Upload
kristi-kelava
View
241
Download
4
Embed Size (px)
DESCRIPTION
uvod u ekonomiju seminar analiza tržišnih struktura
Citation preview
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI
ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM „DR. MIJO MIRKOVIĆ“
IVAN BIČIĆ
KRISTI KELAVA
TAJANA MARKOVIĆ
ANALIZA TRŽIŠNIH STRUKTURA
PRIMJERI RH
SEMINARSKI RAD
PULA, 2011.
SVEUČILIŠTE JURJA DOBRILE U PULI
ODJEL ZA EKONOMIJU I TURIZAM „DR. MIJO MIRKOVIĆ“
Analiza tržišnih struktura – primjeri RH
Seminarski rad
Studenti:
Bičić Ivan, 0303032008
Kelava Kristi, 0303027971
Marković Tajana, 0303030050
Smjer: Financijski management
Kolegij: Uvod u ekonomiju
Mentor: dr.sc. ; MBA Sinković Dean
U Puli, 16.studenog 2011.godine
Sadržaj
Uvod ..................................................................................................................................... 1
Tržišna stanja ....................................................................................................................... 2
Savršena konkurencija ....................................................................................................... 2
Pretpostavke savršene konkurencije ............................................................................ 3
Odlučivanje poduzeća u kratkom i u dugom roku ....................................................... 6
Nesavršena konkurencija .................................................................................................. 8
Monopol .............................................................................................................................. 11
Oligopol .............................................................................................................................. 13
Monopolistička konkurencija ............................................................................................ 15
Zaključak .............................................................................................................................. 16
Literatura .............................................................................................................................. 17
Uvod
Zašto proučavati tržišne strukture i dali su nam one uopće važne? Naizgled još jedna obična
tema. No uspjeli sam izvući ono najbolje iz nje ili barem tako volimo misliti.
Svatko od nas kupujući knjigu se sigurno barem jednom zapitao zašto su cijene nekih knjiga
toliko visoke, a razumljivo je da im trošak daleko manji od zadane nam cijene. Kako izdavači
i dalje uspijevaju biti konkuretni na tržištu sa tim, ponekad i smiješno visokim, cijenama?
Isto tako se pitamo kako si neki mobilni operateri mogu dozvoliti toliko nerazumno spuštanje
cijena i dali uopće imaju neke koristi od toga? Takva i brojna druga pitanja nam prolaze kroz
misli svakodnevno. Što je sasvim razumljivo jer kao potrošači koji svaki dan kupuju i troše
novce, želimo svi za što manju cijenu dobiti maksimalnu kvalitetu. Ne mora nužno značiti da
ćemo za višu cijenu dobiti kvalitetan proizvod, a niti za nižu cijenu, onaj manje kvalitetan.
Šalica kave je uvijek šalica kave, samo ovisi o tome tko je kuha.
Pokušali smo razraditi sve tržišne strukture na što bolji i razumljiviji način, te približiti
drugima koliko položaj poduzeća na tržištu utječe na nas obične male ljude. Dali i država ima
utjecaj na položaj poduzeća? Ako da, u kojoj mjeri i na koji način? Vidjet ćemo i kako
ratovanje cijenama utječe na nas. Izleda da je sasvim pozitivno za potrošače upravo to da su
poduzetnici konkurentski raspoloženi, ali naravno da to nije tako. Da je tako, i ona knjiga sa
početka priče bi bila u ponudi po nevjerovatno niskoj cijeni.
Upoznat ćemo Vas sa pojmovima savršene i nesavršene konkurencije, te vrstama nesavršene
konkurencije. Odgovoriti i na pitanja kako poduzetnici zadaju svoje cijene i zašto im je to
dopušteno, te tko i zašto najviše zarađuje. I sve to sa primjerima u Republici Hrvatskoj.
Spremni? Krenimo.
1
Tržišna stanja
Konkurencija se javlja kao određeni oblik odnosa ponuda i potražnje, a na tržištu se
ispostavlja u raznim kombinacijama u pogledu broja sudionika, njihove ekonomske snage,
različitih mogućnosti samog ulaska i izlaska sa tržišta, različitim strategijama njihovog
nastupa i sl. Sam taj njihov međusobni odnos i položaj odnosi se na sljedeće kriterije:
Broje sudionika kako na strani ponude, tako i na strani potražnje,
Njihovom relativnom snagom,
Mogućnošću samog ulaska i izlaska sa tržišta,
Mogućnošću uvjetovanja međusobnih odnosa,
Elastičnošću ponude i potražnje, odnosno cijena.
Stupanj- intenzitet konkurencije proizlazi iz brojnosti subjekata na strani ponude i na strani
potražnje i u tom smislu razlikujemo sljedeće tipove konkurencije:
Savršena konkurencija – perfektna (slobodna, savršena, čista)
Nesavršena konkurencija – u kojoj razlikujemo slijedeće vrste:
a) Monopol
b) Monopolistička konkurencija
c) Oligopol
Savršena konkurencija
Savršena konkurencija se javlja kad nijedan proizvođač ne može utjecati na tržišnu cijenu. U
uvjetima savršene konkurencije mnogo je malih poduzeća pri čemu svako od njih proizvodi
identičan proizvod i svako od njih je premaleno da bi moglo utjecati na tržišnu cijenu.
Potpuna ili savršena konkurencija koja označava tržišnu situaciju u kojoj veliki broj tržišnih
subjekata nema nikakve kontrole nad cijenama, a postoji i laka mogućnost ulaska novih
poduzeća u granu.
2
Savršeno konkurentno tržište je tržište na kojem sve tvrtke proizvode identične
proizvode, a svaka je tvrtka tako mala da njen izbor razine proizvodnje ne utječe na
cijelu industriju. Znači ulazak na takva tržišta je lak, ukoliko se ukaže prilika za
ostvarivanjem profita, a također, ukoliko počnu gubiti novac izlazak je lak. Sa svim ovim
uvjetima i upozavajući njezine kriterije vidjeti ćemo dali ona zaista postoji kao takva.
Pretpostavke savršene konkurencije:
a) Preuzimanje cijena (price taking),
b) Homogenost proizvoda
c) Slobodan ulaz i izlaz.
d) Savršena informiranost
e) Velik broj poduzeća
f) Maksimalizacija profita
a) Preuzimanje cijena:
Na tržištu konkuriraju mnoga poduzeća, pa se svako poduzeće
za svaki svoj proizvod susreće s većim brojem izravnih konkurenata. Budući da prodaja
svakog pojedinačnog poduzeća čini samo manji dio tržišta, njegove odluke nemaju nikakvog
utjecaja na cijene na tržištu. Stoga svako poduzeće preuzima tržišne cijene kao zadane.
Dakle, na savršeno konkurentskim tržištima pojedinačna poduzeća su preuzimatelji cijena
(price-takers).
b) Homogenost proizvoda:
Do preuzimanja cijena najčešće dolazi na tržištima gdje poduzeća prodaju identične ili
gotovo identične proizvode. Kad su proizvodi svih poduzeća na tržištu savršeno zamjenjivi,
odnosno kad su homogeni, nijedno poduzeće ne može povećati cijene svoga proizvoda iznad
konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja.
3
Većina poljoprivrednih proizvoda je homogena (kukuruz,pšenica,ječam...), kao i nafta,
benzin, sirovine poput bakra, željeza, drva, pamuka i slično.
Ekonomisti takve
homogene proizvode nazivaju robama. Sve ove robe imaju ista svojstva, te ukoliko se neka
poduzeća odluče povećati cijenu, prodaja će joj opasti. Kako sva roba ima ista svojsva vidimo
gdje i zašto smo savršeno informirani.
c) Slobodan ulaz i izlaz je situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu posebnih
troškova koji bi poduzećima otežili ulaz (izlaz) u neku granu. Kupci mogu lako zamijeniti
jednog dobavljača drugim, a dobavljači mogu neometano izlaziti i ulaziti na tržište.Novo
poduzeće koje uđe na tržište ne mora ulagati velika sredstva, tako da mu je i izlazak ako
počne gubiti novac lagan. Broj poduzeća je neograničen.
d) Savršena informiranost1
e) Velik broj poduzeća2
f) Maksimalizacija profita
Ukupan prihod poduzeća jednak je proizvodu prodajne cijene i prodane količine.
TR = (P× Q)
Prosječan prihod nam pokazuje koliki prihod poduzeće ostvaruje od prosječne prodane
jedinice proizvoda, a dobiva kada ukupni prihod podijelimo sa prodanom količinom
proizvoda. U uslovima savršene konkurencije, prosječan prihod je jednak cijeni dobra.
PROSJEČAN PRIHOD = UKUPAN PRIHOD / KOLIČINA
PROSJEČAN PRIHOD= (CIJENA x KOLIČINA)/ KOLIČINA
PROSJEČAN PRIHOD = CIJENA
Granični prihod je promjena ukupnog prihoda koja nastaje prodajom dodatne jedinice
proizvoda.
MR =∆ TR/∆ Q
1 Obrazloženo pod 3.1. Pretpostavke savršene konkurencije b) Homogenost proizvoda 2 Obrazloženo pod 3.1. Pretpostavke savršene konkurencije c) Slobodan ulaz i izlaz
4
Za konkurentna poduzeća, granični prihod je jednak cijeni dobra.
Cilj konkurentnog poduzeća jest da maksimizira profit. Generalno, za sve tržišne
strukture vrijedi da su poduzeća u nastojanju da maksimiziraju profit:
(1.) teže maksimizirati razliku između ukupnog prihoda (TR) i ukupnog troška (TC)!
(2.) profit će rasti sve dok je dodatni prihod od proizvodnje/prodaje dodatne jedinice outputa
(granični prihod - MR) veći od dodatnog troška dodatne jedinice outputa (granični trošak -
MC). I obrnuto, ako je MC veći od MR poduzeću se isplati smanjivati output/prodaju.
Drugim riječima profit je maksimalan kada je TR - TC = max, odnosno kada je MR = MC !
Poduzeće maksimizira profit ako proizvodi količinu za koju je granični prihod jednak
graničnom trošku.
• Kada je MR > MC treba povećati Q
• Kada je MR < MC treba smanjiti Q
• Kada je MR = MC Profit je maksimiziran.
Slika 1.
Krivulja potražnje u savršenoj konkurenciji, za usporedbu prikazana krivulja potražnje u nesavršenoj
konkurenciji. Potražnja u savršenoj konkurenciji ne utječe na cijenu proizvoda. Dok u nesavršenoj
konkurenciji možemo vidjeti da ako povisimo cijenu potražnja će se smanjiti, ako pritome
pretpostavimo da će konkuretno tržište spustiti svoju cijenu, te tako povećati potražnju za svojim
proizvodom. Ne vrijedi u slučaju monopola.
5
Odlučivanje poduzeća u kratkom i u dugom roku
Kratkoročna odluka poduzeća da obustavi proizvodnju.
Obustavljanje proizvodnje se odnosi na kratkoročnu odluku da se, zbog trenutne situacije na
tržištu, u određenom vremenskom periodu ništa ne proizvodi. Izlazak se odnosi na dugoročnu
odluku da se napusti tržište.
Poduzeće razmatra nepovratne troškove kada donosi odluku o izlasku, ali ih zanemaruje kada
donosi odluku o obustavljanju proizvodnje. Nepovratni troškovi su troškovi koji su već
pretrpljeni i koji se ne mogu povratiti.
Poduzeće obustavlja proizvodnju ako je prihod koji ostvaruje od proizvodnje manji od
njegovih varijabilnih troškova proizvodnje.
•Obustavlja proizvodnju ako je TR < VC
•Obustavlja proizvodnju ako je TR/Q < VC/Q
•Obustavlja proizvodnju ako je P < AVC
Dakle, u kratkom roku poduzeće ne odlučuje o fiksnim faktorima jer se ne mogu brzo
uključiti u proizvodni proces. Ipak, suljed ukupne ponude i potražnje, cijena se u određenom
vremenskom periodu može promijeniti pa u tom smislu treba odlučiti:
1.Da li nastaviti proizvodnju ili zatvoriti poduzeće?
2.Ako se odluči proizvoditi, treba odrediti ponudu, odnosno količinu proizvodnje.
Vanjski efekti, javna dobra i informacijski nedostaci
U nekim slučajevima pojedine odluke potrošača ili proizvođača mogu utjecati na blagostanje
drugih gospodarskih jedinki. Klasičan primjer vanjskog učinka predstavlja zagađenje okoliša.
Smog, smrad ili buka koji dopiru iz pogona tvornica umanjuju blagostanje velikog broja
ljudi. Ali proizvođač pri donošenju odluke o količini proizvodnje ne uzima u obzir i troškove
koje zbog zagađenja imaju, na primjer,stanovnici u tvorničkoj okolini (veće troškove
liječenja ili zaštita od buke), jer te troškove sam niti ne snosi. Trošak proizvodnje nekog
poduzeća trebao bi zato biti uvećan za trošak vanjskog učinka i tako činiti društveni trošak te
proizvodnje.
6
Kako poduzeće nije obvezno nadoknaditi trošak vanjskog učinka to je i cijena njegova
proizvoda niža od stvarnog, društvenog troška koji proizvodi.
Poduzeće tada podcjenjuje stvarni trošak proizvodnje od koristi previše resursa.
Raspoređivanje tada postaje neučinkovito, a država se nalazi u prilici da povećanim
porezima prisili proizvođača da trošak vanjskoga učinka uključi u cijenu proizvoda. No nisu
svi vanjski učinci štetni. Tako su, na primjer, pčele čije je košnice pčelar postavio u blizini
voćnjaka, korisne za oprašivanje cvjetova voćarevih voćaka.
Postoje dobra čija potrošnja od strane jednog potrošača ne ograničava potrošnju tog dobra i
za druge potrošače. Vrlo se često za primjer javnih dobara navode ulična rasvjeta ili obrana
zemlje. Takva dobra imaju dvije osnovne osobine: (1) besplatno je korištenje javnog dobra za
dodatnog korisnika ili stručno rečeno, granični trošak je
jednak nuli; (2) općenito je nemoguće ili vrlo teško pojedinca isključiti iz potrošnje javnog
dobra. Ova svojstva javnih dobara imaju niz posljedica po njihovu proizvodnju i korištenje:
nemoguće je isključiti švercere iz njihove potrošnje (engl. free rider problem), ne može se
tražiti plaćanje za svakog korisnika pojedinačno, javno dobro se ne može podijeliti na
jedinice koje se mogu posebno prodavati svakom korisniku.
Na savršenom tržištu informacije su svima dostupne, besplatne i potpune. Često se događa da
tržište svoju informacijsku ulogu obavlja samo djelomično uspješno. Tako informacije mogu
postati rijetke, ne pravovremene, nepotpune ili skupe, pa tržište ne pruža ispravne znakove za
učinkovitu alokaciju resursa. Država treba ispraviti ovaj tržišni nedostatak i osigurati
svima potrebne informacije.
Samo postojanje tržišnih neuspjeha nije dovoljan razlog za uvođenje državne intervencije.
Potrebno je, naime, pokazati da je država u stanju ispraviti tržišne neuspjehe. No u posljednje
vrijeme sve se više dovodi u pitanje sposobnost države da to učini, odnosno mnogi
ekonomisti smatraju kako i država posluje uz značajne neuspjehe.
Primjer Savršene konkurencije
Upoznali smo vas sa svim obilježjima savršene konkurencije i sa nekim općenitim
primjerima. Dali vam je možda sinuo ijedan primjer za Republiku Hrvatsku?
7
Možda ste pogodili, a možda i niste, u svakom slučaju radi se o pšenici, za koju je usko
vezana i proizvodnja brašna.
Otkupna cijena pšenice je javno poznat podatak, znači savršeno smo informirani. Velik broj
poduzeća sudjeluje u obradi pšenice i proizvodnji brašna. Cijenu je odredila država, tako da
se ispunjava i uvjet price taker-a. Svatko je slobodan ući na tržište i početi se baviti sadnjom
iste, pošto ne postoje nikakve prepreke, odnosno društvo nije raspoloženo konkurentski. A i
proizvod je identičan. Zar nije?
Nesavršena konkurencija
U praksi svakodnevice pojam savršene konkurencije je, recimo to tako, često samo pojam. U
praksi se češće nailazi na nesavršenu konkurenciju, to je svijet u kojem mi zapravo živimo.
Ako poduzeće može osjetno utjecati na tržišnu cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzeće
klasicifira kao nesavršeni konkurent. Npr. kad kupujete vaš automobil od Forda ili Toyote,
vaše hamburgere od Mcdonaldsa ili Wendya ili vaše računalo od IBM-a ili Applea, imate
posla s poduzećima koja su dovoljno velika da utječu na cijenu. Doista, šačica velikih
poduzeća, često samo dva ili tri, vlada na mnogo tržišta ekonomije.
Pretpostavke nesavršene konkurencije
a) Privredni subjekti na tržištu nesavršene konkurencije su price makeri. U svojoj
poslovnoj politici se rukovode određivanjem cijena i količina.
b) Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u
granu.
8
c) Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje horizontalna
krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog nagiba
d) Cijena mora biti dovoljno visoka da pokrije troškove, ali ne previsoka da odbije kupce -
granični prihod.
a) Sudionici nesavršene konkurencije su price makeri
Nesavršena konkurencija ne podrazumijeva da poduzeće ima apsolutni nadzor nad cijenom
svog proizvoda, već ono može odrediti cijenu svom proizvodu samo u razumnom
okviru.Većina slobode odluke nad cijenom razlikovat će se od industrije do industrije do
industrije, pa tako osciliraju i postotne promjene u potražnji za tim proizvodima (primjer:
proizvodnja i prodaja piva).
Iako privredni subjekti u uvjetima nesavršene konkurencije sami određuju cijene to ne
podrazumijeva i apsolutni nadzor nad cijenom proizvoda.
b) Postoji veća ili manja ograničenost ulaska i izlaska drugih privrednih subjekata u
granu.
Ograničenost nastupa uslijed pravnih ograničenja što ih nameće država, te drugih
otežavajućih faktora. Poduzeća koja već međusobno konkuriraju na tržištu postavljaju uvjete
koji onemogućavaju lagan ulazak novih poduzeća na njihovo tržište.
c) Za razliku od savršeno konkurentnih poduzeća čija je krivulja potražnje
horizontalna krivulja potražnje poduzeća u nepotpunoj konkurenciji je negativnog
nagiba3.
d) Cijena mora biti dovoljno visoka da pokrije troškove, ali ne previsoka da odbije
kupce - granični prihod.
3 Slika 19
Granični prihod - da bismo našli ravnotežu najvišeg profita za monopolista, trebamo izmjeriti
utjecaj prodaje i dodatne jedinice proizvoda na ukupni proizvod. Za to nam je potreban pojam
graničnog prihoda.
Granični prihod ( MR ) je dodatak ukupnom prihodu koji dolazi kada se prodaja povećava za
1 jedinicu. MR može biti i pozitivan i negativan.
Izračuna se odbijanjem ukupnog prihoda kojeg smo dobili prodajom q+1 jedinica.
Negativni granični prihod znači da, radi toga da proda dodatne jedinice, poduzeće mora
smanjiti svoju cijenu tako da se njegovi ukupni prihodi smanjuju.
Granični prihod je pozitivan kad je potražnja elastična, nulti kad je potražnja jedinično
elastična i negativan kad je potražnja neelastična.
4.1. Vrste nesavršene konkurencije
a. Monopol
Jedno poduzeće.
Javlja se u proizvodnji onih dobara koja nemaju supstituta.
Koncesija/patenti/autorska prava.
b. Oligopol
Nekoliko poduzeća sudjeluje u cjeloukupnoj sektorskoj proizvodnji.
Proizvodnja istih ili sličnij dobara te pojedinačni utjecaj na cijenu.
Strategijsko međudjelovanje- ratovi cijena – tajni oligopol.
Barijere pri ulasku.
10
c. Monopolistička konkurencija
Velik broj poduzeća sa različitim proizvodima.
Oglašavanje i razlučivanje proizvoda.
Slična savršenoj konkurenciji.
Sloboda ulaska i izlaska u sektor.
Cjenovna diskriminacija.
5. Monopol
Monopol (gr č. monos, jedan + polein, prodavati) u ekonomiji se definira kao trajna tržišna
situacija gdje postoji samo jedan davatelj određene vrste proizvoda ili usluga. Osobina
monopola je nedostatak privredne konkurencije za robu ili uslugu koja se nudi i nedostatak
prihvatljive zamjenske robe.
U ekonomiji se posvećuje značajna pažnja slobodnoj konkurenciji, jer je relativno lako
razumjeti tržište na kojem ona vlada. Međutim, suvremena tržišna privreda poznaje i druge
oblike konkurencije, gdje se prvenstveno misli na monopolsku. Za čistu monopolsku
strukturu tržišta karakteristično je da na strani ponude postoji samo jedan ponuđač –
monopolist. Bitna karakteristika monopola je da može potpuno odrediti cijenu robe koju
prodaje, bez obzira na količinu koju nudi.
Pojava monopola vezana je za novi val pronalazaka i tehničkih i tehnoloških dostignuća,
krajem prošlog i početkom ovog stoljeća. Da bi se sve ovo stavilo u upotrebu bile su potrebne
enormne količine kapitala, gdje se susreću i bogati vlasnici kapitala. Proces koncentracije i
centralizacije kapitala omogućio je stvaranje monopola. Koncentracija je proces povećanja
kapitala putem akumulacije koji se ostvaruje pod kontrolom jednog ili više vlasnika kapitala.
Uz sve veće bogaćenje putem akumulacije, krupni kapitali se uvećavaju na razne načine, bilo
da se radi o nasilnom prisvajanju, kupovinom ili otkupom slabije stojećih poduzeća, kao i
dobrovoljnim spajanjem poduzeća. Ovo potonje se u zadnje vrijeme susreće kod turističkih
agencija. Od velike monopolističke konkurencije, preko oligopola, u nekim državama staje na
duopolu jer je zakonom regulirano, te ne smije doći do monopola.
11
5.1. Podjela monopola
1. Prirodni monopol - nastaje iz limitiranosti proizvodnih činitelja i izvora ponude.
2. Zakonski monopol - nastaju kada se prodaja ili proizvodnja određenih roba, državnim
propisima monopolizira za samo neka poduzeća (npr. Državni monopol u prodaji duhana,
šibica, soli, šećera...)
3. Ekonomski monopol - nastaje koncentracijom i centralizacijom kapitala. (Tvornica
duhana Rovinj)
4. Oktopodski monopol - predstavljaja kombinaciju prirodnih i ekonomskih, i kod njih
zbog veličine opreme nije povoljno postojanje više poduzeća.
Kada na tržištu nema konkurencije tj. postoji monopol, krajnji korisnici, dakle kupci, su ti
koji trpe najviše i to iz razloga jer takva poduzeća tokom vremena postaju manje efikasna i
inovativna. Naime, uspavaju se zbog svoje sigurne pozicije na tržištu tj. ne moraju se
zabrinjavati otvorenom tržišnom utakmicom na tržištu. Ljudi ne mogu početi kupovati i
koristiti neki drugi proizvod koji može biti jeftiniji ili bolji iz jednostavnog razloga jer takav
proizvod ne postoji (nema supstituta).
Monopolističke organizacije nastaju kao kombinacija raznih industrijskih grana u jednom
poduzeću i one mogu biti:
Horizontalna kombinacija – povezivanje raznih privrednih djelatnosti koje imaju istu
proizvodnu osnovu – sirovinsku bazu
Vertikalna kombinacija – povezivanje niza uzastopnih djelatnosti koje čine proizvodni
proces
Kombinacija kombinacija – povezivanje horizontalne i vertikalne kombinacije
Rezultat ovog povezivanja su holdinzi – velika poduzeća koja u odnosu na druga imaju neke
pogodnosti u poslovanju. Oni su imuni na velike investicije, imaju visoku i stabilnu profitnu
stopu i imaju veće mogućnosti za unapređenje tehnike i tehnologije.
Primarni cilj korporacije je maksimalan profit.
12
Međutim, njenim rastom taj cilj ne mora biti jedinim. I drugi alternativni ciljevi mogu biti
motiv korporacije.
Jedan od mogućih alternativnih ciljeva je siguran i stabilan rast kao i poslovanje lišeno rizika
Nije slučajno engleski ekonomist Hicks rekao : “Najbolji od svih profita monopola je miran
život”.
5.2. Primjer monopola
U našoj zemlji primjer za monopol je Hrvatska pošta. I to do 2013.godine, odnosno dokle joj
zakon to dopušta. Naime i Hrvatska elektroprivreda je bila monopol do prije 2 godine dokle
joj je zakon to dopuštao. Država ograničava i dodjeljuje takve zakone zbog raznih čimbenika.
U zadnje vrijeme jedan od glavnih motiva i razloga za donošenje i izmjenu zakonskih
regulativa je kandidacija za ulazak u Europsku uniju, odn.vanjski čimbenik.
Avioprijevoznik Croatia Airlines također ima monopolistički položaj u Hrvatskoj, za razliku
od većine drugih zemalja Europske unije u kojima to nije slučaj.
Znači, kako je vidljivo iz primjera, monopolisti sudjeluju u onim granama u kojima nema
supstituta, jer kako bismo drugačije poslali baki pismo nego Hrvatskom poštom.
6. Oligopol
Kod oligopola mali broj velikih i jakih poduzeća drže sve konce u rukama. Imaju većinu
proizvodnje i prodaje. Svaki od njih pojedinačno utječe na svoju cijenu. Promatraju
ponašanje drugih sudionika u sektoru, isto kao što i predviđaju reakcije sudionika na njihove
poteze.
Uzmimo za primjer da poduzeće a spusti svoju cijenu te tako konkurira poduzeću b i c,
odnosno da s takvim spuštanjem cijena preuzima većinu potražnje, a s time i prodaje. Prije
takvog poteza bitno je da strateški razmisle o tome kako će poduzeća b i c reagirati na taj
udarac. Poduzeće a svjesno spušta svoju cijenu na točku nižu od graničnog troška, znajući da
bi moglo dovesti poduzeće u gubitak, ali nadajući se da će preuzeti većinu te natjerati
13
poduzeće b i c da se povuku sa tržišta.
Poduzeću b je neisplativo povući se sa tržišta zbog fiksnih troškova koje ima (krediti
bankama). Poduzeće c ne želi sudjelovati u ratu cijenama i nastavlja svoje poslovanje po
starom. Dali će sada poduzeće b ostaviti svoju cijenu i ostati u plusu i uz poduzeće c. Onda će
najvjerovatnije poduzeće a imati većinu prodaje. S druge strane poduzeće b može odlučiti
također spustiti svoje cijene, dali prilagodivši ih poduzeću a ili ispod njihovih, te tako
pokušati preuzeti većinu i smanjiti potražnju poduzeću c koje nije htjelo sudjelovati i ostati
samo sa poduzećem a konkurentno. Isto tako moguće je da potrošači različito reagiraju na
ove uvjete. Bez obzira na niske cijene, možda i dalje ostanu vjerni poduzeću c. Isto tako
veliku ulogu igra i kvaliteta njihovih proizvoda.
Kao što se vidi u primjeru mnogo je čimbenika koji utječu na ponašanje pooduzeća u sektoru,
isto kao i tajna udruživanja, odn. karteli koji su zakonom zabranjeni, te odlučuju dali će sa
drugim poduzećima djelovati suradnički ili nesuradnički.
Ovakvo ponašanje poduzeća otežava novim poduzećima ulazak u sektor. Nije im isplativo
ulaziti na tako konkuretno raspoloženo tržište. Poduzeća koja su već duže vrijeme u sektoru,
mogu si dopustiti spuštanje cijena zbog već prije ostvarenog prihoda. Dok novo poduzeće želi
ući u sektor i već pri ulasku posluje sa gubitkom, nije mu nikako isplativo spuštati svoje
cijene ispod graničnog troška te tako pokušati konkurirati ostalima. Iznimno u slučajevima
kada veliki kapitalist ulazi u sektor, pravilo ne vrijedi.
6.1. Primjer Oligopol
Najkarakterističniji primjeri oligopola su mobilni operateri. Konkretno radi se o T-mobile
mreži, Vipnet, Tele 2, te novije mreže Tomato, Vipnetov odgovor na Tele 2 i Bonbon, T-
mobileov odgovor na Tele 2 i Tomato. Cijene spuštaju, te stalno nastoje konkurirati jedni
drugima. Nude razne pogodnosti za poruke, pozive, korištenje interneta i sl. Iako i Bonbon i
Tomato nude najpovoljnije cijene, većina korisnika je ostala u starim mrežama, tj. T-mobile i
Vipnet, neovisno o njihovim višim cijenama (sjetimo se poduzeća a, b i c). Zapravo su
potrošači i kvaliteta usluge ti koji najviše utječu na ponašanje poduzeće i naravno na njihovo
poslovanje.
14
7. Monopolistička konkurencija
Od svih oblika nesavršene konkurencije ovaj je najsličniji savrešnoj konkurenciji. Djeluje
velik broj poduzeća i prodaju slične proizvode. Slične, a ne iste i zato nije savršena
konkurencija. Razlike su u sitnicama, male razlike ipak dovoljne, da tržište bude nesavršeno,
te da poduzeća na tim sitnicama prilagođavaju cijenu, spuštajući je ili podižući. Poduzeća ne
konkuriraju cijenama, kao što smo maloprije vidjeli u primjeru oligopola, pošto ih ima
mnogo i premala su u odnosu na cijelo tržište, da bi mogla utjecati na tržište sa drastičnim
promjenama cijena.
Poduzeća u ovakvoj konkurenciji svoju prednost ostvaruju oglašavanjem i razlučivanjem
proizvoda, te atraktivnom lokacijom. Pošto ima veliki broj istih proizvoda prednost će stjecati
boljom obaviješćenošću potrošača i raditi na prepoznavanju proizvoda isto kao i voditi računa
da su na što pristupačnijem mjestu. Dobar primjer bi bila pasta za zube. Ima mnogo vrsta
pasta za zube, ali najvjerovatnije ćemo uzeti onu čija nam se reklama najviše svidjela. Isto
tako one vrste paste za zube koje se reklamiraju staviti ćemo ispred onih manje nam poznatih.
Ne znamo dali je manje oglašavan proizvod možda čak i kvalitetniji, ali unatoč tome rijetko
kad ćemo ga kupiti jer nismo dovoljno obaviješrni o njemu.
Maloprodaja i Benzinske crpke su dobar prikaz važnosti lokacije. Nebitno dali je Konzum,
Kerum ili Plodine, ono što nam je usput na putu do kuće ili posla, tamo ćemo kupiti ono što
nam je potrebno. Isto vrijedi i za benzinske crpke. I jedni i drugi su također dobar primjer za
cjenovnu diskriminaciju. Benzinska crpka istog poduzeća na svojoj postaji u gradu i na onoj
koja je na odmorištu autoceste, neće imati iste cijene. Kao što ni Konzum u centru grada neće
imati iste cijene kao onaj koji se nalazi van grada ili čak u kampu. Isti proizvodi na različitim
lokacijama po različitim cijenama.
U Hrvatskoj je također zanimljiv primjer razlike cijena po regijama. Slavonija i Zagorje koji
ne slove kao bogati krajevi Hrvatske (osim neiskorištenog prirodnog bogatstva) imaju dosta
visoke cijene prehrambenih namirnica, konkretno govorimo o Vukovaru i Varaždinu. U Istri
je to Pula, a u Dalmaciji Dubrovnik, što i zvuči logično pošto su to ipak jaki turistički
gradovi. Koja je poveznica? To su granični gradovi, te se tako opet vraćamo na važnost
lokacije u monopolističkoj konkurenciji (u slučaju ovih gradova- tržnica).
15
7. Zaključak
Obradili smo temu, te možemo odgovoriti na pitanja koja smo si postavili na početku
seminara. Sad znamo da je cijena knjige visoka, jer si izdavači to mogu dopustiti, pošto u
slučaju nekih autora i romana drže monopolistički, ajmo to tako u grubo reći, položaj (pr.RH
Harry Potter samo izdavačka knjiga Algoritam), pa si smiju dozvoliti te visoke cijene. Mi kao
potrošači drugog izbora nemamo. Uz ovaj primjer možemo odmah spomenuti važnost
autorskih prava i patenata.
Zapitali smo se na početku i kako i koliko država utječe na položaj poduzeća, te smo vidjeli
da utječe nekim zakonskim regulativama (zabranjen, odnosno, dozvoljen monopol) u zadnje
vrijeme većinom vođena motivima ulaska u Europsku uniju. A pametniji smo i također u
slučaju telefonije, te shvaćamo da zbog tržišnog stanja u kojem se oni nalaze, je isplativije
spuštati cijene i riskirati gubitak, nego dozvoliti ulazak novih konkurenata u njihov sektor.
Jasnije je da sva poduzeća kojima smo okruženi igraju po pravilima svoga sektora, te se
ponašaju u skladu s njima. Potrošači su nekada žrtve tog cijelog sustava, ali isto tako mogu i
utjecati na njega.
Na kraju svega zar nam i nebi bilo bolje da prevladava savršena konkurencija, no onda bi sve
izgubilo smisao, jer savršeno je, i gotovo, i idilično. Dok s druge sstrane ono nesavršeno nas
vodi, zato što stalno težimo ka tome da ga popravimo i učinimo savršenim. Na tom putu se i
ljepo zabavljamo, učimo nove stvari, ponukani smo da budemo inovativni i da se borimo za
opstanak na tržištu, da radimo i da konstantno napredujemo. Nebitno bili na strani
poduzetnika ili na strani potrošača, sve je to jedna velika igra Čovječe ne ljuti se, u kojoj ili
gazimo druge da stignemo do cilja ili bivamo pregaženi.
16
8. Literatura
a) Knjige
1. Samuelson, P., Nordhaus W., Ekonomija, Zagreb, 2004.
2. Škrtić, Pavlović, Mikroekonomija, Mikrorad, Zagreb, 1997.
b) Internet
1. www.poslovni.hr
2. www.poslovni-savjetnik.com
3. www.bussines.hr
17