pružiti štit. E zato je Ramazan najbolja škola, a ramazanski štit najbolji čuvar od gri-jeha. Poslanik a.s. je rekao: „Post je štit.“

Ramazanska škola je kao oblačenje pancirske košulje koja te čuva od vanj-skih ubitačnih faktora. Prolaziš pored jela i pića, a ne posežeš za njima. Ha-ram ne činiš, kloniš ga se. Cilj posta je samo na takav način postignut. Znači, ako se radi Allaha kloniš pomenutih stvari položio si u ramazanskoj školi, a još ako nakon Ramazana nastaviš prakticirati ono što si u ovoj školi na-učio postao si neko ko zaslužuje naj-veće ocjene iz predmeta koji se zove istinski ibadet.

Naš Ramazan će biti primljen ako

uz nečinjenje harama pojačamo či-njenje dobra. Ljudi poste zajedno, pa je lijepo da zajedno i iftare. Pošto to čine u istom vaktu onda neka jedu na zajedničkoj sofri. Postač zna da mu post nije primljen ako škrtari i biva po-hlepan. Zato, postaču, jedi sa svojom braćom i sestrama, spremi iftar svojim komšijama, nahrani gladnoga a žed-noga napoji, udijeli zekat i sadekatu-l-fitr, Allaha mnogo moli i Kur’an uči. Dakle, ramazanska škola nas uči za-jedništvu, međusobnoj slozi, ljubavi i uvažavanju. Uči nas da se „svi Allahova užeta držimo i da se ne razjedinjujemo“. Za nas je ovo „uže“ Islamska zajednica oko koje se trebamo okupljati, jačati je, braniti, graditi i podizati. Taj stožer učvrstiti tvrdim bedemima našega zajedništva koje niti jedna političko-režimsko-mafijaška mašinerija može razbiti i ugroziti. Kao što se zajedno okupljamo oko ramazanske sofre, tako se trebamo okupljati oko Islam-ske zajednice i čuvati je kao zjenicu oka svoga od nasrtaja dušmana i mur-tata. Ramazan je najbolja prilika da se udružimo na putu sloge i jedinstva te da se Allahova užeta prihvatimo, jer je ono najsigurnija luka u kojoj možemo ukotviti naš brod zajedništva.

Zato, postaču, raduj se Ramazanu i njegovoj školi. Raduj se zato što je Poslanik a.s. rekao: „Postač ima dvije radosti: radost pri iftaru i radost kada se susretne sa svojim Gospodarom.“ Ra-duj se, postaču, i zato što je Poslanik a.s. rekao sljedeće: „Ko Ramazan ispo-sti vjerujući i nadajući se nagradi, bit će mu oprošteni prethodni grijesi.“

Stoga, postaču, skrušeno i predano uči u ramazanskoj školi, jer od nauče-nih dersova imat ćeš koristi i hajra ti, tvoja porodica i društvo u cjelini. Ra-mazan šerif mubarek olsun!

naše viđenje

kojoj skupini postača pripada sandžački Bošnjak? to neka odgovori svako za sebe i neka sebe nađe u svom načinu posta, a allah zna šta je između Njega i postača jer on je rekao: „Post je moj i ja za njega posebno nagrađujem.“ Naše je da savjetujemo i upozoravamo da nije lijepo biti postač koji danju ne jede i ne pije, ali govori ružno, gleda nedozvoljeno, ide u zabranjeno, mnogo spava da bi noći proveo u kahvečajnici uz dim cigareta, kartanje i kocku sve do sufura. trudimo se da budemo postači koji se sustežu i od hrane i pića, ali i od psovke, ogovaranja, činjenja bilo koje vrste harama. Budimo od onih čija su srca meka, a ruke darežljive pa udjeljuju. koji se sa osmjehom svojoj braći obraćaju, skrušeno hodaju i u džamiju idu da namaz obave. mukabelu uče, teraviju i noćne namaze klanjaju, bolesnike obilaze, lijepe savjete upućuju, sadekatu-l-fitr i zekat daju i mnogo se kaju.

takav postač se može nadati allahovoj nagradi, a allah je onaj koji se „odaziva onome ko Ga zove“.


20. jul 2012. 6Glas islama

Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorlić prisustvovao je Međunarodnom simpozijumu o porodici, održanom na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, u organizaciji Međunarodne turske agencije za sa-radnju i kooperaciju (TIKA), Međunarodnog udruženja za predstavljanje ži-vota Poslanika Muhameda i turskog Ministarstva za socijalnu politiku.

Pored Glavnog muftije Simpozijumu su prisustvovali zamjenik premijera Republike Turske Bekir Bozdaga, reisulema Islamske zajednice u BiH dr. Mustafa-ef. Cerić, general-ni direktor TIKA-e Serdar Cam, predstavnica Parlamenta Azerbejdžana Ganira Pashayeva, predsjednik Muhdera prof. dr. Ilhan Yildiz, rektor IUS-a prof. dr. Ozer Cinar i mnogi drugi.

Reisulema Cerić je ovom prilikom zahvalio Turskoj zbog njihove podrške obrazovanju u BiH te istakao da je ova podrška najznačajnija koju je BiH dobila u zadnjih 100 godina.

Zamjenik premijera Republike Turske Bekir Bozdag u vezi sa obilježavanjem sedamnae-ste godišnjice genocida u Srebrenici kazao je da je ovaj dan nastavak vrlo važnog događa-ja, jer je Srebrenica 11. jula 1995. godine svjedočila jednom od najvećih genocida u svijetu.

„U zaštićenoj zoni UN-a, odnosno u Srebrenici, desio se jedan od najvećih genocida ikad. To je sramota koliko onih koji su počinili genocid, toliko i onih koji su to mogli spri-ječiti, a nisu. Želim da se ovakvo nešto više nikada nigdje ne ponovi“ - rekao je Bozdag u svom govoru, nakon čega je prenio selame predsjednika Turske Abdullaha Gula i premije-ra Recepa Tayyipa Erdogana.

Muftija Zukorlić sa ZaMjenikoM preMijera turske na siMpoZijuMu o porodici

INFONermiN Gicić

Mešihat Islamske zajednice u Srbiji na redovnoj sjednici održanoj 03.07.2012. godine u Novom Pazaru jednoglasno je čestitao reisulemi dr. Mu-stafi-ef. Ceriću i glavnom muftiji Muamer-ef. Zu-

korliću na članstvu u Vrhovnom vijeću Islamske svjetske lige – Rabite. Tom prilikom članovi Mešihata su istakli da je ovo naj-više priznanje dvojici poglavara Islamske zajednice na Balka-nu od strane najreprezentativnijeg islamskog tijela u svijetu.

Mešihat je usvojio Odluku o raspisivanju izbora za sva predstavnička tijela u Islamskoj zajednici koji će se održati 2. septembra.

Također, Mešihat je imenovao Centralnu izbornu komisi-ju koja će koordinirati pripreme i organizaciju izbornog po-stupka.

Na sjednici Mešihata usvojen je Plan ramazanskih aktivno-sti i utvrđena visina ovogodišnjeg sadekatu-l-fitra.

Nakon što su potvrđeni izuzetno pozitivni efekti prošlogo-dišnje ramazanske manifestacije „Festival islama“, Mešihat je donio odluku da i ove godine organizira ovu manifestaciju u sandžačkim i drugim gradovima.

r a s p i s a n i i Z B o r i u i s l a M s k o j Z a j e d n i c iSLUŽBENI RETROVIZORiNformativNa služba mešihata

Vrelina julskog sunca, glad i žeđ postača svjedoci su predanosti čovjeka Uzvišenom Stvoritelju, što predstavlja Pravi put koji vodi vjernika do potpune sreće na ovom i budućem svijetu.

Postač Ramazana potvrđuje svoju duhovno-moralnu vrijednost, čime opravdava ulogu Allaho-vog namjesnika na Zemlji.

Kvalitet i snaga čovjeka mjeri se prema njegovoj sposobnosti da se ustegne od udovoljavanja strastima, porivima, požudama i drugim biološkim potrebama.

Ramazanski post najbolji je način discipliniranja sopstvenog nefsa, čime se osigurava ispravnost i uspravnost čovjeka i dominacija pozitivnog, uzvišenog nad negativnim, prizemnim u čovjeku.

Ustezanjem od jela, pića i drugih užitaka od zore do zalaska sunca postač oživljava osjećaj plemenitosti, huma-nosti, solidarnosti i odgovornosti.

Ramazanski postači su najveći pobjednici.U tom svjetlu, svim pripadnicima islama RAMAZAN ŠERIF MUBAREK OLSUN, da ga u zdravlju, bereketu, ibade-

tu i rahatluku provedemo.

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić

r a M a Z a n s k a p o r u k a

7 Glas islamabroj 232/god. xvI MINAINFO

Sarajevo, 7. juli 2012. (MINA) U Sarajevu je održana treća redovna sjednica Sabora Islamske zajednice u BiH kojom je predsjedavao Safet Softić, predsjednik Sabora.

Na početku zasjedanja iscrpan ekspoze o proteklom radu u periodu obnašanja funkcije reisu-l-uleme pod-nio je dr. Mustafa Cerić, reisu-l-ulema.

Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je kazao da je zahvalan Allahu Uzvišenom, a i časnom domu Saboru, što mu je ukazao povjerenje da obnaša dužnost reisu-l-uleme, kako je rekao, u vjerovatno najdrama-tičnijim vremenima za našu zemlju i naš narod.

Reisu-l-ulema je potom podsjetio na stanje kada je u maju 1993. godine došao u Sarajevo, kada je izabran za naibu reisa. Naš narod je zbog agresije bio suočen s najtežim izazovima za goli opstanak. U ta-kvim uslovima praktično se počinjalo od početka, čuvajući zatečene i podižući nove ustanove i institucije u Islamskoj zajednici. Prvi zadatak kojeg su pred sebe tada postavili reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić i nje-gov zamjenik hafiz Ismet-ef. Spahić bio je završavanje procesa osa-mostaljivanja Islamske zajednice u BiH, nakon što je posve bilo jasno da se Jugoslavija raspada.

Reisu-l-ulema je potom govorio o ostalim najznačajnijim zadacima na kojim su bili angažirani on, zamjenik reisu-l-uleme i Rijaset.

To je bilo, prije svega, izlazak iz opkoljenog Sarajeva i obilazak dže-mata koji su bili pod totalnom neprijateljskom blokadom. Kao treći zadatak Reisu-l-ulema je naveo čuvanje temeljnih institucija Islamske zajednice, kao što su Sabor, Rijaset, institucija zekata i sadekatu-l-fitra i drugih. Slijedila je potom obnova Vakufske direkcije kako bi se sačuva-la vakufska imovina, ustanovljavanje Centra islamske arhitekture koji je dao značajan doprinos u prikupljanju podataka o porušenim i ošte-ćenim džamijama i drugim islamskim objektima, a potom i u njihovoj obnovi. Zatim je Reisu-l-ulema pomenuo osnivanje Ureda za bošnjač-ku dijasporu zahvaljujući čijoj aktivnosti danas u dijaspori ima 284 re-gistrirana bošnjačka džemata. Zatim je uslijedila obnova medresa, osi-guranje kontinuiranog rada FIN-a i osnivanja novih islamskih akademi-ja u Zenici i Bihaću i Islamskog fakulteta u Novom Pazaru, doškolova-vanje imama i drugo.

Reisu-l-ulema je opširno govorio i o unapređenju mektebske nasta-ve, uvođenju vjeronauke u osnovne i srednje škole, izdavačkoj djelat-nosti, medijima u Islamskoj zajednici, među kojim je i osnivanje Islam-skog Radija BIR, osiguravanju slobode mišljenja i govora u Islamskoj zajednici, finansijskoj stabilizaciji, donošenju normativnih akata, usta-novljenju Agencije za halal hranu, Vijeća za fetve, čuvanju jedinstva dina i umeta, odupiranju islamofobiji, radu u MRV BiH.

„ Naš posao je bio i da držimo otvorenim naša srca i naša vrata za muslimane u Srbiji i Sandžaku, Hrvatskoj, Sloveniji, Kosovu, Crnoj Gori i Makedoniji. Također, naš posao je bio i da uspostavimo povjerenje s Albancima s kojim dijelimo zajedništvo vjere i sudbine na Balkanu.“

Reisu-l-ulema je u svom ekspozeu uglavnom govorio o poslovima i zadacima na unutrašnjem planu organiziranja i vođenja Zajednice. Nije govorio o međunarodnim uspjesima, gdje je bio mnogo više ak-tivniji i uspješniji. Ostavio je, kako je rekao, da o tome konačan sud da povijest.

Na kraju izlaganja Reisu-l-ulema je kazao da se danas osjeća ispu-njenim i zadovoljnim „jer vidi i živi Islamsku zajednicu kao najsnažniju liniju odbrane prava, časti, slobode i ponosa našeg naroda“.

Svoju vasijjetsku besjedu pred sabornicima Reisu-l-ulema je zavr-šio hutbom Allahovog poslanika Muhameda a.s. koju je održao u Me-dini pred polazak na Tebuk.

Izlaganje Reisu-l-uleme sabornici su nagradili dugotrajnim aplau-zom, što je bio znak odobravanja onog što je uradio on, njegova za-mjenik, Rijaset i Islamska zajednica u cjelini u proteklih 20 godina.

I ime muftija obratio se mostarski muftija Seid-ef. Smajkić. Izrazio je zadovoljstvo što je bio u timu s Reisu-l-ulemom koji je pokazao visok stepen međusobnog poštovanja i uvažavanja autoriteta Reisu-l-ule-me.

U ime dijaspore zahvanost Reisu-l-ulemi za sve ono što je učinio uputio je Bernes Alihožić, sabornik IZB u Njemačkoj.

Govorio je i muftija sandžački Muamer-ef. Zukorlić koji je slikovi-to predstavio uspješnost Reisu-l-uleme, rekavši „da je Reisu-l-ulema poveo brod od obale A 1992. do obale B 2012. suočavajući se s valovi-ma koji su bili veći od broda. Za uspješno vođenje tog broda zaslužuje poštovanje i zahvalnost“ - rekao je muftija Zukorlić.

Zamjenik reisu-l-uleme hafiz Ismet-ef. Spahić je rekao da se osje-ća najsretnijim čovjekom jer je 20 godina radio s velikim čovjekom dr. Mustafom Cerićem. Zamolio ga je da svoje znanje i veliko iskustvo i dalje stavi u službu islama i svog naroda.

Na dnevnom redu Sabora bilo je i pitanje povratka i registracije bi-rača u Srebrenici o čemu je uvodno izlaganje podnio muftija tuzlanski

Husein-ef. Kavazović. Nakon rasprave Sabor je usvojio slijedeću Rezo-luciju o Srebrenici.

TeksT Rezolucije o sRebRenici Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na sjednici održanoj

7. jula 2012. u Sarajevu, povodom 11. jula i ukopa žrtava genocida u Srebrenici, donio je Rezoluciju u kojoj se kaže:

- Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini izražava najdublje suosjećanje i solidarnost sa svim žrtvama genocida i moli Uzvišenog Allaha da šehidima podari Džennet, a njihovim porodicama sabur.

Sabor Islamske zajednice poziva narod Srebrenice u domovini i dijaspori da se obavezno registrira na predstojećim izborima i na taj način oduži šehidima te spriječi legalizaciju genocida i spriječi izbor načelnika koji će negirati genocid u Srebrenici.

Sabor Islamske zajednice je razočaran posljednjom presudom Me-đunarodnog krivičnog tribunala u Hagu kojom se oslobađa Radovan Karadžić za djela genocida u općinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik, posebno imajući u vidu da je u među-presudi po istoj optužbi proglašen krivim ratni zločinac Slobodan Mi-lošević. Sudsko vijeće u predmetu Karadžić dovodi u pitanje kredibil-nost Haškog tribunala i umjesto da svojim presudama sprječava geno-cid, ovom presudom Sudsko vijeće Haškog tribunala potiče genocid i zločine protiv čovječanstva.

Sabor Islamske zajednice koristi povod 11. jula da izrazi iskrenu za-hvalnost američkom narodu i vladi na suosjećanju sa žrtvama genoci-da u Srebrenici i pomoći u identifikaciji žrtava genocida te doprinosu osnivanju Memorijalnog centra i mezarja u Potočarima.

Sabor Islamske zajednice se također zahvaljuje Evropskom par-lamentu u Strazburu na donošenju Rezolucije o proglašenju 11. jula Danom sjećanja na genocid u Evropskoj uniji, kao i parlamentima ze-malja zapadnog Balkana: Makedonije, Hrvatske, Slovenije i djelimično Srbije, te poziva državni Parlament BiH da to isto učini kao znak pošto-vanja žrtava genocida kojeg su utvrdile najviše međunarodne pravo-sudne instance

Sabor Islamske zajednice najoštrije osuđuje negaciju genocida kao nepoštivanje međunarodnog prava i ruganje žrtvama genocida i traži da se negiranje genocida u BiH zakonski sankcionira.

Sabor Islamske zajednice je razočaran neodgovornošću bošnjačkih političkih predstavnika prema bitnim pitanjima za opstanak naroda i države i traži od predstavnika bošnjačke politike da se ujedine oko te-meljnih pitanja i rade za opće dobro naroda i prosperitet države.

MandaT MufTija

Na prijedlog Reisu-l-uleme, Sabor je potvrdio izbor muftije zagre-bačkog dr. Aziza Hasanovića, koji je nakon odlaska u mirovinu muftije Ševke Omerbašića na Saboru IZ-e u Hrvatskoj izabran za predsjednika Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj.

Što se tiče svih ostalih muftija, oni će, prema odluci sa prethod-ne sjednice Sabora, a na prijedlog reisu-l-uleme dr. Mustafe Cerića, tu funkciju obavljati još jednu godinu, odnosno do dolaska novog Re-isu-l-uleme, koji će predložiti Saboru potvrđivanje njihovih mandata ili izbor novih.

Reisu-l-ulema dr. Cerić je dosadašnjim predsjednicima Sabora i muftijama uručio zahvalnice.

Sabor IZ-e u BiH na zasjedanju u Sarajevu donio je odluku o osni-vanju Centra za dijalog – Vesatija i dao saglasnosti za osnivanje Unije studenata islamskih fakulteta i Medžlisima Islamske zajednice Kakanj i Modriča za osnivanje pokopnih preduzeća.

s a B o r i Z - e B i H o š t r o o s u d i o n e G a c i j u G e n o c i d a


USVOJENA BANJALUČKA DEKLARACIJA O POLOŽAJU BOŠNJAKA

U subotu, 30.06.2012., u Banjoj Luci je održana naučna kon-ferencija „Položaj Bošnjaka u BiH i zemljama regiona u kon-tekstu evropskih i evroatlantskih integracija“. Na konferen-

ciji su se obratili: dr. Ferid Muhić - predsjednik Bošnjačke akademi-je nauka i umjetnosti, muftija Muamer-ef. Zukorlić, Sejfudin Tokić - predsjednik Bošnjačkog pokreta, doc. dr. Rasim Muratović, Muharem Murselović, prof. Emir Musli i Smail Ibrahimpašić.

Na prijedlog predsjednika Bošnjačkog pokreta, učesnici konfe-rencije su usvojili Banjalučku deklaraciju slijedećeg sadržaja:

Polazeći od hiljadugodišnjeg neprekidnog trajanja imena i teri-torije Bosne i Hercegovine, njenog međunarodnog kontinuiteta kao države te činjenice da je BiH matica svih Bošnjaka;

Podsjećajući da trenutno unutrašnje uređenje Bosne i Hercegovi-ne dijelom počiva na rezultatima politike etničkog čišćenja i zločina genocida;

Pozivajući se na presudu Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju o genocidu i drugim zločinima u Bosni i Hercegovini, kao i na rezolucije i druge dokumente Ujedinjenih nacija, Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta.

Ističući da postojeći ustavno-pravni sistem Bosne i Hercegovine nije u skladu sa međunarodnim aktima o ljudskim pravima, a poseb-no sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slo-bodama;

Opredijeljeni za evropske i evroatlantske integracije Bosne i Her-cegovine;

Insistirajući na jedinstvu svih patriotski orijentiranih građana Bosne i Hercegovine u određivanju budućeg uređenja države;

Učesnici naučne konferencije pozivaju sve državne organe, insti-tucije, nevladine organizacije i pojedince da se angažiraju za:

1. Osiguranje načela opće pravne jednakosti svih građana Bosne i Hercegovine na način da niti jedan građanin ne može biti diskrimini-ran na bilo kojem dijelu teritorije Bosne i Hercegovine;

2. Uspostavu funkcionalne države u kojoj će u procesu donoše-nja odluka, a u skladu sa rezolucijom Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope i Evropskog parlamenta, biti otklonjeni elementi etnoterito-rijalnih blokada, posebno u vidu entitetskog glasanja u Parlamentar-noj skupštini Bosne i Hercegovine;

3. Izmjenu izbornog sistema na način koji će osigurati pravo svih građana Bosne i Hercegovine da neposredno biraju i budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine sa cijele teritorije Bosne i Hercegovine kao iz-borne jedinice;

4. Osiguravanje nadležnosti državi Bosni i Hercegovini koje su ne-ophodne za ostvarivanje punopravnog članstva u Evropskoj uniji i NATO savezu;

5. Donošenje Ustava Bosne i Hercegovine u skladu sa principima demokratije i transparentnosti, uz sudjelovanje svih segmenata bo-sansko-hercegovačkog društva i međunarodne zajednice te uz mo-gućnost konačnog odlučivanja o ovom pitanju svih građana Bosne i Hercegovine putem referenduma.

6. Za punu podršku i solidarnost sa Bošnjacima izvan granica BiH u ostvarivanju njihovih individualnih i nacionalnih prava u skladu sa međunarodnim konvencijama o ljudskim pravima i slobodama.

GENOCID U SREBRENICI JE UPOZORENJE BOŠNJACIMA U SANDŽAKU

I CIJELOME SVIJETUGlavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer-ef. Zukorlić pri-

sustvovao je obilježavanju sedamnaeste godišnjice genocida u Sre-brenici i klanjanju dženaze za preko 500 pronađenih i identificiranih šehida.

Ovoj dženazi su prisustvovali velikodostojnici Islamske zajednice na čelu sa reisulemom dr. Mustafom-ef. Cerićem, a obilježavanju go-dišnjice stravičnog genocida u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice prisustvovale su i delegacije zvaničnika Turske, Hrvatske i mnogih drugih zemalja iz regiona i svijeta.

Glavni muftija je ovom prilikom istakao da je genocid u Srebrenici posljednje upozorenje Bošnjacima u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, široj regiji i cijelome svijetu da je ovo historijski trenutak u kome bi-raju između nestanka i između opstanka.

Muftija je kazao da je snaga naroda u omladini i da ukoliko se sve poduzme da svako bošnjačko dijete postane svjesno i nikada ne za-boravi historijsku lekciju koja se zove genocid u Srebrenici, Bošnjaci imaju šansu da opstanu.

„Imamo šansu da dostojanstveno živimo i kao pojedinci, i kao narod i kao nacija. U protivnom, zaborav, neodgovaran prelazak preko odgovornosti onih koji su stajali iza genocida i koji su ga po-činili, stvaranje ambijenta u kome se omalovažava genocid, sigurno će trasirati put do potencijalnog novog genocida“ – rekao je Glavni muftija izrazivši nadu da uprkos svim problemima u političkoj ver-tikali Bošnjaka, nove generacije Bošnjaka imaju više svijesti i više snage od ranijih generacija.

Povodom obilježavanja godišnjice genocida u Srebrenici visoki komesar za vanjsku politiku Evropske unije Ketrin Ešton i komesar za proširenje EU Štefan File izdali su zajedničko saopćenje u kojem su istakli da dijele bol i patnju sa porodicama ubijenih žrtava srebrenič-kog genocida.

Nermin Gicić

M u f t i j a u s r e B r e n i c i

INFOPress služba bošNjačkoG Pokreta


U Tuzli je, u kongresnoj dvorani hotela „Tuzla“, 8. jula 2012. godine, upriličena javna tribina pod nazivom „Srebrenica – kontinuitet genocida nad Bošnjacima“ u organizaciji društva DEMUS iz Tuzle i Udruženja za afirmaciju univerzalno pozitivnih vrijednosti „Prosvjetitelj“ iz Srebrenice. Predava-nje na ovu temu održao je glavni muftija Muamer-ef. Zukorlić.

Ističući važnost podsjećanja na genocid kako se nikada nikome ne bi ponovio, muftija Zukor-lić je kazao: „Svijest o genocidu je jedan od stubo-va našeg opstanka, naše budućnosti, a prevencija protiv njega je, zapravo, organiziranost kroz dr-žavu, naciju i Islamsku zajednicu. To su tri obruča koja Bošnjacima moraju biti zaštita! ...Genocid nad Bošnjacima je bio program silnika koji su mislili da je najbolje da Bošnjaci na ovim prostorima uopće ne postoje.“

Muftija Zukorlić je ukazao na neophodnost bošnjačkog organiziranja riječima: „Kada čobanin čuva svoje stado, a zna da u okolini ima vukova, pametan čobanin se ne oslanja na milost vukova, već poduzima sve potrebne mjere kako bi svoje stado zaštitio!“

„Za očuvanje elementarnog ljudskog dosto-janstva neophodno je da čovjek bude organiziran. Narodi koji nemaju snažno organizaciono jedin-stvo su ugroženi narodi“ – podvukao je u svom izlaganju muftija Zukorlić.

Muftija je spominjao primjere skončavanja sil-nika, poput Faraona koji je htio pokoriti svijet: „Fa-raon se“ – reče Muftija – „u svom zlu želio uzdići iznad drugih, a Allah ga je ponizio, pa je skončao na dnu mora, na najnižoj razini. Bošnjaci se ne boje današnjih faraona. Oni su jedinstveni i slo-

bodni, a sloboda se ne daje, već osvaja. Bošnjačko jedinstvo je zasnovano na postulatima humanosti i univerzalnih ljudskih vrijednosti, uz prihvatanje formule La ilahe ilellah! ...Istina se mora iznositi na vidjelo. Istinu treba govoriti, čak i kada nema do-voljno odvažnih koji bi je podržali!“

Muftija Zukorlić je dalje naglasio važnost čuva-nja čovjekovih vrijednosti i u najtežim vremenima. Te je vrijednosti uporedio sa bakljom, a kad su na ivici nestajanja sa žeravicom koja se u mraku čuva i ponekad prenosi i na dlanu da bi se, kada je po-trebno, ponovo mogla rasplamsati. U tom smislu kazao je da su Bošnjaci, uprkos brojnim stradanji-ma i genocidima, nekako uspjeli da sačuvaju tu toplu, svijetlu malu žeravicu, jer je uvijek bilo požr-tvovanih Bošnjaka koji su je na svome dlanu čuvali

da bi je mogli drugome predati. Takav je bio, izme-đu ostalih, i reis Džemaluddin Čaušević... i svako vrijeme ima dovoljno ovakvih čuvara.

U svom nadahnutom govoru muftija Zukorlić je više puta ponovio značaj jedinstva Bošnjaka, nji-hovog organiziranja, kao i značaj požrtvovanosti u čuvanju emaneta...

Tribini su prisustvovali i rektor Univerziteta u Tuzli Enver Halilović, direktor BNF-a Haris Sej-dić, kolumnista Nedžad Latić, predsjednik SABA-e Hako Duljević, ispred Bošnjačkog pokreta za rav-nopravnost naroda Sejfudin Tokić i drugi.

Povodom ove tribine na ulazu kongresne dvo-rane postavljena je izložba fotografija i dokumena-ta o Srebrenici.

sreBrenica – kontinuitet Genocida nad BošnjaciMa

U Tuzl i upr i l ičena javna t r ibina

tuzlanski studenti su poručili: „ovom prilikom šaljemo apel na sve mlade ljude, posebno na mlade Bošnjake, da svojim angažmanom u svojim lokalnim zajednicama šire pozitivne vrijednosti, a da suzbijaju zlo prema svojim mogućnostima, jer

najbolja terapija protiv novih genocida je prevencija genocida.“

MersAdA NuruddINA AgovIćINFO

Sarajevo, 2. juli, 2012. (MINA) – U Sarajevu je održa-na sjednica Predsjedništva Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) na kojoj su razmatrane dosadašnje aktivnosti organa BANU-a. Predsjedništvo Akademije je razmatrajući strategiju nacionalnog i kulturnog razvoja Bošnjaka usvojilo preporuke Senata BANU iz decembra 2011. godine.

Predsjedništvo BANU je donijelo odluku o organizaciji međunarodnog naučnog skupa u povodu 100. godišnji-ce Balkanskih ratova (1912-2012) u septembru 2012. go-dine. Također, na sjednici Predsjedništva odlučeno je da se međunarodni naučni skup o bosanskom jeziku održi u novembru 2012. godine u Sarajevu.

s j e d n i c a p r e d s j e d n i š t v a B a n u u s a r a j e v u

INFOiNformativNa služba


jaka islaMska Zajednica Znači jaka srBijaGlavni muftija islamske zajednice u Srbiji muamer-ef. zukorlić dao je intervju za visokotiražne bugarske dnevne novine

„duma“ koji je objavljen 9. jula 2012. godine, a kao ekskluzivan najavljen je na naslovnoj strani pomenutog lista.

INFONermiN Gicić


SpoRtSkI SuSREtI upoSlEnIkA ISlAmSkE zAJEdnICE

Četrnaesti sportski susreti uposlenika Islamske zajednice održani su 17. i 18. juna tekuće godine u gradu bosanskih piramida - Visokom. Domaćin ovih su-sreta Sarajevsko muftijstvo u saradnji

sa Medresom „Osman-ef. Redžović“ u Velikom Čaj-nom kod Visokog, koju predvodi direktor Džemal-ef. Salihspahić, za sve učesnike obezbijedilo je udoban smještaj, iskazalo gostoprimstvo i postaralo se da uslovi i tereni na kojima su se održavala takmičenja budu dobri.

Ovom prilikom učešće je uzelo dvanaest ekipa i to: Sarajevsko muftijstvo kao domaćin, Zeničko, Bihać-ko, Goraždansko, Tuzlansko, Travničko, Banjalučko, Sandžačko i Vojno muftijstvo, odgojno-obrazovne ustanove - medrese, Mešihat IZ-e Crne Gore i ekipa imama iz Burse - R. Turska. Izostalo je učešće Mostar-skog muftijstva i ekipe Mešihata IZ-e u Hrvatskoj.

Svečani defile učesnika i zvanično otvaranje Sportskih susreta uposlenika Islamske zajednice odr-žano je u 10 časova u gradskoj sportskoj dvorani u Visokom.

Poslije učenja odlomka iz Kur'ana Časnog, selama i uvodnih riječi organizatora, uslijedilo je nekoliko kratkih obraćanja prisutnima. Prvi je govorio muftija iz Burse, potom direktor Medrese u Visokom, zatim Hazim-ef. Krupalija i na kraju predstavnik Sarajev-skog muftijstva je učesnicima poželio dobar rezultat i Sportske susrete proglasio otvorenim.

Za razliku od prethodnih godina, raspored i satni-ca takmičenja je promijenjena tako da je prvo počelo natjecanje u malom fudbalu. Ekipe su bile podijelje-ne u četiri grupe po tri učesnika. Grupa A - Zenica, Sa-rajevo i Goražde, grupa B - Bihać, Banja Luka i Vojno muftijstvo, grupa C - Sandžak, Travnik i Tuzla i grupa D - ekipa imama iz Burse, odgojno obrazovne ustano-ve - medrese i Mešihat IZ-e Cene Gore. Prva utakmica je počela u 10,30 sati, a čast da otvori turnir u malom fudbalu u sportskoj dvorani u Visokom pripala je eki-pama Sandžačkog i Travničkog muftijstva. Utakmica je završena rezultatom 3:1 za Sandžačko muftijstvo.

U polufinale su se plasirale ekipe Goražda, Vojnog muftijstva, Tuzle i Mešihata IZ-e Crne Gore.

Nogometaši Sandžačkog muftijstva, nažalost, takmičenje su završili u grupnoj fazi iako su bili ne-poraženi i osvojili 4 boda. Gol razlika je odvela ekipu Tuzle dalje koja je i pobjednik turnira. Po svemu su-deći utakmica sa Tuzlacima bila je finale prije finala, a završena je rezultatom 2:2.

Drugog dana takmičenja odigrane su utakmice za treće mjesto između Goražda i Vojnog muftijstva sa 3:6 i finalni susret između Tuzle i Mešihata IZ-e Crne Gore sa 3:0. Pobjednik fudbalskog turnira je ekipa Tuzlanskog muftijstva. Drugo mjesto je pripalo ekipi Mešihata IZ-e Crne Gore i treće ekipi Vojnog muftij-stva.

Takođe i košarkaški turnir je igran po istom ras-poredu u grupnoj fazi. Kao i fudbalski donio je dosta uzbuđenja i iznenađenja. Prvog dana nakon grupne faze odigrani su i polufinalni susreti između košarka-ša Sandžaka i Mešihata IZ-e Crne Gore, te Sarajeva i Tuzle. Utakmicom za treće mjesto i finalima okončan je i ovaj turnir drugog dana takmičenja. Ekipa košar-kaša Sandžačkog muftijstva nakon dugo godina pre-pustila je prvo mjesto Sarajevskom muftijstvu koje je u finalu savladalo ekipu Mešihata IZ-e Crne Gore. Treća je ekipa Sandžaka, a četvrta Tuzla.

Natjecanja u atletici su se odvijala prvog takmičar-skog dana sa početkom u 18 časova. Takmičari su od-mjerili snage u disciplinama 100 i 200 metara sprint, trka na 800 metara i štafeta 4x100 metara. Za razliku od prethodnih godina i u ovim disciplinama rezultati su znatno slabiji jer je osvojena samo jedna medalja i to 2. mjesto u trci štafeta 4x100 metara. Nakon 13 zlatnih medalja, na radost ostalih konkurenata, ove godine se u trci na 800 metara nije pojavio dosadaš-nji rekorder ove discipline Ševćet Bilalović iz Sandža-ka.

U ostalim atletskim disciplinama takmičari iz San-džaka su ostvarili slijedeće rezultate: skok u dalj iz mjesta Elvedin Toković sa skokom 2,71 - treće mje-sto, bacanje kugle Kenan Hadrović sa hicem 11,95 -

drugo mjesto. Prvo mjesto u bacanju kugle sa hicem 12,80 pripalo je Bilal-ef. Memiševiću iz Goražda.

Takmičenje u stonom tenisu, streljaštvu i šahu do-nijelo je tri srebrne medalje Sandžaku. U stonom te-nisu drugo mjesto osvojio je Amel Hot, u šahu drugo mjesto Muradin Nurović, dok je prvi bio dosadašnji pobjednik, predstavnik Sarajevskog muftijstva, novi-nar „Preporoda“ Salih-ef. Smailović. U disciplini stre-ljaštvo drugo mjesto uzeo je Kenan Hadrović, a prvi je bio predstavnik Vojnog muftijstva Harun Hodžić.

Nakon finalne utakmice u fudbalu uslijedilo je uručenje medalja, pobjedničkih pehara i priznanja, a potom i proglašenje sveukupnog pobjednika Če-trnaestih sportskih susreta uposlenika u Islamskoj zajednici i uručenje pobjedničkog pehara. Medalje i priznanja uručili su glavni imam iz Srebrenice Da-mir-ef. Peštalić, dekan Fakulteta za islamske studije hfz. dr. Almir-ef. Pramenković, reis Mešihata IZ-e Crne Gore Rifat-ef. Fejzić i direktor Medrese u Visokom Džemal-ef. Salihspahić. Nakon niza godina u kojima su sveukupni pobjednici bili takmičari iz Sandžaka, ove godine čast i zadovoljstvo da to bude i osvoji prvo mjesto pripalo je ekipi Mešihata IZ-e Crne Gore. Drugo mjesto pripalo je Muftijstvu tuzlanskom i treće Muftijstvu sandžačkom, a medalju i priznanje primio je koordinator i selektor svih selekcija prof. h. Jonuz Džanković.

Nakon proučene dove i zajedničkog fotografira-nja, učesnici Sportskih susreta razišli su se uz srdačne selame i stisak ruke te želju da se ponovo sretnu.

Čestitamo i organizatorima na dobroj organizaciji i gostoprimstvu proteklih Sportskih susreta. Takođe, treba istaći tradicionalno dobro suđenje košarkaških sudija i pozitivan pomak u tom pogledu kada je fud-bal u pitanju, jer su novoizabrane sudije dobro i pro-fesionalno odradile svoj dio posla ove godine.

Pobjednicima i osvajačima medalja čestitamo, a ostalima želimo više sportske sreće i bolji rezultat na narednim jubilarnim sportskim susretima koji će se, ako Bog da, održati u junu 2013. godine.

Nakon niza godina u kojima su sveukupni pobjednici bili takmičari iz Sandžaka, ove godine čast i zadovoljstvo da to bude i osvoji prvo mjesto pripalo je ekipi mešihata Iz-e Crne Gore. drugo mjesto pripalo je muftijstvu

tuzlanskom i treće muftijstvu sandžačkom

eNes-ef. svrakainfo


U okviru manifestacije „Dani Srebrenice u Sandžaku“ u utorak 26. juna 2012. godine predstavnice „Pokre-ta majki enklava Srebrenice i Žepe“ u prostorijama Bošnjačke kulturne zajednice (BKZ) primio je pred-sjednik BKZ Jahja Fehratović.

Ovom prijemu su prisustvovali i predstavnici omladine Boš-njačke demokratske zajednice (OBDZ), a Fehratović je rekao da su svi počašćeni time da mogu da prisustvuju skupu na kojem su majke Srebrenice.

„U vremenu kada se približava 11. juli, majke Srebrenice su jako zauzete pripremama za obilježavanje tog dana. Zbog toga je zna-čajna težina ove njihove današnje posjete i za to im dugujemo posebnu zahvalnost. Mi smatramo da Dani Srebrenice u Sandža-ku moraju postati tradicija kako bismo našu svijest i svijest našeg naroda podizali da nam se više nikada ne bi dogodilo ono što se dogodilo u Srebrenici. BKZ će zajedno sa BNV-om i ove godine na-stojati da organizira karavanu koja će 11. jula otići u Srebrenicu“ – rekao je Fehratović.

U ime mladih BDZ majkama Srebrenice je dobrodošlicu pože-lio Usame Zukorlić koji je istakao da je ova posjeta bitna omladini Sandžaka.

„Važno nam je da se podsjećamo na to šta nam se dešavalo jer smo mi jedan narod. Srebrenica se nama desila i cilj mladih BDZ je da se podsjećamo na našu historiju da bismo imali bolju buduć-nost“ – rekao je Zukorlić.

Predstavnica Udruženja majki Srebrenice Munira Subašić je za-hvalila na dobrodošlici i istakla da je majkama važna podrška koju dobijaju od Muftije i Bošnjaka iz Sandžaka.

„Mi još uvijek postojimo i tražimo istinu i pravdu. Prošlo je 17

godina, a još uvijek nismo pronašli kosti svoje djece. Muslimani na ovim prostorima su doživjeli 11 genocida, a zahvaljujući majkama obilježeno je mjesto genocida u Srebrenici. Napravljeno je veliko mezarje koje će podsjećati na dvadeseti vijek i na našu djecu koja su ubijena pod zaštitom Ujedinjenih nacija“ – rekla je majka Mu-nira.

Ona je kazala da je do sada ukopano 5.400 žrtava, a da je za ovu godinu predviđena dženaza za još 510 žrtava.

„Naša djeca se u Srebrenicu ne vraćaju kompletna. Zločinci se nisu zadovoljili samo da ih ubiju već su se potrudili da i njihove kosti unište. Svaki čovjek koji se rodio ima pravo na život, ali ima pravo i kad umre da ima svoj mezar“ – rekla je majka Munira.

Ona je kazala da majke svake noći legnu sa bolom, a ustaju sa tugom jer još uvijek nisu pronašle kompletne kosti svojih sinova i muževa.

„Ja još nisam pronašla svojeg najmlađeg sina i svaka ova dže-naza..., kada dođe 11. juli bude mi strašno teško“ – rekla je Muni-ra Subašić.

Ona je rekla da će majke Srebrenice uvijek govoriti o zločinu i uvijek prozivati zločince i neće im dati mira dok svaki zločinac ne dobije svoje ime i prezime kao što su i žrtve imale svoja imena i prezimena.

„Nama je ostalo da se borimo kako bi pomogli da naša omla-dina nešto nauči iz prošlosti da bi imala bolju budućnost“ – rekla je majka Munira.

Nakon obraćanja Munire Subašić i druge majke Srebrenice koje su došle u Sandžak su se obratile omladini BDZ, a omladinci su imali mogućnost da postavljaju pitanja i da dobiju odgovore o svemu što ih zanima, a vezano je za genocid u Srebrenici.

Majke sreBrenice Besjedile oMladini BdZ-a Majke Srebren ice posjet i le BK Z

Prošlo je sedamnaest godina od srebreničke tragedije. Blijede sjećanja, dok se bujice bola kriju negdje duboko u nama. Sve je to ništa naspram bola majke srebreničanke što izgubi oca, muža, brata, sina, što izgubi svu mušku čeljad.

INFONermiN Gicić


svako ko se rodio iMa pravo na svoj MeZar

Dobrodošlicu majkama Sre-brenice u Maloj sali Doma kulture u Rožaju poželio je predsjednik BKZ za Crnu Goru Hazbija Kalač koji je

istakao da manifestacija „Dani Srebrenice u Sandžaku“ treba da preraste u tradicionalno obilježavanje i sjećanje na genocid počinjen u Srebrenici.

„Majke Srebrenice na čelu sa Munurom Subašić su sa nama. To su žene koje su heroji ovog postratnog perioda i one su otrgle od zaborava ovaj strašni događaj i postavile ga na historijski pijedestal. Uspjele su da smje-ste mezarje svojih sinova i muževa tamo gdje su Srbi i Crnogorci mislili da su zauvijek osvojili teritoriju, u Potočarima u Srebrenici. To je najveća bitka u svoj ovoj našoj tragedi-ji koju je bošnjački narod iz svog ovog rata dobio. Mi danas sa pravom možemo da ka-žemo da su majke Srebrenice najveći juna-ci među nama“ – rekao je, između ostalog, Hazbija Kalač.

Predsjednik BNV-a Samir Tandir u ime or-ganizatora manifestacije „Dani Srebrenice u Sandžaku“ zahvalio je prisutnima i rekao da je osnovna ideja organizacije ovakve mani-festacije u Sandžaku činjenica da Bošnjaci imaju lošu naviku da ono što im se dešava

brzo zaboravljaju.„Mi smo greške iz svoje povijesti, namjer-

ne ili nenamjerne, skupo platili. U Srebreni-ci se desio genocid. Nažalost i danas imamo ljude koji taj genocid negiraju. Mi kao Boš-njaci, ali i svi dobri ljudi na svijetu, moramo istrajati na tome da se istina o Srebrenici sazna“ – rekao je Tandir.

Majka Munira Subašić je rekla da je Sre-brenica ogledalo svijeta i da svi moraju doći u Srebrenicu i vidjeti šta je mogao ljudski um da uradi.

„Mi majke nismo rađale djecu bez glava, bez nogu, bez ruku... Nažalost, takve ih vra-ćamo u Srebrenicu. Sada će se ukopati 510 naših najmilijih, vratit će se u Srebrenicu, ali nijedno tijelo neće biti kompletno. Neke majke budu sretne kada saznaju da su pro-našli makar jednu kost i nju kopaju jer nema više mogućnosti da se nađe. Zločinci nisu či-nili zločin nad živim ljudima već su činili zlo-čin i nad kostima“ – rekla je, između ostalog, majka Munira.

Ona je ispričala svoju potresnu priču i sje-ćanje na genocid i istakla da još nije pronaš-la nijedan trag od svojeg najmlađeg sina, ali se nada da će pronaći makar jednu kost.

„Svako ko se rodio ima pravo da ima i svoj mezar i obilježeno mjesto da mu se može

doći na mezar i proučiti Fatiha“ – rekla je majka Munira.

Ona je pričala i o teškoj borbi majki Sre-brenice da se izgradi Memorijalni centar u Potočarima, kao i o svjedočenjima na sudu u Hagu kako bi zločinci dobili zaslužene kazne i kako bi se istina o Srebrenici saznala.

I druge majke Srebrenice su pričale svoje potresne priče kojima je zajednička nit pat-nja, stradanje, smrt, nada i iščekivanje, a sve te priče su izazivale grč i tugu na licima pri-sutnih Rožajaca.

Nakon obraćanja majki Srebrenice prika-zan je dokumentarni film koji prikazuje pat-nju i stradanje Bošnjaka Srebrenice.

Nakon Rožaja majke Srebrenice su održa-le tribinu i u Plavu, a u ime organizatora ih je poselamio i dobrodošlicu im poželio Dže-vad Musić. Prisutnima su se obratili i Samir Tandir i Hazbija Kalač koji su istakli značaj manifestacije „Dani Srebrenice u Sandžaku“.

Majke Srebrenice su ponovile da one mogu govoriti stotine dana, a da to opet bude samo jedan mali dio istine o genocidu u Srebrenici i o svim patnjama bošnjačkog naroda. Svaka od prisutnih majki je ispriča-la svoju potresnu priču, priču koja dočarava stradanje i istakle da je te 1995. godine vaz-duh u Potočarima mirisao na krv.

u okviru manifestacije „dani Srebrenice u Sandžaku“, koju organiziraju BNv i Bkz, predstavnice „Pokreta majki enklava Srebrenice i Žepe“ u utorak 25. juna održale su tribine u rožaju i Plavu.

NermiN Gicićinfo

dani Srebrenice u Sandžaku


Uzvišeni Allah kaže u Kur'anu Časnom:

„I reci im: - Kada bi more bilo tinta da se ispišu riječi Gospodara moga, more bi presahlo, ali ne i riječi Gospodara moga, pa i kad bismo se pomogli još jednim sličnim.“ (Kur'an, 18:109)

I reci im danas ovdje u Potočarima, sine moj, reci im kada bi Drina, i Sava, i Una i Neretva bile tinta da se opiše moj bol i muka, moja patnja i moje razočarenje u vas, presahle bi rijeke bosanske prije nego što bi se moj bol opisao, prije nego što biste vi moju muku shvatili, prije nego što biste vi moju patnju dokučili, prije nego što biste me uvjerili da hoćete da uklonite tragove genocida protiv mog naroda i da omogućite da se vratim svom domu bez straha za moj život, vjeru, slobodu, imetak i čast.

I reci im, sine moj, jer vi ste mene izdali, jer vi ste mene ostavili, jer vi meni niste dali da se sam branim, jer vi me niste odbranili od genocida zato što sam Bošnjak musliman.

Allah, neka je Slavljen i Hvaljen, kaže u Kur'anu Časnom:

ه الل إن ه الل كلمات نفدت ا م أبحر سبعة بعده ه من يمد والبحر أقلم شجرة رض من ال في أنما ولو عزيز حكيم.

„Da su sva stabla na Zemlji pisaljke, a da se u more, kad presahne, ulije još sedam mora, ne bi se ispisale Allahove riječi; Allah je, uistinu, Silan i Mudar.“ (Kur'an, 31:27)

I reci im, sine moj, još jednom da su stabla na zemlji Bosni pisaljke, a da se u rijeku Bosnu ulije još sedam rijeka, ne bi se ispisale moje riječi bola i tuge za mojim najmilijim, koje sanjam, kojima se nadam, kojim danas ovdje u Potočarima dženazu klanjam i pitam se dokle ću još biti u nemilosnim i nepravednim rukama ubica mog babe, amidže, dajdže, mog brata i mog druga, dokle će djeca mog naroda učiti u školama da su ubice njihovog babe junaci, a da su njegova braća zbog njihove vjere i nacije nepoželjna i zato im ne pripadaju nikakva prava?!

Nema razumnog ljudskog bića, nema moralnog čovjeka na svijetu koji može shvatiti da se žrtve genocida u Srebrenici moraju moliti za milost onima za koje se zna da su im ubili roditelja.

Nema i ne može biti nikakvog opravdanja da žrtve genocida u Srebrenici moraju da strahuju od toga ko će im doći da im određuje sudbinu u njihovom gradu i u njihovom domu.

Nema moralnog objašnjenja zašto se šehidsko mezarje ovdje u Potočarima i cijeli grad Srebrenica ne proglasi svetim mjestom, gdje buduće generacije Evrope i cijelog svijeta treba da uče i nauče da se više nikada i nikome ne ponovi holokaust i genocid na tlu Evrope.

Dragi brate i draga sestro, nemoj reći da je teško dobar biti, da je teško pošteno živjeti. Teško je biti zao čovjek, teško je nepošteno živjeti. Dobro je jednostavno, jer je prirodno i ljudsko. Zlo je složeno, jer je neprirodno i neljudsko. Potrebno je mnogo više napora da se bude zao nego dobar čovjek. Zao čovjek je nemiran. Dobar čovjek je miran. Kad misliš da pobjeđuje, zao čovjek gubi. Kad misliš da gubi, dobar čovjek pobjeđuje. Zato, narode moj, proučimo ovu dovu:

أللهم إليك نشكو ضعف قوتنا، وقلة حيلتنا، وهواننا على الناس، يا أرحم الراحمين.

أنت رب المستضعفين، وأنت ربنا.

إلى من تكلننا؟ إلى بعيد يتجهمننا؟ أم إلى عدو ملكته أمرنا؟

إن لم يكن بك علينا غضب فل نبالي ،

فعافيتك هي أوسع لنا من أن ينزل بنا غضبك، أو يحل علينا سخطك.

نعوذ بنور وجهك الذي أشرقت له الظلمات، وصلح عليه أمر الدنيا والآخرة

لك العتبى حتى ترضى، ولا حول ولا قوة إلا بك.

Molimo Te, Bože, da tuga bude nada,da osveta bude pravda,da majčina suza bude molitva,da se više nikada i nikome ne ponovi Srebrenica!Bože, budi s nama, a ne protiv nas! Bože, sretno okončaj kraj našeg

života, uvećaj naše nade, u zdravlju spoji naše dane i noći, naš put i naša

očekivanja upiši u Tvoju milost, polij grijehe naše Tvojim oprostom, pouči nas da ispravljamo naše mahane, uvećaj nam pobožnost, obdari nas znanjem da čitamo nove znakove iz Tvoje vjere. Bože, mi se u Tebe uzdamo i na Tebe oslanjamo!

Bože, učvrsti nas na pravom putu, spasi nas od grijeha zbog kojeg ćemo se kajati na Sudnjem danu, olakšaj nam dunjalučke terete, opskrbi nas životom časnih i poštenih ljudi, oslobodi nas i udalji nas od zla zlih ljudi, Tvojom milošću udalji naše očeve, i naše majke, i našu braću, i naše sestre od vatre, o Savršeni i Svepraštajući, o Plemeniti i Svezaštićujući, o Sveznajući i Svemoćni.

Hurmetom ovih šehida ovdje molimo Te, Bože, da nam grijeh nestane, da nam briga prestane, da nas bolest ostavi, da nas strah napusti, da nas siromaštvo ne prati, da nas bijeda ne vidi, da nas lijenost ne uhvati, da nas krivi put ne prevari, da nas prijatelji ne zaborave, da nas neprijatelji ne progone, da nas izdajnici ne prodaju, da nam narod bude slobodan, da nam domovina bude ponosna, da nam dom bude siguran, da nam društvo bude pošteno, da nam povratak kući bude uspješan, da borba za istinu i pravdu bude trajna, da nam zajedništvo u vjeri bude omiljeno, da nam život sa komšijama bude dragovoljan.

O Allahu, o Allahu, o Allahu, o Svemilosni, Ti koji si početak za sve početke i kraj za sve krajeve, Ti koji si savršena moć, Ti koji si Milostiv prema nemoćnim - miskinima, Ti koji si Najmilostiviji od svih milostivih - Ti si Allah, jer drugog boga osim Tebe nema, slava neka je Tebi, mi smo nepravedni prema sebi. Bože, neka je salavat i selam na Poslanika Muhammeda a.s., na njegovu porodicu i njegove ashabe i neka je naša zadnja dova: Hvala Allahu Gospodaru svih svjetova! Amin!

ة المتين، لين، ويا آخر الآخرين، ويا ذا القو ل الو احمين، ويا أو يا ألله يا ألله يا ألله، برحمتك يا أرحم الرالمين. وصلى الله على احمين، لا إله إلا أنت سبحانك إني كنت من الظ ويا راحم المساكين، ويا أرحم الر

د وآله وصحبه أجمعين، والحمد لله رب العالمين. دنا محم سي

neMoj reći da je teško doBar BitiGOVOR I DOVA R EISU-L -ULEME DR . MUSTA FE CER IĆA U POTOČA R IM A

nema moralnog objašnjenja zašto se šehidsko mezarje ovdje u Potočarima i cijeli grad Srebrenica ne proglasi svetim mjestom, gdje buduće generacije evrope i cijelog svijeta treba da uče i nauče da se više nikada i nikome ne ponovi

holokaust i genocid na tlu Evrope.

INFOmiNa


faMilija MusliMana Zove se uMMet

Sarajevo, 13. juli 2012. (MINA) – Reisu-l-ulema dr. Mustafa Cerić je imamio džu-mu namaz i održao hutbu u džamiji na Igmanu u okviru programa manifesta-cije „Odbrana BiH – Igman 21012.“

Pred početak džume prisutnima se obratio muftija vojni Ismail-ef. Smajlo-

vić. On je izrazio poštovanje porodicama šehida, bor-cima i svim onim koji su dali doprinos u odbrani BiH.

Prvi imam u Igmanskoj džamiji Omer-ef. Krupalija u znak zahvalnosti uručio je Reisu-l-ulemi reljef u ba-kru, rad vojnika Selvedina Saloševića.

MINA u cjelosti prenosi hutbu Reisu-l-uleme: Hvala Allahu Gospodaru svjetova i neka je salavat

na sve Allahove vjerovjesnike i poslanike od Adema, Nuha, Ibrahima, Musaa, Isaa i Muhameda s.a.v.s.

Hvala Allahu Gospodaru svjetova, Koji nije rođen, nije rodio, Kojem niko i ništa nije ravno, Koji je dao da i jutros izađe sunce na vrijeme, na pravo mjesto i Koji je dao da razdaljina između Sunca i Zemlje bude u ravnoteži tako da nam ovdje na Zemlji ne bude ni prevruće ni prehladno.

Hvala Allahu Koji se ne umara da održava kosmos u kome smo mi samo jedna mala praška. Rađamo se, živimo i umiremo. Na ovoj našoj Zemlji kada bi se izvagali mravi i ljudi ista je težina i mrava i ljudi. Ako ljudski rod broji šest milijardi, kada bi se stavio na jednu tacnu, a na drugu tacnu svi mravi, težina bi bila ista. A mravi su mali i oni ne osjećaju i ne zna-ju da mi postojimo i da hodamo, jer je njihov mozak tako mali da bi nas shvatili. Mrav zna da mi postoji-mo samo kada mu prepriječimo puti ili kada slučajno mravinjak zgazimo. Onda mravi osjete da ima neko veći od njih. Mi ljudi smo još manji od mrava i naš mozak je tako mali i nesposoban da shvati svu veliči-nu Allahovog stvaranja. A mi znamo da postoji Neko Ko je veći od nas i Ko s nama upravlja kada nam se prepriječi prepreka i osjetimo da ne možemo uraditi ono što smo zamislili zato što ima Neko drugi Ko od-lučuje o nama: kada se rađamo, koliko ćemo živjeti i kada ćemo umrijeti.

Taj koji odlučuje je Uzvišeni Allah dž.š. Koji je dao danas da na Igmanu bude sunce.

Draga braćo i sestre.Danas sam s vama na Igmanu i nisam napisao

hutbu. Hoću da vam govorim iz duše i srca jer imam toliko toga da vam kažem, jer ne znam hoću li se više s vama vidjeti i ne znam hoću li više na ovaj dan Igmana imati priliku da vam govorim.

Zato danas hoću da vam kažem nešto što nosim sa vama u duši i srcu. Hoću da podijelim s vama i tugu, i radost, i nadu i ono obećanje koje nam je Allah dao preko svog Poslanika, a to je: ako budemo radili, i ako se budemo slagali, i ako budemo pošteno živjeli i ako se budemo voljeli Allah će nam pomoći da nam ovaj život bude lakši nego što jeste i biće nam budućnost bolja od naše prošlosti.

Danas hoću da vam govorim o onome o čemu i vi vjerovatno razmišljate, a to je porodica, familija.

Šta je to familija? Šta je to porodica? Šta je to rod i porod?

Rod i porod je jezgro, to je ono sjeme iz kojeg na-staje ljudsko čovječanstvo. Kada posijemo pšenicu i kada požanjemo, ostavimo sjeme za sljedeće sijanje. Porodica, odnosno rod, iz kojeg nastaje porod, poro-dica, to je sjeme iz kojeg se rađa, nastaje i pruža ljud-ski rod, čovječanstvo.

Mi uglavnom znamo da porodicu čine otac i maj-ka, to je brak, od toga djeca, a u posljednje vrijeme sve manje spominjemo da porodicu čine i dedo i nana, tetka, daidža, amidža, jer sve što su nam veće kuće sve su nam manje porodice. Ostajemo sve više sami. Nekada je porodica bila velika i svako je svako-ga znao. Danas čak ni amidžić amidžića ne poznaje, kada se sretnu na putu pita ga kako se zove, pa mu mora objasniti da je on sin od brata njegovog babe. Da ne govorimo o tome koliko našoj djeci nedostaje nana. Ima li na ovom svijetu ljepše i plemenitije, mek-še i iskrenije ljubavi od nene, nane i od dede? Nema. A ta djeca koju mi rađamo umjesto da rastu u ljubavi naših nana i djedova, mi ih pošaljemo u dječji vrtić i ono najljepše što imamo, što nam je Allah dao, daje-mo da ih drugi čuva, a mi u našim sefovima čuvamo zlato i srebro koje nas ne čini sretnim jer ne može da govori. A ono dijete koje ti je Allah dao („Imetak i dje-ca su nakit ovoga svijeta“), šta je bolje i čime da se okitiš. Stavi na vrat koliko hošeš zlata i srebra, primi-jetit će ti neko i biti zavidan, ali kada se okitiš sinovi-ma i kćerkama, onima koji ti daju ljubav, to je najbolji nakit, kako kaže Allah dž.š.

Draga braćo i sestre.

Zašto je važno da govorimo o porodici, o famili-ji? Važno je da znamo da iz nukleusa porodice, bra-ka, nastaje pleme iz kojeg nastaje nacija, a iz nacije nastaje država, a iz države nastaje familija država, a iz tih familija država nastaju Ujedinjene nacije. To je ono što zovemo čovječanstvo. Dakle, mi muslimani Bošnjaci treba prvo da budemo svjesni toga što se zove porodica, kuća, otac, majka, djeca i šira porodica koja šireći se postaje pleme.

Kaže Allah dž.š.: „Vi ste nastali od jednog muškarca i žene, a onda vas je Allah dž. učinio da budete narodi i plemena. Najbolji od vas će biti onaj koji bude najmo-ralniji, činio dobra djela i bude svjestan da je na ovaj svijet došao od Allaha i da se Njemu vraća.“

Vidite, draga braćo i sestre.Mi od toga kakva će nam biti familija, ona najuža,

ovisi kakovo ćemo biti pleme; od toga kako nam je pleme ovisi kakva će nam biti nacija; od toga kakva nam je nacija ovisit će kakva će nam biti država; od toga kakva nam je država ovisit će kakvo ćemo mje-sto imati u svijetu, među ostalim državama i nacijama u svijetu. Ali sve počinje od one osnovne čelije, a to je porodica. Sve počinje od odgoja kod kuće, počev od majčinog mlijeka, koja je najbolja hrana i od toga ovisi kakvo će sutra biti to dijete i kakav će biti član porodice, svoga plemena, svoje nacije i čovječanstva.

Mi muslimani imamo i jednu drugu familiju koja se zove Ummet. Mi smo jedan član te velike, ummet-ske, Muhamedove a.s. familije.

Zato, draga braćo i sestre, ovdje na Igmanu, uz sjećanje na šehide i one vojnike, borce koji su branili naš grad i zemlju, pred šehidima govorimo, oni nas čuju, vide, osjećaju i čude koliko nas dođe jer misle da bi uvijek trebalo više da nas dođe, pa da nas osjete u svojoj blizini. Naš dolazak danas na Igman nije zbog njih, njima ne treba. Dlazak na Igman treba nama da se vidimo i u lice pogledamo i da se pitamo gdje smo mi danas i šta nam je na vidiku, šta nam se sprema u budućnosti. Jesmo li doista dostojni šehidske krvi koja je prolivena ovdje na Igmanu u odbrani naše slo-bode i časti. Svako će od vas znati taj odgovor.

Ali draga braćo i sestre.Mi smo jedan mali narod u familiji naroda na Bal-

kanu i u Evropi. Mi smo familija po plemenu i po naci-ji. Mi smo Bošnjaci, kojih na Balkanu ima deset milio-na, ako se sjetimo da ih je više od pet miliona moralo napustiti svoje mjesto i otići u Tursku.

Ove godine je stogodišnjica od balkanskih rato-va. Sa balkanskim ratovima mi Bošnjaci smo izgubili zaštitu ovozemaljsku i ostali smo sami na milosti i ne-milosti naših susjeda koji nam rade o glavi u zadnjih sto godina. Iz ljubomore i iz pakosti hoće da nam uzmu sve što nama pripada, od velikih ljudi. A mi ni-smo u stanju ne samo da proizvedemo nove vrijed-nosti, nego ni da sačuvamo ono što imamo. Nismo mogli sačuvati npr. Ferhadiju džamiju, Aladžu i druge džamije jer su oni najbolji naši sinovi otišli odavde na drugo mjesto i služili nekim drugim nacionalnim ciljevima, nekim drugim familijama, uzimajući nas jednog po jednog.

Zato je ovo vrijeme, 2012. godine, sjećajući se 100-godišnjice balkanskih ratova, da se odavde upu-ti naš poziv da se Sandžak vrati onima kojim pripa-da. Zato treba vratiti Sandžak onima kojima pripada, Bošnjacima. To moraju shvatiti. Mi moramo cijelom svijetu kazati da smo jedini narod na Balkanu koji nemamo zaštitu od genocida, jer je moguće dok mi ovdje sjedimo da nam se novi sprema. Mi to ne smi-jemo zaboraviti, ne smijemo svoju djecu ostaviti u džahilijetu, ne smijemo ostaviti slijepe da ne vide i ne čuju, ne smijemo ih ostaviti da dočekaju, kao što smo mi nažalost dočekali 92. godinu, nespremni ne vjeru-jući da će nam se dogoditi genocid, kao što mi je je-dan Jevrej rekao u Njujorku da su Jevreji sve ukalku-lisali, ali nisu nikako vjerovali da im se može dogoditi holokaust. Rekao sam da smo i mi slični njima - nismo vjerovali da će nam se dogoditi genocid.

Nije samo genocid bio u Srebrenici. Pozivam vas da dođete 20. jula u Prijedor zajedno sa mnom, pr-vog dana Ramazana, pa ćete vidjeti da nije genocid bio samo u Srebrenici. Genocid je bio u cijeloj BiH. Mi moramo toga biti svjesni i svoju djecu naučiti da moraju biti najbolji studenti, najbolji sportisti, učiti ih borilačkim vještinama da odbrane svoj život od mogućeg genocida u budućnosti. To je obaveza ove generacije. Mi ako to ne uradimo haram će nam biti i morat ćemo odgovarati pred Bogom na Sudnjem danu. Ali braćo, ima jedna stvar koja nas muči, a to je zašto smo došli u ovakvu tešku i nemoćnu situaci-ju i zašto osjećamo da oni koji bi trebali odlučivati o našoj sudbini ne mogu da sjednu i da se dogovore, nego slušamo poruke koje nas uznemiruju o tome šta će biti s našom budućnošću.

Znate li zašto je to tako? To je zato što mi nismo slobodni. Nemamo slobodne ljude jer ih gazde oba-vezuju da govore sasvim drugačije. Braćo, mi smo neslobodan narod. Mi nismo još ostvarili slobodu. Nema jedinstva među nama dok ne budemo slobod-ni. Jer niko ne radi na tome da bi ostvarili fizički i bio-loški opstanak našeg naroda za slijedećih sto godina.

Bošnjačko rukovodstvo mora osigurati Bošnjaci-ma sigurnu biološku budućnost u Sarajevu, BiH i na Balkanu. Zašto je to tako? Zato što smo mi jedini na-rod na Balkanu koji nema čvrstu, jasnu državnu od-branu od genocida u budućnosti. Mi smo jedini na-rod koji nema svoju državu, kao domaćini, i što god treba da se za nas uradi čine se opstrukcije. Zato je naša historijska odgovornost pred Bogom i budućim generacijama da pravimo jako, čvrsto, jasno državnu liniju odbrane, a to znači da država mora imati jake mišiće, vojsku, policiju, univerzitete, fakultete i sve ono što se zove država koja će fizički braniti narod od mogućeg genocida.

To je naša obaveza. Mi nemamo razloga da ikoga za to pitamo. Ali svi smo odgovorni da ta državna li-nija mora biti jaka, snažna i samosvjesna. Vidimo da ona sada nije takva. Zašto?

Zato što nismo samosvjesna nacija. Mi moramo postati samosvjesna nacija koja će biti ponosna, jer nema nacije bez ponosa i nema ponosa bez intelek-tualaca, umjetnika koji će svoju naciju predstaviti tako da se ne stidimo ono što smo. A nema razloga da se ne volimo. Dakle, moramo imati jaku nacional-nu liniju odbrane koja će onda biti jaka da pravi jaku liniju državne odbrane.

Mi moramo imati jaku duhovnu liniju odbrane, a to je ono što treba da raditi Islamska zajednica. To znači nema naroda bez etike i morala, bez poštenja.

U zadnje vrijeme vidimo da nam popušta moral. Čak i kod onih koji ponekad dolaze u džamiju i govo-re La illahe illelah i padaju na sedždu osjetimo da im ponekad nedostaju određeni moralni kvaliteti, jer se upada u korupciju, u mito. Kako to da Bošnjak ode bez ičega u Austriju, u grad Wels, gdje sam nedavno bio, počne ispočetka, dobije posao, platu i pomaže porodicu, a ovdje u svojoj zemlji rodiš se, ideš u ško-lu, završiš fakultet i zaradiš i po dvije diplome, a ne možeš da dobiješ posao. Ne mora tako biti. Ali to je zato što imamo one koji su nezasićeni i uzimaju haka drugoga. To je sramota, bruka, to je nemoral. Bojim se Božje kazne. Ne samo to, nego i prijateljima koji su nam pomagali kada je bilo najteže rekli smo da napu-ste našu zemlju. I sada se pitamo što nam ne pomaže islamski svijet. Mi hoćemo u Evropu, onu istu koja je šutjela kada su nas ubijali.

Braćo, ima nešto pogrešno u našem razmišljanju. Moramo vidjeti u čemu je problem. Problem je što još nismo izgradili osjećaj familije. Mi moramo znati da smo familija i da svaki član naše familije, naroda i nacije mora biti briga svakoga od nas. Svaki Bošnjak mora biti odgovoran za drugog Bošnjaka. Ne može-mo drugačije opstati. Moramo biti nacija koju će svi poštovati, kojoj niko neće smjeti ni pomisliti da učini zlo i da nam uzme ono što je najbolje iz našeg naro-da. A da bi se to dogodilo moramo se dobro orga-nizirati i moramo uvijek imati na umu da bez zdrave porodice, bez zdravog jezgra, nećemo imati ni zdra-vu naciju, nećemo imati ni zdravu državu i bit ćemo uvijek u opasnosti da naše komšije koje nam rade o glavi ponovo urade ono što su nam uradili. To je teška istina. To je teško ponavljati, ali nemamo druge nego to ponavljati, moramo znati i moramo se pripremati i činiti prevenciju da nam se to ne dogodi.

Svemogući Bože, Ti nas vidiš ovdje na Igmanu, dobro znaš naš hal i dobro znaš zašto smo mi ovdje i dobro znaš, Bože, šta nam se dogodilo.

Čuj našu dovu.Mi znamo da Ti sve čuješ.Pogledaj nas i smiluj nam se.Ujedini naša srca.Učvrsti našu porodicu, našu obitelj, našu naciju.Osnaži one koji su na državnoj straži.Da im opći interes bude važniji od njihovog lič-

nog intereesa.Bože, oslobodi nas korupcije i međusobne netr-

peljivosti.Bože, ometi naše neprijatelje koji nam rade o gla-

vi.Bože, spasi nas od budućeg genocida.

Amin.

Dr. mustafa-ef. cerićHUTBA

20. jul 2012. 16Glas islamaANALIZEmirsaD t. kurGaš

Berane - Bir Han kojeG više neMa

Godine 1455. Turci zauzimaju srednje-vjekovni grad Bihor, a zatim i Župu Budimanjsku, koja ubrzo potom po-staje carski HAS…

Poslije bitke na Rudešu, 1862. godine, Turci prave utvrđenje na Jasikovcu, drveni most na Limu, kasarne u podnožju Jasikovca, kuće, tj. sta-nove za oficire i činovnike, gdje i danas to naselje nosi naziv Hareme. Odmah se uspostavlja vojna i administrativna vlast i formira Beranska kaza, sa kajmakanom na čelu, koja pripada Skadarskom sandžaku. Do kraja XIX vijeka grad se razvijao ta-koreći stihijski, tako da je kajmakam beg Jajčanin, koji je bio praški đak, i sam uticao na uređenje i razvoj grada.

Danas u Beranama nijedna ulica niti bilo kakav spomenik ne podsjeća na Mehmed-bega Bahti-jarovića, slavnog kajmakama bega Jajčanina, čo-vjeka zaslužnog za nastanak Berana. U Berane je došao 1885. godine kao borac, a 1889. godine postaje binbaša (vojni zapovjednik) i gradski kaj-makam. Ovaj utemeljivač beranske varoši umro je 1896. godine i na njegovoj dženazi prvi put su prisustvovali i sugrađani druge vjeroispovijesti.

Naseljavanje stanovništva u ovom kraju inten-zivirano je i poslije 1867. godine, nakon požara u bjelopoljskoj čaršiji. Zanatlije i trgovci iz Bijelog Polja tada su našli utočište u novoizgrađenom gradu. Pored njih, Berane su naseljavali i stanov-nici iz drugih crnogorskih krajeva, sklanjajući se od ratnih vihora… U tom periodu bilo je više ve-likih kuća, česma i šadrvan, a formiran je i zanat-ski centar, kao i stočni trg.

Zaostali turski topovi na Jasikovcu rječito go-vore da se Osmanska carevina i u Crnoj Gori, kao i na prostorima okolnih novoformiranih država, sama urušila.

O klonuću muslimanskog stanovništva pred nemoći države da poboljša njihovo stanje, ali i ležernost lokalnih državnih službenika u izvrša-vanju svojih obaveza, kao i nemar koji je pred-skazivao dolazeći raspad Osmanske države, opi-suje u svojim tekstovima novinar turskog lista "Tanin" (Adnan Pepić: "Opis Pljevalja, Kolašina, Bijelog Polja i Berana iz 1910. godine Ahmeta Še-rifa u dnevnom glasilu "Tanin"; "Almanah", 51-52, 2011.).

Džamija je imala dva sprata, sa visokom mu-

narom od drveta i krovom pokrivenim šindrom. Sagrađena je 1883. godine, dimenzija 15x13 m, sa haremom veličine 20 ari. Pored se nalazila i vakufska kuća od tvrdog materijala sa prize-mljem i spratom, kao i dvije prizemne radnje dužine 25 m, od starog materijala, okrenute prema centru. Iza džamije se nalazila još jedna kuća, sa baščom površine 20 ari, u kojoj je živio Mula Rušo, kojeg su četnici zaklali u Drugom svjetskom ratu. Akcijom rušenja džamije ru-kovodio je tadašnji omladinski aktivista Huno Teman, rodom iz Bosne, uz pomoć Hajra Babića, Rustema Đukića i Ismeta Jašarovića iz Berana. Rušenjem džamije je, prema riječima jednog od učesnika, trebalo biti isprovocirano musliman-sko stanovništvo, a sve sa ciljem usložnjavanja bezbjednosne situacije. Naime, beranski partij-ski rukovodilac Zečević, koji je i naredio ovu ak-ciju, bio je pristalica Informbiroa i ubrzo potom je uhvaćen prilikom pokušaja da prebjegne u Albaniju. Da bi preduprijedili moguće među-vjerske sukobe, ovi omladinci su kao muslima-ni odlučili da sami sruše džamiju. Dio građe sa srušene džamije upotrijebljen je za gradnju ba-rake na Jasikovačkom groblju, a kamen je iskori-stila tadašnja vlast za izgradnju stambene zgra-de. Tada je ova džamija eksproprijisana, kao i džamija u Haremima, a takođe i ostali vakufski objekti i zemljište.

BERANE 1910.: GLAVNA ULICA NEOBIČNO ŠIROKA I PRAVA ZA OSMANSKO URBANO UREĐENJE... NA SAMOM KRAJU ULICE JE DŽAMIJA KOJE VIŠE NEMA.


Jedna od prvih turskih građevina na prostoru današnjih Berana bio je drveni most koji se pru-žao od sredine Harema prema današnjoj bolnici. Na početku mosta nalazila se Haremska džamija, a na drugom kraju mosta turske kasarne i konjuš-nice. Jedan dio kasarni postoji i danas, samo što je preuređen i služio je do skoro kao psihijatrijska kli-nika. Most je srušen početkom 50-tih godina proš-log vijeka.

Džamija u naselju Hareme izgrađena je 1903. godine i imala je prizemlje i sprat sa mahfilom. Sa desne strane (gledano sa ulice) nalazio se manji objekat za tabute i druge vjerske potrebe. U ha-remu se nalazilo nekoliko mezara, a iza džamije mejtaš - kamen za klanjanje dženaze. Ovaj mejtaš se sada nalazi na gradskom groblju Jasikovac. Ova džamija srušena je 1947. godine.

Do nedavno, prije nego što je porušen i na nje-govom mjestu sagrađen novi objekat, u centru Berana se nalazio stari mesdžid - vakufska kuća, kao posljednji svjedok nekadašnje stare varoši. Prema dostupnim podacima ovaj objekat je podi-gnut 1863. godine. U prizemnom dijelu oslanjao se na pet drvenih stubova sa dva polukružna dr-vena luka.

Tu je dovedena voda čunkovima sa Đurđevih Stupova, a iznad česama se nalazio tarih ispisan staroturskim pismom:

„Česma gospodina Šehid Oglu Mufetiš Ahmed Hamdi- pašaRebiul-evvel 1300. godine10. januar 1883. godine“Ahmed Hamdi-paša je bio mufetiš, tj. nadzor-

nik - inspektor u Beranama. Autori konačno usvojenog idejnog rješenja,

kao i realizatori istog, očigledno nisu ni imali na-mjeru da sačuvaju originalnost izvornog objekta. Iz priloženog se nameće pretpostavka da su isti sa-mozadovoljni očiglednom činjenicom povećanja građevinskih gabarita!? Osim što je počinjen urbi-cid nad pomenutim objektom, uništena je uslijed nebrige i brojna arhivska građa koja se tu nalazila.

Nažalost, ništa novo. Na sljedećim fotografi-jama mogu se vidjeti scene kako su "restaurirane" kuće, pa i čitava naselja koja su iole imala obrise islamske orijentalne arhitekture :

Početkom osamdesetih godina prošlog vijeka bageri su bili neumorni u rušenju do tada pozna-tog Begluka - glavnog gradskog trga, a od tada Njegoševog trga. Na mjestu koje je odisalo duhom prave turske kasabe izgrađen je nakaradni tržni centar koji je zatvorio još poneku preostalu kuću iz turskog vakta.

Na Begluku su se nalazile česme i šestougaoni šadrvan kojeg takođe više nema...

Kuća Kaplan-bega, čovjeka koji nije imao na-sljednika, nalazila se kod današnjeg bioskopa. Pošto je uvakufljena, nedugo potom prešla je u općinsko vlasništvo i služila za smještaj socijalno nezbrinutih građana. U početku je tu stanovala familija Ferizovića koja je kasnije kuću dijelila sa porodicom Masličić. Godine 2009. potomci ovih porodica prodaju kuću i opet je na djelu "bager re-stauracija"! Na mjestu Kaplan-begove kuće danas se nalazi višespratna zgrada… Tako je izgubljen i posljedni biser iz niske starog vakta...

Ovih nekoliko sličica iz bliže i dalje historije Be-rana govore u prilog činjenici da se tokom prote-klog vijeka intenzivno i planski radilo na uništa-vanju kompletnog kulturno-historijskog naslje-đa jednog autohtonog naroda koji, nažalost, nije niti umio, niti htio da se izbori za očuvanje istog. Kao da je i sam taj narod želio da preda zaboravu jedan dio svoje historije, vjerovatno se uljuljkujući u uvjerenju da će mu tako biti lakše i bolje!?

(korišteni tekstovi i fotografije: bajro agović: "Džamije u crnoj Gori"; irfan ramčilović: "arhitektonski izgled starih berana"; merin Đukić)

FOTOGRAFIJA ČARŠI DŽAMIJE IZ IZGUBLJENE STARE MAHALE

JOŠ JEDNA FOTOGRAFIJA TOGA VREMENA SA STRANE HAREMA, TAČNIJE RUDEŠKE KRIVINE, GDJE SE VIDI LJEPOTA DRVENOG MOSTA HAREMSKE

DŽAMIJE I ČARŠIJE NA DRUGOJ OBALI


POST RAMAZANA JE GODIŠNJI IZVOR ENERGIJE

PiTanje: kakav je status posta osobe koja ne klanja u toku Ra-mazana i namaza osobe koja ne posti, pravdajući se time da ne može postiti zbog visokih tem-peratura ili posla kojeg obavlja u toku ramazanskih dana?

ODGOVOR: Uzvišeni Allah dž.š. je na više mjesta u Kur’ani-kerimu ukazao na obaveznost namaza i njegovu važnost i ulogu u životu svakog čovjeka, kao što je ukazao i na obaveznost i važnost ramazan-skog posta. Takođe su brojni i hadisi Božjeg Poslanika a.s. koji govore o vrijednostima namaza i posta. Me-đutim, kada se pogleda i analizira aktuelno stanje i odnos ljudi prema ova dva stuba i temelja islama do-lazi se do zaključka da svi kur’anski ajeti i hadisi Poslanika a.s. po ovom pitanju nisu dovoljni velikom broju ljudi, koji i pored očigledne i jasne Božje upute i dalje srlja u tamu za-blude.

Veliki broj ljudi nije svjestan ili je nedovoljno svjestan uloge namaza i posta te ih još uvijek ne prakticira u svome životu, nalazeći razne iz-govore i razloge za ono što čini.

Međutim, uglavnom se radi o neprihvatljivim i neopravdanim razlozima, jer ne postoji argument koji će pametnog i punoljetnog pri-padnika islama osloboditi namaza. Može ga samo prilagoditi njegovoj situaciji i aktuelnom trenutku u ko-jem se našao, jer je namaz nena-doknadiva, svakodnevna potreba čovjeka koju mu je darovao Allah, njegov Stvoritelj, koji ga najbolje poznaje. Namaz je nezamjenjivi i nepresušni izvor snage i energije čovjeku koja mu je potrebna sva-kodnevno na dunjaluku. Post Ra-mazana je takođe poseban godiš-nji izvor energije koji traje mjesec dana, kojeg je Uzvišeni iz Svoje mi-losti darovao ljudima da ga iskori-ste, kao i sve blagodati koje je Allah dž.š. dao u mjesecu Ramazanu.

Postavlja se pitanje kako pored svega pomenutog i nesagledivih posljedica neizvršavanja veliki broj ljudi nije svjestan ovih Božjih bla-godati i dozvoljava da prema njima nemaran bude, to jest sebi uskra-ćuje ono što ne može nadoknaditi, izaziva Allahovu srdžbu čije poslje-dice mogu biti propast na ovom i budućem svijetu.

Neshvatljivo je i neprihvatljivo da osoba koja je svjesna vrijednosti posta i koja posti u toku Ramazana propušta namaze, kao što je ne-shvatljivo da osoba koja obavlja na-maz u Ramazanu bez opravdanog razloga mrsi, to jest jede i pije.

Istina je da namaz, post, zekat, hadž i šehadet predstavljaju pet

temelja islama, da svaki od njih ima posebnu vrijednost i posebno vrijeme obavljanja te da izvršava-nje jednog od njih ne poništava neizvršavanje drugog. Međutim, iako su zasebni oni ipak predstav-ljaju jednu cjelinu i čine kompletnu islamsku ličnost, tako da se za svaki od spomenutih izvora islama mora naći vrijeme i način da budu obav-ljeni, jer jedino u tom slučaju osoba može da se nada Allahovoj milosti i oprostu.

Imajući u vidu da je Ramazan mjesec u kojem se posebno vrjed-nuju i nagrađuju dobra djela te mjesec Allahove milosti, on je prili-ka da se čovjek promijeni i iskrenim odnosom prema Allahu i dovom zasluži oprost.

Zato ne dozvolite, dragi brate i poštovana sestro, da budete lišeni blagodati namaza, posta, zekata... u Ramazanu, ne dozvolite prokletom šejtanu da vas nagovori da nema-te vremena i mogućnosti za namaz i post, jer je on taj koji te odvraća od pokornosti Gospodaru koja vodi tvojoj ličnoj sreći i uspjehu na du-njaluku i Ahiretu. Ne prihvataj na-govor šejtana da ti je u životu do-voljan samo namaz, ili samo post, da bi zaslužio uspjeh na dunjaluku i Ahiretu, jer će ti negativne posljedi-ce i grijesi zbog neizvršenih ostalih temelja islama anulirati zaslužene sevabe i bit ćeš od gubitnika, a to je ono što niko ne želi.

PiTanje: Šta će učiniti osoba koja zbog starosti ili iznemoglo-sti nije mogla postiti?

ODGOVOR: Stara, bolesna i izne-mogla osoba koja ne očekuje da se njeno stanje poboljša, kako bi pro-puštene dane nadoknadila dužna je za svaki dan propuštenog posta izdvojiti fidju, to jest novčani iznos u visini sadekatu-l-fitra.

PiTanje: da li je dozvoljeno davanje zekata i sadekatu-l-fitra za izgradnju i održavanje dža-mija?

ODGOVOR: Ovo je pitanje koje se vrlo često postavlja i aktuelizira u mjesecu Ramazanu. Na njega smo odgovarali i ranije, ali ćemo opet ponoviti: veliki dio islamske uleme smatra da džamije trebaju biti prav-ljene i održavane iz drugih izvora sredstava, a ne od zekata i sadeka-tu-l-fitra, jer kategorija na Božijem putu, koja se spominje kao jedna od osam kategorija koje se finan-siraju iz sredstava sakupljenih od ova dva davanja, obuhvata aktivne oblike borbe na Božjem putu, a ne izgradnju.

Dozvoljava se samo u izuzetnim prilikama suprotno postupanje, to jest finansiranje izgradnje od zeka-ta, a to je situacija kada ne postoji nijedan drugi način da se džamija podigne, a nju je potrebno izgraditi jer dotično mjesto u kojem musli-mani žive nema džamiju.

PiTanje: koja je svrha sadeka-tu-l-fitra i ko ga je dužan dati?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr je vr-sta materijalnog davanja koje je usko povezano sa postom, a nje-gova svrha jeste čišćenje posta od svega onoga što umanjuje nagradu za njega, što je posljedica namjer-nog i nenamjernog činjenja različi-tih manjih grijeha, kako bi se uzdi-gao prema Uzvišenom Allahu čist.

Obaveznost sadekatu-l-fitra te-melji se na praksi Poslanika a.s. ko-jom se propisuje ovo davanje, odre-đujući način kako da se ono izvrši.

Abdullah ibn Omer r.a. kaže: „Po-slanik a.s. je naredio davanje sa-dekatu-l-fitra svakom slobodnom muslimanu i robu, muškarcu i ženi, velikom i malom...“

Obveznik sadekatu-l-fitra jeste ona osoba kojoj preko njenih po-treba i potreba njene porodice u danima Bajrama pretekne onoliko imetka koliko je dovoljno da se iz-miri sadekatu-l-fitr.

U jednoj predaji se spominje „da post lebdi između osobe i Allaha dž.š., to jest ne uzdiže se prema Uzvišenom Allahu sve dok se ne da sadekatu-l-fitr“.

PiTanje: Gdje i kome je najbo-lje dati sadekatu-l-fitr?

ODGOVOR: Sadekatu-l-fitr kao i zekat jesu ibadeti gdje je određiva-nje prioritetnog fonda ili kategorije u nadležnosti organa Islamske za-jednice, a ne stvar lične želje, hira ili sujete pojedinca.

Stoga je dužnost svakog musli-mana da posluša preporuku nad-ležnih i svoj zekat i sadekatu-l-fitr usmjeri tamo gdje je određeno, a to će učiniti ukoliko isti preda ovla-štenim sakupljačima koji posjeduju blok priznanice Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, gdje će nakon toga sakupljena sredstva biti raspo-ređena različitim korisnicima koji pripadaju različitim kategorijama spomenutim u Kur’ani-kerimu.

Nepoštovanje nadležnih po ovom pitanju, kao i nepoštovanje utvrđenih iznosa ili usmjeravanje sadekatu-l-fitra i zekata raznim i brojnim neovlaštenim i „divljim“ sakupljačima, dovodi u pitanje ovaj ibadet, to jest poništava ga.

Imam Er-Rebi’ u svom „Musnedu“ prenosi da je Poslanik a.s. tri puta rekao: „Nema namaza onaj ko ne di-jeli zekat! A onaj ko ga da tamo gdje ne treba, isti je kao onaj koji ga nije dao.“

vAŠA pISmA ŠAlJItE nA:

Islamska zajednica u Srbiji (vjersko-prosvjetna služba)

Gradska 1, 36300 Novi Pazare-mail: [email protected]

pITANjA I OdgOVORIrešAd-ef. plojovIć

Ne dozvolite da budete lišeni blagodati namaza, posta, zekata... u ramazanu, ne dozvolite prokletom šejtanu da vas nagovori da nemate vremena i mogućnosti za namaz i post


176. kako se zvao ashab koji je ukazao allahovom Poslaniku a.s. na bolji strateški položaj muslimanske vojske na Hajberu?

Ashab se zvao Habab bin Munzir r.a. 177. ko je nosio bajrak u bici na Hajberu?Bajrak je nosio Alija ibn Ebi Talib r.a. 178. koliki je bio broj glavnih jevrejskih

tvrđava u bici na Hajberu?Broj glavnih jevrejskih tvrđava u Bici na Haj-

beru je bio 8. 179. kako se završila bitka na Hajberu?Bitka na Hajberu je zavšena osvajanjem bor-

benim putem jednog dijela jevrejskih tvrđava i predaja drugog dijela, zatim sklapanjem primir-ja s Allahovim Poslanikom a.s.

180. koliki je bio broj šehida i ubijenih je-

vreja na Hajberu?Broj šehida na Hajberu je bio između 16 i 19, a

ubijenih Jevreja 93. 181. kako se zvao ashab koji je došao iz

abesinije i prisustvovao Hajberu zajedno sa allahovim Poslanikom a.s. i čiji je dolazak obradovao allahovog Poslanika?

Ashab se zvao Džafer ibn Ebi Talib r.a., koji je ostao u Abesiniji oko 10 godina, a zatim došao na Hajber te ga je Allahov Poslanik a.s. zagrlio i poljubio i pritom rekao: „Ne znam kome sam se više obradovao, osvajanju Hajbera ili dolasku Džafera!“

182. kada se dogodila bitka zatur-Rikaa?Bitka Zatur-Rikaa se dogodila 7. godine po

Hidžri, mada postoji mišljenje da se dogodila 4. godine po Hidžri, a Allah najbolje zna.

183. koja je svrha ove bitke?Svrha bitke je bila upozorenje beduinima koji

su činili zavjere nad muslimanima i bavili se raz-bojništvom.

184. koliki je bio broj muslimanske vojske

u bici zatur-Rikaa?Broj muslimanske vojske u toj bici bio je izme-

đu 400 i 700 boraca. 185. kako se završila bitka zatur-Rikaa?Bitka se završila susretom sa skupinama ple-

mena Gatafan i međusobnim dogovorom o obustavljanju borbe.

186. kada je allahov Poslanik a.s. zajedno s ashabima obavio umru?

Allahov Poslanik a.s. je umru s ashabima oba-vio u mjesecu zu-l-ka’de 7. godine po Hidžri.

187. koliki je bio broj muslimana koji su

obavili umru te godine?Broj onih koji su obavili umru te godine bio je

1.000 muslimana. 188. koliko dana je allahov Poslanik a.s.

ostao u Mekki prilikom obavljanja umre?Allahov Poslanik a.s. je ostao u Mekki 3 dana. 189. zašto je umretul-kada (naknadna

umra) nazvana ovim imenom?Nazvana je ovim imenom zato što je ona bila

dug još od ugovora na Hudejbiji. 190. kada se dogodila bitka na Mu'ti?Bitka na Mu’ti se dogodila u mjesecu džuma-

de-l-ula 8. godine po Hidžri. 191. koji je povod bitke na Mu’ti?Razlog bitke je bio napad Šurahbila ibn Amra

el-Gassanija na mjesto El-Belka, koje se nalazi u jugoistočnom dijelu Jordana te ubistvo izasla-nika Allahovog Poslanika a.s. Harisa ibn Umejra el-Ezdija.

192. koliki je bio broj muslimanske vojske

u bici na Mu’ti, a koliki Rimljana i njihovih sa-veznika?

Broj muslimanske vojske je bio 3.000, a Ri-mljana i njihovih saveznika 200.000 boraca.

193. ko je bio na čelu muslimanske vojske

u bici na Mu‘ti? Na čelu muslimanske vojske u toj bici bio je

Zejd bin Haris r.a. Nakon njegove pogibije zami-jenio ga je Džafer ibn Ebi Talib r.a. Poslije njego-ve pogibije zamijenio ga je Abdullah ibn Revaha r.a., koji je, također, poginuo.

194. kako se zvao ashab koji je bio na čelu

vojske nakon pogibije trojice spomenutih vojskovođa koje je imenovao allahov Posla-nik?

Nakon njihove pogibije na čelu muslimanske vojske je bio Halid ibn Velid r.a.

195. kako se završila bitka na Mu'ti?Bitka na Mu’ti je završena povlačenjem mu-

slimanske vojske nakon ogromnih gubitaka Ri-mljana.

196. koje od mudžiza su se desile allaho-

vom Poslaniku a.s. u bici na Mu’ti?Mudžiza koja se desila Allahovom Poslaniku

a.s. u Bici na Mu’ti je ta što je vidio iz Medine šta se dešava u Bici na Mu’ti, pa bi pritom obavješta-vao o tome ashabe r.a.

197. koji je povod pohoda osvajanja

Mekke?Razlog pohoda na Mekku je taj što su Kure-

jšije pogazile jedan od paragrafa Hudejbijskog primirja. Naime, pomagali su pleme Benu Bekr u napadu na pleme Hazaa koje je bilo u ugovoru s Allahovim Poslanikom a.s.

198. kako su reagirali kurejšije kada su

osjetili kaznu za spletke koje su činili allaho-vom Poslaniku a.s. i šta su rezultati toga?

Kurejšije su osnovali savjetodavni skup i na njemu odlučili poslati Ebu Sufjana da obnovi sporazum primirja s Allahovim Poslanikom a.s. Rezultat toga je neuspjeh Ebu Sufjana da obnovi sporazum primirja.

199. koliko je ashaba učestvovalo u osva-

janju Mekke?Broj ashaba koji su učestvovali u osvajanju

Mekke je bio 10 000. 200. koja su tri mjesta koja je allahov Po-

slanik a.s. učinio sigurnim stanovnicima Mekke?

Allahov Poslanik je tačno precizirao tri mjesta u kojima su stanovnici Mekke sigurni, pa je rekao u hadisu: „Ko uđe u kuću Ebu Sufjana siguran je. Onaj čija su vrata zatvorena je siguran. Ko uđe u Mesdžidul-haram siguran je u njemu.”

201. kako je allahov Poslanik a.s.,podijelio

vojsku pri ulasku u Mekku? Podijelio ih je u tri grupe:1. grupa pod vođstvom Halida ibn Velida r.a.

ušla je u Mekku sa južne strane,2. grupa pod vođstvom Zubejr ibn Avvama

r.a. ušla je u Mekku sa sjeverne,3. grupa pod vođstvom Ebu Ubejde ibn Dže-

raha r.a.

Razlog pohoda na mekku je taj što su kurejšije pogazile jedan od paragrafa hudejbijskog primirja. Naime, pomagali su pleme Benu Bekr u napadu na pleme

hazaa koje je bilo u ugovoru s Allahovim poslanikom a.s.

mudžiza koja se desila allahovom Poslaniku a.s. u bici na mu’ti je ta što je vidio iz medine šta se dešava u bici na mu’ti, pa bi pritom obavještavao o tome ashabe r.a.

sira allaHovoG poslanika a.s. k r o Z p i ta n j a i o d G o v o r e

VIID I O

asmir-ef. crNovršaNiNISLAMSKE TEME

20. jul 2012. 20Glas islamaislaMske teMeDr. zakir Naik

Elif Lam Mim, Ja-Sin, Ha Mim su poznate kao kratice, mukattiat. Arap-ska abeceda ima dvadeset devet slova (ukoliko elif i hemzu smatramo posebnim slovima), a u Časnom Kur’anu dvadeset devet sura počinje nekom od kratica. Neke kratice su sastavljene od jednog harfa, neke od dva, a neke od tri, četiri ili pet harfova.

a) Tri sure počinju samo jednim harfom:• 38. kur’anska sura, Sad, počinje harfom sad;• 50. kur’anska sura, Kaf, počinje harfom kaf;• 68. kur’anska sura, Kalem, počinje harfom nun.

b) Kraticama od po dva harfa počinje deset kur’anskih sura. Tri takve kratice javljaju se samo po jednom:

• 20. kur’anska sura, Ta-Ha, počinje kraticom Ta-Ha;• 27. kur’anska sura, En-Neml, počinje kraticom Ta-Sin;• 36. kur’anska sura, Ja-Sin, počinje kraticom Ja-Sin.

Kratica Ha Mim se javlja u sedam sura zaredom:• 40. kur’anska sura, El-Mu’min;• 41. kur’anska sura, Fussilet;• 42. kur’anska sura, Šura;• 43. kur’anska sura, Ez-Zuhruf;• 44. kur’anska sura, Ed-Duhan;• 45. kur’anska sura, El-Džasije;• 46. kur’anska sura, El-Ahkaf.

c) Postoje tri kratice sastavljene od tri harfa. Javljaju se na početku 14 sura.

Elif Lam Mim se javlja u šest sura:• 2. kur’anska sura, El-Bekara;• 3. kur’anska sura, Ali Imran;• 29. kur’anska sura, El-Ankebut;• 30. kur’anska sura, Er-Rum;• 31. kur’anska sura, Lukman;• 32. kur’anska sura, Es-Sedžda.

Elif Lam Ra se javlja na početku šest sura zaredom:• 10. kur’anska sura, Junus;• 11. kur’anska sura, Hud;• 12. kur’anska sura, Jusuf;• 13. kur’anska sura, Er-Ra’d;• 14. kur’anska sura, Ibrahim;• 15. kur’anska sura, El-Hidžr.

d) Kombinacija četiri harfa javlja se na dva mjesta:• 7. kur’anska sura, El-A’raf, počinje kraticom Elif Lam Mim Sad;• 8. kur’anska sura, Enfal, počinje kraticom Elif Lam Mim Ra.

e) Kombinacija pet harfova javlja se, također, na dva mjesta u Kur’anu:• 19. kur’anska sura, Merjem, počinje kraticom Kaf Ha Ja Ajn Sad;• 42. kur’anska sura, Eš-Šura, počinje kraticom Ha Mim Ajn Sin Kaf.

Sura Eš-Šura počinje dvjema kraticama, jednom od dva i drugom od pet har-fova.

znaČenje kRaTica

Ne zna se sa sigurnošću šta znače ove kratice. Islamski učenjaci su dali nekoliko objašnjenja. Ovo su neka od njih:

1) Ovo mogu biti skraćenice nekih riječi arapskog jezika. Na primjer, Elif Lam Mim bi moglo značiti Ja sam Allah, Sveznajući. Nun može značiti nur/svjetlo.

2) Kombinacije harfova nisu skraćenice, već simboli i Allahova imena, ili ne-što drugo.

3) Kratice u službi rime i ritma kur’anskih ajeta.4) Ovi harfovi imaju neku numeričku vrijednost, jer svi znaci u semitskim

jezicima imaju numeričku vrijednost.5) Ovi harfovi trebaju skrenuti pažnju Božjeg Poslanika, a kasnije i onih koji

su ga slušali.

O značenju kur’anskih kratica napisano je nekoliko tomova knjiga.

najbolje objaŠnjenje

Od svih objašnjenja kratica jedno je najlogičnije. Podržavaju ga Ibn Kesir, Ibn Tejmijje i Zamahšeri u tefsirima.

Ljudsko tijelo je sastavljeno od osnovnih prirodnih elemenata. Prašina i glina su od istih elemenata. Naravno, bilo bi apsurdno reći da su ljudsko tijelo i prašina potpuno jednaki.

Sve elemente čovječjeg tijela lahko možemo pronaći u prirodi, sakupiti i dodati im par galona vode. Međutim, čak i ako sakupimo sve elemente čovječjeg tijela, ne možemo ih sastaviti i oživjeti.

Na sličan način se Kur’an obraća ljudima s pozicije božanskog govora. Evo, ovo je Kur’an, na arapskom jeziku, kojim se Arapi toliko ponose. Sastavljen je od istih elemenata (slova, harfova) od kojih se sastoji i arapski jezik.

Arapi su bili veoma ponosni na svoj jezik. U vrijeme objavljivanja Kur’ana arap-ski jezik je dostigao vrhunac. Kur’an izaziva ljudski rod da pomoću znakova elif, lam, mim, ha, sin i drugih (na našem jeziku rekli bismo A, B, C, D itd.) sastavi bar jednu suru sličnu kur’anskoj u razgovjetnosti i ljepoti.

Kur’an je najprije izazvao ljude i džine da sastave knjigu nalik Kur’anu i dodaje da im to neće poći za rukom makar jedni drugima pomagali. Ovaj izazov se navo-di u 88. ajetu sure El-Isra i 34. ajetu sure Tur.

Kasnije, u 13. ajetu sure Hud upućuje se izazov ljudima da sastave makar deset sura, a potom se u 38. ajetu sure Junus od onih koji sumnjaju u Kur’an traži da sastave makar jednu suru poput kur’anskih sura. Na kraju, najlakši izazov se spo-minje u 23. i 24. ajetu sure Bekara:

„A ako sumnjate u ono što objavljujemo robu Svome, načinite vi jednu suru sličnu objavljenim njemu, a pozovite i božanstva vaša, osim Allaha, ako istinu govorite. Pa ako ne učinite, a nećete učiniti, onda se čuvajte Vatre za nevjernike pripremljene, čije će gorivo biti ljudi i kamenje.“ (El-Bekara, 23-24)

Da biste uporedili vještine dva umjetnika morate im dati ista sredstva za rad i dodijeliti im isti zadatak, pa ih tek onda ocijeniti. Ukoliko ocjenjujete dva krojača morate im dati da rade u potpuno istim uvjetima. Sirovinska sredstva arapskog jezika su harfovi elif, lam, mim, ja, sin i drugi, kao što su sirovinska sredstva engle-skog jezika slova A, B, C, D i druga. Čudesna priroda Časnog Kur’ana ne leži samo u činjenici da je on Božja Riječ već, uprkos tome što je sastavljen od istih slova arapskog alfabeta kojim su se paganski Arapi toliko ponosili, niko još nije uspio sastaviti nešto slično njemu.

Arapi su poznati po retoričkim osobenostima, rječitosti i bogatstvu izraza. Isto kao što su nam elementi od kojih je sastavljen ljudski organizam dostupni i mo-žemo ih posmatrati u prirodi, tako su nam dostupna i slova od kojih je sastavljen Kur’an - možemo ih posmatrati i izgovarati. Međutim, iako poznajemo sve detalje ljudskog tijela, ne možemo napraviti živi organizam. Također, mada poznajemo sva slova arapskog alfabeta i često ih izgovaramo, ne možemo pomoću njih sa-staviti knjigu koja će po rječitosti i bogatstvu izraza biti slična Časnom Kur’anu. To je dokaz da je Kur’an Božji govor.

Čudesna PRiRoda kuR’ana sPoMinje se odMaH nakon kRaTica

Odmah nakon kratica narednih nekoliko ajeta govori o nadnaravnoj prirodi Časnog Kur'ana i njegovom božanskom porijeklu. Na primjer:

الم

قين لمت ذلك الكتاب لا ريب فيه هدى ل„Elif Lam Mim.Ova Knjiga ,u koju nema nikakve sumnje ,uputstvo je svima onima koji se budu

Allaha bojali) “.El-Bekara(1-2 ,

Preveo :senad redžepović

Arapi su bili veoma ponosni na svoj jezik. u vrijeme objavljivanja kur'ana arapski jezik je dostigao vrhunac. kur'an izaziva ljudski rod da pomoću znakova elif, lam, mim, ha, sin i drugih (na našem jeziku rekli bismo a, B, C, d itd.) sastavi bar jednu suru sličnu

kur'anskoj u razgovjetnosti i ljepoti.

zabluDa: kratica elif lam mim je ne-razumljiva i ne može biti od boga.

da li kur'an iMa neloGične kratice

odgovori na zablude o islamu


„Kada čovjek kaže: Euzubillahimineš-šejtanir-radžim zatražio je sigurno utočište i zaštitio se Njegovom moći i snagom od neprijatelja koji želi da se ispriječi na njegovom putu ka Allahu i da ga udalji od Njega, pa da dospe u najgore stanje.“ [Ibnul-Kajjim, Es-Salatu ve hukmu tarikiha, 201]

„Znaj da izraz – يعوذ – traženjeعاذ zaštite sa svim što se grana iz nje-ga ukazuje na čuvanje ,zaštićivanje i spašavanje ,a suština njegovog značenja je bježanje od nečega čega se bojiš Onome ko će te sačuvati od toga. (...)Onaj koji traži zaštiti bježi od svog neprijatelja ,koji mu želi propast ,ka svom Gospodaru i Vladaru ,bacajući se pred Njega i tražeći zaštitu i utočište od Njega] ”.Ibnul-Kajjim ,Beda’iul-feva’id, [2/427

„Onaj od Koga se traži utočište je Al-lah Jedini ,Gospodar svitanja ,Gospodar ljudi ,Vladar ljudi i Bog ljudi .Ne treba tražiti utočište od Njegovih stvorenja, već je On Taj Koji pruža utočište onima koji ga traže ,čuva ih i štiti od zla ono-ga od čega se utječu .Šejtan nadahn-juje čovjeka lošim stvarima koje zatim čovjek prenosi drugim ljudima koji su poput njega ,pa time ljudski i džinski šejtani saučestvuju u šejtanskoj objavi i ubacivanju vesvesa.“ [Ibnul-Kajjim, Bedaiul-fevaid, 2/490]

„Naredba traženja utočišta (naredba Euzubile) je u suri Fussilet, dolazi posli-je spominjanja jedne od najtežih stvari za ljudsku dušu, a to je uzvraćanje na loše ophođenje dobročinstvom. Ovo ne mogu osim strpljivi i vrlo sretni, kao što je rekao Uzvišeni Allah. Šejtan ne ostavlja čovjeka da ovo uradi, već mu to prikaže kao slabost i poniženje i time ovladava nad čovjekom i poziva ga da se osveti, uljepšavajući mu to. Ako to ne uspije, onda ga nagovara da se okrene od te osobe, niti da mu se sveti, niti da mu uzvraća dobročinstvom. Dobročinstvo prema onome ko loše postupi prema nama može samo onaj (od nas) koji se suprotstavlja šejtanu i daje prednost Allahu i Njegovoj na-gradi nad prolaznim zadovoljstvom. Ovo je situacija u kojoj je potreban podstrek, pa kaže Uzvišeni: ’’A kad šejtan pokuša da te na zle misli navede, ti zatraži utočište u Allaha, jer On, uistinu, sve čuje i zna sve’’, dok mu u suri El-Earaf naređuje da se okrene od neznalica, a ne da im uzvrati dobročinstvom, i ovo je lahko dušama, pa šejtan tu nema to-liko prostora za djelovanje koliko ima u situaciji uzvraćanja dobročinstvom na zlo, pa je zato rekao: ’’A kad šejtan pokuša da te na zle misli navede, ti zatraži utočište u Allaha, jer On, uistinu, sve čuje i zna sve.’’“ [Ibnul-Kajjim, Bedai-ul-fevaid, 2/491]

duHovno sTanje Roba TokoM uČenja kuR’ana i euzubile

„Kada rob želi učiti Kur’an on prvo spomene Euzubilu – zatraži utočište kod Allaha od prokletog šejtana, jer šejtan maksimalno pokušava da pon-izi roba u ovoj situaciji koja je jedna od najčasnijih i najkorisnijih situacija, i na

dunjaluku i na Ahiretu, u kojoj se čovjek može naći. Zato šejtan daje sve od sebe da ga odvrati od toga i okoristi njego-vo tijelo i srce nečim drugim. Ako ne uspije ubijediti čovjeka da fizički pre-kine učiti Kur’an, on mu zauzme srce i učini da srčano nije prisutan, ubacujući razne vesvese u njega kako bi ga za-uzeo i spriječio od izvršavanja istinsk-og obožavanja Gospodara Uzvišenog. Zato je Allah robu naredio Euzubilu - da zatraži utočište kod Allaha, moleći Ga da ga održi u tom poslu i oživi mu srce. On Allaha moli da mu prosvijetli srce razmišljanjem i razumijevanjem Alla-hovog govora, govora Onog Koji daje život njegovom srcu, Koji mu daje sreću i uspjeh. Šejtan maksimalno nastoji da se ispriječi između čovjekovog srca i onoga što je cilj tog učenja. Pošto Allah zna šejtanovo neprijateljstvo prema čovjeku i posvećenost tom ne-prijateljstvu, te zna slabost čovjeka da se odbrani od šejtana, naredio mu je da traži utočište kod Njega Uzvišenog i da se Njemu priklanja u nastojanju tjer-anja šejtana od sebe. Tako mu traženje utočišta (Euzubilom) bude dovoljno oružje za rat protiv šejtana i pružanje otpora njemu. To je isto kao da mu je rekao: - Nemaš snage da pobijediš ovog neprijatelja, pa traži utočište kod Mene i Ja ću te zaštititi od njega; traži zaštitu od Mene i ja ću te kurtalisati njega.“[Ibnul-Kajjim, Esrarus-Salah, 11]

ibn TejMijjin savjeT ibnul-kajjiMu

„Jednog dana mi je šejhul-islam Ibn Tejmijje, Allah svetom učinio njegovu dušu i prosvijetlio mu kabur, rekao: ‘’Kada te napadne pas ovčar nemoj se zamarati ratovanjem protiv njega i time da ga ti otjeraš od sebe, već pozovi njegovog vlasnika i zatraži pomoć od njega, a on će skloniti psa od tebe i kurtalisati te toga.’’ Kada čovjek zatraži utočište kod Allaha od prokletog šejtana, Allah ga udalji od njega. Tada čovjek može posvetiti svoje srce značenjima Kur’ana i ući u njegove prekrasne vrtove i posmatrati njegove ljepote koje zapanjuju umove. Tada može crpiti njegove riznice koje oko nije vidjelo, uho nije čulo, niti je nekom na um palo. Između čovjeka i svega ovoga se isprečavaju: ljudska duša (nefs) i šejtan. Duša se povodi za šejtanom, sluša ga, pokorava mu se, pa kada se šejtan udalji od nje i udalji se, melek joj priđe, učvrsti je, podsjeti je na ono u čemu su njena sreća i njen spas. Kada rob počne učenje Kur’ana on je ušao u razgovor sa svojim Gos-podarom i dozivanjem Njega, pa neka se maksimalno pazi da ne učini nešto zbog čega bi ga Allah zamrzio i na nje-ga se naljutio, kao što je dozivanje Nje-ga i obraćanje Njemu nemarnog srca koje je okrenuto od svog Gospodara ka nečemu drugom. Doista to izaziva Allahov prezir i taj čovjek sliči onome koga pozove i sebi približi jedan od ovosvjetskih vladara, pa mu se počne obraćati, a ovaj okrene svoju glavu od njega, okrećući lice lijevo i desno, ne

razumijući šta mu vladar govori.“ [Ib-nul-Kajjim, Esrarus-Salah, 11]

o bisMili (bisMillaHiR-RaHManiR-RaHiM/s iMenoM

allaHa, sveMilosnoG, saMilosnoG)

„Bismillah znači ‘’počinjem svakim imenom koje pripada Allahu’’, jer je izraz ’ime’ u jednini i genitivnoj vezi te obuhvata sva Allahova lijepa ime-na. Riječ ’Allaha’ ukazuje na Onoga Koji se obožava, Koji jedini zaslužuje da bude obožavan zbog osobina božanstvenosti, a to su osobine ap-solutnog savršenstva.“ [Tefsirus-Sa’di, 1/39]

„Što se tiče spajanja između riječi Er-Rahman/Svemilosni i Er-Rahim/Sami-losni, tu se krije jedno veoma lijepo značenje, a to je da izraz Er-Rahman ukazuje svojstvo Allahovog Bića, a Er-Rahim ukazuje na povezanost tog svojstva sa onima kojima se ta milost ukazuje. Tako prvi izraz ukazuje na svojstvo, a drugi na djelo; prvi ukazuje na to da je milost Njegova osobina, a drugi ukazuje na to da On spušta tu svoju milost na Njegova stvorenja. Ako želiš ovo razumjeti razmisli o riječima Uzvišenog: ’’On vas blagosilja, a i me-leki Njegovi, da bi vas iz tmina na svjetlo izveo - On je prema vjernicima Samilo-stan.’’ (El-Ahzab, 42) i: ’’...jer je On prema njima Blag i Milostiv (Rahim).’’ (Et-Teube, 117) Ni na jednom mjestu nije došlo da je Allah prema njima Svemilostan, tako da je Er-Rahman/Svemilosni Onaj Koji posjeduje svojstvo milosti, a Er-Ra-him Onaj Koji robove obasipa Svojom

milošću. (...)“Izostavljanje spominjanja glagola u

Bismili u sebi sadrži nekoliko mudrosti:- Kontekst iziskuje da se u njemu ne

da mjesta ničemu osim spominjanja Allaha, pa kada bi bio spomenut glagol on bi sadržao subjekat, a to nije u skla-du sa poentom Bismile. U izostavljanju činioca vidimo prilagođavanje izraza značenju, da bi se počelo (isključivo) Allahovim imenom, kao što u namazu kažemo Allahu ekber/Allah je najveći, a znači Allahu ekberu min kulli šej’in/Al-lah je veći od svega, ali ovo zamišljeno ne izgovaramo da bi izraz bio u saglas-nosti sa onim što je cilj za srce – da u srcu ne bude ništa osim Allaha, Jedi-nog. Kao što se samo On spominje u srcu klanjača, samo se On spominje i na njegovom jeziku.

- Kada se izostavi glagol onda se ta Bismila može koristiti da otpočinjanje bilo kojeg posla, govora ili pokreta. To je tako zato što nijedan glagol nije preči da se spomene u Bismili od nek-og drugog glagola te je zato izostav-ljanje glagola sveobuhvatnije od njegovog spominjanja. Koji god glagol da spomeneš, njegovo izostavljanje je sveobuhvatnije od spominjanja.

- Izostavljanje je rječitije, jer onaj ko izgovara ove riječi izostavljanje spo-minjanja glagola nadomještava svojim stanjem i onim što posmatra, tako da nema potrebe da se spomene radnja, jer stanje govornika ukazuje na njega. Svaka radnja biva s Njegovim imenom, a posmatrač stanja bolje vidi od onog ko sluša govor.“ [Beda’iul-fevaid, 1/28-29]

kada rob želi učiti kur’an on prvo spomene euzubilu – zatraži utočište kod allaha od prokletog šejtana, jer šejtan maksimalno pokušava da ponizi roba u ovoj situaciji

preveo sA ArApsKog: ersAN grAHorACISLAMSKE TEME

zNačeNje euzuBile u Namazu

20. jul 2012. 22Glas islamaAKAIdÖmer ÖNGüt

iMan

Iman je potvrda. Iman znači svaku vjersku istinu čvrsto, bez imalo sumnje, srcem vjerovati, jezikom potvrditi

i djelom iskazati. Temelj islam-skog vjerovanja je tvrdo vjero-vati da je Allah dž.š. Jedan i da je Muhammed a.s. Njegov rob i Poslanik kojeg je nama poslao da nas usmjeri na pravi put. U to moramo apsolutno vjerovati.

Prvi šart za ulazak u vjeru islam je izgovoriti kelimei-šeha-det. Onaj ko od srca donese keli-mei-šehadet dobije sifat mu’min jer vjeruje. Iman je stanje srca i svijesti. Temelj imana je potvrđi-vanje srcem.

„O Poslaniče, neka te ne za-brinjava to što brzo nevjerova-nje ispoljavaju oni koji ustima svojim govore: ‘Vjerujemo’, a srcem ne vjeruju.“ (El-Maide, 41)

Za one koji jezikom vjerovanje iskazuju, a srcem ne potvrđuju, Allah ovako kaže:

„Neki beduini govore: ‘Mi vjerujemo!’ Reci: ‘Vi ne vjeruje-te, ali recite: - Mi se pokorava-mo! Jer u srca vaša prava vjera nije još ušla.’“ (El-Hudžurat, 14)

Da bismo bili mu’mini treba-mo vjeru u srce usaditi. Za one koji su zadovoljni Allahom i Allah njima, ovako se kaže:

„Njima je On u srca njihova vjerovanje usadio i svjetlom Svojim ih osnažio.“ (El-Mudža-dela, 22)

„Allah je nekima od vas pra-vo vjerovanje omilio i u srcima vašim lijepim prikazao, a neza-hvalnost, raskalašenost i nepo-slušnost vam omrznuo. Takvi su na pravom putu.“ (El-Hudžurat, 7)

Islamsko vjerovanje (iman), kao što i sam kelimei-šehadet objašnjava, jeste vjerovanje u Uzvišenog Allaha dž.š. i Poslani-ka Muhammeda a.s., odnosno svih šest temeljnih principa ima-na. To su: potpuno vjerovanje u Allaha, meleke, kitabe, pejgam-bere, Sudnji dan i Božje određe-nje.

Poslanik a.s. u hadisima veli:„Iman je spoznaja srca, izjava

jezika i aktivnost organa (udo-va).“ (Ibn Madždže)

„Iman je čist od zabranje-nih stvari i od bolesnih ambici-ja.“ (Munavi)

„Iman i djelo su dva druga.

Nema vrijednost jedan bez drugo-ga.“ (Džamius-sagir)

„Iman se ne sastoji od pustih želja i neostvarivih nada, nego je iman ono što se ustabili u srcu, a djela to potvrde.“ (Džamius-sagir)

„Iman je izjava i djelo. Povećava se i smanjuje.“ (Buhari)

„Neće Allah primiti vjerovanje bez djela, niti djelo bez vjerova-nja.“ (Munavi)

vjeRovanje u allaHa dŽ.Š.

Svakom pametnom i zrelom čovjeku je farz vjerovati u Alla-

ha, Njegovu jednoću i opstoja-nje. Svim ljudima, i koji jesu i koji nisu vjerski obrazovani, dužnost je da vjeruju u Njegovo postoja-nje. Allah dž.š. je tako ljude stvo-rio sposobnima da Ga svojim umom i razumom pronađu. Vidi-mo da se i oni koji Ga poriču u teškoj situaciji Njemu za pomoć obraćaju.

O tome se u ajetu kaže:„Kada se u lađe ukrcaju,

iskreno mole Allaha, a kada ih On do kopna dovede, odjed-nom druge Njemu ravnim sma-traju.“ (Al-Ankebut, 65)

Ako je čovjek sposoban da

razlikuje lijepo od ružnog, do-bro od zla, onda je sposoban da pronađe i veliku istinu o vjeri. Zato vjerujemo da je On uvijek s nama, kada smo u sreći, ali i kada nas nesreća zadesi, jer On je Stvoritelj. Čovjek je stvoren da može vjerovati i ibadet činiti uz pomoć Allaha dž.š. i pomoću uputa Božjih poslanika. Da bi znali vjerske obaveze trebamo Božju pomoć.

Sve što postoji, od najmanjeg pa do najvećeg, svjedoči (šeha-det čini) Allahovo postojanje:

„Reci: ‘Posmatrajte ono što je

na nebesima i na Zemlji...’” (Ju-nus, 101)

U drugom ajetu ovako je reče-no:

„A zašto ne pogledaju nebo iznad sebe? Kako smo ga saz-dali i ukrasili, i kako u njemu nema nereda! A Zemlju smo rasprostrli i po njoj nepomična brda pobacali i dali da iz nje niče raznovrsno prekrasno bi-lje, da bi razmislio i opomenuo se svaki rob koji se Gospodaru svome obraća.“ (Qaf, 6-8)

Ne možemo se nadiviti onome što je On stvorio. Njegovu snagu ničiji um na svim svjetovima ne

može dostići. Njegovim naređe-njem nebo i zvijezde stoje, vje-trovi pušu, mora se talasaju, do-laze i prolaze godišnja doba. Ta-kav je Allah. Noć je stvorio da se odmaramo, a dan da radimo. Da noć bude do Sudnjega dana ko bi nam, osim Njega, Zemlju osvi-jetlio? Da je dan sve do Sudnje-ga dana ko bi nam, osim Njega, donio noć? Dajući nam sve ove ljepote ništa nije tražio za uzvrat. Samo očekuje da Ga priznamo i da Mu robujemo.

Ajet ovako kaže: „To vam je Allah, Gospodar vaš, nema dru-gog boga osim Njega, Stvoritelj svega; zato se Njemu klanjajte, On nad svim bdi!“ (Al-En’am, 102)

U islamskom vjerovanju u Allaha, o Allahovoj jednoći i op-stojanju najbolje i najljepše nam govori sura Ihlas: „Reci: ‘On je Allah, Jedan! Allah je Utočište svakom. Nije rodio i rođen nije, i niko Mu ravan nije.’“ (El-Ihlas, 1-4)

Riječ „Ehad“ koja znači „Jedan“ je samo Njegov sifat. Niko dru-gi je ne može za sebe upotrije-biti. Zato što je Allah Jedan. Po sifatima je Jedinstven. Njegov nijedan, ni sličan, sifat nema niko drugi. Bića koja je stvorio, pogotovo ljudi, imaju moć do-kučiti Njegove sifate. Oni imaju samo neke nišane (znakove, bi-ljege) pomoću kojih djelimično shvataju sifate Velikog Allaha i pokoravaju se. On djeluje Sam. Nije Mu potreban pomoćnik da bi upravljao onim što je stvorio. Po imenima (Esma) je Jedin-stven. Ne postoji ni slično ime sa značenjima Njegovih imena. Allahova čast je najveća čast, veličanstvenost najplemenitija, pravdom je Najpravedniji, zna-njem Najsavršeniji Znalac. Sa svim vrstama časti, plemenitosti On je Najplemenitiji. Ovi sifati se ne mogu upotrijebiti ni za koga osim Njega.

U ajetu „Kul huvellahu ehad“ je ukuzano na tri kategorije ljudi:

- „Huve“, što znači „On”, zna se šta znači. Ovo je merteba za „Has-ul Has“. Arifima (gnostici-ma) nije potreban dokaz. Njima je dovoljan išaret (znak).

- Poslije dođu oni koji su „Has“ među ljudima. Oni zikr čine ri-ječju „Allah“. Allah dž.š. pokazuje

„reci: ‘on je allah, jedan! allah je utočište svakom. Nije rodio i rođen nije, i niko mu ravan nije.’“ (el-ihlas, 1-4)


Sebe kroz ljepotu kojom stvara stvoreno.- Riječ „Ehad“ je došla za narod, „avvam“,

kao znak niže mertebe. Pošto nemaju mo-gućnosti (kabilijeta), nisu dovoljno bistri kao one druge kategorije da ne bi pali u zabludu i širk, zikr čine riječju „Ehad“, da je Allah Jedan i Jedinstven.

On je Jedan i niko Mu nije ravan. On je Sa-med, sa sifatima Ehada. Sva bića jedino od Njega Uzvišenog mogu što im treba da tra-že. Takav je Allah. Stvorio je čovjeka od ni-šta i dao mu bezbroj nimeta. Na Njegovom imanju živimo. Sve što nam je potrebno On nam daje. Sve što nam treba, samo i jedino, od Njega treba tražiti. Samo On nam može želje ispuniti. Njegova ljepota i dobrota su neiscrpne.

„I daje vam od svega onog što od Njega tražite.“ (Ibrahim, 34)

U teškim danima jedina vrata na koja se možemo obratiti to su Njegova vrata. Od sve-ga i svakoga je Veći. Sve i svako Njega treba, Njegovu darežljivost i dobrotu. Jedini Bog je On. Bez Njegovog odobrenja i zapovjedi ni-šta ne može biti.

Takav je Allah. Nije rodio i rođen nije. Čist je od toga da ima dijete, oca ili ženu. Židovi su govorili: „Uzejr je Allahov sin“, a kršćani su govorili: „Isa je sin Allahov.“ Arapi mušrici su rekli: „Meleki su Allahove kćeri“ i tako govore-ći svi su vjeru u Ehad pokvarili. Krenuli putem suprotnim Tevhidu.

Zbog ovih izjava Allah dž.š. im neće opro-stiti.

„Gotovo da se nebesa raspadnu, a Zemlja provali i planine zdrobe, što Milostivom pri-pisujete dijete. Nezamislivo je da Milostivi ima dijete.“ (Merjem, 90-92)

Muslimani su se potpuno riješili pogreš-nog vjerovanja vjerom u Lem jelid ve lem ju-led. Na kraju surei-šerifa: „Ništa i niko se ne može porediti s Njim“ objavljena su znače-nja svih Allahovih sifata. On je oduvijek i zau-vijek. Kako nije prije postojao, neće ni poslije postojati niko Njemu sličan, tako i Njegove si-fate prije i poslije niko nema. Da je On Jedan i Samed vidi se po tome što nije rodio, nije rođen i niko Mu ravan nije.

„Kunem se Onim u čijoj ruci je moja duša da je ona (Sura Al-Ihlas) trećina Kur'ana.“ (Buhari)

Ova sura ima više imena:Surei-Ihlas: to se odnosi na one koji umiru

kao pravi, iskreni vjernici, oslobođeni Dže-hennema.

Surei-Tevhid: jer govori o Allahovom po-stojanju i opstojanju, da nema ortaka i da Mu niko nije ni sličan.

Surei-Tedžrid: da je odvojen od svih sifata koji nisu za Njega i da niko njegovim svojstvi-ma nije ravan.

svojsTva (sifaTi) allaHa dŽ.Š.

Pošto razum jednog stvorenog bića (ma-hluk) nije u stanju da potpuno shvati i upozna Allaha dž.š., mi u Njega vjerujemo i priznaje-mo Ga po Njegovim svojstvima (sifatima).

Njegovi uzvišeni sifati su: Savršenost, Moć i Snaga, Veličanstvenost i Blagost. Sva Njego-va svojstva mogu se naučiti iz ajeta i hadisa. Jedan dio ovih svojstava (sifata) određen je samo za Zati-Akdes i ne mogu se odnositi na stvorena bića (mahlukat), a zovu se sifati-za-tijje. Pošto je Allah dž.š. Savršen i nema nedo-stataka, takvi sifati se zovu „selbi“ i „tenzihi“.

Sifati koji nisu vezani isključivo za Allahov Zat zovu se sifati-subutijje. Ovi sifati su ve-zani za svjetove (aleme). Na primjer Vječno-

postojeći je sifati-zatijja. Ovaj sifat nema ni-kakve veze sa stvorenim bićima. Sveznajući je sifati-subutijja i povezan je sa stvorenim bićima. Ljudsko znanje je veoma ograničeno i malo. Nezamislivo je jednom čovjeku prije nezavršenog posla dati sifat majstora toga posla. Sifati Allaha dž.š. nisu ovakvi. Nijedan sifat nije poslije došao. Prije stvaranja bića On je postojao kao Stvoritelj, a prije dijelje-nja nafake On je bio Onaj koji dijeli nafaku. Nijedan Njegov sifat nema nikakve sličnosti sa sifatima stvorenih bića.

sifaTi-zaTijje

1. vudžud:Ovo svojstvo znači da Allah dž.š. postoji

i Njegovo postojanje nije nastalo pomoću drugih, kao što je slučaj sa stvorenjima koje je On stvorio. U ajetu se kaže:

„Ja sam, uistinu, Allah...“ (Ta-Ha, 14) 2. kidem:Postojanje Allaha je vječito, nema početka

ni kraja. U ajetu stoji:„On je Prvi i Posljednji...“ (El-Hadid, 3)Koliko god se unazad vratili ne možemo

zamisliti vrijeme u kojem Ga nije bilo. 3. beka:Allah dž.š. je oduvijek i zauvijek. Uvijek će

postojati.„Sve će, osim Njega, propasti...“ (El-Qasas,

88)„Sve što je na Zemlji prolazno je, ostaje

Gospodar tvoj, Veličanstveni i Plemeni-ti.“ (Er-Rahman, 26-27)

4. vahdanijjet:Allah dž.š. je Jedan.„Reci: ‹On, Allah, je Jedan.›“ (El-Ihlas, 1)Njemu niko nije ravan ni po Biću, ni po

svojstvima, ni po djelima. U drugom ajetu stoji ovako:

„Da Zemljom i nebesima upravljaju dru-gi bogovi, a ne Allah, poremetili bi se.“ (El-Enbija, 22)

5. Muhalefetun lil-havadis:Allahova svojstva su drukčija od svojstava

bića koje je stvorio.„Niko nije kao On...“ (Eš-Šura, 11) 6. kijamun bi nefsihi:Allah dž.š. oduvijek i zauvijek Sam po Sebi

opstoji i niko Mu nije nužno potreban, kako u prošlosti tako i u budućnosti.

„...Allah sigurno može bez svih svjetova biti.“ (El-Ankebut, 6)

sifaTi-subuTijje

1. Hajat:Allah dž.š. živi istinskim životom. Takav ži-

vot nema niko. U ajetu se veli:„Ti se pouzdaj u Živog, koji neće umrije-

ti...“ (El-Furkan, 58)On je Onaj koji živima daje život. On je

izvor života. Ovako veli ajet:„Allah je - nema boga osim Njega - Živi i

Vječni.“ (Al-Bekare, 255) 2. ‘ilm:Uzvišeni Allah ima znanje i zna sve:„Može li da ne zna Onaj koji je stvo-

rio...“ (El-Mulk, 14)Svaku kap mora i svako zrno pijeska On

poznaje. U Njegovom znanju nema tajni. Je-dini On sve zna.

„U Njega su ključevi svih tajni, samo ih On zna, i On Jedini zna šta je na kopnu i šta je na moru, i nijedan list ne opadne, a da On za njega ne zna; i nema zrna u tminama Ze-mlje, niti ičeg svježeg niti ičeg suhog, ničeg što nije u Jasnoj Knjizi.“ (El-En’am, 59)

3. sem':Allah dž.š. sve zna i čuje. U ajetu se ovako

veli:„Odazivam se molbi molitelja kada Me

zamoli...“ (Al-Bekare, 186)Sve glasove On odjednom čuje. Kad čuje

jedan glas ne smeta Mu da čuje i druge. Da bi čuo nije Mu potreban ni glas, ni uho, ni zrak.

4. besar:Allah dž.š. svaku stvar vidi. U ajetu se kaže:„Zna i vidi robove Svoje.“ (Al-Isra’, 30)Za snagu Njegovog vida nema granica.

Nemoguće je kad nešto vidi da nešto drugo ne vidi. Za vid Mu nisu potrebne oči i nije važ-na daljina.

5. iradet:Sve što stvara i radi, stvara i radi kako On

hoće.„Allah stvara što On hoće, kada nešto

odluči, On samo za to rekne: Budi - i ono bude.“ (Ali-Imran, 47)

Nezamislivo je da Ga nešto u nečemu spri-ječi. Njegove odluke niko ne može pokvariti. Što želi to bude, a što ne želi ne bude.

„Ne možete vi htjeti osim onoga što Allah hoće...“ (El-Insan, 30)

6. kudret:Snaga Allahova je za sve dovoljna.„Allahu ne može ništa umaći ni na nebe-

sima ni na Zemlji. On, uistinu, sve zna i sve može.“ (Fatir, 44)

Nikakvih prepreka ispred Njega ne može biti. Sve što je stvorio i upravlja njim stvorio je od ništa. Njegova snaga i moć se vide.

7. kelam:Allah dž.š. govori. U ajetu stoji:„Allah je sigurno sa Musaom razgovo-

rao...” (An-Nisa, 164)Kur’ani-kerim i ostale knjige su došle kao

Allahov govor. U njemu je robovima objavio istinu, pravdu, radosnu vijest i upozorenje. Njegov govor pripada samo Njemu. Njego-vom govoru nisu potrebni: jezik, glas, slova i riječi.

„Riječi Gospodara tvoga su vrhunac isti-ne i pravde, Njegove riječi niko ne može promijeniti i On sve čuje i sve zna.” (Al-En’am, 115)

8. Tekvin:Allah dž.š. je Stvoritelj. Mimo Njega nema

drugog stvoritelja. U ajetu se veli:„Allah je Stvoritelj svega i On upravlja

svim.“ (Ez-Zumer, 62)Za stvaranje nije Mu potrebno vrijeme,

mjesto i model. Što zaželi to se odjednom stvori.

„To je Njemu lahko učiniti...“ (Ar-Rum, 27)

PoGlavlje iz kNjiGe: islamski ilmihal, autor: Ömer Öngüt, Prijevod sa turskog: Dr. ćazim hadžimejlić, izdavač: hakikat Yayincilik, istanbul, 2001.)

20. jul 2012. 24Glas islamapOROdIcAuMMu MuAz sMAjlovIć, prof.

odGoj ŽeNSke djeCe – PoSeBaN emaNet

Djeca su blagodat od Allaha, subhanehu ve te’ala, i svaki musliman i muslimanka trebaju čvrsto vjerovati da ”allahova je vlast na nebesima i na zemlji. on stva-

ra šta hoće! on poklanja žensku djecu kome hoće, a kome hoće - mušku, ili im daje i mušku i žensku, a koga hoće, učini bez poroda; on uistinu, sva zna i sve može.“ (Eš-Šura, 49-50) Također, Uzvišeni je re-kao: “bogatstvo i sinovi su ukras u životu na ovo-me svijetu“ (El-Kehf, 46), tj. djeca su blagodat, ukras i sreća na dunjaluku, te poklon od Allaha, subhanehu ve te`ala.

Jedan od znakova zahvalnosti na ovoj blagodati jeste ispravan islamski odgoj djeteta. Odgoj djece je jedna od najvažnijih oblasti u današnjem društvu. Roditelje, po pitanju dječjeg odgoja, dijelimo na:• one koji su u potpunosti zanemarili odgoj svo-

je djece;• one koji nastoje svoju djecu odgojiti u duhu

osnovne kulture i sačuvati ih od glavnih uzro-ka propasti današnje omladine (alkohol, dro-ga, sida...);

• one koji svoju djecu nastoje odgojiti islam-skim odgojem, što je ujedno vrlo teško u da-našnjem društvu koje poziva svemu negativ-nom i nemoralnom.

Znajući u kolikoj mjeri je u današnjem vremenu in-stitucija islamske porodice na meti njenih neprijate-lja, a posebno muslimanka, podsjetit ćemo roditelje na Allahovu predivnu nagradu za odgoj ženske dje-ce, a potom navesti nekoliko savjeta u tom pogledu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘’Ko bude imao tri kćerke i dadne im utočište i hranu, i bude milostiv prema njima, zasigurno mu je obavezan Džennet.’’ Neki mu čovjek reče: ’’A dvije kćerke, Allahov Poslaniče?’’ Reče: ’’I dvije.’’ (Bilježi El-Buhari u Edebul-Mufred, a šejh Albani je ocijenio hadis hasenom)

Također, onaj kome Allah podari dvije kćerke i bude ih lijepo izdržavao i odgojio, imat će, sa Allaho-vim dopustom, najljepše društvo na Sudnjem danu: „Ko bude izdržavao dvije kćerke sve dok ne postignu punoljetstvo, doći će na Sudnji dan, a ja i on ćemo biti poput ova dva’’ – pa je spojio svoja dva prsta. (Muslim) Zbog spomenutih nagrada za odgoj ženske djece, roditelji bi odgoju ženske djece trebali posvetiti po-sebnu pažnju, naročito ako znaju kakve negativne posljedice mogu zadesiti pojedinca i društvo u sluča-ju zanemarivanja njihovog odgoja.

Poslanikov odGoj kao uzoR

Svaki musliman trebao bi odgoj ženske djece sma-trati ukazanom čašću, jer on u tom plemenitom djelu slijedi primjer Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je bio otac četiri kćerke i koje je ujedno odgojio najljepšim odgojem. Jedan od plodova poslaničkog odgoja je Fatima, Allah bio zadovoljan s njom, kojoj je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, neposredno prije svoje smrti rekao: „Zar nisi zadovoljna da budeš gospođa – predvodnica svih žena u Džennetu ili žena pravovjernih.“ (El-Buhari) A u drugoj predaji također kod El-Buharije stoji: „...predvodnica žena ovog (islam-skoga) ummeta.“

PaŽnja i njeŽnosT

Ženska djeca su po svojoj prirodi nježna i uvijek imaju potrebu za pažnjom i iskazivanjem lijepih osje-ćaja i riječi. Zbog ovih i sličnih osobina nije ispravno da se s njima postupa grubo i strogo, onako kako po-jedini roditelji postupaju sa sinovima, jer se one od-gajaju u duhu blagosti i popustljivosti, navikle su da rastu u ukrasima i kao takve ne mogu se raspravljati ili prepirati. Opisujući prirodu žene, Uzvišeni Allah je rekao: “Zar one koje u ukrasima rastu i koje su u prepirci bespomoćne?“ (Ez-Zuhruf, 18) Zbog toga su, prilikom

njihovog odgoja, potrebna sredstva koja odgovaraju njihovoj nježnosti i prirodno urođenim osobinama sa kojim ih je Allah stvorio.

odGoj – odGovoRnosT oba RodiTelja

Očeva odgojna uloga daleko je veća od one za koju pojedini očevi misle da se manifestira samo u obezbjeđivanju hrane, odjeće i postavljanja odre-đenih mjerila, granica i kažnjavanju kćerke za pre-koračenje postavljenih granica. Koliko je očeva koji smatraju da su ispunjavanjem spomenutih obaveza izvršili svoju roditeljsku dužnost? Ovakvim svojim postupkom i shvatanjem otac cjelokupan odgoj svo-je kćerke prebacuje na majku. Moramo naglasiti, ne umanjujući ovim majčin trud i zasluge u odgojnom procesu, da prilikom odrastanja u kćerkinom životu postoje periodi u kojim je neophodno prisustvo oca i zbog toga bi kćerkin odgoj trebao biti podijeljen iz-među oba roditelja.

adolescencija (PubeRTeT) i kćeRkine PoTRebe

U ranom djetinjstvu ženska djeca imaju veliku po-trebu za majkom, ali u periodu adolescencije svaka kćerka ima direktnu potrebu za ocem koji u tom pe-riodu njenog života igra vrlo važnu ulogu. Ukoliko otac ne opravda svoju ulogu u tom periodu kćerki-nog života, ili ga ne razumije, ili ne shvata koliko je opasan taj period, bit će direktni krivac za kćerkine unutrašnje osjećaje i loše postupke koji mogu proi-steći nakon toga.

U periodu adolescencije dešavaju se velike tjele-sne i psihičke promjene kod djevojčica i mnogi rodi-telji nastoje da im se kćerka u tom periodu, a i pri-je, poduči određenim islamsko-fikhskim propisima koji se odnose na ženu, što postaje i njihova kćerka u tom periodu. Sigurno su šerijatsko-fikhska pravila vrlo važna i neophodna, međutim, ne treba se samo njima posvećivati pažnja. Adolescent, svejedno bio to dječak ili djevojčica, osjeća jednu vrstu potrebe za suprotnim spolom, ima želju da se isti neprestano na-lazi u njegovoj blizini i razgovora s njim.

U periodu adolescencije prvi muškarac kojeg kćer-ka vidi ispred sebe jeste njen otac. Kroz njega će vred-novati i upoređivati sve ostale muškarce u svom ži-votu. Ukoliko otac ispravno shvati svoju odgojnu ulo-gu, poštujući njene osjećaje, zasigurno će se njeno poštovanje prema njemu povećati, on će joj postati uzor i primjer po kojem će vrednovati ostale muškar-ce. I kada bude željela da se uda, željet će i tražiti da njen budući suprug sliči njenom ocu po osobinama i moralu. Nasuprot ovom, otac koji je grub, ima želju za prevlašću ili je zauzet i ništa ne zna o svojoj poro-dici, izgubit će sposobnost da ostavi utjecaj na svoju kćerku i vrlo lahko se može desiti da ona sama potraži zamjenu za prazninu koju je on ostavio.

babina PRinceza i ljePoTica

Vrlo je važno napomenuti da kćerka u periodu adolescencije ima jaku potrebu za isticanjem svoje ženstvenosti i ljepote. Ima potrebu za lijepim i njež-nim riječima koje u određenim situacijama treba pro-pratiti nježan dodir. Njen otac bi, sa svojom roditelj-skom ljubavlju i nježnošću, trebao biti taj koji će joj sve to podariti. Ukoliko to ispuni i zadovolji njenu po-trebu za lijepom, nježnom riječju, onda je takve riječi neće učiniti ranjivom i slabom kada ih prvi put čuje od suprotnog pola. U Poslanikovom, sallallahu alejhi ve sellem, opohođenju prema njegovim kćerkama imamo lijep primjer za ovaj segment odgoja.

Uvažavao je potrebe svojih kćerki, iskazivao im ljubav i milost. Majka pravovjernih Aiša, radijallahu anha, pojašnjava nam Poslanikovo iskazivanje lju-

bavi, milosti i respekta u sljedećem hadisu: “Nisam vidjela nikoga sličnijeg Poslaniku u izgledu, kada stoji ili sjedi, od njegove kćerke Fatime. Kada bi ušla kod Po-slanika, sallallahu alejhi ve sellem, ustao bi prema njoj (uzeo je za ruku) i poljubio je te je posjeo pored sebe. A kada bi Poslanik ušao kod nje, ustala bi prema njemu (uzela ga za ruku), poljubila bi ga i posjela ga pored sebe.“ (Tirmizi i Ebu Davud, a šejh Albani je ocijenio hadis vjerodostojnim. Vidjeti: Sahihu ve daifu Tirmizi i Ebu Davud). Navedeni Poslanikovi, sallallahu alejhi ve sellem, postupci prema njegovoj kćerki, kao i njeno lijepo uzvraćanje na te postupke i osjećaje, ukazuju na vrhunski moral i savršeni odgoj.

duŠevni sMiRaj

Zajedničke karakteristike svih žena su ranjivost i osjećajnost te stalna potraga za bezbjednošću i du-ševnim smirajem. Otac je prva osoba koja će u svo-joj kćerki izgraditi osjećaj bezbjednosti. Očev dom je prvo mjesto gdje će naći bezbjednost, kada osjeti strah u bilo kojem periodu svoga života. Zbog toga, svaki otac treba svojoj kćerki obezbijediti duševni smiraj i bezbjednost prije materijalnog smiraja i be-zbjednosti. Jer ako kćerka osjeti da je izgubila be-zbjednost kod svoga oca, u porodičnoj kući, potražit će je negdje drugdje.

PoslanikoviM odGojniM sTazaMa

Svaki odgajatelj trebao bi kao učitelja uzeti Posla-nika, sallallahu alejhi ve sellem. Njegovo ophođenje prema kćerkama u vremenu i društvu koje je bilo poznato po zakopavanju žive ženske djece primjer je svim muškarcima. Ummu Halid, kćerka Halida, sina Seidova, pripovijeda nam o jednom događaju iz nje-nog djetinjstvu i kakav je trag taj događaj ostavio na njenu ličnost.

Ona kaže: “Došla sam sa svojim ocem kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a na meni je bila žuta košulja, pa je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Lijepo, lijepo.“ Rekao je Abdullah (prenosilac hadisa) da je Poslanik to rekao na habešijskom jeziku. Rekla je: ’’Otišla sam da se igram sa Poslanikovim prstenom, pa me je moj otac ukorio. Allahov Poslanik, sallallahu alej-hi ve sellem, rekao je: ’Pusti je!’, a zatim je rekao: ’Izno-saj, pohabaj, poderi (to je ponovio tri puta)’’’, a u drugoj predaji kod El-Buharije stoji: “...neka je zamijeni druga“ (tj. uputio joj je dovu da košulja dugo ostane kod nje, za dug život i da je zamijeni drugom odjećom, kako je to običaj kod Arapa da se kaže). I rekao je Abdullah (pre-nosilac hadisa): ’’Dugo vremena je imala ovu košulju.“ (El-Buhari i Fethul-bari).

Svaka djevojčica još od malih nogu voli da se uljepšava i ukrašava, voli pohvale, koje u njenoj duši ostavljaju dubok trag i čine je nježnom, poslušnom osobom koja prihvata smjernice i savjete. Tako je i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pohvalio ljepotu njene odjeće, obraćajući joj se na jeziku uz koji je ra-sla (habešijski) i koji razumije, jer je sa svojim ocem i majkom odgajana u Habešiji (današnjoj Etiopiji) za vrijeme njihove hidžre. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dozvolio joj je da se igra sa njegovim prste-nom, uputio je dovu za njen dug život, obradovao ju je viješću da će u budućnosti mijenjati odjeću i da je njen otac, sa Allahovim dopustom, taj koji je čuva i obezbjeđuje.

Također ju je smirio i sugerirao da se ne brine za propadanje odjeće, jer će njen otac, sa Allahovim do-pustom, to nadoknaditi. Zaista je rekao istinu Uzviše-ni Allah: “Vi u Allahovom Poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na ono-me svijetu, i koji često Allaha spominje“ (El-Ahzab, 21)

islamski časopis “el-asr”

zajedničke karakteristike svih žena su ranjivost i osjećajnost te stalna potraga za bezbjednošću i duševnim smirajem. otac je prva osoba koja će u svojoj kćerki izgraditi osjećaj bezbjednosti. očev dom je prvo mjesto gdje će naći bezbjednost, kada osjeti strah u bilo kojem periodu svoga života. zbog toga, svaki otac treba svojoj kćerki obezbijediti duševni smiraj i bezbjednost

prije materijalnog smiraja i bezbjednosti.


ISkREnoSt - SIdk Uistinu je Uzvišeni Allah s pravdom

i mudrošću stvorio nebesa i Zemlju i zato traži od ljudi da svoj život ba-ziraju na istini i da postupaju samo po istini. Dezorijentiranost i nesreća ljudi potiču samo iz njihovog odstu-

panja od ovog jasnog principa, od prodiranja laži i nebuloza u njihove duše i misli, što ih je udaljilo od Pravog puta i odvratilo ih od činjenica kojih se mora-ju pridržavati.

Iz tog razloga iskrenost se mora slijediti u svakom postupku, primjenjivati u svakoj situaciji, realizirati u svakom sudu. To je osnovni stub u karakteru mu-slimana i postojana osobina njegove etike. Iz istog razloga konstrukcija društva u islamu se zasniva na suzbijanju neprovjerenih informacija, odbacivanju glasina i sumnji. Jer, samo čvrste činjenice treba da budu slijeđene. Samo su one istaknute i superiorne i samo se njima potvrđuju razne vrste veza.

Božji Poslanik je rekao: “Klonite se neprovjerenih vi-jesti, jer je to najgore što se može reći.“ (Buhari)

“Pređi s onog što ti je sumnjivo na ono što ti nije sum-njivo. Iskrenost je smirenost, a laž je uznemirenost.“ (Tir-mizi)

Kur’an se zgražava nad onima koji slijede pret-postavke koje su im napunile glave praznovjerjima i ukaljale lažima njihovu sadašnjost i budućnost: “... oni se povode samo za pretpostavkama i onim za čim duše žude, a već im dolazi od Gospodara njiho-va prava uputa.” (En-Nedžm, 23)

“... a o tome ništa ne znaju, slijede samo pretpo-stavke, a pretpostavka istini baš nimalo ne koristi.” (En-Nedžm, 28)

A islam - radi izuzetne važnosti koju pridaje istini - progoni lašce i žestoko ih osuđuje.

Aiša, majka vjernika, kaže: “Nikakav gest nije Bož-jem Poslaniku odvratan kao laž. Kada god bi kod nekog od ljudi primijetio nešto od toga i zatim saznao da je to ovaj iskorijenio, znao bi da je taj čovjek došao na teobu.“ (Ahmed)

U njenoj drugoj predaji se kaže:“Nikakav gest nije Božjem Poslaniku odvratan kao

laž. Dešavalo se da neki čovjek u njegovom prisustvu izrekne neku laž. On bi to u sebi čuvao sve dok ne bi sa-znao da je taj čovjek došao na teobu.“ (Ibn Hibban)

Nije čudo! Časni prethodnici (selefi salih) jedni s drugima su se na najljepši način ophodili i po tome su se raspoznavali. Kada bi neki od njih učinio nešto neprimjereno i krenuo pogrešnim putem, izgledao bi, radi svoga postupanja, poput gubavca među zdravima. Ne bi među njima mogao boraviti sve dok se ne izliječi od svoje bolesti. Prvobitna obilježja muslimanske zajednice su bila iskrenost u pričanju, preciznost u izlaganju i pouzdanost u govoru. A laž, pronevjera, varanje i potvora bili su obilježja nifaka i gubljenja veze s vjerom ili su predstavljale vezanost za vjeru na način varalica, potvornika i lažaca koji iz-vrću stvarnost.

Postoje niskosti koje se lijepe za čovjeka i nalik su bolestima koje napadaju tijelo i koje nestaju tek na-kon dugotrajnog liječenja. Nalik su strahu od kojeg zanijeme strašljivci i pohlepi od koje se stiskaju ruke. Kada se neki ljudi pozovu u obavezni džihad, pristu-paju naježene kože. Drugi, pak, kada treba da podije-le zekat, broje novac drhtavih prstiju. Ovakvi tipovi su podložni kukavičluku i škrtosti, za razliku od onih koji idu u smrt bez straha i udjeljuju imetak bez brojanja. Može se naći neko opravdanje za one koje podilaze impulsi pohlepe ili straha u trenutku dok se nalaze na poprištima žrtvovanja.

Međutim, nikakvo opravdanje se ne može naći za

one kojima laž čini dio karaktera i koji cijelog života varaju ljude.

Božji Poslanik je rekao: “Čovjekovu prirodu mogu činiti razne osobine, ali ne varanje i laž.“ (Ahmed)

“Pitali su Božjeg Poslanika: - Može li vjernik biti ku-kavica?

- Da! - odgovori.- Može li vjernik biti škrtica?- Može! - odgovori Poslanik.- A može li vjernik biti lažac?- Ne može!... - odgovori.“ (Malik)Ovi odgovori potvrđuju ono što smo maloprije ka-

zali - da postoje porivi i napadi slabosti koji opsjedaju neke ljude i nakon određenog vremena ih svladava-ju - kada se susretnu sa čvrstom obavezom ili zacr-tanom dažbinom. Oni nipošto nemaju za cilj oprav-davanje škrtosti ili zanemarivanje kukavičluka. To se ne može desiti jer te dvije karakteristike predstavljaju kapiju nevjerovanja.

Što je širi dijapazon štete koju izaziva laž koju pro-širi potvorivač, grijeh će biti veći kod Allaha. Novinar koji hiljadama ljudi proširi lažnu vijest, političar koji ljudima daje iskrivljene slike značajnih pitanja ili ljudi

afere koji usmjeravaju optužbe značajnim ljudima i ženama - izvršavaju mnogo teže zločine za koje slje-duje teška kazna.

Vjerovjesnik je rekao:“Noćas sam sanjao dvojicu ljudi kako mi prilaze.

Onaj koji cijepa svoju vilicu je lažac. On je (na dunjalu-ku) lagao i te laži su se prenosile s kraja na kraj svijeta. Do Sudnjeg dana lažac će na taj način biti mučen.“ (Bu-hari)

U ovu vrstu spada laganje vladara svojim narodi-ma. Svakom je poznato koliko je štetna laž sa govor-nice.

U hadisu stoji: „Trojica ljudi neće ući u Džennet: ne-moralni starac, lažljivi vođa i oholi siromah.“ (El-Bezzar)

Laž o Allahovoj vjeri je najveći grijeh, a na proče-lju toga je pripisivati Allahu ili Njegovom Poslaniku nešto što oni nisu rekli. To je u svojoj osnovi vrsta be-zočne potvore čije su posljedice užasne.

Božji Poslanik kaže:“Slagati nešto o meni nije isto što i slagati na nekog

drugog čovjeka. Ko slaže na mene namjerno neka sebi

pripremi stolicu od vatre.“ (Buhari)U ovu vrstu potvore spada sve što neznalice mogu

izmisliti i uvući u Allahovu vjeru od postupaka koji nemaju osnove u vjeri, a koje obični ljudi smatraju njenim dijelom. To, ustvari, nije dio vjere! To je samo igra i zabava!

Vjerovjesnik ukazuje svom ummetu na izvore ovih pokuđenih novotarija i upozorava ih na opasnost sli-jeđenja tih pokreta pozivajući muslimane da se pri-državaju ajeta svoje Knjige i tradicije njihovih pravo-vjernih prethodnika:

“Pred kraj postojanja mog ummeta pojaviti će se lju-di-dedždžali koji će izmišljati stvari kakve niste čuli ni vi ni vaši očevi! Teško vama i teško njima! Ne dopustite da vas u zabludu odvedu i da vas na Pravom putu pokole-baju!“ (Muslim)

Islam preporučuje da se istinoljubivost usađuje u dušu djeteta kako bi odrasli s njome i kako bi ona sra-sla sa njihovim riječima i postupcima.

Abdullah b. Amir kaže: “Jedne prilike me zvala maj-ka dok je Božji Poslanik s.a.v.s. sjedio kod nas u kući:

- Dođi da ti nešto dam!- Šta si željela da mu daš? - upita je Poslanik a.s.- Htjela sam da mu dam hurmu..- Kada mu ne bi dala ništa, na teret bi ti bila stavljena

laž - kaza joj Poslanik a.s.“ (Ebu Davud)Ebu Hurejre bilježi da je Božji Poslanik rekao: „Ko

kaže djetetu: “Dođi, evo ti!“, a ne da mu ništa, to mu se ubraja u laž.“ (Ahmed)

Pogledajmo kako Božji Poslanik podučava majke i očeve da svoju djecu odgajaju u duhu istinoljublja i mržnje prema laži. Da je on ovo dozvolio i ubrojio ga u bezazlene riječi, lahko bi se moglo dogoditi da djeca odrastu smatrajući laž malim grijehom, a to je, ustvari, kod Allaha krupan prijestup. Strogost u vezi sa istinitošću i istinoljubivošću je tolika da zalazi i u sitna kućna pitanja.

Esma bint Jezid je rekla: „ - O Božji Poslaniče! Ako bi jedna od nas rekla za nešto što joj se sviđa da joj se ne sviđa, da li je to laž?

- Laž će se tretirati kao laž, a mala laž kao mala laž - odgovori Božji Poslanik s.a.v.s.“ (Muslim)

Zakonodavac je pobrojao negativnosti laži i uka-zao na teške posljedice laganja kako ne bi ostavio ni-kakvo opravdanje za zaobilaženje istine i neozbiljan odnos prema njoj.

Neki ljudi ne prežu od laži dok se šale! Smatraju da se u zabavi nešto može izmisliti. Međutim, islam koji dozvoljava opuštanje ne odobrava u tome ni-kakva sredstva osim čiste istine. Jer, sa dozvoljenim stvarima nestaje potreba za zabranjenim i sa istinom prestaje potreba za lažima.

Božji Poslanik s.a.v.s. je rekao: “Teško onome ko iz-mišlja nešto kako bi nasmijao ljude. Teško njemu! Teško njemu!“ (Tirmizi)

“Obećavam kuću u središtu Dženneta onome ko ostavi laž čak i kada se šali.“ (Bejheqi)

“Čovjek nije potpun vjernik sve dok ne ostavi laž u šali i diskusiji, pa makar bio iskren u ostalim prilikama.“ (Ahmed)

Svjedoci smo da ljudi puštaju svojoj mašti na volju kada treba nasmijati društvo. Nikakav grijeh ne vide u izmišljanju i pripisivanju priča svojim protivnicima ili prijateljima kako bi uzbunili ljude protiv njih ili kako bi se izrugivali s njima. Vjera u potpunosti zabranjuje ovakvo ponašanje. Jer, realnost je da zabavljanje laži-ma često završava s brigama i neprijateljstvima.

PoGlavlje iz kNjiGe «karakter muslimaNa»,

izdavač: bookline, sarajevo, 2003.

“Nikakav gest nije Božjem Poslaniku odvratan kao laž. kada god bi kod nekog od ljudi primijetio nešto od toga i zatim saznao da je to ovaj iskorijenio, znao bi da je taj čovjek došao na teobu.” (ahmed)

muhammeD el-GazaliaHlak


AMMAR PREDSTAVLJAO SANDŽAK NA SVJETSKOM TAKMIČENJU

UČAČA KUR’ANA

U organizaciji Škole Kur'ana Časnog i Kulturnog centra Irana u Beogradu, predstavniku Škole Kur'ana Časnog, hafizu Ammaru Muderizoviću, omogućeno je učestvova-nje na 29. svjetskom takmičenju u hifzu koje se organizi-

ra svake godine u glavnom gradu Irana Teheranu. Takmičenje je trajalo od 17. do 21. juna, a učestvovalo je 114 ta-

kmičara iz 68 država. Od ovog broja takmičara bilo je 48 hafiza. U ta-kmičenju su uzele učešće zemlje sa šest kontinenata, a među njima Brazil, Australija, Kina, Švedska, Švicarska, Francuska i mnoge druge.

Predstavnik naše Škole Kur'ana učestvovao je u takmičenju hifza koje se odvijalo u tri faze. Prva je bila nokaut faza u kojoj se broj uče-snika prepolovio; druga faza je bila polufinalna, gdje su se 24 hafiza takmičila i samo pet njih je prošlo u finalnu fazu takmičenja. Što se tiče hifza, prvo mjesto je osvojio takmičar iz Irana, drugo mjesto je zauzeo takmičar iz Bangladeša, a treće mjesto takmičar iz Libije.

Naš predstavnik je učestvovao u nekoliko emisija uživo na televi-ziji u kojima je, između ostalog, djelimično objasnio stanje muslima-na u Sandžaku, što je voditelje emisija iznenadilo i zabrinulo. Oni su poslali selame preko Ammara za narod Sandžaka i podsjetili da su muslimani braća ma gdje bili.

Finalnom dijelu takmičenja prisustvovali su najviši rukovodioci Islamske Republike Irana.

HIfZ SE UČI NA PEŠTERU

Škola Kur'ana Časnog, u skladu sa ciljevima zbog kojih je osnovana, nastavlja širiti svjetlo Kur'ana širom Sandžaka otvaranjem departmana Škole. U posljednjih par mjese-ci poseban akcenat stavljen na departman Škole Kur'ana u Delimeđu, a cilj je bio da se upiše što više polaznika.

Inspirisana hadisima Poslanika a.s., uprava Škole Kur'ana je uložila dosta truda koji se kasnije i isplatio.

U posljednih mjesec dana u Delimeđu je bio novi upisni rok i upi-salo se preko 140 polaznika u ovaj departman Škole Kur'ana. Uprava i svi profesori su izuzetno zadovoljni brojem upisanih, pa je uprava Škole Kur'ana obezbjedila i prijevoz za polaznike čije su kuće udalje-ne od Islamskog centra u Delimeđu.

sandŽaklije GRade kuću u sRebRenici

Porodica Delić iz sela Doline blizu Srebrenice živi u jednoj sobi. Njihov dom, u kome nemaju dovoljno prostora ni namještaja, stam-beno je skrovište za sedam članova. Njihovi uslovi za život su skoro nemogući, ali su oni ipak bili odlučni da ostanu u svojoj Srebrenici.

Centar za humanitarni rad „Hajrat“ odlučio je pokrenuti akciju kako bi ovoj porodici obezbijedio veći stambeni prostor te je uz ra-zumijevanje džematlija iz Graca započeta izgradnja njihovog novog doma. Zato je ova kuća, čija je izgradnja uveliko u toku, dobro djelo džematlija iz Graca koji su porijeklom iz Sandžaka i CHR „Hajrat“.

Nakon temelja i izgradnje zidova izlivena je i druga ploča. Alija Delić, najstariji sin Hajrije, zahvalio se svima onima koji su dali do-prinos i učestvovali u tome da se on i njegova porodica uskoro zbri-nu u novoj kući. Cilj ove izgradnje je upravo motiv da ovakve i slične porodice ostanu da žive u Srebrenici. Svaka stambena jedinica znači jedna porodica više koja će živjeti i nadati se dolasku ljepšeg vakta u Srebrenici. Potrebno je što više ovakvih projekata koji će omogućiti mnogim porodicama, koje spadaju u povratničke, da se vrate tamo gdje su nekada živjeli.

Delići, pored toga što nemaju uslova za život, nemaju nikakva so-cijalna primanja koja bi im omogućila da sami sebi učine život bo-ljim. Odlučili su ostati na selu da bi preživjeli. Kuća u koju ih planira-mo useliti imat će prostora za dvije porodice. Iz tog razloga „Hajrat“ će ovog ljeta pratiti tok izgradnje, a nastavit će pomagati ovakvim i sličnim porodicama. Zato se nadamo do jeseni uspješnom epilogu koji će biti njihovo useljenje u novi dom.

edib šaljić

MARŠ MIRA U MINHENU

Džemat „Fedžr“ u Minhenu, u suradnji sa ostalim islamskim zajed-nicama i bošnjačkim udruženjima iz Bajerna, i ove godine obilježila je sjećanje na počinjeni genocid u Srebrenici. Veliki marš mira, koji je brojao više od 3.000 ljudi, krenuo je u nedjelju 8. jula kroz sami centar grada Minhena. Ispred nepregledne kolone koračala su djeca koja su u rukama nosila slova od kojih je sastavljena riječ Srebrenica. Visoko uzdignuti transparenti podsjetili su prolaznike na ono što se desilo Bošnjacima 11. jula 1995.

Nakon višečasovnog hoda na Theresienwiese aktivisti Zajednice su izgradili 11 velikih stubova na kojima su stajala imena šehida Sre-brenice. Velikom skupu se sa bine obratio predsjednik Islamske za-jednice Bošnjaka Njemačke Edin Atlagić, koji je na njemačkom jeziku podsjetio prisutne na ono što se dogodilo 11. jula. Veoma nadahnu-to obraćanje Edina Atlagića izmamilo je pažnju velikog broja mladih ljudi, kao i naše braće Turaka, Alžiraca, Egipćana i Nijemaca koji su u velikom broju došli da podrže skup.

Zatim se prisutnim obratio Admir Ramić, potpredsjednik Vijeća stranaca grada Minhena. Nakon ilahije i recitacija skup je poselamio Izet-ef. Bibić koji je u veoma emotivnom obraćanju podsjetio Bošnja-ke na obavezu čuvanja Srebrenice od zaborava, kao i na to ko ima, a ko nema pravo Bošnjacima govoriti o Srebrenici i toleranciji.

Na kraju je Mirza-ef. Džafić proučio dovu za šehide Srebrenice. Za-hvaljujemo se vrijednim aktivistima koji su i ove godine očuvali Sre-brenicu od zaborava u Minhenu.

p l o d o v i š k o l e k u r ' a n a H u M a n o s t

d i j a s p o r a

OBRAZOVANjENerMIN gICIć


ISlAmSkI mAnAGEmEnt

Management (menad-žment) je planiranje, a nakon toga izvr-šavanje onoga što

smo planirali kroz iskorištavanje mogućnosti koje imamo, kao i ko-ordinacija ovih mogućnosti zbog ostvarivanja traženih ciljeva sa po-sredstvom dobre kontrole i usmje-ravanja.

vRsTe ManaGeMenTa

Nauka u managementu je uz-napredovala i ima mnogo podvr-sta, od kojih neke vrste uzrokuju propast posla, dok neke uzrokuju uspjeh:

1. krut sistem vođenja poslo-va. Ovaj kruti sistem vodi ka nano-šenju štete radnicima i poništava ciljeve zbog kojih se posao i po-duzima, pa stoga radnik gubi mo-ral za rad i time se kod njega ubi-ja duh inventivnosti (kreativnost, dosjetljivost; lat. invenire - pronaći, pronalazački, izumiteljski).

2. vođenje poslova utemelje-no na reagiranju. Ovakvo vođenje poslova se temelji na praćenju rada drugih, tako da oni uvijek slijede, a nikada ne vode.

3. vođenje poslova utemelje-no na ličnosti jedne osobe, tako da se ljudi okupljaju samo zbog ličnosti direktora, a ne zbog posla, pa ako direktor umre - posao će se ugasiti, jer posao zavisi od njega.

4. vođenje poslova utemelje-no na popuštanju u svakoj situ-aciji, tako da se takvi ljudi uvijek zadovoljavaju trenutnim stanjem. Njih brine interes ljudi kako se oni ne bi bunili, ali zanemaruju interes posla.

5. vođenje poslova na pretje-ranom uveličavanju stvari što se ogleda u objašnjavanju radnicima da je firma veoma uspješna, bez ikakvih problema, ne otkrivajući probleme, dok je stvarnost suprot-na i na kraju se dogodi katastrofa.

6. vođenje poslova na osnovu potpune ovlasti i ovako nešto ne biva, osim u nemarnom vođenju poslova. Ovlasti su potrebne, me-đutim, moraju imati ograničenja, tako da ne smije postojati 100% ovlast, ili da postoji 100% centrali-zacija.

7. vođenje poslova utemelje-no na međusobnom pomaganju u kojem postoji lijepa veza između direktora i radnika i u kojoj se od-govornost dijeli u skladu sa potre-bom. Odlučivanje u ovom sistemu

je zajedničko, a ne pojedinačno kao što kaže Allah: „Za one koji se Gospodaru svome odazivaju, i koji molitvu obavljaju, i koji se o poslovi-ma svojim dogovaraju, a dio od ono-ga čime smo ih opskrbili udjeljuju.“ (Eš-Šura, 38) Ovo je uspješan način poslovanja.

8. vođenje poslova na osnovu raspodjele ciljeva i ono biva u ja-snom objašnjavanju ciljeva radni-cima, a zatim se vrši raspodjela u izvršavanju ovih ciljeva na radnike, tako da svaki pojedinac brine o ostvarivanju jednog cilja koji pred-stavlja dio cilja posla.

ŠaRTovi usPjeHa u vođenja Poslova

1. Sakupljanje informacija, njiho-va klasifikacija i podjela po stepe-nima posla.

2. Olakšavanje komunikacije iz-među radnika i uklanjanje prepre-ka između radnika i uprave.

3. Osigurati stimulaciju za radni-ke, za izvršavanje poslova, a tako-đer i kritiziranje i kažnjavanje onih koji uskraćuju u poslu.

4. Međusobno povjerenje izme-

đu radnika i rukovodstva i ostvari-vanje lijepe atmosfere u njihovim međusobnim odnosima.

5. Spoznaja mogućnosti i snaga radnika i njihovo usmjeravanje u ispravnom pravcu.

6. Određivanje obaveza i ovla-štenja i sprječavanje njihovog me-đusobnog miješanja i ukrštanja.

7. Odlučnost u rješavanju pro-blema i donošenju odluka.

vRsTe diRekToRa

1. Direktor koji se brine o radu, a zanemaruje radnike; pazi na radno vrijeme, pazi na status rada, ali ne misli o pravima i potrebama rad-nika, ne razmišlja o tome da sa nji-ma ostvari lijepe odnose, uspjet će jedno određeno vrijeme, ali će na kraju propasti.

2. Direktor koji brine o radnici-ma, ali na račun posla. Ovaj je su-protan onom prvom i na kraju će propasti.

3. Negativni direktor koji misli samo o svom interesu i ne razmišlja o radnicima, niti poslu, osim ako je to u njegovom interesu.

4. Odmjereni direktor koji svako-me daje njegovo pravo, a u poslu

ne zaboravlja ni sebe. Ovo je uspje-šan direktor.

osobine usPjeŠnoG diRekToRa

1. Povjerenje je uvjet za uspjeh svakog posla, zato što su direktoru povjerena prava radnika i firme, pa ako on ne bude povjerljiv prava će se izgubiti i posao će propasti. Iskrenost je uvjet uspjeha svakog posla.

2. znanje i iskustvo. Organizi-ranje poslova uz iskustvo je osnov-ni uvjet za uspjeh posla.

3. snaga i mogućnost za pro-vođenje ciljeva. Slab čovjek koji nije u stanju da vodi i nadgleda lju-de i onaj koji je slab u donošenju odluka samo je figura koja sjedi u kancelariji.

4. skromnost u ophođenju sa zaposlenim, međutim, bez poka-zivanja slabosti – ne treba da bude suh da se slomi, niti slab da ga „po-jedu“.

5. blagost i strpljenje su osnov-ni uvjeti za sve one koji nose vod-stvo, bez njih nema smisla u vod-stvu.

6. savjetovanje i dogovaranje sa drugima zato što onaj koji drži samo do svog mišljenja na kraju će puno pogriješiti.

7. Priznavanje greške ukoliko se uoči, uz ispriku ako se ogriješi o prava ljudi.

8. iskrenost uz izbjegavanje laži. Direktor koji laže gubi povje-renje i poštovanje zaposlenih.

9. oštroumnost i pronicljivost kako ga ljudi ne bi jednostavno varali. Ovo su osobine uspješnog direktora.

Jednoga dana je kod Osmana r.a. bila skupina ljudi, pa je ušao jedan čovjek, a Osman r.a. reče: „A zar se jedan od vas ne stidi, a u njegovim očima se vidi zinaluk?“ Nakon što se skup razišao, došao mu je taj čo-vjek i upitao ga: „Da li postoji obja-va nakon Poslanika s.a.w.s., kako si to znao?“ Osman r.a. reče: „Istinu je rekao Poslanik s.a.w.s.: - Bojte se fi-raseta (pronicljivosti) vjernika, jer on gleda Allahovim svijetlom.“

Jednoga dana u doba Omera r.a. su uhvatili kradljivca, pa kada su htjeli da mu odsijeku ruku, re-kao je: „Emirul-mu'minin, tako mi Allaha, prvi mi je put“, pa ga je on udario štapom: „Lažeš, nije ti bilo prvi put, jer te Allah ne bi osramo-tio prvi put!“

direktor koji se brine o radu, a zanemaruje radnike; pazi na radno vrijeme, pazi na status rada, ali ne misli o pravima i potrebama radnika, ne razmišlja o tome da sa njima ostvari lijepe odnose, uspjet će jedno određeno

vrijeme, ali će na kraju propasti.

PomoćNi ureD za Da’wu – rebwahEKONOMIjA

20. jul 2012. 28Glas islamaSVIjET ISLAMANapisali: George Carey, Mustafa Cerić i Alistair Macdonald-Radcliff

Ugledni američki dnevnik „The Washington Post“ objavio je 11. jula 2012. godine zajednički au-

torski tekst, apel trojice vjerskih lidera za zaustavljanje zločina i veći angažman svijeta na postizanju mira u Siriji.

The Washington Post, 11.07.2012.

SIRIJA: POSMATRANJE UŽASA, ALI, JE LI TO SVE

ŠTO SVIJET MOŽE URADITI?

„Da bi zlo trijumfovalo, sve što je po-trebno učiniti je da dobri ljudi ne učine ništa“ - izreka je koja se pripisuje britan-skom državniku i filozofu Edmundu Bur-keu, i sada, kada vidimo šta se dešava u Siriji, pravo je vrijeme da se prisjetimo te izreke.

To što ljudi, žene i djeca u sve većem broju gube živote na strašne načine, a dokazi o zločinima svakodnevno rastu, stvar je pukog bilježenja. Vanjski svi-jet za sada, doslovno, samo posmatra i pravi bilješke. Gotovo jedina praktična akcija koju su Ujedinjene nacije uspjele dogovoriti je slanje službenih posmatra-ča da zabilježe pokolj. Međutim, u ovom trenutku, dok su UN snage posvećene svom zadatku, neprijateljstva su eskali-rala do te mjere da je čak i rad posmatra-ča morao biti obustavljen.

Cjelovit izvještaj će, nesumnjivo, biti sačinjen i jednog dana možda i pomo-gne da se neki od počinitelja krivično procesuiraju. Ali zar ne bi bilo bolje osi-gurati da bude manje poginulih? Mora li ostatak svijeta jednostavno gledati i žali-ti? Jesu li naše međunarodne institucije i dalje toliko osakaćene malodušnim per-cepcijama nacionalnih interesa da ništa više ne mogu učiniti?

Tragično, ovakva situacija nam nije nepoznata, jer muftija Cerić iz Bosne

proživio je vrijeme i sukobe koji su po mnogo čemu slični događanjima u Siriji, u periodu 1992-1995. Iako je njegov ži-vot sudbina poštedjela, to nije bio slučaj sa 200.000 njegovih sugrađana, Bosana-ca. Na kraju su vanjske snage pritekle u pomoć, ali je ta pomoć, nažalost, stizala suviše sporo i stigla je isuviše kasno. Da je stigla ranije da li bi se desio genocid u Srebrenici 1995. u kojem je ubijeno 8.000 osoba? Da li je zaista bilo neop-hodno dozvoliti da opsada Sarajeva traje od aprila 1992. do februara 1996., tri puta duže od opsade Staljingrada u Drugom svjetskom ratu? To su pitanja o kojima će historičari voditi rasprave, ali u Siriji se još uvijek može učiniti više i izbjeći strašna cijena ponavljanja greša-ka iz prošlosti.

Mi govorimo kao vjerske ličnosti i na nama nije da rješavamo pitanja visoke politike i strategije. Niti tražimo oružanu intervenciju, kada na raspolaganju stoje drugi načini. Genocid u Bosni veoma je poučna lekcija za Siriju u pogledu zlou-potrebe religije, ali i ključne uloge koju odgovorne vjerske vođe mogu imati u sprječavanju te zloupotrebe.

U Siriji žive brojne vjerske skupine i nacionalne manjine i mnogi od njih strahuju za svoje živote. Beskrupulozni koriste njihovu nesigurnost i potpiruju plamen sukoba pod nelegitimnim pla-štom religije. Obzirom da se religija tako tužno, ali učinkovito zloupotrebljava za produbljivanje sukoba, vrlo je čudno da nijedan od postojećih međunarod-nih procesa nije otvorio vrata stvarnim vjerskim vođama da uzmu učešća, niti je potražio njihovu podršku u smirivanju strasti, koja bi mogla biti od ključnog značaja.

Pozivamo da se ovaj propust ispravi i da se ta pomoć iskoristi.

Predlažemo da se vjerske vođe Sirije i susjednih regija okupe i zapitaju kako se istinski glasovi umjerenosti mogu osna-

žiti i kako mogu pomoći da se ublaži razdor koji sada prijeti samoj zemlji. Na međunarodnoj razini svi govore kako podržavaju Annanov plan, međutim malo ko postupa u skladu s njim, no ipak to za sada ostaje jedina međunarodno podržana opcija.

Stoga, vrijedi istražiti svaki mogući način koji može pomoći smirivanju situ-acije prije nego sukob eskalira u regio-nalnu katastrofu, koja će također generi-rati velike izbjegličke krize.

Dakle, pozivamo sve zainteresirane strane i međunarodne vođe, koji nastoje osigurati budućnost Sirije na najmirniji mogući način, da podrže naš prijedlog, a mi se u tom smislu direktno i pismeno obraćamo glavnom tajniku Ban Ki-Moo-nu i dr. Kofi Annanu.

Naš prijedlog može pomoći da se izbjegne vojna intervencija i može ima-ti samo pozitivan utjecaj na ljude i vođe u Siriji. Možda može čak i potaknuti pri-jeko potrebni dijalog u smislu pronala-ženja rješenja koje će zadovoljiti volju naroda i istinski osigurati prava manjina.

Mir je cilj oko kojeg se mogu složi-ti ljudi svih vjera, kao i oni koji nemaju vjere. To je najsveobuhvatnija vrlina. Mir je svakako potreban ako istinski volimo Boga i bližnjega svoga, našta smo svi po-zvani.

Čak i ako kolektivna međunarodna akcija još uvijek nije moguća, zar ne mo-žemo barem osnažiti one vjerske vođe na terenu koji će promovirati mir i koji još uvijek mogu ublažiti posljedice rata?

lord George carey od cliftona, bivši nadbiskup canterburyja.

Dr. mustafa cerić, muftija bosne i hercegovine, kao i sandžaka, hrvatske i slovenije.

canon alistair macdonald-radcliffe, generalni direktor vijeća za svjetski dijalog.

Godišnji odmori i ljetovanja turska, tunis, egipat, crnogorsko primorje

PUtovanja, eKSKUrZije, iZleti

Prodaja avio-KarataSajamSKe i SPortSKe manifeStacije

oberhaUZen - novi PaZar berlin - novi PaZarAutobuski prijevozPreko: lajPciGa, nirnberGa, reGenSbUrGa,

beČa Polazak petkom, povratak utorkom

tel: 0172/311 36 29

Preko: eSena, dUiSbUrGa, diSeldorfa, Kelna, franKfUrta,

manhajma, štUtGarta, Ulma, minhena

Preko Slovenije: polazak subotom, povratak subotom

Preko mađarske, austrije (beča): polazak utorkom, povratak srijedom

tel: 0172/2774170

Bestattungsdienst „Džanković“

Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sređivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim

pogrebnim vozilom, najpovoljnije uslugeOpremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džanković.

Kontakt telefoni: +49/4065033854+381/20315800+381/644434312

Suljo ef. Džanković: +49/17649016539

doo

bebi oprema tel: 020/386-385 Ul.VeljkaVlahovića18b020/386-280 Novi Pazarmob:063/404-139

UJKANOVIĆ www.ujkanovic.com

FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBUĆE ISKLJUČIVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBUĆE ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževića 17.

PROIZVODNJA:fax: 020/382-072tel: 020/389-170mob: 063/628-005e-mail: mecoflrida nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVIĆ - MECO

@

• KOPAONIK: Na prodaju luksuzni apartmani 16m2-34m2-41m2-43m2-46m2 u ekstra luksuznoj zgradi na atraktivnoj lokaciji u Vikend naselju. Svaki apartman posjeduje i prvo-klasni parket i keramiku, demit fasadu 10 cm, video nadzor i video interfon, 6-tokomornu pvc stolariju sa troslojnim sta-klom i dva vakuma, norveške radijatore koji se aktiviraju na tel. poziv, kamin, ski kasetu.

• Na prodaju stanovi u luksuznoj zgradi 21m2-29m2-37m2-

42m2-45m2-63m2 u izgradnji sa pogledom na Rekreacioni centar. Posjeduje: bešumni lift, blind vrata, video nadzor, pr-voklasnu keramiku, podno grijanje, 6-tokomornu pvc stolari-ju sa troslojnim staklom i dva vakuma, centralno grijanje.

• Na prodaju Villa hotel sa bazenom u Budvi. Objekat ima 20 luksuznih apartmana površine od 34-120m2. Ima 13 đakuzi-ja, 2 saune, rezervnu cisternu za vodu, lijepo uređeno dvori-šte, bazen sa svom pratećom opremom i prelijepim pogledom na more, 30 parking mjesta. Može zamjena za nekretnine u Novom Pazaru, Sarajevu, Jadranskom primorju.

• Prodajemo kuću-villu od 280m2 u centru grada.• Prodajemo lokal 20m2 u centru grada.• Prodajemo plac od 10 ari na magistralnom putu, pored Stig-a.

Može i iznajmljivanje.• Nudimo veliki izbor kuća na svim lokacijama Novog Pazara.• Nudimo veliki izbor placeva i seoskih imanja na svim lokacija-

ma u Novom Pazaru i okolnim mjestima. • Nudimo veliki izbor useljivih stanova, kao i istih u izgradnji

na svim lokacijama u Novom Pazaru. • Nudimo veliki izbor kuća, stanova, placeva na Jadranskom

moru, Kopaoniku, Beogradu i Sarajevu, kao i kompenzaciju istih za nekretnine u Novom Pazaru.

• Potrebna stara kuća sa placem u centru grada radi izgradnje zgrade. Plaćanje po dogovoru u procentima.

• Kupujemo staru kuću u centru grada. • Kupujemo plac od 2-10 ari u centru grada.• Kupujemo seoska imanja od više hektara na Pešteri i selima

oko Novog Pazara.

FLORIDA SHOES

DJ EČ I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževića br. 10., Novi Pazar

vodič kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILIĆI, HALJINICE ZA CURICE...

kids

fash

ion

Brunnenstr. 3644147 dortmund

HAMZIĆ R. - LIMUN+4923147886748

+491722343418

SA

NdŽAK GRILL

dORTMUNd

Documents

SEdAmnAESt GodInA od genocida u SREbREnICI 232 JUL 2012.pdfsrBija: +381.63.609.160 +381.63.661.662 NOVI PAZAR oGlASnI pRoStoR pozIv nA SuRAdnJu pREtplAtA E-mAIl REdAkCIJA: [email protected]