UVOD Kroz ovaj seminarski rad dati e se uvid u osnove financijskih izvje taja, objasniti razliku izme u analiza, tehni kih i fundamentalnih, te vi e pa nje posvetiti na problematiku fundamentalne financijske analize. Analiza financijskih izvje taja je bitan imbenik u poslovanju poduze a i kao takva se provodi u odre enom vremenskom razdoblju i razmacima. Sadr i osnovne financijske i ostale pokazatelje koji slu e financijskim menad erima za itanje financijske situacije poduze a kojim se i bave. Postoji nekoliko bitnih zna ajki koje se trebaju pri analizi i itati te navesti kao osnovne financijske pokazatelje. U prvo dijelu seminarskog rada op enito e se definirati pojmovi kao to su financijski izvje taji, analiza izvje taja, podjela izvje taja, razlika izme u tehni ke i fundamentalne analize, definicija fundamentalne financijske analize, zatim podjela fundamentalne analize na horizontalnu i vertikalnu, i zaklju ak na teorijski dio. U drugom dijelu seminarskog rada je primjer fundamentalne analize na primjeru poduze a Varteks d.d. koriste i se temeljnimfinancijskim izvje tajima preuzetih sa web stranica Zagreba ke burze i podacima preuzetim sa web stranice Varteksa d.d. Analiza obuhva a poslovni ciklus od etiri godine i to u periodu od 2005. do 2008. godine.

Financijski izvje taji rade se sa svrhom da olak aju posao poduzetnicima, menad erima i svim poslovnim subjektima koji su nadle ni za podru je financija unutar nekog poduze a, korporacije, organizacije i ire. Temeljni financijski izvje taji su bilanca, ra un dobiti i gubitaka, izvje taj o nov anom toku (tijeku), izvje taj o promjenama glavnice, te bilje ke uz financijske izvje taje. Bilanca predstavlja financijski sa etak o rezultatima poslovanja poduze a ne odre eni period. Ra un dobiti i gubitka predstavlja sumarno izvje e poduze a odnosno njenu financijsku poziciju u danom trenutku. Izvje taj o nov anom toku daje informacije pove anju ili pak smanjenju neto imovine za vrijeme izme u dva datuma bilance. Bilje ke uz financijske izvje taje sadr e sve detalje koji rastere uju financijske izvje taje npr. izvje taj o strukturi i veli ini zaliha, broj emitiranih dionica i sl. Znati itati financijska izvje a zna i zna ajnu pretpostavku kvalitetnog procesa upravljanja. Jedan od kriterija uspje ne analize financijskih izvje taja je poznavanje cjelokupnog poslovanja poduze a, primijenjenih ra unovodstvenih politika te postavljene strategije razvoja. Nadalje, iskustvo u sastavljanju i analiziranju financijskih izvje taja pozitivno utje e na kvalitetu tuma enja dobivenih rezultata, a samim time i na odluku donesenu na temelju analize. Financijski izvje taji predstavljaju vrlo va an informacijski potencijal za itav niz razli itih korisnika. U primjeru fundamentalne analize u drugom dijelu seminarskog rada, izvr ena je analiza poduze a Varteks d.d. koji predstavlja vode u modnu kompaniju u Hrvatskoj sa ak 90godi njim iskustvom i preko 2000 zaposlenika, te ini jednog od najve ih poslodavaca sjeverne Hrvatske. Uz vlastite trendovske marke, posjeduje i prodavaonice i veliki svjetskih trendova, te tako er uz doma e tr i te, kompanija vodi i izuzetno aktivnu izvoznu poslovnu politiku, te vi e od polovine prihoda ostvaruje na me unarodnom tr i tu. Varteks u posljednjih desetak godina prolazi proces restrukturiranja u emu je prioritet prilagodba tr i nim uvjetima te ostvarivanje konkurentske prednosti i pozitivnog poslovanja.

1. FINANCIJSKI IZVJE TAJI I NJIHOVA SVRHA Financijski izvje taji polaze od tri temeljne pretpostavke: prvo, od same osnovice nastanka poslovnog doga aja, drugo, od neograni enosti trajanja poslovanja, te tre e, od dosljednosti, a cilj im je pru iti svrhovite obavijesti o financijskom polo aju, uspje nosti i o promjenama u financijskom polo aju poduze a irokom krugu korisnika koji donose poslovne odluke.1 To ne uklju uje samo odluke o pribavljanju, ve i odluke o kupnji, dr anju ili prodaji ulaganja u glavnicu, odluke o mogu nosti poduze a da plati i pru i ostale povlastice svojim zaposlenicima, te odluke o sigurnosti nov anih iznosa posu enih poduze u i sl.2 U tu svrhu sastavljaju se prikladni financijski izvje taji koji bi trebali pru iti relevantne informacije: a) menad mentu, b) vjerovnicima, c) vlasnicima, te d) dr avnim institucijama.3 Kvalitetna obilje ja koja informacije iz financijskih izvje taja ine upotrebljivim za njihove korisnike su: 1) razumljivost, 2) va nost, 3) pouzdanost i 4) usporedivost.4 Kada se govori o vremenu sastavljanja financijskih izvje taja, onda mo e se re i da se oni sastavljaju za svaku poslovnu godinu koja je u nas izjedna ena s kalendarskom godinom.5 Obveznici objavljivanja financijskih izvje taja su svi veliki poduzetnici i srednje veliki poduzetnici ako su organizirani kao dioni arska dru tva, dok svi ostali poduzetnici sami odlu uju dali e objaviti izvje a ili ne.6 Iznimno, poduzetnici koji obavljaju djelatnost sezonskog karaktera mogu financijska izvje a sastaviti za poslovnu godinu koja je kra a od kalendarske. Rje enje o tome izdaje ministar financija na zahtjev poduzetnika. Poduzetnik kod kojeg nastanu statusne promjene (spajanje, pripajanje) sastavlja financijska izvje a s datumom nastanka doti ne promjene. Temeljna financijska izvje a sastavljaju se i prilikom ste ajnog postupka i likvidacije trgova kog dru tva. Prema Zakonu o ra unovodstvu (NN 109/07) poduzetnik je du an sastavljati godi nje financijske izvje taje u obliku, sadr aju i na na in propisan ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima.7 Strukturu i sadr aj godi njih financijskih izvje taja propisuje ministar financija na prijedlog Odbora i objavljuju se u Narodnim novinama. Financijska izvje a i godi nje izvje e predo avaju se vlasniku odnosno vlasnicima poduze a dru tva i to do 30.05. u malim i srednjim poduze ima, a do 30.05. u velikim poduze ima, a predaju se u sudski registar nadle nog okru nog suda gdje je poduze e registrirano. Rok za predaju financijskih izvje a je najkasnije devet mjeseci nakon isteka poslovne godine.8 Rezultati financijskih izvje taja upu eni su menad erima tvrtki, vlasnicima, bankama, investicijskim fondovima, potencijalnim dioni arima i sl. Financijski izvje taji mogu se definirati i kao skup podataka organiziranih prema logi noj i konzistentnoj ra unovodstvenoj proceduri. Dok svrha financijskih izvje taja je osiguranje razumijevanja odre enih financijskih aspekata poslovanja tvrtke korisnicima financijskih izvje taja.

Z., Ivanovi , Financijski mened ment, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997., str. 71. 2 ibidem str. 72. 3 ibidem 4 ibidem 5 Grupa autora, Ra unovodstvo poduzetnika, ra unovodstvene politike i financijska izvje a, knjiga II., RRIF, Zagreb, 1993., str. 4. 6 ibidem str. 14. 7 Fina. Hr, http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=915, 07.04.2010. 8 ibidem str. 335.

1

Financijski pokazatelji su nositelji informacija o poslovnim rezultatima poduze a koji predstavljaju podlogu za dono enje poslovnih odluka. S obzirom na vremensku dimenziju financijski pokazatelji se mogu svrstati u dvije osnovne skupine: a) one koji obuhva aju poslovanje unutar odre enog razdoblja (naj e e godinu dana) b) one koji se odnose na odre eni trenutak, koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilance i koji govore o financijskom polo aju poduze a u tom trenutku. Ciljevi financijskog izvje tavanja jesu pru anje informacija o financijskom polo aju (bilanca), uspje nosti poslovanja (izvje taj o dobiti) i promjenama financijskog polo aja subjekta (izvje taj o nov anom toku), to je korisno irokom krugu korisnika u dono enju ekonomskih odluka. Financijski izvje taji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornosti menad menta za povjerene im resurse. Korisnici informacija trebaju financijske izvje taje zbog ocjene efikasnosti menad menta kao i ocjene njihove odgovornosti. Financijski izvje taji slu e za dono enje odluka, npr. treba li ulagati u neke poslovne subjekte, prodati ulaganje (dionice, udjele) subjekta ili ih zadr ati, da li dati povjerenstvo menad mentu poslovnog subjekta ili ga zamijeniti novim menad mentom, itd. Investitori i vjerovnici trebaju informacije o budu em nov anom toku iz nekoliko prakti nih razloga. Investitori su zainteresirani ho e li vratiti ulo eni iznos u budu nosti iz dividendi ili udjela ili kamata, i sli no, a vjerovnici su zainteresirani za povrat plasiranih sredstava ili za naplatu potra ivanja. Me utim, da bi se poduze a mogla me usobno ocjenjivati i uspore ivati, te da bi dr ava imala kontrolu nad ekonomskim aktivnostima i njihovim zakonitostima potrebno je bilo uspostaviti odre enu razinu zajedni tva, odnosno usugla enost u poslovnim rezultatima iskazanim upravo u financijskim izvje tajima. Financijski su izvje taji zavr na etapa ra unovodstvene obrade podataka, a daju informacije o financijskom polo aju, uspje nosti, nov anom tijeku dru tva za jednogodi nje poslovanje, vlasnicima, menad erima, poslovnim partnerima i dr avi. 1.2. Bilanca i njena svojstva Bilanca se izra uje tako da olak a prou avanje likvidnosti i solventnosti poduze a.9 Bilanca se tako er i naziva bilancom stanja, te predstavlja jedan od temeljnih financijskih izvje taja koji na odre eni dan prikazuje vrijednost imovine poduze a te prava vjerovnika i vlasnika na tu imovinu, predstavlja izvje taj o injenicama, a ne mi ljenje, ak i ako je sastavljena uz najstro u primjenu ra unovodstvenih na ela i uz uspje no poslovno prosu ivanje.10 Imovinske vrijednosti iskazane su u aktivi, a obaveze u pasivi bilance. Na pasivnoj strani posebno se ozna uje vlasni ki kapital.11 Razlog to su ove dvije strane jednake nije u nekakvom magi nom iniocu, ak ni u pravilu dugovanja su jednaka potra ivanjima, ve proizlazi iz injenice da vlastiti kapital, u smislu obaveza, ne predstavlja strogo odre eni iznos, ve smo vi ak imovine nad obavezama.12 Za bilancu se mo e re i da prikazuje financijski polo aj i poslovanje poduze e po zavr etku poslovnog dana u smislu kraja poslovne godine ili kraja nekog obra unskog razdoblja.13

9

Z. Ivanovi , op.cit. str. 79. ibidem str. 70. 11 ibidem 12 ibidem 13 ibidem10

Ocjena financijskoga potencijala tvrtke donosi se na temelju analize bilance stanja. Temeljno je obilje je bilance tzv. bilan na ravnote a koja se o ituje jednako u aktive i pasive. Aktiva bilance sadr ava imovinu (sredstva), a pasiva (vlasni ku) glavnicu i obveze. Ona se nadalje dijeli na dugoro nu imovinu, odnosno dugoro ne izvore, i kratkoro nu imovinu, odnosno kratkoro ne izvore. Razlikovanje bilan nih pozicija omogu ava procjenu financijskoga zdravlja tvrtke. Pokazuje kako su resursi tvrtke (imovina) osigurani kapitalom od kreditora (obveze) i vlasnika (glavnica). Bilanca je slika financijske situacije tvrtke na kraju ra unovodstvenog perioda. Slika 1. Osnovni prikaz bilance

Izvor: obrada autora Bilanca je sastavljena od osnovnih elemenata, a to su: a) imovina, b) glavnica i c) vlastiti kapital. Imovina predstavlja resurs koji poduze e posjeduje i koristi kao rezultat pro lih poslovnih doga aja. Od nje se o ekuje priljev budu ih ekonomskih koristi.14 Obaveze predstavljaju aktualne obligacije poduze a koje su proizi le iz pro lih poslovnih doga aja i za ije se namirenje o ekuje odljev resursa poduze a koji utjelovljuju ekonomske koristi.15 Vlastiti kapital predstavlja ostatak imovine poduze a nakon odbitka svih njegovih obaveza.16 Zakon o ra unovodstvu (ZOR) l.17 propisuje formu bilance. Bilanca kao temeljno financijsko izvje e obavezno se stavlja pri osnivanju trgova kog dru tva i na kraju obra unskog razdoblja, tj. na dan 31.12. Mali poduzetnici sastavljaju bilancu po skra enoj shemi, a mogu je sastavljati premaibidem str. 79. ibidem str. 80. 16 ibidem14

15

potpunoj shemi ako tako odlu i uprava dru tva. Velika i srednje velika trgova ka dru tva obvezna su najmanje jednom godi nje objaviti rezultate financijskog poslovanja. U tom slu aju bilanca se, bez obzira na veli inu dru tva, sastavlja u skra enom obliku te objavljuje u dnevnom tisku, strukovnim asopisima ili nekom drugom sredstvu javnog informiranja.17 1.2. Ra un dobiti i gubitka Ra un dobiti i gubitka prikazuje sumarno prihode i rashode poduze a za odre eno vremensko razdoblje, kao to je mjesec ili godina dana. RDG18 naziva se jo i izvje taj o uspje nosti poslovanja, koji kao vra eni film prikazuje poslovanje poduze a tijekom razdoblja. RDG sadr i vjerojatno najzna ajnije pojedina ne informacije o poslovanju, kao to je neto dobit, izra unana kao razlika prihoda i rashoda. Ako su u izvje tajnom razdoblju rashodi ve i od prihoda, rezultat e biti gubitak tog razdoblja. Ra un dobiti i gubitka mo e se definirati kao instrument koji izra ava stupanj uspje nosti poslovanja poduze a u izvjesnom periodu.19 On pokazuje npr, koliko se u promatranom periodu pove ala ili smanjila masa kapitala poduze a, ali ne i njeno stanje prije i nakon toga perioda.20 Zna i mo e se re i da RDG iskazuje stupanj uspje nosti poslovanja u odre enom periodu.21 RDG prikazuje prihode i rashode, efekte kamata i poreza te neto dobiti tvrtke ostvarenu tokom izvje tajnog razdoblja. Tako er je i slika financijskih performansi tvrtke, iskaz u inkovitosti tvrtke. Priprema se u skladu sa zakonom i op eprihva enim ra unovodstvenim na elima te usvojenim ra unovodstvenim politikama poduze a. Ra un dobitka i gubitka temeljno je financijsko izvje e koje krajem obra unskog razdoblja iskazuje uspje nost (profitabilnost) poslovanja trgova kog dru tva. Utvr uje se su eljavanjem ostvarenih prihoda i nastalih priznatih rashoda tijekom obra unskog razdoblja. Prema tome, Ra un dobitka i gubitka prikazuje prihode i rashode te financijski rezultat ostvaren u odre enom obra unskom razdoblju. Obavljanjem poduzetni kih aktivnosti nastaju poslovne promjene koje mijenjaju vrijednost stanja i oblika imovine, obveza i kapitala. Tako nastaju rashodi kao smanjenje imovine ili pove anje obveza. Redoviti rashodi ili tro kovi poslovanja nu na su ulaganja da bi se postigli korisni u inci: proizvodi, usluge i roba namijenjeni tr i tu za zadovoljenje proizvodnih potreba, potreba stanovni tva i javne potro nje. Prema MRS-u 18 prihodi, poduzetnik ostvaruje prihode ako se prodani proizvodi, usluge i roba mogu izmjeriti po fer vrijednosti primljene naknade ili potra ivanja, te da je prodavatelj prenio na kupca zna ajni dio rizika i koristi od prodanih proizvoda usluga i roba i da se tro kovi u svezi s obavljenom prodajom mogu to no izmjeriti.22 Radi jasnijeg prikaza raznovrsnih imbenika koji doprinose neto promjeni vlastitog kapitala u odre enom periodu, te radi ispravne interpretacije pojedinih stavaka, ra un dobiti i gubitak se

Grupa autora, op. cit. str. 353. Ra un dobiti i/ili gubitka 19 Z. Ivanovi , op.cit. str. 96. 20 ibidem 21 ibidem 22 Grupa autora, op. cit. str. 353.18

17

mo e podijeliti u dvije kategorije: 1) prihodi i rashodi iz redovnih poslovnih aktivnosti i 2) prihodi i rashodi iz izvanrednih poslovnih aktivnosti.23 1.3. Izvje taj o promjenama u financijskom poslovanju Upotreba i prakti na vrijednost izvje taja o promjenama u financijskom polo aju poduze a, ili kako se jo naziva izvje taj o nov anom toku, o ituje se u tome to bi taj izvje taj svojim korisnicima treba: 1) ukazati na sposobnost poduze a da generira pozitivne tokove novca, 2) ukazati na sposobnost poduze a da ispuni svoje financijske obaveze i isplati dividende, 3) upozoriti na budu e potrebe poduze a za vanjskim financiranjem, 4) razlu iti neto prihode i neto nov ane tokove operativnih aktivnosti i 5) istaknuti u inke nov anih i nenov anih investicijskih i financijskih djelatnosti poduze a.24 Izvje taj o promjenama u financijskom polo aju pru a informaciju o promjenama financijskog polo aja tijekom obra unskog razdoblja.25 Izvje taj o nov anom toku (engl. cash flow statement, njem. Cashflow-Bericht), jedan od temeljnih financijskih izvje taja poduze a (uz bilancu stanja i ra un dobiti ili gubitka). Izra uje se na osnovi promjene novca i nov anih ekvivalenata (ulaganja do tri mjeseca) u odre enom razdoblju.26 Izvje taj o nov anom toku iskazuje neto nov ani tok ostvaren poslovanjem u odre enom razdoblju. Svrha ovog izvje a je osigurati informacije o tokovima novca vezanim uz poslovanje odre enog subjekta, kao i informacije o investicijskim i financijskim aktivnostima subjekta tijekom tog razdoblja. Izvje taj o promjenama u financijskom polo aju treba utvrditi porijeklo nov anih aktivnosti odnosno da li se radi o operativnim, investicijskim ili financijskim aktivnostima.27 Ovo izvje e jedno je od temeljnih izvje a koje ra unovodstvo. Korisnicima pru a informacije i osigurava saznanja o promjenama u financijskom polo aju poduzetnika u tijeku obra unskog razdoblja za koje se sastavlja ovo izvje e. Sadr aj i oblik iskazivanja izvje a nije Zakonom o ra unovodstvu precizan, to mo e u prakti noj izradi izazvati dosta problema i pote ko a.28 Izvje taj sadr i dijelove koji su:29 a) nov ani tok od poslovne aktivnosti b) nov ani tok od investicijske aktivnosti c) nov ani tok od financijske aktivnosti 1.4. Bilje ke uz financijske izvje taje Za ostvarivanje odre enih poslovnih ciljeva koji zahtijevaju suptilniju financijsku analizu, po eljno je, uz financijske izvje taje poduze a, sastavljati i odre ene financijske bilje ke, te dodatne tablice koje moraju biti zasnovane ili izvedene na bilanci i za koje se o ekuje da se itaju: 1) s bilancom, 2) s ra unom dobitka ili gubitka i 3) s izvje tajem o promjenama uZ. Ivanovi , op.cit. str. 104. ibidem str. 110. 25 Trgova ko dru tvo za reviziju, porezne i financijsko-ra unovodstvene savjete, http://www.fiba.hr/revizija4.htm, 07.04.2010. 26 Limun hr., http://limun.hr/main.aspx?id=32753&Page=3, 07.04.2010. 27 ibidem 28 Grupa autora, op. cit. str. 405. 29 Limun hr., http://limun.hr/main.aspx?id=32753&Page=3, 07.04.2010.24 23

financijskom polo aju.30 Bilje ke trebaju pru iti informaciju o osnovici za sastavljanje financijskih izvje taja i o odre enim ra unovodstvenim politikama koje su izabrane i primijenjene za zna ajne transakcije i poslovne doga aje. Tako er trebaju objaviti informaciju koju zahtijevaju MRS-evi i IFRS-i koja jo nije predo ena u financijskim izvje tajima, te pru iti dodatne informacije koje nisu dane u samim izvje tajima, ali su nu ne za fer predo avanje. Bilje ke uz financijske izvje taje predstavljaju potanju razgradnju i dopunu podataka iz bilance, ra una dobiti i gubitka i izvje taja o promjenama u financijskom polo aju. Tek nakon podataka u bilje kama i obrazlo enja mo emo re i da li je zahtjevu o stvaranju takve slike udovoljilo poduze e.31 Razlikuju se neka osnovna na ela za sastavljanje bilje ki, a to su: potpunost (svi zakonski propisani podaci i obja njenja koji su za vanjske korisnike relevantni), istinitost (podaci prihva eni od revizora) i jasno u, te preglednost. Bilje ke uz financijske izvje taje sadr e dodatne i dopunske informacije koje nisu prezentirane u bilanci, ra unu dobiti i gubitka, izvje taju o nov anom tijeku i izvje taju o promjenama kapitala sukladno odredbama odgovaraju ih standarda financijskog izvje tavanja. Bilje ke uz godi nji financijski izvje taj objavljuju se u punom sadr aju sukladno odgovaraju im odredbama standarda financijskog izvje tavanja. Uz pretpostavku da su bilje ke uz zadnji godi nji financijski izvje taj javno dostupne, bilje ke u izvje taju za razdoblja tijekom godine sadr e samo obja njenja poslovnih doga aja koji su zna ajni za razumijevanje promjena financijskog polo aja i uspje nosti poslovanja izdavatelja od posljednjeg godi njeg izvje taja.

30 31

ibidem str. 113. Grupa autora, op. cit. str. 456.

2. ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJE TAJA Analiza financijskih izvje taja (engl. analysis of financial statements) je dio poslovne analize, provodi se sa svrhom upoznavanja ekonomske i financijske snage i mogu ih perspektiva u polo aju poduze a. Osnovne su podloge te analize: a) bilanca kao prikaz imovine i obveza poduze a na odre eni dan, b) ra un dobiti i gubitka kao prikaz prihoda, rashoda i njihove razlike za odre eno razdoblje, c) izvje taj o nov anom toku kao prikaz primitaka, izdataka i njihove razlike za odre eno razdoblje, d) izvje taj o promjenama vlasni ke glavnice za odre eno razdoblje, te e) bilje ke uz financijska izvje a. Postupak analize sastoji se od primjene analiti kih pravila i tehnika na financijske izvje taje u namjeri da se kroz njihova mjerenja i me usobne odnose izvedu zna ajne i korisne informacije za dono enje financijskih odluka. Korisnici tih podataka mogu biti vlasnici, kreditori, revizori, dr ava i dr. Analizom se utvr uje sada nje stanje poduze a, iznose se realni i objektivni podaci o likvidnosti poduze a, financijskoj stabilnosti, zadu enosti i rentabilnosti, definiraju se uzroci i simptomi financijskih problema u poduze u. Sa stajali ta korisnika razlikujemo eksternu i internu analizu financijskih izvje taja.32 Analiza financijskih izvje taja je vrednovanje prethodnog financijskog poslovanja nekog dru tva i njegovog budu eg potencijala. Ona promatra op enito stanje i rezultate poslovanja. Financijski management analizira izvje taje da bi utvrdio kakav je image dru tvo steklo u financijskoj sredini te koje korektivne mjere i politike se mogu poduzeti za smanjenje ili potpuno rje avanje financijskih problema. Utvr uju se rizi na podru ja i razmatraju sredstva kojima se imovina mo e u inkovito koristiti posti i vi e zarade. Financijski polo aj dru tva temelji se na omjeru cijena i zarada, kotiranju obveznica, tro ku financiranja i raspolo ivosti ratnih na ina financiranja.33 Korist od financijskih izvje taja ovisi o njihovoj pouzdanosti i potpunosti u ra unovodstvenom smislu, te o sposobnosti samih korisnika da razumiju i ocijene zna enje prezentiranih ra unovodstvenih podataka.34 Financijska analiza (engl. financial analysis, njem. Finanzanalyse) je zna ajno podru je poslovne analize. Osnovni su mu ciljevi: a) tuma enje financijskih informacija, b) kori tenje usporednih podataka, c) analiza financijskih tr i ta. Tuma enje financijskih informacija odnosi se prete ito na ocjenu i tuma enje financijskih izvje taja i drugih financijskih podataka o poduze u. Kori tenje usporednih podataka omogu uje komparativnu financijsku analizu; naj e e se rabe usporedni podaci poduze a iste djelatnosti,WMD, http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/web/analiza-financijskih-izvjetaja/, 07.04.2010. Moj bankar, http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/A/Analiza-financijskih-izvje%C5%A1taja, 07.04.2010. 34 Z. Ivanovi , op.cit. str. 119.33 32

najja ih konkurenata i djelatnosti kao cjeline. Analiza financijskih tr i ta obuhva a istra ivanje me uzavisnosti cijena dionica poduze a, njegovih konkurenata i trendova na tr i tu dionica.35 Slika 2. Prikaz temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvje taja

Izvor: L., ager, K., ager, Analiza financijskih izvje taja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 158. 2.1. Vrste financijskih analiza; osnovno o komparativnoj i tehni koj analiziFinancijska analiza je postupak u okviru kojeg se provodi: a) tuma enje financijskih izvje a, zbog procjene i predvi anja poslovnih rezultata i

vrijednosti poduze a. b) upotreba usporednih podataka koji se dobivaju usporedbom s drugim sli nim poduze ima, u okviru iste gospodarske grane, analizom konkurencije i sl. c) analiza financijskog tr i ta, koja podrazumijeva analizu kretanja i trendova na tr i tu kapitala, nov anom tr i tu, analizu pozicije poduze a na financijskom tr i tu i sl. Kada se govori o financijskim analizama, onda se moraju spomenuti neke od najva nijih vrsta analiza koje se primjenjuju na osnovna financijska izvje a unutar nekog poduze a ili poslovanja, ili pak ire. Komparativna financijska analiza jedna je od glavnih metoda u prosu ivanju pripremljenih financijskih izvje taja, te istra uje itav niz razli itih financijskih pokazatelja, prezentiraju i njihovo op enito zna enje. Pokazatelj predstavlja mjerilo i mjeru ekonomskih pojava i procesa35

Limun hr., http://limun.hr/main.aspx?id=10419&Page=, 07.04.2010.

izra enu u obliku relativnog broja.36 Komparativni financijski izvje taji zapravo pokazuju usporedbu horizontalnih i vertikalnih ili pak drugih analiza koje se provode. Tehni ka financijska analiza prati kretanja na tr i tima kapitala, promjene cijena, volumene trgovanja, u odre enim (odabranim) vremenskim periodima. Putem povijesnih kretanja cijena i koli ina TA37 izra uje trendove te na osnovu dobivenih trendova poku ava predvidjeti i budu a kretanja cijena kao i koli ina. U pravilu TA se prikazuje nizom grafikona poput linija trenda, japanskih svije a, karte to aka i sl. Tehni ka analiza polazi od pretpostavke efikasnog tr i ta (ili efikasnijeg) tj. da na tr i tu nema investitora koji mogu samostalno (ili zajedni kim djelovanjem) formirati cijenu pojedine vrijednosnice te da su tr i ne cijene fundamentalno opravdane i to no odre ene. Jedan od glavnih uvjeta TA je likvidnost - ve a likvidnost vrijednosnice dovodi do preciznije tehni ke analize.38 Tehni ka analiza prou ava tr i na kretanja, primarno kori tenjem grafikona, u svrhu predvi anja budu ih cjenovnih trendova. Tehni ka analiza prou ava tr i na kretanja, primarno kori tenjem grafikona, u svrhu predvi anja budu ih cjenovnih trendova. Tehni ka analiza koristi grafove, a fundamentalna financijska izvije a. Tehni ka analiza je kratkoro na, a fundamentalna dugoro na. 2.2. Fundamentalna analiza i pokazatelji Fundamentalna analiza (engl. fundamental analysis) ili temeljna ra lamba je financijska analiza industrija i poduze a temeljena na imbenicima kao to su prodaje, imovina, zarade, proizvodi ili usluge, tr i ta i mened ment ( temelji).39 Fundamentalna analiza predstavlja rezultate itavih ekonomija, industrijskih grana i samih kompanija. Kao i kod ve ine analiza cilj financijske analize je predvi anje kretanja cijena dionica pojedinih kompanija kroz odre eno vremensko razdoblje. Kada se spustimo na razinu pojedine kompanije, fundamentalna analiza predstavlja izra unavanje i istra ivanje financijskih podataka, ocjenjivanje sposobnosti management, prou avanje poslovnih koncepata kompanija, itd. Za nacionalnu ekonomiju FA40 se bazira na makroekonomskim podacima koji nam kazuju o sada njem rastu nacionalne ekonomije putem kojih analiti ari predvi aju stope budu eg rasta. Za predvi anje cijena dionica u budu nosti fundamentalna analiza kombinira makroekonomske i granske analize kao i analize samih kompanija. Fundamentalna analiza, kao i sve ostale analize, polazi od pretpostavke da tr i te nije savr eno efikasno te da informacijama dobivenih fundamentalnom analizom investitor mo e pobijediti tr i te. Financijski stru njaci pretpostavljaju da FA djeluje na slabo razvijenim i srednje razvijenim tr i tima dok na potpuno efikasnim tr i tima ne vrijedi. Osnovni cilj fundamentalne analize jest da utvrdi ekonomsku cijenu dionice kompanije i da je usporedi sa njenom tr i nom cijenom. Ukoliko je ekonomska cijena ispod tr i ne onda je taZ. Ivanovi , op.cit. str. 121. Tehni ka analiza 38 Credos d.o.o., http://www.credos.hr/default.aspx?id=21, 07.04.2010. 39 Otp invest, http://www.otpinvest.hr/main.aspx?id=119, 07.04.2010. 40 Fundamentalna analiza37 36

dionica precijenjena, ali ako je ekonomska iznad tr i ne onda je dionica podcijenjena. Pored ovog osnovnog cilja, ona treba da prepozna osobine analizirane kompanije, kao i njene slabosti, te treba ste i dojam o vrijednosti analizirane kompanije, njene imovine i poslovnih procesa. Procjena vrijednosti svake kompanije se odre uje prema procjeni njene zarade u budu nosti. Za procjenu potencijala budu e zarade se koriste fundamentalni pokazatelji kompanije, ali i vanjski faktori, poput likvidnosti tr i ta, te makroekonomske i politi ke stabilnosti. Fundamentalna analiza te i gledati u budu nost, a nagla ava aspekte poslovanja kompanije koji su kriti ni za njeno pre ivljavanje, a to su prije svega sigurnost i uspje nost. Fundamentalni pokazatelji su vezani uz sastav i na in financiranja imovine, efikasnost, likvidnost i profitabilnost. Pokazatelji fundamentalne analize mogu se podijeliti u nekoliko vrsta, a to su slijede i: a) Pokazatelji likvidnosti mjere sposobnost podmirivanja obveza analiziranog poduze a b) Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost poduze a da kontrolira svoje tro kove te da generira odgovaraju i povrat na inpute upotrjebljene u poslovanju poduze a c) Pokazatelji efikasnosti i aktivnosti daju nam informaciju o stupnju uspje nosti poduze a u generiranju profitabilnosti d) Pokazatelji zadu enosti - mjere stupanj zadu enosti poduze a tj. optere enje aktive obvezama i sposobnost uzimanja dodatnih (novih) obveza 2.3. Horizontalna i vertikalna analiza, te pokazatelji i pojam kapitalizacije Horizontalna analiza financijskih izvje taja prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvje taja tijekom vi e obra unskih razdoblja. Kroz horizontalnu analizu uo ava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvje taja. Klju na varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budu i da se usporedbom elemenata financijskih izvje taja, iskazanih u nov anim jedinicama, izme u dva ili vi e razdoblja donosi zaklju ak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje na osnovu ega je mogu e utvrditi problemati na podru ja poslovanja. Horizontalnom analizom nastoje se sagledati tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvje taja. Na osnovi sagledavanja tih promjena prosu uje se koliko je uspje no i sigurno poslovanje promatranog poduze a.41 Mo e se zaklju iti da horizontalna analiza izra ava odnose me u dijelovima aktive i pasive izme u kojih postoji logi na povezanost. Osnovni financijski pokazatelji horizontalne strukture su: a) koeficijent teku e likvidnosti, b) koeficijent ubrzane likvidnosti, c) koeficijent obaveza. Vertikalna analiza financijskih izvje taja podrazumijeva analizu koja omogu ava uvid u strukturu financijskih izvje taja, a temelji se na strukturnim financijskim izvje tajima. Vertikalnom analizom bilance pojedine pozicije u bilanci se prikazuju kao postotni udjeli ukupne vrijednosti aktive, tj. pasive. U vertikalnoj analizi ra una dobiti i gubitka vrijednost ukupnih

41

L., ager, K., ager, Analiza financijskih izvje taja, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 159.

prihoda postaje baza usporedbe. Vertikalna analiza omogu ava uvid u strukturu financijskih izvje taja.42 Mo e se zaklju iti da vertikalna analiza izra ava strukturu aktive i pasive. Financijski pokazatelji slu e za ocjenu dugoro nog financijskog polo aja, te se mogu grupirati u tri skupine: a) pokazatelji poluge, b) pokazatelji aktivnosti i c) pokazatelji profitabilnosti.43 Pokazatelji poluge govore o podijeli imovine na vlastitu i tu u. Odnos izme u obaveza i vlastitog kapitala naziva se financijskom strukturom, dok odnos izme u dugoro nih obaveza i vlastitog kapitala nazivamo kapitalnom strukturom.44 Pokazatelji financijske strukture se nazivaju pokazateljima poluge, a zna ajni su osobito u procjeni sposobnosti poduze a da podmiruje svoje dugoro ne obaveze. Glavni pokazatelji poluge su: a) koeficijent obaveza i b) koeficijent obaveza i vlastitog kapitala dioni ara. Kapitalizacija predstavlja svako pove anje vlastitog kapitala poduze a, bez obzira na to da li se radi o dodatnim ulozima inokosnih vlasnika ili partnera, novoj emisiji dionica ili o zadr avanju neto dobitka.45

ibidem Z. Ivanovi , op.cit. str. 136. 44 ibidem 45 ibidem43

42

3. FUNDAMENTALNA FINANCIJSKA ANALIZA NA PRIMJERU PODUZE A VARTEKS d.d. Fundamentalna financijska analiza na primjeru poduze a Varteks d.d. izvr iti e se kroz nekoliko godina i to u razdoblju od 2005. godine do 2008. godine uklju uju i i nju. Podaci o temeljnim financijskim izvje tajima preuzeti su sa slu benih web stranica Zagreba ke burze i Varteks poduze a, te daju uvid u osnovna financijska izvje a. Na temelju njih provedena je fundamentalna analiza po klju nim pokazateljima financijskog poslovanja kroz etiri godine poslovnog ciklusa. Financijski izvje taji u narednim tablicama su izvje taji dioni arskog dru tva. Promatrano dioni arsko poduze e svoje poslovanje financira najve im dijelom emisijom vrijednosnih papira. Varteks d.d., odnosno Vara dinska tekstilna industrija sa sjedi tem u Zgrebu, Zagreba ka 94, organizirano je po pravu Republike Hrvatske i upisano u sudski registar Trgova kog suda u Vara dinu.46 Poduze e je svoju prvu kotaciju dionica i to u iznosu od 1.545.859 redovnih dionica, izvr ila 2003. godine. Varteks d.d. je najve i proizvo a odje e u Hrvatskoj i jedan od vode ih u jugoisto nom dijelu Europe. Osnovne djelatnosti su proizvodnja i prodaja tkanina i odje e te trgovina tkaninama, odje om i galanterijom, a sporedne izdava ka i tiskarska djelatnost, ugostiteljstvo i pedicija. Izme u 55% i 60% poslovnih prihoda realizira se na me unarodnom tr i tu. Varteks d.d. 85-godi nji razvoj karakterizira dugovje na tradicija proizvodnje tekstila na ovim prostorima, koja je odgojila majstore privr ene struci, ije ruke oblikuju vrhunske proizvode koji zadovoljavaju ukus milijuna doma ih i inozemnih kupaca. Dru tvo je utemeljeno koncem 1918. godine pod nazivom Tekstilna tvornica Vara din, dioni ko dru tvo. Proizvodnja je po ela 1922. godine s proizvodnjom vunenog prediva i tkanina. Temeljni kapital Dru tva iznosi 384.161.400 kn i podijeljen je na 1.920.807 redovnih dionica, svaka nominalne vrijednosti 200 kn.47 Cijena dionice Varteksa u o ujku kretala se u rasponu od 26,00 do 33,50 kuna. U navedenom razdoblju protrgovano je sa 11.402 dionice prosje ne cijene 28,74 kune, pri emu je ostvaren promet od 325.973,58 kuna.48 Misija je nastaviti tradiciju proizvodnje i prodaje tekstila i odje e, koja e zadovoljiti potro a e na na in da budu ponosni to su lijepo i moderno obu eni, to su dobili izvrsnost u odijevanju uz prihvatljivu cijenu proizvoda, te osigurati trajnu lojalnost potro a a svojim proizvodima i uslugama. Varteks Grupu ineVarteks d.d. i podru nica Intermarket pedicija d.o.o., te deset povezanih dru tava u zemlji (NIK trgovina d.o.o.) i inozemstvu (dva trgova ka predstavni tva u Sloveniji i Srbiji i Crnoj Gori, te po jedno u BiH, Makedoniji, Austriji, Velikoj Britaniji i Italiji). Varteks d.d. sastoji se od etiri strate ke poslovne jedinice (PJ Denim proizvodi, Varteks matica, PJ Varteks Tiskara, PJ Ugostiteljstvo), to zna i da se na prvoj razini koristi kriterij divizijske podjele.

46

47

Zagreba ka burza (Prospekt), http://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=VART-R-1 , 07.04.2010. Varteks d.d., http://www.varteks.com/hr/korporativno/osnovni-podaci, 07.04.2010. 48 Varteks d.d., http://www.varteks.com/hr/korporativno/dionica ,07.04.2010.

Slika 4. Klju ni financijski pokazatelji za 2008. i 2007.

Izvor: Varteks d.d., http://www.varteks.com/hr/korporativno/kljucni-financijski-pokazatelji, 07.04.2010. Slika 5. Klju ni financijski pokazatelji za 2006. i 2005. godinu

Izvor: Varteks d.d., http://www.varteks.com/hr/korporativno/kljucni-financijski-pokazatelji, 07.04.2010.

3.1. Fundamentalna analiza 2005. i 2006. poslovne godine Na temelju podataka iz financijskih izvje taja za 2005. i 2006. godinu i to financijska godi nja konsolidirana izvje a, izvr ena je fundamentalna analiza, sa najosnovnijim financijskim pokazateljima koji su predo eni u narednoj tablici. Napravljena je komparativna fundamentalna analiza koja uspore uje dva financijska izvje a na temelju kojih su predo eni osnovni pokazatelji, a to su pokazatelji investiranja ili eksterni pokazatelji, pokazatelji profitabilnosti, ekonomi nosti, aktivnosti, likvidnosti i zadu enosti. Financijsko konsolidirano izvje e za 2005. godinu preuzeto sa Zagreba ke burze Financijsko konsolidirano izvje e za 2006. godinu preuzeto sa Zagreba ke burze Kao temeljna tr i na cijena dionica uzet je prosjek najmanje i najve e postignute cijene na tr i tu i to za 2005. i 2006. godinu koja je dobivena zbrajanjem obiju cijena te dijeljenjem na pola. Tako je za 2005. godinu dobiven iznos od 68,75 kuna, dok je za 2006. godinu dobiven iznos od 146,00 kuna. Iz navedene tablice koja slijedi vidi se analiza po pokazateljima koji su prikazani u apsolutnim iznosima. Prvo su prikazani pokazatelji investiranja, odnosno eksterni pokazatelji koji govore o poduze u generalno, o broju dionica, op oj nominalnoj cijeni dionica, tr i noj cijeni, ukupnom prihodu i rashodu i itanom iz bilance poduze a i ostale op e financijske pokazatelje. EPS predstavlja neto dobit po dionici i govori nam koliko su investitori zaradili po svojoj dionici. Po tome po to je broj prikazan u tablici negativan, mo emo zaklju iti da je zarada bila slabija nego pro lih godina, tj. negativna. P/E predstavlja omjer cijene i zarade, tj. omjer tr i ne cijene dionice, te prethodno dobivenog iznosa EPS-a. Ovi iznosi su tako er negativni i ozna uju negativne dobitke pri poslovanju tj. kupnji i prodaji dionica. Nadalje, slijede pokazatelji profitabilnosti koji ozna avaju postotak poslovanja tj. efikasnost i profitabilnost poslovanja poduze a. ROA pokazuje to dru tvo mo e u initi sa imovinom koju posjeduje. Obzirom da se dosta razlikuje od industrije do industrije ovaj pokazatelj je vrlo koristan pri usporedbi dru tava iz iste grane industrije. ROE Izra unava se kao dobitak nakon oporezivanja podijeljen sa iznosom dioni kog kapitala. U oba slu aja je negativan to ukazuje na slabo poslovanje i negativno poslovanje poduze a. Bruto mar a profita i neto mar a profita su pokazatelji pomo u kojih se izra unava omjer profitabilnosti. Navedeni iznosi su tako er negativni to govori opet o negativnom poslovanju i ne profitabilnosti poduze a. Pokazatelji ekonomi nosti govore o odnosu prihoda i rashoda, koji su prikazani preko osnovnih pokazatelja. Bitno je da su dobiveni iznosi to ve i jer to zna i pozitivno poslovanje i isplativost, odnosno ekonomi nost poduze a i upravljanja financijama. Pokazatelji aktivnosti ra unaju se na temelju odnosa prometa i prosje nog stanja. Upu uju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Zbog sigurnosti i uspje nosti va no je da koeficijent obrta bude ne to ve i broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne imovine i pojedine vrste imovine to kra e. Pokazatelji likvidnosti su mjere sposobnost poduze a u smislu podmirenja kratkoro nih obaveza. Koeficijent teku e i trenutne imovine predstavlja istu veli inu, te treba biti manji od 2. U na em slu aju zadovoljava taj uvjet. Koeficijent ubrzane likvidnosti je tako er odre en uvjetom da bude manji od 1 i u na em uvjetu je zadovoljen. Koeficijent financijske stabilnosti je mjera odre ena uvjetom da mora biti manji od 1 i u ovom slu aju uvjet je zadovoljen. Pokazatelji zadu enosti su prikazani sa namjerom da daju uvid u odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz

vlastitog kapitala (glavnica) ,a koliko je imovine investirano iz tu eg kapitala (obaveze) . U stvari to je odnos tu eg kapitala i vlastitog kapitala. Koeficijent financiranja je odnos rezervi i kapitala, koeficijent zadu enosti odnos imovine i ukupnih obaveza, koeficijent vlastitog financiranja i ostali koeficijenti zadu enosti Daju informaciju koliki je dio imovine financiran iz vlastitih izvora a koliko je posu enih sredstava. Slika 6. Fundamentalna analiza 2005. i 2006. godineFUNDAMENTALNA ANALIZA ZA PODUZE E VARTEKS D.D. / 2005., 2006.

Naziv poduze a Vrsta analize Opis analize Razdoblje1. Pokazatelji investiranja Ukupan broj dionica (redovnih) Ukupan broj dionica (bez trezorskih) Nominalna vrijednost dionice Neto dobit poduze a Prihodi Rashodi P (prosje na/ tr i na cijena dionice) EPS (neto dobit po dionici) P/E ( omjer cijene i zarade) 2. Pokazatelji profitabilnosti ROA ROE Bruto mar a profita Neto mar a profita 3. Pokazatelji ekonomi nosti Ekonomi nost ukupnog poslovanja Ekonomi nost poslovanja prodaje Ekonomi nost financiranja Ekonomi nost iznavrednih aktivnosti 4. Pokazatelji aktivnosti Koeficijent obrta ukupne imovine Koeficijent obrta dugotrajne imovine Koeficijent obrta kratkotrajne imovine Koeficijent obrta zaliha Koeficijent obrta potra ivanja Koeficijent obrta potra ivanja u danima 5. Pokazatelji likvidnosti Koeficijent teku e likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent financijske stabilnosti 6. Pokazatelji zadu enosti Koeficijent financiranja Koeficijent zadu enosti Koeficijent vlastitog financiranja Faktor zadu enosti Pokri e tro kova kamata Stupanj pokri a I. Stupanj pori a II.

VARTEKS d.d. Vara din Fundamentalna analizaAnaliza putem fundamentalnih podataka na osnovi financijskih izvje taja iz 2005./06.

2005.

2006.

1.545.859 1.182.095 200,00 -33.193.000 476.794.000 510.000.000 68,75 -28,08 -2,39 -4,50% -10,75% -6,94% -6,97% 0,93 0,10 0,48 6,64 0,63 0,99 1,88 2,98 3,16 72,56 1,3 0,53 0,65 1,48 0,62 0,42 -846,1 -0,95 0,62 1,19

1.545.859 1.245.770 200,00 -7.981.000 452.121.000 459.994.000 146,00 -6,41 -22,92 -1,06% -2,58% -1,74% -1,77% 0,98 1,00 0,41 5,46 0,6 0,89 1,79 2,77 1,52 67,84 1,1 0,42 0,68 1,57 0,62 0,41 91,57 -0,55 0,64 1,14

Izvor: Obrada autora

3.2. Fundamentalna analiza 2007. i 2008. poslovne godine Na temelju podataka iz financijskih izvje taja za 2007. i 2008. godinu i to financijska godi nja konsolidirana izvje a, izvr ena je fundamentalna analiza, sa najosnovnijim financijskim pokazateljima koji su predo eni u narednoj tablici. Napravljena je komparativna fundamentalna analiza koja uspore uje dva financijska izvje a na temelju kojih su predo eni osnovni pokazatelji, a to su pokazatelji investiranja ili eksterni pokazatelji, pokazatelji profitabilnosti, ekonomi nosti, aktivnosti, likvidnosti i zadu enosti. Financijsko konsolidirano godi nje izvje e za 2007. godinu preuzeto sa Zagreba ke burze Financijsko konsolidirano godi nje izvje e za 2008. godinu preuzeto sa Zagreba ke burze Kao temeljna tr i na cijena dionica uzet je prosjek najmanje i najve e postignute cijene na tr i tu i to za 2007. i 2008. godinu koja je dobivena zbrajanjem obiju cijena te dijeljenjem na pola. Tako je za 2007. godinu dobiven iznos od 242, 50 kuna, dok je za 2008. godinu dobiven iznos od 85,56 kuna. Iz navedene tablice koja slijedi vidi se analiza po pokazateljima koji su prikazani u apsolutnim iznosima. Prvo su prikazani pokazatelji investiranja, odnosno eksterni pokazatelji koji govore o poduze u generalno, o broju dionica, op oj nominalnoj cijeni dionica, tr i noj cijeni, ukupnom prihodu i rashodu i itanom iz bilance poduze a i ostale op e financijske pokazatelje. EPS predstavlja neto dobit po dionici i govori nam koliko su investitori zaradili po svojoj dionici. Po tome po to je broj prikazan u tablici negativan, mo emo zaklju iti da je zarada bila slabija nego pro lih godina, tj. negativna. P/E predstavlja omjer cijene i zarade, tj. omjer tr i ne cijene dionice, te prethodno dobivenog iznosa EPS-a. Ovi iznosi su tako er negativni i ozna uju negativne dobitke pri poslovanju tj. kupnji i prodaji dionica. Nadalje, slijede pokazatelji profitabilnosti koji ozna avaju postotak poslovanja tj. efikasnost i profitabilnost poslovanja poduze a. ROA pokazuje to dru tvo mo e u initi sa imovinom koju posjeduje. Obzirom da se dosta razlikuje od industrije do industrije ovaj pokazatelj je vrlo koristan pri usporedbi dru tava iz iste grane industrije. ROE Izra unava se kao dobitak nakon oporezivanja podijeljen sa iznosom dioni kog kapitala. U oba slu aja je negativan to ukazuje na slabo poslovanje i negativno poslovanje poduze a. Bruto mar a profita i neto mar a profita su pokazatelji pomo u kojih se izra unava omjer profitabilnosti. Navedeni iznosi su tako er negativni to govori opet o negativnom poslovanju i ne profitabilnosti poduze a. Pokazatelji ekonomi nosti govore o odnosu prihoda i rashoda, koji su prikazani preko osnovnih pokazatelja. Bitno je da su dobiveni iznosi to ve i jer to zna i pozitivno poslovanje i isplativost, odnosno ekonomi nost poduze a i upravljanja financijama. Pokazatelji aktivnosti ra unaju se na temelju odnosa prometa i prosje nog stanja. Upu uju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu. Zbog sigurnosti i uspje nosti va no je da koeficijent obrta bude ne to ve i broj, tj. da je vrijeme vezivanja ukupne imovine i pojedine vrste imovine to kra e. Pokazatelji likvidnosti su mjere sposobnost poduze a u smislu podmirenja kratkoro nih obaveza. Koeficijent teku e i trenutne imovine predstavlja istu veli inu, te treba biti manji od 2. U na em slu aju zadovoljava taj uvjet. Koeficijent ubrzane likvidnosti je tako er odre en uvjetom da bude manji od 1 i u na em uvjetu je zadovoljen. Koeficijent financijske stabilnosti je mjera odre ena uvjetom da mora biti manji od 1 i u ovom slu aju uvjet je zadovoljen. Pokazatelji zadu enosti su prikazani sa namjerom da daju uvid u odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz

vlastitog kapitala (glavnica) ,a koliko je imovine investirano iz tu eg kapitala (obaveze) . U stvari to je odnos tu eg kapitala i vlastitog kapitala. Koeficijent financiranja je odnos rezervi i kapitala, koeficijent zadu enosti odnos imovine i ukupnih obaveza, koeficijent vlastitog financiranja i ostali koeficijenti zadu enosti Daju informaciju koliki je dio imovine financiran iz vlastitih izvora a koliko je posu enih sredstava. Slika 7. Fundamentalna analiza 2007. i 2008. godineFUNDAMENTALNA ANALIZA ZA PODUZE E VARTEKS D.D. / 2005., 2006.

Naziv poduze a Vrsta analize Opis analize Razdoblje1. Pokazatelji investiranja Ukupan broj dionica (redovnih) Ukupan broj dionica (bez trezorskih) Nominalna vrijednost dionice Neto dobit poduze a Prihodi Rashodi P (prosje na/ tr i na cijena dionice) EPS (neto dobit po dionici) P/E ( omjer cijene i zarade) 2. Pokazatelji profitabilnosti ROA ROE Bruto mar a profita Neto mar a profita 3. Pokazatelji ekonomi nosti Ekonomi nost ukupnog poslovanja Ekonomi nost poslovanja prodaje Ekonomi nost financiranja Ekonomi nost iznavrednih aktivnosti 4. Pokazatelji aktivnosti Koeficijent obrta ukupne imovine Koeficijent obrta dugotrajne imovine Koeficijent obrta kratkotrajne imovine Koeficijent obrta zaliha Koeficijent obrta potra ivanja Koeficijent obrta potra ivanja u danima 5. Pokazatelji likvidnosti Koeficijent teku e likvidnosti Koeficijent ubrzane likvidnosti Koeficijent financijske stabilnosti 6. Pokazatelji zadu enosti Koeficijent financiranja Koeficijent zadu enosti Koeficijent vlastitog financiranja Faktor zadu enosti Pokri e tro kova kamata Stupanj pokri a I. Stupanj pori a II.

VARTEKS d.d. Vara din Fundamentalna analizaAnaliza putem fundamentalnih podataka na osnovi financijskih izvjee taja za 2007./08. j

2007.

2008.

1.545.859 1.316.656 200,00 -5.247.000 471.030.000 476.247.000 242,50 -3,99 -71,53 -0,66% -1,70% -11,08% -1,11% 0,99 0,01 0,18 0,01 0,60 0,93 1,69 2,64 5,11 71,43 1,13 0,43 0,68 1,58 0,61 0,38 105,51 -0,23 -0,61 1,08

1.920.809 1.432.449 200,00 -47.926.000 471.473.000 519.374.000 85,56 -33,46 -2,56 -6,13% -12,48% -10,16% -10,17% 0,91 0,98 0,22 0,48 0,6 0,92 1,75 2,56 6,15 59,35 0,99 0,33 0,7 1,44 0,62 0,37 288,31 -0,39 0,75 1,18

Izvor: Obrada autora

ZAKLJU AK Na kraju mo e se zaklju iti da financijska izvje e predstavljaju temelj poslovanja i bitnu osnovu za uvid i budu e poslovanje bilo koje organizacije, odnosno poduze a u svijetu. Kako bi se dobio kompletan uvid u poslovanje, provode se mnoge kontrole i analize kroz financijska izvje a koja se zakonom moraju javno objaviti ako se odnosi to na srednje velike i velike poduzetnike, dok mali poduzetnici nisu du ni javno objaviti svoja financijska izvje a, ali ipak ih moraju sastaviti. Kroz taj proces vo enja ra unovodstvene politike menad eri i osoblje unutar poduze a treba pomo u svoje kompetencije obratiti pa nju na veliki broj financijskih pokazatelja koji se analiziraju i dalje preko analiza prikazuju u obliku tablica. Me utim, da bi se poduze a mogla me usobno ocjenjivati i uspore ivati, te da bi dr ava imala kontrolu nad ekonomskim aktivnostima i njihovim zakonitostima potrebno je bilo uspostaviti odre enu razinu zajedni tva, odnosno usugla enost u poslovnim rezultatima iskazanim upravo u financijskim izvje tajima. Financijski izvje taji pokazuju rezultate upravljanja ili odgovornosti menad menta za povjerene im resurse. Korisnici informacija trebaju financijske izvje taje zbog ocjene efikasnosti menad menta kao i ocjene njihove odgovornosti. Financijski izvje taji slu e za dono enje odluka, npr. treba li ulagati u neke poslovne subjekte, prodati ulaganje (dionice, udjele) subjekta ili ih zadr ati, da li dati povjerenstvo menad mentu poslovnog subjekta ili ga zamijeniti novim menad mentom, itd. Tako se razlikuje nekoliko vrsta analiza financijskih izvje taja, od kojih se mo e izdvojiti fundamentalna i tehni ka analiza kao najzastupljenije. U ovom seminarskom radu detaljno je prou ena i istra ena fundamentalna analiza i to na primjeru poduze a Varteks d.d.. U obzir su uzeta izvje a sa Zagreba ke burze i to za razdoblje od 2005. do 2008., uklju uju i i 2008. godinu. Analiza koja je predo ena prikazuje osnovne financijske pokazatelje koji su po standardima ra unovodstva i po prilo enim informacijama iz financijskih izvje taja izra unati. Financijski pokazatelji su vodi i tako er baza u financijske izvje taje koji slu e kao temelj za uspje no vo ene i upravljanje poduze ima. Pomo u njih izra unavaju se mjere i odnosi koji se i itavaju iz financijskih izvje taja i to bilance, ra una dobiti i gubitka, izvje taja o nov anom toku i rijetko iz bilje ka uz financijske izvje taje. Znati itati financijske izvje taje zna ajna je pretpostavka kvalitetnog procesa upravljanja. Jedan od kriterija uspje ne analize financijskih izvje a je poznavanje cjelokupnog poslovanja poduze a, primijenjenih ra unovodstvenih politika te postavljene strategije razvoja. Nadalje, iskustvo u sastavljanju i analiziranju financijskih izvje taja pozitivno utje e na kvalitetu tuma enja dobivenih rezultata, a samim time i na odluku donesenu na temelju analize. Financijski izvje taji predstavljaju vrlo va an informacijski potencijal za itav niz razli itih korisnika. Korist od financijskih izvje taja ovisi o njihovoj pouzdanosti i potpunosti u ra unovodstvenom smislu, te o sposobnosti samih korisnika da razumiju i ocijene zna enje prezentiranih ra unovodstvenih podataka.

LITERATURA 1. Z., Ivanovi , Financijski mened ment, drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Hotelijerski fakultet, Opatija, 1997. 2. Grupa autora, Ra unovodstvo poduzetnika, ra unovodstvene politike i financijska izvje a, knjiga II., RRIF, Zagreb, 1993. 3. L., ager, K., ager, Analiza financijskih izvje taja, Masmedia, Zagreb, 1999. 4. Fina. Hr, http://www.fina.hr/Default.aspx?sec=915, 07.04.2010. 5. Trgova ko dru tvo za reviziju, porezne i financijsko-ra unovodstvene savjete, http://www.fiba.hr/revizija4.htm, 07.04.2010. 6. Limun hr., http://limun.hr/main.aspx?id=32753&Page=3, 07.04.2010. 7. WMD, http://wmd.hr/rjecnik-pojmovi-a/web/analiza-financijskih-izvjetaja/, 07.04.2010. 8. Moj bankar, http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/A/Analiza-financijskih-izvje%C5%A1taja, 07.04.2010. 9. Credos d.o.o., http://www.credos.hr/default.aspx?id=21, 07.04.2010. 10. Otp invest, http://www.otpinvest.hr/main.aspx?id=119, 07.04.2010. 11. Zagreba ka burza (Prospekt), http://zse.hr/default.aspx?id=10006&dionica=VART-R-1 , 07.04.2010. 12. Varteks d.d., http://www.varteks.com/hr/korporativno/osnovni-podaci, 07.04.2010.